Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Lazaret Mandrać

Riječko zdrastvo kroz povijest
Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Lazaret Mandrać

Post broj:#1  PostPostao/la nikola » 20.1.2011, 13:56

Dakle, ploča i natpis sa godinom 1722. iznad ulaza u prvi lazaret i cijela porta za vratima. Renovirano, očuvano. Sad ispred toga zamislite more i kameni gat, prvi u Rijeci

Lazaret Mandrać (1).jpg
Lazaret Mandrać (1).jpg (160.26 KiB) Pogledano 2204 puta

Lazaret Mandrać (2).jpg
Lazaret Mandrać (2).jpg (87.8 KiB) Pogledano 2204 puta
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
kobler
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1330
Teme: 9
Pridružen: 30.9.2010, 12:29

Re: Riječke bolnice

Post broj:#2  PostPostao/la kobler » 20.1.2011, 14:57

nikola napisao:Eh, sad preskačemo, ali nema veze. Dakle, ploča i natpis sa godinom 1722. iznad ulaza u prvi lazaret i cijela porta za vratima. Renovirano, očuvano. Sad ispred toga zamislite more i kameni gat, prvi u Rijeci

E jesi mi nabio tempo, svaka ti čast!

Dakle, u natpisu nad lukom ulaza u lazaret stoji:
"[1]722
IMP(ereret) CAES(ar) CAROLUS VI
A(rchidux) A(ustriae) P(ius) F(elix) AVG(ustus)
NE COM(m)ERCIO MARIT(imo)
SALVS PUB(blica) LAEDERETVR
LVSTRANDIS ADVENIS
MERCIBVSQVE
HAS AEDES PUBLICAS
AERE PRIVATO CONDIDIT"

U prijevodu:
"1722
Zapovijedi car Karlo VI (=šesti)
austrijski nadvojvoda, pobožan, sretan, uzvišen,
da se javno zdravlje
ne narušava pomorskom trgovinom
(pa je) za čišćenje putnika i roba
ovo zdanje
vlastitim novcem podigao".

gost
 

Re: Riječke bolnice

Post broj:#3  PostPostao/la gost » 20.1.2011, 21:15

Da dodam ja skromni filatelistički dodatak temi o Lazaretu(ima):
Sve poštanske pošiljke i trgovačka roba, prispjela iz sumljivih krajeva zaraženih kugom ili kolerom, morale su se u lučici Mandrač raskužiti i prodimiti. Danas se takva stara pisma prepoznaju po tome što su na stražnjoj strani razrezana oštricom (poput skalpela) a nakon prodimljavanja su se zatvarali i na njih je otisnut žig Netto di fuori, netto di dentro (Čisto izvana, čisto iznutra). Takva pisma prodimljena u Rijeci su danas vrlo rijetka i cijenjena.

gost
 

Re: Riječke bolnice

Post broj:#4  PostPostao/la gost » 20.1.2011, 21:17

e pa dimljena pisma- za to stvarno nikad nisam čula :bravoveliki:

gost
 

Re: Riječke bolnice

Post broj:#5  PostPostao/la gost » 2.1.2012, 22:21

Spomenuli ste i lazaret Krala Boromejskog pa da i ja stavim nesto.

LAZARET SV. KRALA BOROMEJSKOG

Najveći broj spomenika profane arhitekture u Rijeci potječe od 18. stoljeća na ovamo. Jedan od najzanimljivijih kompleksa te arhitekture neosporno je stari riječki lazaret, nastao 1722. do 1725. godine. Sagrađen je novčanim sredstvima privatne blagajne austrijskog cara Karla VI, a radi unapređenja pomorstva i osiguranja zdravlja putnika i osoblja posada brodova, koji dolaze u riječku luku. Taj je lazaret nastao kao jedan od prvih uvjeta prosperiteta slobodne luke.

Austrijski car Karlo VI, ohrabren turskom defanzivom, počinje nakon mira u Požarevcu voditi jadransku politiku; "kontinentalna" je politika Habzburgovaca naglo ustupila mjesto jadranskoj orijentaciji. Trst i Rijeka u toj koncepciji dobivaju posebno značenje. Rijeka je 1719. godine proglašena slobodnom lukom, počinje nagla preobrazba grada u koji pristižu stručnjaci i kapitalisti iz cijele Europe Nizozemci, Belgijanci, Francuzi i Englezi. U tom stoljeću je prevladao kozmopolitski duh sposoban za recepciju baroknog izraza u arhitekturi koga unose doseljeni i naturalizirani arhitekti iz srednjoevropskih učilišta, Graza i Beča. Jedan od izrazito baroknih sklopova u Rijeci iz početka 18. stoljeća je stari lazaret u Krešimirovoj ulici , u čijim su zdanjima sada smještene zubarrske ambulante, prostorije stručnih medicinskih udruženja i komanda vatrogasaca.

U luci Mandrač, gdje se ulijevao i škurinjski Potok, izabran je prostor i kad su svi preduvjeti stvoreni, počelo se gradnjom kuće za priora, za sanitarno osoblje, kontumaca i magazina za robu. Kamen temeljac za novogradnju postavljen je 1722.godine što je i vidljivo iz memorijalnog natpisa na portalu.
Slika

Suprotno arhitekturi riječkog Starog grada, koja je tipična mediteranska, rađena u lokalnoj tradiciji s izrazitim smislom primorskih graditelja za cjelovitost ali bez pretenzija za monumentalnost, je javna "državna" arhitektura nastala nakon 1717. kad je u Rijeci od carske vlasti dirigirana izgradnja lučkih magazina, tvornica, a kao jedan od bitnih preduvjeta za slobodnu luku i Lazareta sv. Karla u Madraču. Gradnja ovog sklopa je vezana uz ime riječkog arhitekta Atonia de Verneda (1693—1774). Bio je sin španjolskog plemića aragonskog porijekla don Felice de Verneda, koji je došao u Austriju skupa s Karlom VI, kad je taj stupio na carski tron. Antonio de Verneda je završio škole za vojnog inženjerca i kao "Genie-kapitan" je po carskoj odluci upravljao gradnjom vojnog brodogradilišta u Kraljevici i lazareta u Rijeci 1722. godine.

Lijevo uz samu zgradu lazareta bio je drugi, također, vrlo vrijedan portal, čije su vratnice bile izrađene od kovana željeza. Rešetka se završavala kad se spoje vratnice u obliku trokuta, čije su stranice bile oble prema unutra. Na začetku je stasao ljiljanov cvijet. Glavnina vratnica se sastojala od valovito savijenih i u redove postavljenih željeznih prutova. Pri vrhu je bio pojas s ukomponiranim ornamentom složenim od spljoštenih ovala i vijuga. Vratnice su se šarkama držale za dva postranična stupca okrunjena velikim kamenim kuglama. Ti su stupci bili elegantno olakšani reljefnom volutom izvedenoj u žbuci ograde, tako da je cijela kompozicija od središnjeg dijela vratnica išla postupno prema dolje bez nagle cezure. Na žalost, ovaj je portal uništen, kako bi se mogao stvoriti veći otvor za ulaz autobus-fluorografa u garažu. Tako smo od godine 1962. do 1967. bili svjedoci osiromašenja tog tako značajnog spomenika ne samo za povijest kulture zdravstva Rijeke, već i cijele naše zemlje.

LAZARET SV. KRALA BOROMEJSKOG.jpg
LAZARET SV. KRALA BOROMEJSKOG.jpg (100.89 KiB) Pogledano 2203 puta


Uz lazaret je desno bila kuća za upravu i personal, jednostavna zgrada s pačetvorinastim otvorima za prozore, kamenih ravnih doprozornika, rađena funkcionalno, bez ikakvih stilskih oznaka. Takav je i cijeli magazinski prostor koji se pruža duboko unutra, tako da je čitav kompleks bio orijentiran prema kopnu po dužini, a obala je ostala slobodna.
Prema sačuvanoj grafici Lazareta iz 18. stoljeća u luci Mandraču, koja je koncem 19.stoljeća zatrpana prilikom proširenja sadašnje Krešimirove ulice i gradnje željezničke stanice, mogli su se privezivati manji brodovi. Porastom trgovine i prometa u Rijeku su pristizali veći jedrenjaci, a u lučicu je škurinjski Potok nanosio velike količine pijeska i kamenja te je za vrijeme francuskog režima 1812. prestala djelatnost ovog lazareta, on je napušten i predan vojsci. Tada je srušena i kuća priora koja je bila pred lazaretom.

Lazaret Mandrać scangn.jpg
Lazaret Mandrać scangn.jpg (147.76 KiB) Pogledano 2132 puta

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Riječke bolnice

Post broj:#6  PostPostao/la nikola » 29.2.2012, 15:28

još malo..neka se nađe..


U Rijeci je podignut 1722. godine, a dovršen 1725. lazaret Sv. Karla. Ime je dobio po caru Karlu VI, koji je i financirao izgradnju (iz Carske blagajne). Smješten je bio na utoku Škurinjskog potoka u malenoj lučici zvanoj Mandrač (Mandrachio) i tu ostaje do francuske okupacije Rijeke. Kasnije je sav prostor lučice zatrpan, a od lazareta ostala su samo kameni portal sa natpisom.
Svi sumnjivi brodovi i ljudi ostajali su u karanteni lazareta od 7 do 40 dana. Unutar dobro ograđenog lazareta nalazila se kuća za priora, posebne prostorije za sanitetsko osoblje, poseban prostor za zaraženu i/li sumnjivu posadu i robu. Lazaret nije imao svojega liječnika niti kirurga, već su po potrebi dolazili gradski fizik i kirurg. Po tadašnjim zakonima, lazaret je imao samo preventivnu ulogu i nije djelovao kao kužna izolacijska bolnica.
Sumnjiva roba raskuživala se ili samo izlaganjem na zraku, parenjem u octenim parama ili dimljenjem sumpornim dimom, tj. Drugim propisanim materijalima, a kasnijim propisom za raskuživanje su se upotrebljavale samo neke trave.
Raskuživanje se moralo provoditi tijekom 3 do 6 tjedana.
Svaki brod morao je imati zdravstveni list, koji bi s broda prior prihvaćao vrškom rascijepljenog štapa (obično od trstike) ili metalnom hvalaljkom nalik kliještima. Tek kada bi taj dokument raskužili u sumporu, tada bi ga prior smio uzeti u ruke.
Gradsko vijeće zahtijevalo je da prior mora biti: dobra ponašanja, ljubazna i uviđavna, te na svom mjestu“. Prior nije smio u lazaret puštati nikoga osim dobavljača hrane. Unutar lazareta nije smjelo biti gostionica, a nije smio imati ni svoje kokoši, psa ili mačku. Osobe u karanteni mogle su kupovati samo mesoili ribu, te ih samo pripremiti za jelo na svom ognjištu ili kaminu. Prior i lučki kapetan bili su plaćeni iz Carske blagajne.
Lazaret Sv. Karla poharao je teški požar 1813. godine, kada je izgorjela i glavna zgrada, pa otada djeluje samo djelomično do 1816. godine, kada se posve ukida.
Veliki kameni portal sa natpisom još stoji, a mali portal srušen je 1961. godine.
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
superinadecosala
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 358
Teme: 14
Pridružen: 15.3.2014, 16:21

Re: Lazaret Mandrać

Post broj:#7  PostPostao/la superinadecosala » 26.7.2014, 16:57

mappa del Lazzeretto in Brajda (1720)
lazzaretto1720.jpg
lazzaretto1720.jpg (181.43 KiB) Pogledano 2124 puta


Vrati se na: Bolnice

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron