Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

{NERIJEŠENO} Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Prije svega dobrodošli na forum, bili samo u prolazu ili stalni član. U ovoj rubrici Vi pitate a mi, članovi foruma odgovaramo. Ako imate kakvo pitanje, koje ima veze s Rijekom i našim krajem, slobodno ga postavite. Stojimo svima na usluzi !
Za postavit pitanje trebate se registrirat, što je vrlo brz i jednostavan postupak u koji ćete se i sami uvjeriti.
Postavite pitanje i pretplatite se na odgovor.
Pogledajte RIJEŠENA i NERIJEŠENA pitanja.
Pravila foruma
Što bolje opišete naslov i vaše pitanje, to je veća vjerojatnost i da ćete prije dobiti odgovor. Vi kao autor pitanja možete označiti temu "NERIJEŠENO" ili "RIJEŠENO". Obavezno prilikom pisanja pitanja postavite opciju na NERIJEŠENO, s time će se vaše pitanje, prikazati u listi neriješenih pitanja, što još više povećava odgovor. Pretplatite se na temu, opcija je pri dnu svake teme. Ne stavljajte slike s drugih poslužitelja za pohranu sliku, koristite našu opciju za umetanje privitaka .
Hvala Vam na pitanju i nadamo se, da ćete što prije dobiti odgovor na vaše pitanje i biti zadovoljni s njime. Ukoliko ste dobili traženi odgovor, označite temu kao "RIJEŠENO".
Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 352
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#46  PostPostao/la Daluka » 10.1.2016, 21:49

Iz iste serije Fimve samo drugi atlas strana 36

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21408
Teme: 862
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#47  PostPostao/la Adamić » 10.1.2016, 22:15

Ok, stoljeće nam odgovara. Hvala daluka :gore

Dva bečka rukopisna atlasa s kartografskim prikazima hrvatskih gradova iz 16. stoljeća
Ivka KLJAJIĆ, Miljenko LAPAINE
Sažetak: Opisana su dva rukopisna atlasa (Cod. 86O7 i Cod. 86O9) iz Zbirke rukopisa, spisa i ostavštine Austrijske nacionalne knjižnice (Handschriften-, Autographen- und Nachlass-Sammlung der Oster- reichischen Nationalbibliothek) u Beču. Rekon- struirano je doba nabavke obaju atlasa.
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q= ... Mg&cad=rja
S obzirom na to da još uvijek nije određena točna datacija spomenutih atlasa, a postoje i velike razlike u razdobljima, pa čak i stoljećima u koja su ih pojedini znanstvenici datirali, u ovom smo istraživanju uzeli u obzir vrste papira s različitim vodenim znakovima na kojima su izrađeni prikazi. Na osnovi toga smo zaključili da su prikazi nastali u drugoj polovici 16. stoljeća.

Uvidom u oba atlasa (Cod. 8607 i Cod. 8609) uočeno je da ni jedna karta, ni jedan prikaz grada (utvrde) nema oznaku vremena nastanka. Još uvijek nije točno poznato kada su izrađene karte i prikazi pojedinih gradova (utvrda) iz tih dvaju atlasa.

Avatar korisnika
kobler
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1327
Teme: 9
Pridružen: 30.9.2010, 12:29

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#48  PostPostao/la kobler » 11.1.2016, 11:16

Slovo "u" razvilo se u zadnjih nekoliko stoljeća iz "v" u tzv. samoglasničkoj (vokalnoj) poziciji u slogu.
U starije doba se "v" u položaju samoglasnika sasvim uredno čitalo i doživljavalo kao "u".
Tj. ovo je samo način pisanja.

Ozrinj
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 120
Teme: 1
Pridružen: 5.1.2014, 07:37

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#49  PostPostao/la Ozrinj » 11.1.2016, 12:00

RIJEKA – Civitas Fluminensis, Fanas, Fanum S. Viti ad Flumen, Fanum Sancti Viti ad Flumen, Fijuma, Fiumen, Fjuma, Fjume, Flume, Flumen Sancti Viti, Flumen St Vitt, Flumen Tarsie, Flumen, Flumine, Flumium, Fluvis et portus Rika, Fluvius, locus Fluminis, locus Sti Viti, Oenei Fluminis Ostia, Oppido S. Viti, Oppidum Oeneum ab Oeneo, Pfaumf, Phanas, Phanum, Primorskarieka, Reka, Richa, Rieka, Rijeka Senjska, Rika, Rycha (Svetoga Vida), S. Vaith am Pflaumb, S. Vitus Flomoniensis (sic!), S. Vitus terrae Fluminis, Sact-Veit am Flaum/Pflaumb, San Vito al (di) Fiume, Sanct Veyth am Phlaum, Sancto Vito, Sanctus Vitus ad flumen, Sand Veyt am Flaumb, Sankt Veit am Flaum/Fluß/Pflaum/Pflaumb/Plaum, Sankt Veitamfluss, Sannd Veit am Plaumb, Sant Veit in der Stat, Sant Veyt, Sent Veyt am Pflaum, Sent Weyt am Pflaum, Senjska Rijeka, Senjskarieka, St. Veit am Flaum/Flaume/Pflaum/Pflaumb, St. Veyth am Phlawen, St. Weit am Pflaum, Stat St. Veyt, Stat St. Veyth am Pflaum/Pflaumb/Phlawon, Statt S. Veitampflaum, Statt S. Weit am Flaum, Tarsia, Tera Sancti Victi Ab Fluminem, terra ad flumen, Terra di Fiume, Terra di San Vito, Terra Fluis/Fluminis/Flumis,Terra Fluminis (abr. ter' Flūis, ter' Flumis) Sancti Viti, Terra Fluminis Sci Viti, Terra Fluminis Sti Viti, terra Sti Viti, urbs et portus fluminensis, urbs Fluminensis, urbs Fluminis, Vitipolis, Vitopoli, Vitopolis

Evo izvora:


CIVITAS FLUMINENSIS
• Civitas Fluminensis (Giacinto Laszy: Fiume tra storia e legenda, str. 9.)



FANAS
• Nella geografia di un Pre' Guido, scritta nel secolo VIII, quasi copia della geografia di Anonimo di Ravenna e detto: qui montes descendunt ad sinum maris Adriatici non longe a civitate TARSATICO provinciae Liburniae in locum, qui dicitur FANAS. (Kobler)

• Dr. Kandler iz Trsata kaže da je današnji grad Rijeka mjesto zvano PHANAS ili FANAS (Kobler)

• NOTE: Latini su riječju FANUM označavali hram ili svetište, odakle naziv FANUM za mnoga mjesta oko hramova. (Kobler)



FANUM ST. VITI - FANUM STI VITI - FANUM S. VITI AD FLUMEN - FANUM SANCTI VITI AD FLUMEN
• Fanum St. Viti (Pierer's Universal-Lexikon 1857-1865, Article : Fiume)

• Fanum Sti Viti (Ferdo Čulinović, Rijeka, Zbornik, str. 253.)

• Fanum Sti Viti (Goran Moravček: Rijeka - prešućena povijest, str. 5.)

• Fiume (Fanum Sti Viti ad Flumen, in German St. Veit am Flaum, Slav. Reka) (Meyers Conversations-Lexikon 1885-1892)

• Fiume is supposed to occupy the site of the ancient Liburnian town Tersatica; later it received the name of Vitopolis, and eventually that of Fanum Sancti Viti ad Flumen, from which its present name is derived. (Http://www.theodora.com/encyclopedia/f/fiume.html)

• Fanum Sancti Viti ad Flumen (G.G. Chisholm: Fiume in The world as it is; a popular account of the countries and peoples of the earth, pag. 256, 1884.)



FIJUMA
• Odredile su da će on čitavoga života ostati kao pupčanom vrpcom povezan s jednim gradom, jednim povijesnim i mentalnim sklopom, jednim osebujnim »ludilom povijesti«, ali i neiscrpnom inspiracijom koju poznajemo pod imenom Rijeka, Reka, Rika, Senjska Rijeka, Flumen, Fiume, Fijuma, Fjuma, Sankt Veit am Pflaum. (Vijenac 395 Ogled: Fabrio i Rijeka)



FIUME SAN VITO

• Fiume di S. Vito (Kreglianovich Giovanni Albinoni: Memorie per la storia della Dalmazia, Zara 1809., str. 126.)

• Dokumenti iz XV stoljeća i nadalje, često za označavanje grada Rijeke spominju imena: San Vito, FIUME S. VITO, S. Vito di Fiume, Terra di Fiume S. Vito, St. Veit am Pflaum, St. Veit apud Phlawon, iao je narod govorio Fiume i Reka. (Kobler)



FJUMA

• Odredile su da će on čitavoga života ostati kao pupčanom vrpcom povezan s jednim gradom, jednim povijesnim i mentalnim sklopom, jednim osebujnim »ludilom povijesti«, ali i neiscrpnom inspiracijom koju poznajemo pod imenom Rijeka, Reka, Rika, Senjska Rijeka, Flumen, Fiume, Fijuma, Fjuma, Sankt Veit am Pflaum. (Vijenac 395 Ogled: Fabrio i Rijeka)



FLUME

• Flume (Portolano di Giacomo Grimaldi in E. Susmel: Fiume attraverso la storia, Milano 1919, str. 33.)



FLUMEN
• Gli Slavi calati nel secolo VII, lo dissero REKA, ed i Veneti, che vi approdavano per il commercio, ed …erano in contato col popolo, lo dissero Flumen, come si lege in documenti del secolo XIII. (Kobler)

• 1281. 20. prosinca prvi spomen imena grada na latinskom jeziku (Flumen) u zaključku mletačkog Velikog vijeća da se izašalju posebni povjerenici koji su imali da istraže štete što su ih mletački podanici iz Zadra i Raba počinili nedaleko Rijeke nekim članovima mletačke porodice Gradoniga. U mletačkim, a i drugim, latinski pisanim izvorima, Rijeka se naziva još FLUMEN SANCTI VITI (prvi put 1312.) ili kraće Flumen. Slavensko pak stanovništvo služi se imenom RIKA ili REKA. Mlečani već 1281. govore da su Riječani za njih neprijatelji (cum habemus illos de Flumine pro inimicis).

• … urbium Flumen … (Andrija Rački - Prilozi k povijesti grada Sušaka, str. 179.)

• Reka (Fiume, Flumen) (Dragutin Seljan: Zempljopis pokrajinah Ilirskih, Zagreb 1848., str. 216.)

• …Oppidum S. Viti vulgo Flumen … (Palugyay Imre: A Kapcsolt-Reszek…, Posony 1863., str. 256.)

• Flumen (Rijeka) čita se i u godinama 1282., 1291., 1304., 1338., 1345., 1365., 1404.
(Radmila Matejčić: Crkva Gospe Trsatske i Franjevački samostan, ICR, Rijeka 1991., str. 95.)



FLUMEN SANCTI VITI
• Primorskariek a, Senjskarieka, tal. Fiume, nem. Sact-Veit am Flaum ili Pflaumb, lat. Flumen Sancti Viti ili Vitopolis, pod Rmljani; Oppidum Oeneum ili Oenei Fluminis Ostia, i Tersactica ili Tersactua. (Vinko Sabljar: Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i Slavonije 1866., str. 359.)

• Flumen S. Viti (Johann Ludwig Schonleben: Annales Carniolae…, Ljubljana 1681., str. 120)

• Terra Fluminis, in portibus Fluminis, locus Fluminis, terram et castrum Fluminis, Flumen sancti Viti, Sand Veyt am Flaumb. (Vjekoslav Klaić - Krčki knezovi Frankapani, str. 143.)

• 1281. 20. prosinca prvi spomen imena grada na latinskom jeziku (FLUMEN) u zaključku mletačkog Velikog vijeća da se izašalju posebni povjerenici koji su imali da istraže štete što su ih mletački podanici iz Zadra i Raba počinili nedaleko Rijeke nekim članovima mletačke porodice Gradoniga. U mletačkim, a i drugim, latinski pisanim izvorima, Rijeka se naziva još Flumen Sancti Viti (prvi put 1312.) ili kraće FLUMEN. Slavensko pak stanovništvo služi se imenom RIKA ili REKA. Mlečani već 1281. govore da su Riječani za njih neprijatelji (cum habemus illos de Flumine pro inimicis).

• Nakon izgradnje kule, podno uzvisine na kojoj se nalazila skupa s feudalčevim sjedištem bilo je podignuto i svetište sv. Vida, dajući kuli tako i metafizički legimitet. Bili su time udareni temelji razdiobe na feudalčev "gornji grad" sv. Vida (STAT St. VEYT) i pučki "donji" grad Riku, uz Rječinu ili latinski Flumen Sancti Viti. (Povijest Rijeke 1988., str. 71.)



FLUMEN ST VITT
• Flumen St Vitt (Laszy)



FLUMEN TARSIE
• Premda u Rijeku, koju izvori krajem XIII st. Nazivaju Flumen Tarsie kada 1299. bilježe jedan veći iskrcaj soli iz Dubrovnika (del notaio Andrea Benes di Ragusa - "ad Flumen Tarsiae cum un carigho salis" ) pristaju mnogi brodovi, grad je početkom XIV st. …. (Darinko Munić: Sveti Vid 1/1994., str. 40.)



FLUMIUM
• Flumium (Artaria (Epimaco e Pasquale) (Firm) Milan 1834)



FLUVIS ET PARTUS RIKA
• Fluvis et pArtus Rika Rika (???, umjesto Fluvis et portus Rika) Goran Moravček: Rijeka - prešućena povijest, str. 5.)

• isto i na reversu nedavno izrađenoh medaljona Sv. Vid



FLUVIUS (RIJEKA)
• I Latini adoperavano il nome Fluvius per indicare il luogo abitato.

• Fu asserito dagli storici dei nostri tempi, che questo luogo abitato si chiamava Phanas, Tarsactica, Phlawon, Tarsia, Fluvius (Kobler)

• Il Gefrorer, t. I, pag. 4. delle sue storie bizantine, dice che la carta marittima della Liburnia conteneva le seguenti citta: Alvona, FLUVIUS ora Fiume, TARSACTICA ora Tersatto, Senia ecc. (Kobler)

• Reperitur in ambitu hujus Provinciae Fluvius Fiumara, seu Reka, ut et Oeneus, Mons Pech, et Terzakt. (Nagy Lajos: Notitiae politico-geographico-stzatisticae partum regno Hungarie… str. 120)



LOCUS FLUMINIS

• terra Fluminis, in portibus Fluminis, locus Fluminis, terram et castrum Fluminis, Flumen sancti Viti, Sand Veyt am Flaumb. (Vjekoslav Klaić - Krčki knezovi Frankapani, str. 143.)



LOCUS STI VITI
• "terra i/ili locus Sti Viti" (Ferdo Čulinović: RIJEKA, Zbornik 1953., str. 253.)



OENEI FLUMINIS OSTIA
• Primorskarieka, Senjskarieka, tal. Fiume, nem. Sact-Veit am Flaum ili Pflaumb, lat. Flumen Sancti Viti ili Vitopolis, pod Rimljani; Oppidum Oeneum ili Oenei Fluminis Ostia, i Tersactica ili Tersactua. (Vinko Sabljar: Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i Slavonije 1866., str. 359.)



OPPIDO S. VITI

• … Oppido S. Viti, quod est Liburniae… (Palugyay Imre: A Kapcsolt-Reszek…, Posony 1863., str. 256.)



OPPIDUM OENEUM (AB OENEO)
• OPPIDUM OENEO an OENEO (Nagy Lajos: Notitie politico-geographico-statisticae partium regno Hungarie…, Budapest 1829., str. 121.)

• Oenei Fluminis Ostia, Oppidum Oeneum (ab Oeneo)

• Fiume legrégibb megnevezése OPPIDUM OENEUM, az Oeneum (ma Rijeka) folyó torkolatában. Tarsatica (ma Trsat) is még a kelta korból eredő későbbi megnevezés. (http://hetedhethatar.hu/hethatar/?p=10843)

• Flume s. Viti, vel VITOPOLIS, germ. St. Veitan Pflaum, ital. Fiume, illyris vero REKA, vel RIKA teste Livio Hist. Libr. 4. Oppidum Oeneum (ab Oeneo) praeterlabente fluvio - a Strabone Libr. 7 pag 218 a Ptolomeo Libr. 8 - a Plinio Lib. 3 C. 21 TERSATICA, a TERSATTO incumbente…. (Nagy 1829)

• Primorskarieka, Senjskarieka, tal. Fiume, nem. Sact-Veit am Flaum ili Pflaumb, lat. Flumen Sancti Viti ili Vitopolis, pod Rmljani; OPPIDUM OENEUM ili Oenei Fluminis Ostia, i Tersactica ili Tersactua. (Vinko Sabljar: Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i Slavonije 1866., str. 359.)



OPPIDUM S. VITI VULGO FLUMEN
• …Oppidum S. Viti vulgo Flumen… (Palugyay Imre: A Kapcsolt-Reszek…, Posony 1863., str. 256.)



PFAUMF

• Kelti ostaviše spomen na sebe u geografskim nazivima Trsat, Phlawon, Pfaumf, čime se jednoč krstila Rijeka. (Andrija Rački - Prilozi k povijesti Sušaka, str. 95.)



PHANAS
• Dr. Kandler iz Trsta kaže da je današnji grad Rijeka mjesto zvano Phanas ili Fanas (Kobler)

• Fu asserito dagli storici dei nostri tempi, che questo luogo abitato si chiamava Phanas, Tarsactica, Phlawon, Tarsia, Fluvius (Kobler)

• Na mjestu danasnje Rijeke bilo je liburnijsko svetiste koje je nosilo ime Phanas, Phanum a zatim Fanum. Bio je to hram, svetiste, koje je sjajilo kultom ili bozjim blazenstvom. Phanas je bilo Kozmicko bozanstvo, stvaralacki duh, toplina svijeta. Crkva Sv. Ivana Devinskog sagradjena je na rusevinama i s materijalom Diomedova hrama. Http://budan.blog.hr/arhiva-2005-04.html#dan7

• NOTE: PHANAS, grčka riječ, znači SJAJ, a koristila se za označavanje hrama, svetišta koje sjaji kultom ili božjim blaženstvom. (Kobler)



PHANUM
• Na mjestu danasnje Rijeke bilo je liburnijsko svetiste koje je nosilo ime Phanas, Phanum a zatim Fanum. Bio je to hram, svetiste, koje je sjajilo kultom ili bozjim blazenstvom. Phanas je bilo Kozmicko bozanstvo, stvaralacki duh, toplina svijeta. Crkva Sv. Ivana Devinskog sagradjena je na rusevinama i s materijalom Diomedova hrama. Http://budan.blog.hr/arhiva-2005-04.html#dan7



PRIMORSKARIEKA
• Primorskarieka, Senjskarieka, tal. Fiume, nem. Sact-Veit am Flaum ili Pflaumb, lat. Flumen Sancti Viti ili Vitopolis, pod Rmljani; Oppidum Oeneum ili Oenei Fluminis Ostia, i Tersactica ili Tersactua. (Vinko Sabljar: Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i Slavonije 1866., str. 359.)



REKA
• Oblik " Reka " potvrđen je baš u latinskom tekstu 1431. a u hrvatskom tekstu prvi put 1495. (Vjekoslav Štefanić: RIJEKA, Zbornik 1853., str. 394.)

• Gli Slavi calati nel secolo VII, lo dissero Reka, ed i Veneti, che vi approdavano per il commercio, ed erano in contato col popolo, lo dissero FLUMEN, come si lege in documenti del secolo XIII. (Kobler)

• U mletačkim, a i drugim, latinski pisanim izvorima, Rijeka se naziva još FLUMEN SANCTI VITI (prvi put 1312.) ili kraće FLUMEN. Slavensko pak stanovništvo služi se imenom Rika ili Reka. Mlečani već 1281. govore da su Riječani za njih neprijatelji (cum habemus illos de Flumine pro inimicis).

• Rèka (Fiume, FLUMEN) (Dragutin Seljan: Zempljopis pokrajinah Ilirskih, Zagreb 1848., str. 216.)

• Pobjednici kažu ispisuju povijest. Richa, Fanum Sti Viti, St. Veyth am PhlawEn, Stat St. Veyth am Pflaum, Flumen Sancti Viti, Fluvis et pArtus Rika, Fiume, Rika, Reka, Rieka, Rijeka, i tko zna kako sve ne, grad kojo je u ovom vijeku (XX) bio pod mađarskom, talijanskom i jugoslavenskom vlašću - ima vrlo zanimlljivu i burnu prošlost. (Goran Moravček: Rijeka - prešućena povijest, dtr. 5.)



RĚKA
• Rěka (http://timezo.com/R%C4%9Bka)



RICHA
• Prema Klenu najstariji je naziv ipak Richa (Paškvan)



RIEKA
• Rieka (Riječka krpica 14. IX 1868. - paragraf 66.)

• Rieka (Littrow 1884 - Fiume und seine Umgebungen)

• od 19. stoljeća sve češće i Rieka i Rijeka (Paškvan)

• Kad su banski službenici 50-ih godina XIX. Stoljeća počeli RIKU prezivati Riekom, filolozi i lingvisti nastojali su nazivati Split SPLJETOM, no to kod Splićana nije prošlo, a ni nastojanja da se Livno nazove LIEVNO



RIJEKA SENJSKA
• RIJEKA, Rijeka Senjska. Istorijski nazivi: Tarsata, Tarsatica, Fiume. Kod Vuka u Rječniku: „Stadt Fiume (ponajviše Senjska Rijeka)”. Atribucija: bez atribucije: Od Trijesta i Rijeke Senjske (Vuk VIII, 43:34) (http://www.monumentaserbica.com/gradovi ... vo=R&str=1)



RIKA
• Prvi spomen grada Rika (Dominicus de Richa) u sudskom spisu na latinskom jeziku poslanom iz Pule u Ravennu 1230.-1232.

• In the 13th century were found western the river's mouth the places „Rika“ and „St. VEIT“. The name „Rika“ refers to the name of the river and St. Veit was probably found by Italians. In this time the area belonged to Hungary and in this way the name „St. Veit“ was altered in Hungarian language in „Szentvit“.

• Rika in illirico (Kreglianovich Giovanni Albinoni: Memorie per la storia della Dalmazia, Zara 1809., str. 126.)



RYCHA (SVETOGA VIDA)
• Rycha Svetoga (Suetoga) Vida (Glavinić: Historia Tersattana, str. 54 )

• Sv. Vid postao je zaštitnikom Grada Rijeke, a srednjovjekovna Rijeka zvala se po njemu hrvatski "Rika svetoga Vida", latinski "Terra Fluminis sancti Viti".



RYCHA SUETOGA VIDA

• "Rycha Suetoga Vida" (Franjo Glavinič: Historia tersattana, str. 54.)



S. VITUS FLOMONIENSIS

• S. Vitus Flomoniensis (sic!) (Topographia Provinciarum Austriacarū , Austriae, Styriae, Carinthiae, Carniolae, Tyrolis etc., Das ist Beschreibung Vnd Abbildung der fürnembsten Stätt Vnd Plätz in den Osterreichischen Landen Vnder vnd OberOsterreich, Steyer, Kärndten, Crain Vnd Tyrol / antag ins Kupffer gegeben Durch Matthaeum Merian. Franckfurt am Mayn : Merian, 1679; [Electronic ed.] Düsseldorf : Universitäts- und Landesbibliothek, 2009. (http://www.europeana.eu/portal/record/0 ... _4603.html)



S. VITUS TERRAE FLUMINIS
• Spajanje dvaju naselja ostavilo je trajnoga traga u duplicitetu imena (S. Vitus-Flumen) i glavnih crkava (sv. Vid - sv. Marija): terra Fluminis Sancti Viti - s. Vitus terrae Fluminis - St. Veit am Pflaum - Flumen - Rijeka - Fiume. (Hauptman: Rijeka, MH, Zagreb 1951., str. 17.)



SACT-VEIT AM FLAUM

• Primorskarieka, Senjskarieka, tal. Fiume, nem. Sact-Veit am Flaum ili Pflaumb, lat. Flumen Sancti Viti ili Vitopolis, pod Rmljani; Oppidum Oeneum ili Oenei Fluminis Ostia, i Tersactica ili Tersactua. (Vinko Sabljar: Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i Slavonije 1866., str. 359.)



SACT-VEIT AM PFLAUMB
• Primorskarieka, Senjskarieka, tal. Fiume, nem. Sact-Veit am Flaum ili Pflaumb, lat. Flumen Sancti Viti ili Vitopolis, pod Rmljani; Oppidum Oeneum ili Oenei Fluminis Ostia, i Tersactica ili Tersactua. (Vinko Sabljar: Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i Slavonije 1866., str. 359.)



SAN VITO AL/DI FIUME
• Dokumenti iz XV stoljeća i nadalje, često za označavanje grada Rijeke spominju imena: San Vito, Fiume S. Vito, S. Vito di Fiume, Terra di Fiume S. Vito, St. Veit am Pflaum, St. Veit apud Phlawon, iao je narod govorio Fiume i Reka. (Kobler)

• San Vito al Fiume o "Terra di San Vito" (Silvino Gigante, Stori del comune di Fiume, str. 18.)



SANCTO VITO
• Rijeka se pod nazivom Sveti Vid spominje prvi put u jednoj ispravi iz doba Devinaca 1300. godine kad je Hugon Devinski bez carine dopustio samostanu Stična u Kranjskoj da može svake godine tovariti 50 konjskih tovara soli i 6 tovara ulja iz njegova grada Rijeke. Tekst u ispravi glasi: „...Dominus in Liburnia Civitatis fluminensis ad ora maris Adriatici sitae, concedit, ut de Sancto Vito suo fluminensi civitate...“. (Radmila Matejčić: Izleti u prošlost, Adamić, Rijeka 2000., str. 245.)



SANCTUS VITUS AD FLUMEN



SAND VEYT AM FLAUMB
• terra Fluminis, in portibus Fluminis, locus Fluminis, terram et castrum Fluminis, Flumen sancti Viti, Sand Veyt am Flaumb. (Vjekoslav Klaić - Krčki knezovi Frankapani, str. 143.)

• Sand Veyt am Flaumb (Igor Žic: Kratka povijest grada Rijeke, str. 24.)



SANKT VEIT AM FLAUM
• Sankt Veit am Flaum (International Jewish Cemetery Project at http://www.iajgsjewishcemeteryproject.o ... ijeka.html)



SANKT VEIT AM FLUß
• Fiume (Fluss), oder auf deutsch Sankt Veit am Fluß (Richard Deiss: Elbflorenz und Sprayathen: 555 Städtebeinamen und Stadtklischees von …)

• Rijeka (na mjesnom riječkom narječju i dijelu susjednih hrv. narječja Rika, a u ostalim susjednim hrv. narječjima Reka, tal. Fiume, nje. Sankt Veit am Fluß) je grad u Hrvatskoj i administrativno središte Primorsko-goranske županije. (http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/upo ... est-rijeke)



SANKT VEIT AM PFLAUM

• Dokumenti iz XV stoljeća i nadalje, često za označavanje grada Rijeke spominju imena: San Vito, Fiume S. Vito, S. Vito di Fiume, Terra di Fiume S. Vito, St. Veit am Pflaum, St. Veit apud Phlawon, iao je narod govorio Fiume i Reka. (Kobler)



SANKT VEIT AM PFLAUMB

• Sankt Veit am Pflaumb (Petar Trinajstić: Kvarner i Gorski kotar, str. 26.)

• Rijeka (hrv. Rijeka, na drugim dijalektima hrvatskog jezika: Rika i Reka, slov. Reka, ital. Fiume, mađ. Fiume, njem. Sankt Veit am Pflaumb) (Wikipedia)



SANKT VEIT AM PLAUM



SANKT VEITAMFLUSS



SANND VEIT AM PLAUMB
• Sannd Veit am Plaumb (Stanislav Škrbec: Riječka zvijezda Gutembergove galaksije, Riječka tiskara d.d., 1995., str. 178.)



SANT VEIT IN DER STAT
• Tharsatica/Tarsatica, Flumen, Flumen tarsie, Tarsia, Sant Veit in der Stat, Sand Vyet (valjda Veyt), Terra fluminis, Terra Fluminis Sci Viti, Terra di Fiume, Fiume, Reka, Rieka, Statt S. Weit am Flaum vulgo Fiume oder Reka italianisch Fiume, zu latein Flumen S. Viti, danas Rijeka. (Darinko Munić: Liburnija i Vinodol u djelu akademika Luje Margetića, RIJEKA 1/2001., str. 33.)



SANT VEYT
• U tome Urbaru (dao sastaviti Rudolf Sveti VidWalsee između 1939. i 1405.) pisanom na, razumljivo, onodobnom njemačkom jeziku, Rijeka se naziva kratko Sveti Vid, " Sant Veyt ". (Povijest Rijeke 1988., str. 83.)



SENT VEYT AM PFLAUM
• Sent Veyt am Pflaum (Povijest Rijeke, 1988., str. 75.)



SENT WEYT AM PFLAUM
• Reka, Rijeka sv. Vida, Flumen, Flumen sancti Viti ili Sent Weyt am Pflaum. (Rijeka info prosinac - Grad Rijeka. pdf na http://www.rijeka.hr/fgs.axd?id=10721)



SENJSKA RIJEKA
• Kod Vuka u Rječniku: „Stadt Fiume (ponajviše Senjska Rijeka)”. Atribucija: bez atribucije: Od Trijesta i Rijeke Senjske (Vuk VIII, 43:34) (http://www.monumentaserbica.com/gradovi ... vo=R&str=1)

• Odredile su da će on čitavoga života ostati kao pupčanom vrpcom povezan s jednim gradom, jednim povijesnim i mentalnim sklopom, jednim osebujnim »ludilom povijesti«, ali i neiscrpnom inspiracijom koju poznajemo pod imenom Rijeka, Reka, Rika, Senjska Rijeka, Flumen, Fiume, Fijuma, Fjuma, Sankt Veit am Pflaum. (Vijenac 395 Naslovnica , Ogled Kjiževnopovijesna veduta Fabrio i Rijeka)

• Vijesti o gradu Rijeci, koju narod naziva i Senjskom Rijekom, vrlo su oskudne sve tamo do XIV stoljeća. (Zlatko Herkov: Statut grada Rijeke, str. 7.)



SENJSKARIEKA
• Primorskarieka, Senjskarieka, tal. Fiume, nem. Sact-Veit am Flaum ili Pflaumb, lat. Flumen Sancti Viti ili Vitopolis, pod Rmljani; Oppidum Oeneum ili Oenei Fluminis Ostia, i Tersactica ili Tearsactua. (Vinko Sabljar: Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i Slavonije 1866., str. 359.)

• Iz Panonije (Slavonije) trebalo je u Rijeku ići preko Senja tako da ćemo u daljoj prošlosti susresti naziv: Rijeka kod Senja. (Bogović)

• U Sali riječkog Kaštela 8. kolovoza 1618. potpisan mir između cara i Venecije, kojim je uvjetovano preseljenje Uskoka u unutrašnjost. Ne fa menzione un epigrafe sepolcrale Edling nella sagrestia di S. Girolamo. (Commissari arciducali furono, il barone Carlo d'Arrach ed il nobile Giorgio d'Edlinch. Per lo stato Veneto Antonio Priuli [tijekom pregovora izabran za dužda ] e Geronimo Giustiniani. ) Otada svijet počinje uočavati Rijeku i sintagma RIJEKA KOD SENJA postaje Senj kod Rijeke. (Matejčić)



ST. VEIT AM FLAUM

• Fiume (FANUM St. VITI ad FLUMEN, in German St. Veit am Flaum, Slav. Reka) (Meyers Conversations-Lexikon 1885-1892)

• Fiume otherwise called St. Veit (John Purdy: The new sailing directions for the Mediterranean Sea, London 1826., str. 181.)

St. Veit, an Pflaum
• (Nagy Lajos: Notitie politico-geographico-statisticae partium regno Hungarie…, Budapest 1829., str. 121.)



ST. VEIT AM FLAUME
• Fiume (in German St. Veit am Flaume; in Illiryan Reka) (John MURRAY: A Handbook for Travellers in Southern Germany; being a guide to Bavaria… str. 398.)

• Fiume (deutsch St. Veit am Flaume) (Anton Johann Groß-Hoffinger - 1834 - Handbuch für Reisende durch das Erz-Herzogthum Österreich, ..)

• Fiume (deutsch St. Veit am Flaume) hat eine sehr angenehme Lage, (Therese von Artner - 1830 - Briefe über einen Theil von Croatien und Italien an …)



ST. VEIT AM PFLAUM
• un documento del 25 luglio 1470 ove il Convento degli Agostiniani zu St. Veit am Pflaum, dava in affitto un orto situato sulla strada conducente ai molini posti sulla Fiumara, zu den Mullen auf dem Pflaum. (Kobler)

• Fiume otherwise called St. Veit (John Purdy: The new sailing directions for the Mediterranean Sea, London 1826., str. 181.)

• U topografiji austrijskih pokrajina, u nakladi Meriaa u Frankfurtu 1649. na str. 125. grad Rijeka spomnje se na slijedeći način: St. Veit am Pflaum ist eine osterreichische, an Wasser Pflaum gennnant, am adriatischen Meere gelegene Stadt.

• Spajanje dvaju naselja ostavilo je trajnoga traga u duplicitetu imena (S. Vitus-Flumen) i glavnih crkava (sv. Vid - sv. Marija): terra Fluminis Sancti Viti - s. Vitus terrae Fluminis - St. Veit am Pflaum - Flumen - Rijeka - Fiume. (Hauptman: Rijeka, str. 17.)



ST. VEIT AM PFLAUMB
• ST. Veit am Pflaumb (Littrow 1884 - Fiume und seine Umgebungen)

• U topografiji Austrije iz 1649. čita se: St. Veit am Pflaumb ist eine osterreichische Stadt am Wasser Plaum". Katkada, premda rijetko, zovu Rječinu Fluvius. (Andrija Rački: Povijest grada Sušaka, 1929., str. 180.)



ST. VEIT AM PFLAWON
• St. Veit am Pflawon (Kobler - Memorie…Vol. I, str. 101)



ST. VEIT AM PHLAWON
• In un atto del 1472, l'imperatore Federico III d'Asburgo, menzionò Fiume come Sankt Veit am Phlawon. (Unsere Stadt zu St. Veit am Pflawon - Kobler )

• St. Veit am PhlawEn (Goran Moravček: Rijeka prešućena povijest, str. 5.)



ST. VEIT APUD PHLAWON (OVVERO PFLAUNUS)
• Dokumenti iz XV stoljeća i nadalje, često za označavanje grada Rijeke spominju imena: San Vito, Fiume S. Vito, S. Vito di Fiume, Terra di Fiume S. Vito, St. Veit am Pflaum, St. Veit apud Phlawon, iako je narod govorio Fiume i Reka. (Kobler)

• Origine di nome Flumen, Fiume, Reka, S. Vito di Fiume, St. Veit apud Phlawon, ovvero Pflaunus, overo Pflaum: il celtico Phlawon – Fiume fu storpiato, come nel Trentino, così qui di Tedeschi con Pflaurus e Pflaum. (Jakov Jelinčić: Korespondencija Giovanni Kobler – Carlo de Franceschi, VHARiP, sv. 21/1977., str. 196.)



ST. VEIT, AN PFLAUM
• St. Veit, an Pflaum (Nagy Lajos: Notitie politico-geographico-statisticae partium regno Hungarie…, Budapest 1829., str. 121.)



ST. VEYTH AM PHLAWEN

• St. Veyth am Phlawen (Goran Moravček: Rijeka - prešućena povijest, str. 5.)



ST. WEYT AM PFLAUM
• Naselje na ušću Rječine ponovo se uzdiže tek u razvijenom srednjem vijeku, pod njemačkim imenom St. Weyt am Pflaum ili Stadt St. Vezt, zatim latinskim … (Trosjed | Povijest Rijeke II dio - trosjed.net.hr/ekipa/mrcina_1/blog/88112/



STAT ST. VEYT
• Nakon izgradnje kule, podno uzvisine na kojoj se nalazila skupa s feudalčevim sjedištem bilo je podignuto i svetište sv. Vida, dajući kuli tako i metafizički legimitet. Bili su time udareni temelji razdiobe na feudalčev "gornji grad" sv. Vida (Stat St. Veyt) i pučki "donji" grad Riku, uz Rječinu ili latinski Fumen sancti Viti. (Povijest Rijeke 1988., str. 71.)



STAT ST. VEYTH AM PFLAUM
• Stat St. Veyth am Pflaum (Goran Moravček: Rijeka - prešućena povijest, str. 5.)



STAT ST. VEYTH AM PFLAUMB
• 4) che i posteriori nomi domestici riperibili in documenti e protocoli, cioe S. VITO DI FIUME e TERRA FLUMINIS SANCTI VITI, erano uffiziali per distinguere questa citta da altri luogi detti FIUME, particolarmente il secondo per significare citta murrata avente condizione municipale, 5) che i Tedeschi, sopravvenuti nel secolo XV, non trovando applicabile la pura versione FLUSS o ST. VEIT am FLUSSE, avranno preferito di usare il nome antico PLAWON, pronunziando anche PFLAUM e PFLAUMB con storpiatura del PHLAWON, perche anche nella lingua celtica la parola che scrivevasi PHLAWON si pronunciava PFLAUM, (Kobler)



STAT ST. VEYTH AM PHLAWON

• 4) che i posteriori nomi domestici riperibili in documenti e protocoli, cioe S. VITO DI FIUME e TERRA FLUMINIS SANCTI VITI, erano uffiziali per distinguere questa citta da altri luogi detti FIUME, particolarmente il secondo per significare citta murrata avente condizione municipale, 5) che i Tedeschi, sopravvenuti nel secolo XV, non trovando applicabile la pura versione FLUSS o ST. VEIT am FLUSSE, avranno preferito di usare il nome antico PLAWON, pronunziando anche PFLAUM e PFLAUMB con storpiatura del PHLAWON, perche anche nella lingua celtica la parola che scrivevasi PHLAWON si pronunciava PFLAUM, (Kobler)

• St. Veyth am PhlawEn (Goran Moravček: Rijeka - prešućena povijest, str. 5.)



STATT S. VEITAMPFLAUM



STATT S. WEIT AM FLAUM

• Tharsatica/Tarsatica, Flumen, Flumen tarsie, Tarsia, Sant Veit in der Stat, Sand Vyet (valjda Veyt), Terra fluminis, Terra Fluminis Sci Viti, Terra di Fiume, Fiume, Reka, Rieka, Statt S. Weit am Flaum vulgo Fiume oder Reka italianisch Fiume, zu latein Flumen S. Viti, danas Rijeka. (Darinko Munić: Liburnija i Vinodol u djelu akademika Luje Margetića, RIJEKA 1/2001., str. 33.)



SZENTVIT
• In the 13th century were found western the river's mouth the places „RIKA“ and „ST. VEIT“. The name „Rika“ refers to the name of the river and St. Veit was probably found by Italians.

• In this time the area belonged to Hungary and in this way the name „St. Veit“ was altered in Hungarian language in „Szentvit“.



TARSIA (RIJEKA)
• Tharsatica/Tarsatica, Flumen, Flumen tarsie, Tarsia, Sant Veit in der Stat, Sand Vyet (valjda Veyt), Terra fluminis, Terra Fluminis Sci Viti, Terra di Fiume, Fiume, Reka, Rieka, Statt S. Weit am Flaum vulgo Fiume oder Reka italianisch Fiume, zu latein Flumen S. Viti, danas Rijeka. (Darinko Munić: Liburnija i Vinodol u djelu akademika Luje Margetića, RIJEKA 1/2001., str. 33.)



TER' FLŪIS

• kratica za Terrae Fluminis Sanct Viti u Statutu iz 1530 (Slivino Gigante)



TERA SANCTI VICTI AB FLUMINEM



TERRA AD FLUMEN
• "terra Fluminis" a nešto kasnije "terra ad flumen" u Statutu iz 1530.



TERRA DI FIUME
• Tharsatica/Tarsatica, Flumen, Flumen tarsie, Tarsia, Sant Veit in der Stat, Sand Vyet (valjda Veyt), Terra fluminis, Terra Fluminis Sci Viti, Terra di Fiume, Fiume, Reka, Rieka, Statt S. Weit am Flaum vulgo Fiume oder Reka italianisch Fiume, zu latein Flumen S. Viti, danas Rijeka. (Darinko Munić: Liburnija i Vinodol u djelu akademika Luje Margetića, RIJEKA 1/2001., str. 33.)



TERRA FLUIS

• Terra Fluis (Statut Rijeke 1530.)



TERRA FLUMINIS
• "Unam eius domus sita in terra Fluminis apud Logiam" - darovnica 1484. kapetana Baltazar a de Durr

• "terra Fluminis" a nešto kasnije "terra ad flumen" u Statutu iz 1530.

• terra Fluminis, in portibus Fluminis, locus Fluminis, terram et castrum Fluminis, Flumen sancti Viti, Sand Veyt am Flaumb. (Vjekoslav Klaić - Krčki knezovi Frankapani, str. 143.)

• Terra Fluminis (Igor Žic: Kratka povijest grada Rijeke, str. 24.)



TERRA FLUMINIS S. VITI


• TERRA FLUMINIS SANCTI VITI - 1312. Gradske je daće (dazi e le mude Terrae Fluminis S. Viti) na razdoblje od šest godina zakupio Nicolò Alberti iz Venecije. O tome je izdana isprava, u kojoj se Rijeka prvi put naziva „terra“. (Herkov)

• 4) che i posteriori nomi domestici riperibili in documenti e protocoli, cioe S. VITO DI FIUME e Terra Fluminis Sancti Viti erano uffiziali per distinguere questa citta da altri luogi detti FIUME, particolarmente il secondo per significare citta murrata avente condizione municipale, 5) che i Tedeschi, sopravvenuti nel secolo XV, non trovando applicabile la pura versione FLUSS o ST. VEIT am FLUSSE, avranno preferito di usare il nome antico PLAWON, pronunziando anche PFLAUM e PFLAUMB con storpiatura del PHLAWON, perche anche nella lingua celtica la parola che scrivevasi PHLAWON si pronunciava PFLAUM, (Kobler)

• Spajanje dvaju naselja ostavilo je trajnoga traga u duplicitetu imena (S. Vitus-Flumen) i glavnih crkava (sv. Vid - sv. Marija): terra Fluminis Sancti Viti - s. Vitus terrae Fluminis - St. Veit am Pflaum - Flumen - Rijeka - Fiume. (Hauptman: Rijeka, MH, Zagreb 1951., str. 17.)



TERRA FLUMINIS STI VITI

• Terra Fluminis Sti Viti (Silvino Gigante: Fiume nel quattrocento, 1913. str. 13.)



TERRA FLUMIS
• Terra Flumis (skr. Ter' Fluis, ter' Flūis) (Statut Riojeka 1530.)



TERRA STI VITI
• "terra i/ili locus Sti Viti" (Ferdo Čulinović: RIJEKA, Zbornik 1953., str. 253.)



URBS FLUMINENSIS

• ..urbs Fluminensis… (Andrija Rački - Prilozi k povijesti grada Sušak, str. 183.)



URBS FLUMINIS
• ..urbs Fluminis cum suo distrectu.. (Andrija Rački - Priloz k povijesti grada <sušaka, str. 184.)



VITIPOLIS
• Vitipolis (http://timezo.com/Vitipolis)

• Places in Vitipolis, Primorsko-Goranska, Croatia (https://www.facebook.com/pages/Vitipoli ... 8638437740)

• Original name: Vitipolis
Geographical location: vitipolis, Primorsko-Goranska, Croatia
Geographical coordinates: 45.3431 North, 14.4092 East (http://www.urbonu.com/1/Croatia/Primors ... piyYj.dpuf)



VITOPOLI

• La prima citta che incontrasi e Vitopoli che appellasi anche Fiume di S. Vito, o Fiume, e Rika in illirico. (Kreglianovich - Memorie per la storia della Dalmazia, Vol. III, Zara 1809. str. 126.)



VITOPOLIS

• Flume s. Viti, vel VITOPOLIS, germ. St. Veitan Pflaum, ital. Fiume, illyris vero REKA, vel RIKA teste Livio Hist. Libr. 4. OPPIDUM OENEUM ab OENEO praeterlabente fluvio - a Strabone Libr. 7 pag 218 a Ptolomeo Libr. 8 - a Plinio Lib. 3 C. 21 TERSATICA, a TERSATTO incumbente…. (Nagy 1829., str. 121.)

• Fiume (TERSATTICA VITOPOLIS of the Romans, in the Middle Ages Fanum St. Viti ad Flumen, in German St. Veit am Flaum, Slav. Reka) (Meyers Grosses Conversations-Lexikon 1902-1909, Article: Fiume)

• Fiume is supposed to occupy the site of the ancient Liburnian town Tersatica; later it received the name of VITOPOLIS, and eventually that of FANUM SANCTI VITI ad FLUMEN, from which its present name is derived. (http://www.theodora.com/encyclopedia/f/fiume.html)

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21408
Teme: 862
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#50  PostPostao/la Adamić » 11.1.2016, 12:01

:bravo: :bravoveliki: :bravoveliki: :bravoveliki: :bravoveliki: :bravoveliki:
Hvala . :D :zastava:

To se traži ! :zastava:

Ozrinj
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 120
Teme: 1
Pridružen: 5.1.2014, 07:37

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#51  PostPostao/la Ozrinj » 11.1.2016, 12:25

Evo i inačica za Tarsaticu i Trsat - Izvori slijede...

Tarsatica – (grč. Tarsatika), Carsa, Darsa, Darsata, Darsatika, Dasatika, Idassa, Tarcia, Tarsa, Tarsaco, Tarsactica, Tarsata, Tarsatico, Tarsattica, Tarsia, Tarsica, Tarsout, Tersactica, Tersactua, Tersatica, Tersaticum, Tersaticvm, Tersatika, Tersattica, Tharsatica, Tharsatico, Tharsaticum, Thersaticum, Trsatica

Trsat – Cersat, Crsat, Dèržac, Ersat, Tarcia, Tarsac/h/o/z, Tarsat/a, Tarsatch, Tarsaticum, Tarsato, Tarsatto, Tarsia, Tarsout, Tersac, Tersach, Tersaco, Tersact, Tersactum, Tersacz, Tersat, Tersäth, Tersatt, Tersätt, Tersatto, Tersatum, Tersatz, Terseczh, Terssenik, Terzac, Terzakt, Terzatt/o, Thersactum, Tharsia, Thersat/h, Trsacz, Trsak, Trsaz

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21408
Teme: 862
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#52  PostPostao/la Adamić » 11.1.2016, 12:26

Stavit ćemo i to. :gore

Samo trebaju izvori .Sorry. ;)

Ozrinj
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 120
Teme: 1
Pridružen: 5.1.2014, 07:37

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#53  PostPostao/la Ozrinj » 11.1.2016, 13:33

TARSATICA – inačice i izvori:

TARSATICA – (grč. Tarsatika), Carsa, Darsa, Darsata, Darsatika, Idassa, Tarcia, Tarsa, Tarsaco, Tarsactica, Tarsata, Tarsatico, Tarsattica, Tarsia, Tarsica, Tarsout, Tersactica, Tersactua, Tersatica, Tersaticum, Tersaticvm, Tersatika, Tersattica, Tharsatica, Tharsatico, Tharsaticum, Thersaticum


CARSA


DARSA


DARSATA
• Dugo se, naime smatralo da je TRSAT ostatak japodske gradine DARSATA od koje se razvilo rimsko naselje TARSATICA (prvi put se spominje 60. godine pr. Kr.), ključna utvrda tzv. Liburnijskog limesa. (Branko Nadilo: Nastanak i značenje utvrde na Trsatu iznad Rijeke, Građevinar 54 (2002) 3., str. 185.)

• No, važno je Mayerovo opažanje da je antički naziv Tarsatika izveden od pretpostavljenog naziva tadašnjeg Trsata, DARSATA ili TARSATA. Svakako hrvatski je naziv mogao poteći samo iz ovog oblika, a nikako od imena Tarsatika. (Povijest Rijeke 1988., str. 47.)


DARSATIKA
• Stara Tarsatika spominje se prvi put u nekim geografskim kartama i putokazima (itinerrarii), što su izrađeni par vjekova prije Krista. Geografske karte izrađene su većinom za pomorce a putokazi za vojnike pa je tamo miljama označen razmak med pojedinim gradovima. Takvu je kartu izradio g. 338.-335. prije Krista Grk Skilaks Kariandenac (neki njemački naučenjaci drže ovo djelo apokripnim) za grčke mornare, jer su u ono doba Grci gospodarili srednjim i južnim Jadranskim morem. Opisavši dakle zapadnu obalu Jadranskog mora do Venecije a zatim Istru nastavlja ovako: Za Istranima je pleme Liburna. U toga su plemena slijedeći gradovi pri moru: Lias (Labin), DARSATIKA (jamačno TARSATIKA), Senites (Senj), Alopsi (kasnije Lopsica u današnjem Podgorju kraj Karlobaga). Spomenimo, da su stari pod Liburnijom razumijevali hrvatsko Primorje sve onamo do današnje Dalmacije.

• Non essendoci qui le condizioni per discutere filologicamente le congetture, mi limito ad osservare che, vedendo in Darsatikά chiaramente l’antenata della Tarsatica di età classica, avremmo un nome nelle fonti per il castelliere di Veli Vrh sulla riva destra del canyon della Fiumara/Rjeĉina che è esistito ed è stato abitato ininterrottamente fin dall’età del ferro. (Vitelli)


IDASSA
• Grčki geograf Pseudoscylacis (Pseudo Skilak/s) iz Karijande u svom Periplusu (opis plovidbe, peljar iz posljednje trećine IV st. Pr. Krista) spominje liburnski grad IDASSU, koji je uz more. Bilježi da plovidba uz zemlju Histra traje 2 dana a isto toliko uz zemlju Liburna. Neki autori (naš lingvist A. Mayer) smatraju da se iza imena Idassa zapravo skriva Darsata ili Tarsata. U tom slučaju bio bi to prvi spomen priobalnoga mjesta na Rječini (izvorno: Rečina ), mnogo kasnije nazvano Rijeka.

Mnogo je vjerojatnije da se u korupteli IDASSA krije ume Zadra (IADASSA). (Povijest Rijeke, 1988., str. 47.)


TARCIA
1318. Na karti Jadrana genovežanina Petra Vescontea Rijeka se spominje kao Trsat (TARCIA). (Marković)


TARSA


TARSACO
• IL geografo Tolomeo chiamò la nostra città Tarsatica, e cosi la chiamò la Tabula Peutingeriana; l'Itinerario di Antonia la chiamò Tharsatica, l'Anonimo Ravennate Tharsaticum, le chronache di Carlo Magno Tarsica e Liburnia civitas Tarsatica; il Palladio, TARSACO. (Paolo Santarcangeli: Il porto dell'aquila decapitata, Del Bianco editore, Udine 1988., str. 52.)


TARSACTICA
• L'esistenza da TARSACTICA dev'essere anteriore al dominio romano; perche il suo nome non e latino, e si spiega colla lingua celto-gallica; TAR = monte, roccia, TAROS significa luogo montano, ACHA castello, ACH acqua, Cosi TARSACH avrebbe significato castello sul monte, o luogo montano sopra l'acqua, e somiglierebbe al sito di odierna TERSATTO (Kandler/Kobler)

• Il Gefrorer, t. I, pag. 4. delle sue storie bizantine, dice che la carta marittima della Liburnia conteneva le seguenti citta: Alvona, FLUVIUS ora Fiume, TARSACTICA ora Tersatto, Senia ecc. (Kobler)


TARSATA
• Rijeka je imala burnu prošlost s mnogim usponima i padovima. Od nekadašnje liburnijske TARSATE, preko rimske Tarsatike, do hrvatske Rijeke i Trsata. (Bože Mimica: Numizmatička povijest Rijeke, str. 21.)


TARSATICO
• Nella geografia di un Pre' Guido, scritta nel secolo VIII, quasi copia della geografia di Anonimo di Ravenna e detto: qui montes descendunt ad sinum maris Adriatici non longe a civitate TARSATICO provinciae Liburniae in locum, qui dicitur FANAS. (Kobler)


TARSATTICA
• Intorno Phanas e Tarsattica. (L'Istria, Sabato 3 Novemre 1849. – (http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc.../PDF)


TARSATIKA (grčki)
• Tarsatika (Ptolomej)


TARSIA


TARSICA
• Il geografo Tolomeo chiamò la nostra città Tarsatica, e cosi la chiamò la Tabula Peutingeriana; l'Itinerario di Antonia la chiamò Tharsatica, l'Anonimo Ravennate Tharsaticum, le chronache di Carlo Magno TARSICA e Liburnia civitas Tarsatica; il Palladio, Tarsaco. (Paolo Santarcangeli: Il porto dell'aquila decapitata, str. 52.)


TARSOUT


TERSACTICA
• Primorskarieka, Senjskarieka, tal. Fiume, nem. Sact-Veit am Flaum ili Pflaumb, lat. Flumen Sancti Viti ili Vitopolis, pod Rmljani; Oppidum Oeneum ili Oenei Fluminis Ostia, i TERSACTICA ili Tersactua. (Vinko Sabljar: Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i Slavonije 1866., str. 359.)


TERSACTUA
• Primorskarieka, Senjskarieka, tal. Fiume, nem. Sact-Veit am Flaum ili Pflaumb, lat. Flumen Sancti Viti ili Vitopolis, pod Rmljani; Oppidum Oeneum ili Oenei Fluminis Ostia, i Tersactica ili TERSACTUA. (Vinko Sabljar: Miestopisni riečnik kraljevinah Dalmacije, Hervatske i Slavonije 1866., str. 359.)


TERSATICUM
• Na karti iz 1573. godine, A. Ortelius (prema Laziusu (1561.) naznačeni su Tersacz i TERSATICVM. (Lujo Margetić-Milan Moguš: Zakon trsatski, ICR, Rijeka 1991., str. 10.)


TERSATICVM
• Na karti iz 1573. godine, A. Ortelius (prema Laziusu (1561.) naznačeni su Tersacz i TERSATICVM. (Lujo Margetić-Milan Moguš: Zakon trsatski, ICR, Rijeka 1991., str. 10.)


TERSATIKA
• TERSATIKA (Andrija Rački - Povijest grada Sušaka str. 23.)


TERSATTICA
• Uno dei luoghi piu importanti della Liburnia, reputavasi a que' tempi la TERSATTICA, che venne distrutta da Carlomagno nel 799… (Topografia storico-naturale, statistica e sanitaria della citta e del Circondario di Fiume, Vienna 1869 (ur. Lorenz), str. 158.)

• Tersattica (Littrow 1884 - Fiume und seine Umgebungen)

• Fiume (TERSATTICA VITOPOLIS of the Romans, in the Middle Ages Fanum St. Viti ad Flumen, in German St. Veit am Flaum, Slav. Reka) (Meyers Grosses Conversations-Lexikon 1902-1909, Article: Fiume)

• Tersattica (Fiume) (http://mek.oszk.hu/09500/09536/html/0007/7.html)


THARSATICA
• TARSATICA je ime za naselje gdje se nalazi današnji grad Rijeka. Po Mayeru (1940) ime je izvedeno spomoću sufiksa -ICO od autohtonog oblika TARSAT(a) kako se zvalo predrimsko naselje na današnjem Trsatu (Mayer 1940). Spominje se u pisaca Plin. Ptol. Tab. Peut., Ravenat i Guido THARSATICUM, u franačkim izvorima opet THARSATICA, hrv. Trsat, tal. Načinjen prema hrv. Obliku TERSATTO. (Mayer I 329); Mate Suić 1988.

• Paolo Santarcangeli: Il porto dell'aquila decapitata, Del Bianco editore, Udine 1988., str. 52: (IL geografo Tolomeo chiamò la nostra città Tarsatica, e cosi la chiamò la Tabula Peutingeriana; l'Itinerario di Antonia la chiamò THARSATICA l'Anonimo Ravennate Tharsaticum, le chronache di Carlo Magno Tarsica e Liburnia civitas Tarsatica; il Palladio, Tarsaco.

• THARSATICA (Benussi: Atti e mem., Parenzi 1921., p. 137)


Urbem THARSATICAM
• U ljetopisu Poetae Saxonis veli se da je Erik napao "urbem THARSATICAM" (Šime Ljubić: Japudija i predhistoričko otkriće u Prozoru kod Otočca, str. 44.)


THARSATICO
• THARSATICO (Mommsen (C.I:L. III 388)

• THARSATICO (Itiner. Anton. P. 130)

• Korijen imena Tarsatika. U starih pisaca, historičara i geografa, antičko ime današnje Rijeke susreće se u obliku Tarsatica (grč. Tarsatika), THARSATICO, Tharsaticum, o čemu su brojna svjedočanstva u Plinija st., Ptolomeja, na Peutingerovoj karti, u itinerarijima, te u Kozmografiji anonimnog autora iz Ravenn s početka VII stoljeća n.e. (Povijest Rijeke 1988., str. 46.)


THARSATICUM
• Korijen imena Tarsatika. U starih pisaca, historičara i geografa, antičko ime današnje Rijeke susreće se u obliku Tarsatica (grč. Tarsatika), Tharsatico, THARSATICUM, o čemu su brojna svjedočanstva u Plinija st., Ptolomeja, na Peutingerovoj karti, u itinerarijima, te u Kozmografiji anonimnog autora iz Ravenn s početka VII stoljeća n.e. (Povijest Rijeke 1988., str. 46.)

• Anonymus Ravennas u djelu Cosmographia (sastavljena valjda između 667. i 670. g.) - p.220-224) (Ivan Mužić: Hrvatska povijest 9. stoljeća)

• TARSATICA je ime za naselje gdje se nalazi današnji grad Rijeka. Po Mayeru (1940) ime je izvedeno spomoću sufiksa -ICO od autohtonog oblika TARSAT(a) kako se zvalo predrimsko naselje na današnjem Trsatu (Mayer 1940). Spominje se u pisaca Plin. Ptol. Tab. Peut., Ravenat i Guido THARSATICUM, u franačkim izvorima opet THARSATICA, hrv. Trsat, tal. Načinjen prema hrv. Obliku TERSATTO. (Mayer I 329); Mate Suić 1988.

• Spominje se u pisaca Plin. Ptol. Tab. Peut., (pa Ravenat i Guido)

• Paolo Santarcangeli: Il porto dell'aquila decapitata, Del Bianco editore, Udine 1988., str. 52: (IL geografo Tolomeo chiamò la nostra città Tarsatica, e cosi la chiamò la Tabula Peutingeriana; l'Itinerario di Antonia la chiamò Tharsatica, l'Anonimo Ravennate THARSATICUM, le chronache di Carlo Magno Tarsica e Liburnia civitas Tarsatica; il Palladio, Tarsaco.


THERSATICUM

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21408
Teme: 862
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#54  PostPostao/la Adamić » 11.1.2016, 13:42

Svaka čast , mnogo truda je tu. :bravo: :čitati: :zastava:

Ozrinj
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 120
Teme: 1
Pridružen: 5.1.2014, 07:37

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#55  PostPostao/la Ozrinj » 11.1.2016, 14:32

TRSAT – inačice:

TRSAT – Cersat, Crsat, Dèržac, Ersat, Tarcia, Tarsac, Tarsach, Tarsacho, Tarsacz, Tarsat, Tarsata, Tarsatch, Tarsaticum, Tarsato, Tarsatto, Tarsia, Tarsout, Tersac, Tersach, Tersaco, Tersact, Tersactum, Tersacz, Tersat, Tersäth, Tersato, Tersatt, Tersätt, Tersatto, Tersatum, Tersatz, Terseczh, Terssenik, Terzac, Terzakt, Terzatt, Terzatto, Tharsia, Thersactum, Thersat, Thersath, Trsacz, Trsak (sic!), Trsaz


CERSAT
• Naš Trsat, koja katkada nosi ie Tharsia, Tersactum, CERSAT (Rački)

• Za najveću, okruglu kulu u gradini, franjevački historičar, otac Franjo Glavinić, tvrdi da su je izgradili Rimljani za obranu klanca nad Rječinom pa se stoga i naziva "Rimska kula". Ipak, na prostoru gradine do danas se nisu iskopali ostaci rimskog vremena. U doba Rimljana domorodačko liburnijsko stanovništvo živjelo je u naselju izvan rimske jezgre Tarsatike, na Trsatskom brijegu, na koji se u ranom srednjem vijeku prenio naziv grada na Rječini. Doseljeno hrvatsko stanovništvo svom je čakavskom izgovoru prilagodilo taj naziv u TARSAT, TERSAT, CERSAT, i iz toga se razvio današnji naziv Trsat. (http://www.bascinskiglasi.h)

• U knjizi riječkog kancilera Renia spominje se u XV vijeku neki „maestro pescatore Mate Cersato. Tom zadnjom riječi označuje se često u starini nš Trsat. (Andrija Rački - Prilozi k povijesti grada Sušaka, str. 77.)


CRSAT
• U prisutnosti kneza Leonarda Frankopana potpisali su ga predstavnici devet vinodolskih općina, a potpisivanju su prisustvovali iz CRSATA: Vazmina plovan, Nedrag satnik, Dominik sudac i Vika.

DÈRŽAC


ERSAT
• ERSAT na karti iz 1573 A. Ortelius, Illyrcum (Margetić-Moguš: Zakon trsatski, str. 24.)


TARSA
• A first Celtic smallholding arised ca. 400 B.C. It was situated eastern the river's mouth some distant from the coast and was named „TARSA“. That means „Mountain at the Sea“ (on this mountain was later build the today's landmark of the town, the Castle of „Trsat“). Later was build a harbor. TARSA was then conquered by Illyrian Liburns and Iapods and used and build up as a piracy base.The Roman Empire named the town „Liburnia“ in accordance with the name of the tribe of the Liburns.


TARSAC


TARSACH
• L'esistenza da TARSACTICA dev'essere anteriore al dominio romano; perche il suo nome non e latino, e si spiega colla lingua celto-gallica; TAR = monte, roccia, TAROS significa luogo montano, ACHA castello, ACH acqua, Cosi TARSACH avrebbe significato castello sul monte, o luogo montano sopra l'acqua, e somiglierebbe al sito di odierna TERSATTO (Kandler/Kobler)

• Pod keltsko-galskom vladavinom, na brijegu, gdje se danas nalazi Trsat, bilo je već naseljeno mjesto, koje se zvalo TARSACH; u ono doba obližnja Rječina se zvala PHLAWON i TARSIA, a naseljeno mjesto s desne strane Rječine, blizu mora, dobilo je ime po toj rijeci. (Kobler)

• Pridošli Rimljani su dali nazivu TARSACH, latinski oblik, imenujući ga TARSACTICA, te su i preveli u FLUVIUS keltska imena Rječine i obližnjeg naseljenog mjesta. Kasnije su Rimljani, držeći uputnim smjestiti vojnu posadu na brijegu (Trsat), a političku upravu bliže moru, gdje se kroz ztgovinu razvijao drištveni život i gdje je bila postaja za izmjenu konja (Rijeka), spojili ova dva mjesta u jedno političko tijelo, po nazivom TARSACTICA. (Kobler)


TARSACZ


TARSAT
• Trsat se spominje još ili već u IV st. Prije Krista, za Skilaxa, između 338-335. na geografskoj karti za Ptolomeja II. U trećem vijeku prije Krista (tabula Penntigerova ili Kastorijeva) i I stoljeću pr. Kr. (u bitci kod Actija) i t. d. pod imenom TARSAT, Tarsout. (Trsat od davnih do današnjih dana, 1982., str. 42.)

• TARSATICA je ime za naselje gdje se nalazi današnji grad Rijeka. Po Mayeru (1940) ime je izvedeno spomoću sufiksa -ICO od autohtonog oblika TARSAT(a) kako se zvalo predrimsko naselje na današnjem Trsatu (Mayer 1940). Spominje se u pisaca Plin. Ptol. Tab. Peut., Ravenat i Guido THARSATICUM, u franačkim izvorima opet THARSATICA, hrv. Trsat, tal. Načinjen prema hrv. Obliku TERSATTO. (Mayer I 329); Mate Suić 1988.

• Za najveću, okruglu kulu u gradini, franjevački historičar, otac Franjo Glavinić, tvrdi da su je izgradili Rimljani za obranu klanca nad Rječinom pa se stoga i naziva "Rimska kula". Ipak, na prostoru gradine do danas se nisu iskopali ostaci rimskog vremena. U doba Rimljana domorodačko liburnijsko stanovništvo živjelo je u naselju izvan rimske jezgre Tarsatike, na Trsatskom brijegu, na koji se u ranom srednjem vijeku prenio naziv grada na Rječini. Doseljeno hrvatsko stanovništvo svom je čakavskom izgovoru prilagodilo taj naziv u TARSAT, TERSAT, CERSAT, i iz toga se razvio današnji naziv Trsat. (http://www.bascinskiglasi.h)


TARSATCH


TARSATICUM
• Tarsaticum 世界大百科事典内のTarsaticumの言及 (https://kotobank.jp/word/Tarsaticum-1240068)

• Tersactum[1] (-i, n.) (alia nomina: Tersatum, TARSATICUM) (Croatice: Trsat; Italiane: Tersatto) est vicus urbanus Tarsaticae (Vitopolis vel Flumen) in Croatia. Incolae Tersacticenses[2] vel Tersaticenses et Tarsactenses appellantur. (https://la.wikipedia.org/wiki/Tersactum)


TARSATO
• Chapel of TARSATO (Johann Georg Keyssler - Fiume, 1756, Letter LXXXVII, London - Travels through Germany, Hungary, Bohemia, Switzerland, Italy, p. 208.)


TARSATTO
• Il nome dell'antico castello passato alla Croazia divento "Trsat" nell'idioma delle nuo e rispettivamente "TARSATTO" oppure "TERSATTO" nel volgare italiano. (Dassovich u knjizi Attilio Depoli: Fiume XXX Ottobre 1918., str. 13.)


TARSIA (Trsat)
• Il Kandler in un opuscolodell'anno 1864 dice che in tempo antico la nostra Fiumara chiamavassi TARSIA e nel codice diplomatico istriano dell'anno 1365 che sino al 1200 il colle di Tersatto dicevasi TARSIA (Kobler)


TARSOUT
• Trsat se spominje još ili već u IV st. Prije Krista, za Skilaxa, između 338-335. na geografskoj karti za Ptolomeja II. U trećem vijeku prije Krista (tabula Penntigerova ili Kastorijeva) i I stoljeću pr. Kr. (u bitci kod Actija) i t. d. pod imenom Tarsat, TARSOUT. (Trsat od davnih do današnjih dana, 1982., str. 42.)

• TARSOUT (Grčić-Simeunović: Suvremena toponimija K.O. Sušak)


Tersac


TERSACH
• TERSACH (Attilio Depoli - Fiume XXX Ottobre 1918, str. 58.)


TERSACO
• "Essi (I Liburni) tenevano" scrive il Palladio (nella "Historie del Friuli"), "la forte citta di TERSACO" (Armando Hodnig - 1918 - Fiume italiana e la sua funzione antigermanica, str. 29.)

• “Mentre il Duca Erico osteggiava contro i ribelli popoli della Liburnia, tratto fraudolentemente in TERSACO, (ZANDONATI, Storia del Patriarcato di Aquileia, 1849. )
Ustvari se ne radi o TRSATU (Tersaco) već o TARSATICI (vidi Labus: Tko je ubio vojvodu Erika?

• TERSACO, TERSACZ, a T. of Morlachia, on the Bor. of Carniola & Iffria, 1 Lea. fr. S. Weit to the N. (A New Geographical Dictionary … Translated from the French; with great … 1737.)


TERSACT
• TERSACT (Plinije, Natural History, Book III)

• "…in area cesarea Tersacti" (Andrija Rački - Prilozi k povijesti grada Sušaka, str. 23., 132.)

• TERSACT (Palugyay Imre: A Kapcsolt-Reszek…, Posony 1863., str. 256.)


TERSACTUM
• Trsat (TERSACTUM) (Trsat od davnih do današnjih dana, 1982., str. 46.)

• … apud TERSACTUM… Naš Trsat, koja katkada nosi ie Tharsia, Tersactum, Cersat (Andrija Rački - Prilozi k povijesti grada Sušaka, str. 135., 172.)

• …locus autem Terssenik (TERSACTUM)… (Palugyay Imre: A Kapcsolt-Reszek…, Posony 1863., str. 253.)

• …TERSACTUM et Oppidum S. Viti vuglo Flumen… (Palugyay Imre: A Kapcsolt-Reszek…, Posony 1863., str. 256.)

• Tersactum[1] (-i, n.) (alia nomina: Tersatum, Tarsaticum) (Croatice: Trsat; Italiane: Tersatto) est vicus urbanus Tarsaticae (Vitopolis vel Flumen) in Croatia. Incolae Tersacticenses[2] vel Tersaticenses et Tarsactenses appellantur. (https://la.wikipedia.org/wiki/Tersactum)


TERSACZ
• (1647.) Andrija Rački - Povijest grada Sušaka, str. 116

• Lujo Margetić-Milan Moguš: Zakon trsatski, ICR, Rijeka 1991., str. 10.

• Tarsatica or Tarsaticum, a town of Liburnia. Antonin. It is now Tersacz or Tersechz. (John Lemprière: A Classical Dictionary, Containing a Copious Account of All the Proper Names ..)

• Tersaco, TERSACZ, a T. of Morlachia, on the Bor. of Carniola & Iffria, 1 Lea. fr. S. Weit to the N. (A New Geographical Dictionary … Translated from the French; with great … 1737.)


TERSAT
• "… parochie s. Georgii in oppido Tersat…"
• "…schloss Tersat…" (1653.) (Andrija Rački - Prilozi k povijesti grada Sušaka, str. 30. i 176.)

• Za najveću, okruglu kulu u gradini, franjevački historičar, otac Franjo Glavinić, tvrdi da su je izgradili Rimljani za obranu klanca nad Rječinom pa se stoga i naziva "Rimska kula". Ipak, na prostoru gradine do danas se nisu iskopali ostaci rimskog vremena. U doba Rimljana domorodačko liburnijsko stanovništvo živjelo je u naselju izvan rimske jezgre Tarsatike, na Trsatskom brijegu, na koji se u ranom srednjem vijeku prenio naziv grada na Rječini. Doseljeno hrvatsko stanovništvo svom je čakavskom izgovoru prilagodilo taj naziv u TARSAT, TERSAT, CERSAT, i iz toga se razvio današnji naziv Trsat. (http://www.bascinskiglasi.h)


TERSATO
• … in quel misereo TERSATO… (Andrija Rački - Prilozi k povijesti grada Sušaka, str. 92)

• TERSATO (Johann Georg Keyssler - Fiume, 1756, Letter LXXXVII, London - Travels through Germany, Hungary, Bohemia, Switzerland, Italy)

• TERSATO (Kreglianovich Giovanni Albinoni: Memorie per la storia della Dalmazia, Zara 1809., str. 126.)


TERSATT
• Tersatt - 1689. Valvasor

• "Vigna colla cas sita in territorio di TERSATT, nominata "Sussach", con tutte le loro pertinenze presso s. Lorenzo". (Andrija Rački - Povijest grada Sušaka, str. 236.)

• Castrum TERSATT (Glavinić: Historia Tersattana)


TERSATTO
• L'esistenza da TARSACTICA dev'essere anteriore al dominio romano; perche il suo nome non e latino, e si spiega colla lingua celto-gallica; TAR = monte, roccia, TAROS significa luogo montano, ACHA castello, ACH acqua, Cosi TARSACH avrebbe significato castello sul monte, o luogo montano sopra l'acqua, e somiglierebbe al sito di odierna TERSATTO (Kandler/Kobler)

• TARSATICA je ime za naselje gdje se nalazi današnji grad Rijeka. Po Mayeru (1940) ime je izvedeno spomoću sufiksa -ICO od autohtonog oblika TARSAT(a) kako se zvalo predrimsko naselje na današnjem Trsatu (Mayer 1940). Spominje se u pisaca Plin. Ptol. Tab. Peut., Ravenat i Guido THARSATICUM, u franačkim izvorima opet THARSATICA, hrv. Trsat, tal. načinjen prema hrv. obliku TERSATTO. (Mayer I 329); Mate Suić 1988.

• Il nome dell'antico castello passato alla Croazia divento "Trsat" nell'idioma delle nuo e rispettivamente "Tarsatto" oppure "TERSATTO" nel volgare italiano. (Dassovich u knjizi Attilio Depoli: Fiume XXX Ottobre 1918., str. 13.)


TERSATUM
• Tersactum[1] (-i, n.) (alia nomina: TERSATUM, Tarsaticum) (Croatice: Trsat; Italiane: Tersatto) (Wikipedia)


TERSATZ
• Tersatz (James Playfire - A System of Geography, Ancient and Modern: in six volumes, Edinbourgh 1812)


TERSECHZ
• Tarsatica or Tarsaticum, a town of Liburnia. Antonin. It is now Tersacz or Tersechz. (John Lemprière: A Classical Dictionary, Containing a Copious Account of All the Proper Names ..)


TERSSENIK
• ..locus autem Terssenik (Tersactum)… (Palugyay Imre: A Kapcsolt-Reszek…, Posony 1863., str. 253.)


TERZAC


TERZAKT
• Reperitur in ambitu hujus Provinciae Fluvius Fiumara, seu Reka, ut et Oeneus, Mons Pech, et TERZAKT. (Nagy Lajos: Notitiae politico-geographico-stzatisticae partum regno Hungarie… str. 120)


TERZATT
• TERZATT kod grada Fiume - Vjesnik DAR - Svezak L-LII, 2010 - str. 73.


TERZZATO
• TERZZATO (Neven 1922)


THARSIA
• Naš Trsat, koja katkada nosi ime THARSIA, Tersactum, Cersat (Andrija Rački - Prilozi k povijesti grada Sušaka, str. 172.)


THERSACTUM
• THERSACTUM (Andrija Rački - Povijest grada Sušaka - str. 24.)


THERSAT
• THERSAT (Andrija Rački - Povijest grada Sušaka - str. 132.)


THERSATH
• … conti di Veglia e di THERSATH… (Il propugnatore: studii filologici storici et bibliografici ..., Bologna 1871)

• Spomenusmo etimologiju riječi Tarsatika (u staro doba zove se također Tarsia, Tersatum, THERSATH, u nekim glagollaškim spomenicima Crsat) a sada nam je odgovoriti na pitanje, koje postavismo na čelu štiva. Mnogi su se bavili tim pitanjem… (Andrija Rački - 1929.)


TRSACZ
• …illustrissimus Comes er Dominus Nicolaus de Frangepanibus TRSACZ, Segniae, Vegliae er Modrussie… (Andrija rački- Prilozi povijesti grada Sušaka, str. 121.)


TRSAK
• RIJEKA, Rijeka Senjska. Istorijski nazivi: Tarsata, Tarsatica, Fiume Etimologija: Po reči koja se još zove i Rječina, njeno predslovensko ime moglo je biti *Tarsa ili *Tarsus, odatle antički naziv mesta Tarsatica, Tharsaticum > Trsat, sthrv. i Crsat, TRSAK (Skok III 509). (A.L.) (http://www.monumentaserbica.com/gradovi ... vo=R&str=1)

Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 352
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#56  PostPostao/la Daluka » 11.1.2016, 18:07

Ozrinj napisao:VITOPOLI[/b]
• La prima citta che incontrasi e Vitopoli che appellasi anche Fiume di S. Vito, o Fiume, e Rika in illirico. (Kreglianovich - Memorie per la storia della Dalmazia, Vol. III, Zara 1809. str. 126.)

U kojem smislu se spominje Vitapoli u tekstu?
memorieperlastor01kreg_0142.jpg
memorieperlastor01kreg_0142.jpg (88.21 KiB) Pogledano 394 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21408
Teme: 862
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#57  PostPostao/la Adamić » 12.1.2016, 10:20

La prima citta che incontrasi e Vitopoli che appellasi anche Fiume


Prvi grad kojeg sam posjetio bio je Vitopoli, koji se takodjer zove Fiume.

Vitopoli je postojao. : smile01

Avatar korisnika
eneo
R13kA
R13kA
 
Postovi: 849
Teme: 4
Pridružen: 11.2.2014, 19:52

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#58  PostPostao/la eneo » 12.1.2016, 12:59

:bravo: hvala svima koji su se trudili. Sad smo puno naučili o starim nazivima okolnih mjesta, načinu pisanja, kako su nazivali grad domaći žitelji okolnih sela itd. Nitko nije napisao koliko je desetljeća ili stoljeća grad nosio ime Fiume. :?: :ne znam:

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21408
Teme: 862
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#59  PostPostao/la Adamić » 12.1.2016, 13:14

Saznat ćemo i to. Samo treba kopati i navoditi izvore.

Avatar korisnika
milic
R13kA
R13kA
 
Postovi: 841
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Prvi spomen imena Rijeka ? Koliko je stara Rijeka ?

Post broj:#60  PostPostao/la milic » 12.1.2016, 13:26

eneo napisao::bravo: hvala svima koji su se trudili. Sad smo puno naučili o starim nazivima okolnih mjesta, načinu pisanja, kako su nazivali grad domaći žitelji okolnih sela itd. Nitko nije napisao koliko je desetljeća ili stoljeća grad nosio ime Fiume. :?: :ne znam:

Eneo, eneo... :pozdrav:
Daj balu mali!

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Pitanja i odgovori

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost