| d'Egito |
(deđito) Način s kojim se odbija isprika. Ti se ga rabià? Ma che rabià d'Egito (Jesi se naljutio? Ma kakva ljutnja Egipta!) |
| Da |
od, iz. Npr. Mi son de Fiume (Ja sam iz Rijeke). Pr.2. Mi son el fio de Toni ("Ja sam sin od Tonija"). |
| Dabasso |
(dabaso) dole, ispod. Npr. El tuo moroso te aspetta dabasso el nostro edificio ("Dragi te čeka ispod naše zgrade"). |
| Dacordo |
(dakordo) Naravno, jasno. Riječ koja potvrđuje slaganje s nečim. Npr. Son dacordo ("Slažem se"). |
| Dadrio/dedrio |
(dedrijo)od iza, iza nečega. Npr. Guarda de drio se xe macchine ("Gledaj iza ako ima vozila"). 2. Stražnica. |
| Dai |
(daj) dati nešto. Npr. daghe oio ("daj malo ulja"). |
| Dalche |
(dalke) čajni kolači (od njemačke riječi "Die Dalken"). |
| Dalmato |
Dalmatinac. 2. vino. Npr. Un bicer de dalmato ("čaša dalmatinskog vina"). |
| Danar |
prokleti nekoga. |
| Dandi |
(dandi') elegantna osoba (od engl. "dandy"). |
| Dano |
šteta. |
| Danubio |
vrpca za ukrasiti rubove odjela. |
| Dar |
dati. Npr. Mi dago, ti ti da, el/ela da, noi demo, voi de, lori da (Ja dajem, ti daješ, on/a daje, mi dajemo, vi dajete, oni daju).2. dati šamar (fium. "Dar una sberla"). 3. Dati po skrivečki (fium. "Dar de scondon"). 4. zasukati rukave (fium. "Daghe drento"). |
| Defonta (La) |
pokojna. 2. Kolokvijalni naziv za bivšu Austrougarsku monariju. |
| Digo |
kažem. |
| Dir |
reći. |
| Distirar |
ležati. |
| Dopopranzo |
(dopopranco) označava dio popodneva, poslije 13 sati do zalaska sunca (Ako popodne bude lijepo vrijeme, malo ćemo prošetati. Danas ne izlazim jer popodne dolaze k meni prijatelji igrati karte). |
| Drento |
unutra, riječ koja se koristi za označavanje lokacije unutar prostorije. Npr. Xe drento (Ze drento, odnosno "Unutra je"). |
| Drioman |
usput, kad si već tamo. |
| Drizar |
(dricar) poravnati. |
| Drizar |
(dricar) poravnati. |
