nikola napisao:
Kada je sušačka Općina odlučila porušiti od vatre oštećenu veliku zgradu Kortil, započeli su radovi u kolovozu 1934. godine. Tom je prilikom došlo do senzacionalnog nalaza rimske nekropole iz IV. stoljeća. Kortil je bio velika industrijska građevina sagrađena početkom XIX. stoljeća. Nema vijesti je li prilikom njezine gradnje bilo što otkriveno. Međutim, kad su radnici počeli otkopavati temelje te građevine, jedan je radnik 21. kolovoza 1934. udario u zemljanu posudu. Kasnije se ispostavilo da je to rimska amfora u koju su položeni ostaci jednog djeteta. O tom je nalazu obavijestio javnost direktor Gradskog muzeja dr. I. Sveško, koji je nadgledao dalji proces istraživanja.
Nalaz je otkriven na mjestu gdje je Kortil graničio s cestom koja vodi od glavne ulice na Boulevard; otkrivene su prvo ljudske kosti, zatim, na dubini od 2 metra, horizontalno položena amfora s kostima djeteta, te tri groba s kostima, od kojih su dva bila obložena premazom ružičaste žbuke, s tim da su kosti bile položene na opekama, a treći je bio sa svih strana premazan. U drugom paralelnom rovu bila su tri groba, od kojih su dva imala dno od keramičkih ploča, a strane premazane ružičastom žbukom. Grobovi su bili smješteni u živcu kamenu, a otkriveno ih je svega devet, i to: jedan s amforom, četiri premazana ružičastom žbukom s glinenim pločama na dnu, dva obična, jedan samo obložen žbukom i prazan, te jedan uništen. Grobovi su ležali na prostoru od dvadeset četvornih metara.
Amfora je dugačka 1,06 m, a široka 32 cm. Spada u tip »afričkih« amfora čestih u našim podvodnim ležištima (Povile-Novi Vinodolski). Te se amfore datira u III. i IV. stoljeće, te je i ova o kojoj je riječ veoma siguran pokazatelj za datiranje nekropole u IV. stoljeće. Tegule, koje su služile za pod grobnice, nisu imale utisnut natpis.
Kada je 1894. godine porušena Crkvica sv. Lovre, otkriveni su također grobovi, udaljeni od Kortila oko 30 metara. Nije isključeno da su se kršćani nastavili zakapati na poganskom groblju na kojem je mogao biti zakopan neki mučenik, pa se tako može tumačiti i gradnja Crkve sv. Lovre upravo na tome mjestu. Naime, uz grobove na Kortilu otkriveni su temelji građevine dugačke 5 metara, sedam paralelnih zidova postavljeni su jedan do drugoga ili u razmaku od 40 cm. Taj je razmak ispunjen kamenjem. Orijentacija zidova je sjever-jug, okomito na glavnu ulicu. Šteta je da se nije mogao pronaći nacrt tih zidova, ali oni govore sigurno da se radi o podlozi za neku kultnu građevinu.
Nalazi na Kortilu potvrđuju da je rimska cesta za Vinodol išla u tom pravcu, jer su groblja obično postavljena uz cestu. Kako se ta nekropola sa sigurnošću može datirati u IV. stoljeće, moguće je da je napuštena nekropola iz I.-II. stoljeća na području Riječkog nebodera i da su se stanovnici Tarsatice počeli zakapati u nekropoli ispod Kortila. Za povijest trsatske općine, u čijem je sklopu bio Sušak do 1924. godine, veoma je značajan taj nalaz iz rimskoga doba. On potvrđuje da se u IV. stoljeću, s obje strane Rječine, izvan gradskih zidina život odvijao normalno i da je širi areal oko utvrde gravitirao k njoj.