Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Zgrada na Preluci

Prije svega dobrodošli na forum, bili samo u prolazu ili stalni član. U ovoj rubrici Vi pitate a mi, članovi foruma odgovaramo. Ako imate kakvo pitanje, koje ima veze s Rijekom i našim krajem, slobodno ga postavite. Stojimo svima na usluzi !
Za postavit pitanje trebate se registrirat, što je vrlo brz i jednostavan postupak u koji ćete se i sami uvjeriti.
Postavite pitanje i pretplatite se na odgovor.
Pogledajte RIJEŠENA i NERIJEŠENA pitanja.
Pravila foruma
Što bolje opišete naslov i vaše pitanje, to je veća vjerojatnost i da ćete prije dobiti odgovor. Vi kao autor pitanja možete označiti temu "NERIJEŠENO" ili "RIJEŠENO". Obavezno prilikom pisanja pitanja postavite opciju na NERIJEŠENO, s time će se vaše pitanje, prikazati u listi neriješenih pitanja, što još više povećava odgovor. Pretplatite se na temu, opcija je pri dnu svake teme. Ne stavljajte slike s drugih poslužitelja za pohranu sliku, koristite našu opciju za umetanje privitaka .
Hvala Vam na pitanju i nadamo se, da ćete što prije dobiti odgovor na vaše pitanje i biti zadovoljni s njime. Ukoliko ste dobili traženi odgovor, označite temu kao "RIJEŠENO".
Avatar korisnika
KarloOP
R13kA
R13kA
 
Postovi: 431
Pridružen: 27.10.2013, 16:32

Re: Zgrada na Preluci

Post broj:#46  PostPostao/la KarloOP » 29.3.2016, 21:45

Zgrada 1929.g. dvije godine nakon izgradnje ceste Volosko-Rijeka. Izgleda napustena.
Preluka 1929.jpg
Preluka 1929.jpg (239.09 KiB) Pogledano 336 puta

Preluka2.jpg
Preluka2.jpg (222.3 KiB) Pogledano 336 puta

Avatar korisnika
KarloOP
R13kA
R13kA
 
Postovi: 431
Pridružen: 27.10.2013, 16:32

Re: Zgrada na Preluci

Post broj:#47  PostPostao/la KarloOP » 29.3.2016, 22:07

Iako je vec dosta toga ranije napisano, evo jos dodatni podatak:

"Benediktinski su redovnici već od razdoblja kasne antike i ranoga srednjega vijeka, a onda osobito u razdoblju romanike, igrali ključnu ulogu u promicanju kulturnih vrijednosti na prostorima sjevernoga Jadrana. Često su upravo benediktinski samostani bili nositelji novih umjetničkih stremljenja, i tako oplemenjivali prostore današnje Hrvatske novim arhitektonskim koncepcijama i stilskim inovacijama u figuralnim umjetnostima. Tome su posve logično pridonijeli uvijek živi kontakti s matičnim samostanima, od kuda su pristizale nove ideje i svježe kreativne snage.

Prva benediktinska sjedišta utemeljena su na istočnoj obali Jadrana već tijekom 6. stoljeća, u doba Justinijanove vladavine. Iako od tih najranijih benediktinskih investicija nije mnogo preostalo (crkva Sv. Marije Formose danas je poznata iz relativno skromnih ostataka), poznat je njihov popriličan broj, a neka od svjedočanstava sačuvana u dokumentima matičnih samostana govore o vremenu njihova osnutka, kao i njihovome značaju za razvitak lokalnoga umjetničkog stvaralaštva. Za karolinšku su vlast benediktinski samostani značili primarno uspostavljanje čvrstih političkih uporišta na novoosvojenim prostorima, a jedan od najreprezentativnijih i najbolje istraženih samostanskih kompleksa iz toga razdoblja je Sveta Marija Velika kod Bala.

Najveći će međutim uzlet benediktinska arhitektura i umjetnost na ovim prostorima doživjeti tijekom reformama obilježenog 11. stoljeća, kada će benediktinski redovnici čitavom Evropom pronositi novi, univerzalni stil, poznat pod već uvriježenim nazivom « ; prve romanike» ; . Neki od značajnijih spomenika toga razdoblja su crkva i samostan Sv. Petra u Osoru te Sv. Mihovila nad Limskim kanalom. Manji broj samostana nastat će tijekom 12. stoljeća, a tome će razdoblju pripadati većina samostana izgrađenih na otoku Krku. Opatijski samostan Sv. Jakova zapravo je jedini samostan istočno od rijeke Raše koji se sa sigurnošću može pripisati srednjovjekovnim benediktincima. Podignut je po svoj prilici tijekom 12. stoljeća, u doba kada se podiže velik broj benediktinskih samostana na području Istre. Poznat je pod nizom različitih imena (Sv. Jakov ad Palum, Sv. Jakov u Preluku, Sv. Jakov u Voloskom, ili Sv. Jakov na Kvarneru), a moguće je da su ga podignuli grofovi Waldsee.

Današnji grad Opatija svoje ime duguje upravo ovome srednjovjekovnome benediktinskome samostanu, jer je mjesto nekada zvano Opatija Sv. Jakova".
http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=28064 ... print=true

Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 346
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Zgrada na Preluci

Post broj:#48  PostPostao/la Daluka » 30.3.2016, 17:58

Mislim da se ova zgrada brka sa Opatijom kao što je i napisano na prve dvije stranice, tekst iz jedne knjige iz 1927. koji se poziva na knjigu napisanu prije 250 godina dakle 1677.
Volosko.jpg
Volosko.jpg (232.04 KiB) Pogledano 319 puta

Sv. Jakov Opatija.jpg
Sv. Jakov Opatija.jpg (244.55 KiB) Pogledano 319 puta

Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 346
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Zgrada na Preluci

Post broj:#49  PostPostao/la Daluka » 30.3.2016, 20:47

LIBRI DEL CANCELLIERE
CANCELLIERE ANTONIO DI FRANCESCO DE RENO

Die VIII mensis Madij In terra Fluminis Sci Viti In Statione mei notarij infrascripti Coram Nobilibus & egregijs viris domino Iacobo Raunacher honorabili Capitaneo dicte terre Fluminis domino Bartolo Misuli honorabili Capitaneo Castue deputatis per Strenuum Millitem dominum Iohannem Reycbenburger honorabilem Capitaneum Duini & Crassie pro Magnifico domino de Walse ad infrascriptam diferentiam videndam & determinandam Sedentibus nobilibus viris Iudice Iohanne Misuli Iudice Ambrosio quondam Ser Marci Iudice Stefano rusouich Gomparuit Iohannes Xutouich de Castua asserens & dicens qualiter in lite quam habet cum presbitero Marco fratre suo occassione bonorum tam paterno: am quam maternorum lata fuit & data Sententia per Terrigenas apud Scum Iacobum a prelucha anno preterito die nero XXVI mensis Iulij quam Sententiam in Sclabonico scriptam produxit coram ludicio in fauorem iurium suorum Qui domini nisa lecta & intellecta suprascripta Sententia uisis etiam auditis & intellectis petitione prefati Iohannis xutouich & responsione predicti presbiteri Marci omnibusque iuribus & allegationibus ac omnibus & singulis que dicte partes dicere & allegare uoluerunt non declinantes a dextris nec a sinistris habito super his diligenti consilio ac matura deliberatione Christi nomine inuocato a quo cuncta iusta & recta procedunt Iudicia dixerunt terminauerunt & sententiauerunt quod suprascripta sententia producta coram ipsis per suprascriptum Iohannem in omnibus & singulis sit firma & rata additientes quod si predictus presbiter Marcus aliqua bona emit de suis proprijs bonis & hoc probauerit per testes fidedignos eadem bona sint & esse debeant eiusdem presbiteri Marci Et si dictus presbiter Marcus aliquod debitum patris siue matris soluit quod tantum habere debeat de suprascriptis bonis paternis & maternis quantum fuit debitum quod soluit. Probando per testes Fidedignos - Ordinauerunt quod testes producendi debeant iurare.

Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 346
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Zgrada na Preluci

Post broj:#50  PostPostao/la Daluka » 31.3.2016, 11:45

LIBRI DEL CANCELLIERE
CANCELLIERE ANTONIO DI FRANCESCO DE RENO.

PARS CAPTA PRO PISCATIONE TONORUM

Die XVIIII mensis Iunij In Lobia terre Fluminis Sci Viti Per generosum virum dominum Iacobum Raunacher Capitaneum Iudicem Maurum Vidonich Iudicem Paulum cresolich ad praesens Iudices dominum presbyterum Mateum Arcidiaconum Iudicem Iohannem Misulich Iudicem Stefanum ruseuich Iudicem Maurum glauinich Iudicem Ambrosium cresolich Iudicem Cosmam radolich Iudicem Vitum barulich Iudicem Nicolaum micolich Ser Tonsam quondam Ser Nicole omnes consiliarios terre Fluminis capta fuit pars infrascripti tenoris quod quilibet piscator dicte terre Fluminis siue de Castua possit proicere rectia tonorum in prelucham in mare dumtaxat aliquis alius non proiecerit prius rectia non obstante quod barcha siue linter esset legatus cum hominibus aut rectibus uel siue hominibus aut rectibus uel non ligatus.

U oba teksta (prvi je datiran u godini 1438. iako se u raznim tekstovima spominju neke druge godine) riječi "prelucha" i "prelucham" su pisane malim početnim slovima iako su u tekstovima (u cijeloj knjizi) nazivi mjesta pisani velikim početnim slovom.
Što bi u prijevodu značila riječ (pridjev?) "prelucha"?
Da zgrada ima neko vid sakralnog objekta sigurno bi bilo vidljivo iz nekog ornamenta na samoj zgradi ili na terasama iznad gdje se prema pričama uzgajala vinova loza.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3530
Teme: 88
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Zgrada na Preluci

Post broj:#51  PostPostao/la Vežičanka » 13.7.2016, 09:31


Avatar korisnika
KarloOP
R13kA
R13kA
 
Postovi: 431
Pridružen: 27.10.2013, 16:32

Re: Zgrada na Preluci

Post broj:#52  PostPostao/la KarloOP » 18.7.2016, 17:15

Tunera otprilike na lokaciji gdje je nekada bila spalionica smeca.

PODUCKAR
Gost
Gost
 
Postovi: 5
Teme: 1
Pridružen: 20.4.2017, 16:48

Re: Zgrada na Preluci

Post broj:#53  PostPostao/la PODUCKAR » 20.4.2017, 17:52

Gotovo sve o toj kući zna i objavio je Alfred Šaina zvani Fredi iz Matulja, pa pohitajte na sajt http://www.caskalica.com/tag/preluk/ . Tamo ćete puno toga saznati povezano s vlasnikom kuće Ivanom Minakom, najačim brodovlasnikom na Kvarneru s sredine XIX. st.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3530
Teme: 88
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Zgrada na Preluci

Post broj:#54  PostPostao/la Vežičanka » 21.4.2017, 11:35

Osoba koju spominjete u gornjem postu je i pisala na ovom forumu i na ovoj temi pod imenom jazbac, pogledajte prethodne postove pa ćete naći.

Papalina
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 152
Teme: 6
Pridružen: 21.10.2014, 19:37
Lokacija: Otok Krk

Re: Zgrada na Preluci

Post broj:#55  PostPostao/la Papalina » 23.4.2017, 20:58

Preluka 1883..jpg
Preluka 1883..jpg (48.38 KiB) Pogledano 121 puta


Malo jasnija slika iz prethodnog posta. Preluka 1883.
Vidi se na lijevoj strani zgrada u Preluci, a na desnoj strani je kamenolom, odnosno drvena rampa za ukrcaj kamena na brodove.

Prethodni

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Pitanja i odgovori

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron