Veliki bijeli morski pas

[Adamić]

Nadovezao bi se na zaštitne mreže, Rijeka ih je dobila znatno prije. Očito da su veliki problem bili morski psi koji su dolazili preblizu kupača. A priča o sušačkim i riječkim kupalištima započinje još ranije – 1899. Tada su naime Josip i Adolf Strauss sagradili prvo sušačko morsko kupalište na Brajdici. Svoje su kupalište stalno proširivali i ograđivali mrežom. Riječani su brzo na to odgovorili izgradnjom dvaju komunalnih kupališta za to vrijeme, najsuvremenijim principima važećim u poznatim europskim kupalištima. Na to je Sušak spremno odgovorio i proglasio Brajdicu kupališnim mjestom i klimatskim lječilištem.

Bagno comunale Quarnero 1912.-1913.
Šteta da ga više nemamo, po meni je riječ jednom od najljepših objekata ikad izgrađeni u Rijeci. Da, nam je ostalo, danas bi to staro kupališto bila atrakcija poput poznatog Royal Peera u Bringhtonu ili onih na američkoj zapadnoj oblai (Santa Monica, Los Angeles, Peer 59 u San Franciscu).

Fiume Bagno comunale Qurnero.jpg (350.24 KiB) Pogledano 4314 puta

Drvena konstrukcija izgrađena na sojeničkoj čeličnoj konstrukciji .


Kupalište je srušeno iza 2. Svjetskog rata iako nije bilo bitno oštećeno. To j kupalište, za razliku od prethodnih, bilo okrenuto prema Riječkom zaljevu i to tako da se izgradio uz kamni rub pristup lungo mare na željeznim nosačima sve do mjesta gdje je na stupovima visine 5,5 m podignuta cjelokupna kupališna konstrukcija. Ispod nosača mogao je prolaziti vlak koji je manuplirao po gatu. Kupalište je imalo kabine, prostranu terasu koja je gledal prema Kvarneru i prema gradu. Na njoj je bila pozornica za varijete, buffet, mala ambulanta i garderoba. Kupalište je imalo stubišta preko kojih su se kupači spuštali u more, zapravo u košare od mreže dugaček 150 m. Bila su određena mejsta za neplivače i djecu. Kupalište je imalo struju i vodu.


Bagno Quarnero - uz lukobran "Molo Longo" vidimo postavljene i mreže, barijere za morske pse.
Korištena literatura "Arhitektura secesije u Rijeci"

[Adamić]

Definitivno , riječ je o bezopasnom primjerku, nema zubiju.
Ovdje meni sve odgovora da je riječ o golemoj psini, pogotovo unutrašnjost ustiju, što govori i ova fotografija goleme psine, ispod.

Golema psina.jpg (58.6 KiB) Pogledano 4311 puta

[Vežičanka]

Još malo stare štampe o morskom psu:
Prijavljivali su njegovo pojavljivanje:

Narodne novine srpanj 1891, parobrod Abbazia:

Narodne novine 6srpanj1891.JPG (23.53 KiB) Pogledano 4289 puta

Jutarnji list kolovoz 1912 , pitomci pomorske akademije:

Jutarnji list 8kolovoz1912.JPG (30.85 KiB) Pogledano 4289 puta

Jutarnji list kolovoz 1913, parobrod Lika:

Jutarnji list 15kolovoz1913.JPG (16.13 KiB) Pogledano 4289 puta

Jutarnji list, rujan 1913, parobrod Štefanija:

Jutarnji list 4. rujna 1913.JPG (21.97 KiB) Pogledano 4289 puta

Izlagali ga na ribarnici:
Jutarnji list 23kolovoz1912:

Jutarnji list 23kolovoz1912.JPG (20.41 KiB) Pogledano 4289 puta

Sušački Novi List 26 svibanj 1925:

Sušački Novi List 26 svibanj 1925.JPG (35.54 KiB) Pogledano 4289 puta

Narodne Novine 27 kolovoz 1890. Našli janje u morskom psu?

Narodne Novine 27 kolovoz 1890..JPG (26.27 KiB) Pogledano 4289 puta

[jazbac]

morski pas preluka 70 tih (2).jpg

Jučer sam sreo ovog "mladića" u žutim kupaćim gaćicama. Značajno je promjenio svoju frizuru i boju kose, ali još se sjeća ovog ulova. Kaže da se pas uhvatio na parangal od Preluka prema Costabeli. Bilo je dosta borbe za izvući ga na barku i to mu je uspjelo tek nakon što je pas zagrizao šak pa ga je uhvatio za rep i izvukao. Došavši u Preluk rasporio mu je utrobu, a srce morskog psa još je ribolovcu kucalo u ruci oko dvije minute nakon što je izvađeno.

[Castel]

Par fotografija ralja iz privatne zbirke.

Ralje 1.JPG (46.23 KiB) Pogledano 4245 puta

Ralje 2.JPG (38.65 KiB) Pogledano 4245 puta

Ralje 3.JPG (52.35 KiB) Pogledano 4245 puta

Napomena iz posta br. 28:

Fotografije čeljusti su fotografije dugonose psine (Mako shark), lat. naziv Lamna nasus. Vrsta je izuzetno rijetka i smatra se regionalno izumrlom vrstom u Jadranu pošto zadnji nalaz službeno datira u 70 - te godine. Inače, radi se o najbržoj vrsti koja može postićiu brzinu pri lovu čak i do 90 km/h. Postoje indicije da je i brža od sabljarke pošto je sabljakrka pronađena u njenoj trbušnoj šupljini a logika nam kaže - predator je uvijek brži od plijena. To bi značilo da je upravo on najbrža životinja u moru.

[gost]

Iz knjige Žurkovanska sjećanja, Orfeo Tićac

U to doba su se uz našu obalu znali pojaviti i morski psi. U Kvarner su obično dolazili za trgovačkim brodovima koji su stizali u sušačku luku, a najčešće za ljetnih posjeta engleske ratne flote. Tako su se i naši ribari ponekad susretali s tim nemanima. Svakako je jedan od najzanimljivijih bio "susret" Nacija Rubiniča s morskim psom za pregledavanja palandare Pod Jovanom. Dok je dizao mrežu, zapazio je da se u njoj, zapleten, nalazi manji morski pas. Zaokupljen podizanjem psa koji se koprcao u mreži, u trenutku kada se spremao prebaciti ga u barku, nije ni primijetio da se prema njemu sjurio mnogo veći pas i divljački nasrnuo na barku. U zadnji tren Nacijo je izvukao ruke iz mora, ali mu je razjareni pas ipak uspio, vjerojatno perajama, nanijeti posjekotine po ruci. Iako raskrvavljen, Nacijo nije želio ostaviti plijen. Dok se veći pas udaljavao od barke spremajući se za novi napad, ipak je uspio manjeg psa prebaciti u barku. Onaj veliki pokušavao je još nekoliko puta napasti barku, ali bez uspjeha. Pretpostavljam da se radilo o ženki koja je željela osloboditi svoje mladunče.

Drugi slučaj dogodio se u samoj uvali Žurkovo. U jednom su trenutku kupači na plažici kod Male rive počeli vikati: "Morski pas, morski pas!".'
Poletio sam na prozor naše kuće i ugledao tek peraje morskoga psa koji je između nekoliko usidrenih barki napuštao uvalu. Kupači na plaži kasnije su pripovijedali kako su u jednome trenutku u uvali vidjeli samo zakuhano more i jato ribe koja je iskakala na površinu, a onda su zapazili peraje psa koji se zaustavio kraj prvih usidrenih barki, okrenuo se i zaplovio prema pučini. Prestrašena je riba iskakala i na samu plažu. Iako je i po ostalim plažicama u uvali bilo još dosta kupača, nitko nije primijetio tu opasnost i tek su na povike počeli bježati na obalu.

Kada već govorimo o morskim psima treba reći da je tih, tridesetih godina, bilo više pojava morskih pasa uzduž cijeloga Riječkoga zaljeva. Bilo je i ljudskih žrtava kraj hotela Park na Pećinama i kraj odmarališta na punti Kraljevice. Tako je 1934. godine u Kraljevici ulovljen najveći morski pas dug 7.62 metara, a težak 2.400 kilograma koji je kasnije prepariran i čuva se u Zagrebu.

[Adamić]

Ovo sam našao na mađarskim stranicama.

varm-fiume-301.jpg (61.74 KiB) Pogledano 4207 puta

Ispod je pisalo. Fiuménál kifogott czápa.
(Matisz János felvétele)
fejkép
http://mek.oszk.hu/09500/09536/html/0007/34.html
Sudeći prema zubima mislim da sam pogodio temu.

[Adamić]

Ovaj spada pod opasne !!!

morski pas JELUSSICH ABBAZIA 1904.jpg (60.13 KiB) Pogledano 4072 puta

Opatija, 1904 . (JELUSSICH)

[Adamić]

Našao sam na nešto vrlo zanimljivo. U Prirodoslovnom muzeju u Trstu čuva se velika bijela morska psina uhvaćena 1906. na našem Kvarneru. Ne bi to bilo ništa posebno da taj primjerak nije među najvećim na svijetu. Nazvali su ga Carlotta.

Morski pas Carlotta Trieste Trst veliki bijeli.jpg (57.71 KiB) Pogledano 4035 puta

Velika bijela psina Prirodoslovnog muzeja u Trstu je primjerak ženke koje se čini da je najveći očuvani u Europi i među najvećima u svijetu, dužine 5 metara i 20 cm i težine više od 300 kg.
http://www.retecivica.trieste.it/new/De ... icato=4383

Iz naše teme o Bakru, morski pas uhvaćen u Bakarcu 1906. god.:

Ovu sliku imaju i oni.

Bakarac 1906.jpg (56.18 KiB) Pogledano 4035 puta

Vidjeli smo na prvoj stranici , da postoje grafičke manipulacije oko slike , da li su to oni uzeli kao primjer ili može bit svašta. Godina odgovara.

Il grande squalo bianco del Civico Museo di Storia Naturale di Trieste (1).jpg (109.09 KiB) Pogledano 4035 puta

Ovo je njihova slika i izgled psine

Il grande squalo bianco del Civico Museo di Storia Naturale di Trieste (2).jpg (121.83 KiB) Pogledano 4035 puta

Ulovio ga je kapetan Morin , na Kvarneru 20.5.1906. Balzamiran je odmah i stavljen u stari tršćanski muzej. Kad je bio ulovljen nije dignuo previše prašine u medijima , jer je tada bilo normalno uloviti takve primjerke od 4-5 m u Jadranu.

velika bijela morska psina Trst Kvarner balzamiran.jpg (53.78 KiB) Pogledano 4035 puta

podsjetnik na film Ralje

Gledaj na youtube.com

Ma šta vam ja pričam pogledajte sami reportažu o Prirodoslovnom muzeju u Trstu.

[Vežičanka]

Prema tablici s prethodne stranice ove teme, (izvor Alessandro de Maddalena : "Historical and Contemporary presence of the Great White Shark"), ulovljen je 29.svibnja 1906.godine.
Na stranici Muzeja u Trstu je očito pogrešan datum http://www.retecivica.trieste.it/new/De ... icato=4383
jer i na slici iz muzeja u gornjem postu piše Quarnero 29.05.1906.



U filmiću koji je dao Adamić gore, ravnatelj Prirodoslovnog muzeja u Trstu Nicola Bressi kaže:

"Ta je psina dokaz da je velikih bijelih pasa nekoć bilo u Jadranu, a sad ih nema. Kad je ulovljen nije digao veliku prašinu jer je tada bilo normalno uloviti u Jadranu velike bijele psine duge 4-5 metara, pa je mjesni list objavio samo malu vijest o tome.

[more1]

Fotografija s Voloskog je fotografija psine goleme (Cetorhinus maximus), planktivornog psa apsolutno bezazlenog za ljude (naravno, osim ako ga vučete za rep pa vam da doznanja da ste dosadni) :) Često je naš gost , dolazi iz središnjeg i sjevernog atlantika i tu se pogosti planktonom a nakon toga vraća preko Mediterana kroz Gibraltar u Atlantik.
Molio bih sve ljude dobre volje da ukoliko raspolažu sa IKAKVIM informacijama o povjesnoj rasprostranjenosti velike bijele psine na kvarneru i napadima, bilo u obliku novinskih članaka, fotografija ili usmene predaje da ih podjele samnom. Naime, upravo završavam magisterij biologije i ekologije mora a projekt koji pokrećem odnosi se na razmatranje razloga nestanka velike bijele psine iz našega mora, broj napada (kojih sam trenutno samupio 20), filogeneze jedinki, ustvrđivanje mrijestilišta itd. Također,obzirom da se usko bavim tim područjem, ako imate bilo kakvo pitanje slobodno pitajte, rado ću odgovoriti ako mogu.

[Adamić]

Dakle sad znamo prema ovim navodima da se ovaj morski pas zove modrulj.




Neka ostane tu jer je dio rasprave a ja otvaram novu temu o njima.

[more1]

Post viewtopic.php?p=78513#p78513 prikazuje psinu golemu koju sam gore spominjao. Nedavno nas je posjetila ispred ACI marine Ičići https://www.youtube.com/watch?v=msRzRe6Luf8. Fotografije čeljusti viewtopic.php?p=79048#p79048 su fotografije dugonose psine (Mako shark), lat. naziv Lamna nasus. Vrsta je izuzetno rijetka i smatra se regionalno izumrlom vrstom u Jadranu pošto zadnji nalaz službeno datira u 70 - te godine. Inače, radi se o najbržoj vrsti koja može postićiu brzinu pri lovu čak i do 90 km/h. Postoje indicije da je i brža od sabljarke pošto je sabljakrka pronađena u njenoj trbušnoj šupljini a logika nam kaže - predator je uvijek brži od plijena. To bi značilo da je upravo on najbrža životinja u moru.

[more1]

Kronologija nestanka velike bijele psine na Jadranu vrlo je zanimljiva ali jednako tako i misteriozna. Nažalost, trenutno nas se samo troje u RH bavi morskim psima što ima za posljedicu da je mnogo toga još neistraženo i dugo će biti. Zato sam u komentaru iznad molio za vašu pomoć. Kažu li vam da je u Jadranu do sad bilo 5 napada gadno su vas slagali. Veliki bijeli bili su tu dugo vremena prisutni a zbog ignoriranja upozorenja stranci su često stradavali. Česta je činjenica da se veliki bijeli navikne na ljudsko meso u izostanku svog regularnog plijena što se po svemu sudeći ovdje dogodilo. Da li je Kvarner bio njihovo prirodno stanište? Mrijestilište, rastilište ili hranilište? Nadam se da ćemo moći odgovoriti uskoro, inače će pitanja ostati neodgovorena. Također, kakva je krolonogija nestanka populacije? Dali je to razlog nestanka tune, ciljanog ribolova, slučajnog ribolova, promjena u okolišu? Moje zadnje otkriće su i 2 perioda repopulacije ove vrste! Tako da ako imate ikakve informacije molio bih da nabacite :)

[Vežičanka]

Kao što smo rekli u 19. stoljeću i početkom 20. stoljeća bilo je mnogo više morskih pasa u Kvarneru.

Pročitajte što se sve moglo naći u morskim psima iz Glasnika naravnoslovnog društva 1888. godine.
Nije zabilježena točna vrsta morskih pasa (osim u jednom slučaju), ali prema sadržaju želuca možemo zaključiti da su to bili morski psi opasni za ljude.

Autor kaže:
Ovdje ćemo još spomenuti njekoliko slučajeva o lovu morskih pasa, kojih vrsti niesu žalibog opredieljene. Možda će se ovako za jednu ili drugu saznati kamo su dospjele, te će se moći naknadno označiti. Mi ćemo ih za to ovdje redom navesti. To valja poglavito za gradju, koja nam je pribavila kr. pomorska vlada na Rieci. Bilo bi osobito potrebito, da se na Rieci netko nadje, koji bi znao i htio opredieljivati morske pse, budući da je upravo Kvarner zaljev, gdje se najviše nasukaju morski psi Jadranskoga mora.

Spisak ulovljenih morskih pasa u Kvarneru od 1856. do 1888. i sadržaj njihove utrobe. Sigurno ih je bilo ulovljeno mnogo više, to su samo podaci do kojih je autor došao 1888.godine:

-1856. Ove godine uloviše u bukaričkoj tuneri, koja je tada pripadala brodovlastniku Marku Bonetiću , psinu neobično veliku. Bivši tada u Bakru njeko talijansko kazalištno dlružtvo kupi ju za njekoliko forintih od ribara, koji su ju ulovili; tada joj nadjene kožu, pa ju za novac pokazivalo po gradovih Austro-Ugarske. (Iz dopisa kr. pomorske vlade na Rieci br. 1799 od ove godine).

-1874. Ljeti o. g. uhvaćena bi u prelučkoj tuneri Stanislava Mažića velika psina; dužina joj bijaše 6 met a težina 4000 kilg. Kad su joj drob vadili nadju u crievih odielo mornara c.k:r. mornarice, i uza to i dio glave njegove, osim toga kožu kozjega živinčeta. Mažić je dao kožu psine nadjenuti i poslao u Beč, gdje ju je publika mogla za novac vidjeti. (Iz istoga dopisa kr. pomorske vlade na Rieci).

-1877. 5 svibnja o. g. ulovljen bi morski pas od 2000 kil. težine, u luci Ustrine, koja se nalazi na zapadnoj strani otoka Cresa (Iz popisa c. kr. pomorske vlade u Trstu).

-1879. 10. kolovoza o. g. došao je gospodar Paško Tonetti iz Plomina u riečku luku s bracerom "Danicom", i stavi u zapisnik lučkoga ureda ovo: "Kad sam toga dana bio sa svojom bracerom 2,5 morske milje daleko od kopna, baci se grdna psina, 6-7 metara dugačka, nenadano proti čamcu, privezanu na krmu "Daničinu", i od silne ga navale prevrne. Tada po drugi put nahrupi na njega, da se uzpne na nj, ali za ludu! Nu odmah se za tim od silne žestine baci i treći put protiv čamca tako, da se u nj zagriznula i stavila u jednoj letvi njegovoj iztrgnut jedan zub, a k tomu i utisak od drugih pet zubi; onda je nestane oku."
U dokaz ostavio je gospodar broda lučkomu uredu onaj jedan zub i pozvao gospodu, da se sami uvjere o spomenutom utisku zubi na dnu čamca. (iz dopisa kr. pomorske vlade na. Rieci).

-1883. Psina, ulovljena u tunari gosp. G. Vidmara 3. rujna 1883. god. u Sv. Jurju kod Senja, bijaše duga 4 met., a kupila ga je kr. pomorska vlada na Rieci. Gosp. Dr. J. Paurić u Cirkvenici priredio ju je na račun spomenute vlade za budimpeštansku zemaljsku izložbu. (Iz spomenutoga dopisa kr. pom. vlade na Rieci).

-1887. 16. veljače o. g. ulovljen bi morski pas 1,60 met. dugačak kod Rogožnice (Iz popisa c. kr. pomorske vlade u Trstu).

-l887. U noći od 20. na 21. lipnja uloviše braća Raičić psa 1,35 m dugačka u samoj luci grada Rieke. (Po izvješću riečke pomorske vlade).

-1887. 2. rujna o. g. uloviše u tuneri u Vosu (na otoku Krku) psinu 4,70 met. Ribari provezoše ribetinu u Kraljevicu i predadoše ju upravitelju lučkoga ureda. Sastavši se povjerenstvo dade joj razparati trbuh, gdje nadju kožne čižme s ostanci čovječjih nogu i nješto odiela. Psinu prenesoše iz Kraljevice na Rieku i izložiše publici za plaću od 10 nč. na osobu.
I ovu viest imamo zahvaliti prijaznosti kr. pomorske vlade na Rieci; isti je eksemplar spomenut i u popisu trsćanke vlade, a po tom za izvjestno znamo, da ta psina pripada vrsti Carcharodon verus t. j . C. Rondeletii.

-1888. 11. srpnja o. g. uloviše u lukovskoj tuneri blizu Senja. psinu; duga je bila 4,70 met. Tada su ju prenosili u Senj, gdje joj pred povjerenstvo prema propisom zarezaše u trbuh ravan urez uzduž.
Unutra nadjoše žensku pletenicu kosa, gječermu s dugmeti i cipelu, po svoj prilici od iste ženskinje; izim toga nadju jagnje i kosti, po svoj prilici od vola ili kojega drugoga velikoga živinčeta; a pošto joj tako izvadiše sve to i drob, bila je još težka do 3000 kil. (Dopis kr. pomorske vlade na Rieci).

-1888. Psinu, koju uhvatiše u istoj lukovskoj luneri 2. rujna, bila je 4,50 duga ženka. U njezinoj utrobi niesu našli ništa osobita, budući da bijaše gotovo sasvim prazna. Sutra dan je prevezu na Rieku i prodadu njekome gostioničaru, koji ju je pokazivao svietu za 10 nvč. (Kr. pom. vlada na Rieci).

-1888. 16. rujna iste god. uhvate isti ribari psinu od 5 metara dužine; pošto su joj izvadili drob, još je težila kojih 3000 kilg.
Razrezavši je nadju u njoj 7 mladih; jedni bijahu još bez života, a ostale ubiše ribari. Psinu prenese paroplov "Hrvat" družlva Krajač i dr. iz Senja na Rieku, gdje ju je njetko kupio, da je za novac pokazuje svietu. (Iz dopisa kr. pomorske vlade na Rieci).

Velika je šteta, što niesu sačuvane mlade psine u špirit za znanstvene svrhe. Drugi put valjalo bi na to pomno paziti, jer je težko naći na sličnu priliku.

ovo je slika iz knjige izdate 1911.naslova "Pogledi na biologičke i bionomičke odnose u Jadranskome moru"- psina ljudožder ulovljena kod bakarske tunere ; kada je točno ulovljena, ne piše; preparirana je bila i izložena u muzeju u Zagrebu

psina ljudožder ulovljena kod bakarske tunere .JPG (99.88 KiB) Pogledano 3908 puta