Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

ČAkavski rječnik

Govori našeg kraja.
Avatar korisnika
milic
R13kA
R13kA
 
Postovi: 781
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#16  PostPostao/la milic » 4.9.2014, 18:48

Lijepa je Žerveova pjesma. Hvala na podsjećanju na nju. :gore
Ali, meni se čini, da si krivo "preveo" riječ batuda.
Batuda je tucanik, usitnjeni kamen (batom) koji se nekad, ja se toga sjećam, nalazio uz ceste koje su bile neasfaltirane. Koristio se za popravak cesta. Dakle, batuda je imenica ž.r..
Batudar je ok.
Daj balu mali!

Avatar korisnika
sposaric
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 210
Teme: 3
Pridružen: 30.10.2013, 10:54
Lokacija: Sv. Nikola, Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#17  PostPostao/la sposaric » 4.9.2014, 19:37

Ah, da, tako je batudu u tucanik prevela Iva Lukežić u jednome svom članku "Može li se govoriti o dijalektalnoj poeziji? /Batuda i/li Tucanik/; Zbornik Pedagoškog fakulteta u Rijeci, str. 241/247, Rijeka, 1984. Dalo bi se raspravljati je li batuda zapravo glagol radni ili se tako naziva već /batom/ usitnjeni kamen. Ali "batudari batudaju, ali bataju", ča ne?

Avatar korisnika
milic
R13kA
R13kA
 
Postovi: 781
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#18  PostPostao/la milic » 4.9.2014, 21:39

A ne, ne.
Batudari batudu delaju. :gore
Z baton kamik tuku i se manjega delaju ma se veći kup batudi pripravjaju. :radovi:

A ovako objašnjava Lukežićka u Grobničkom rječniku:
batuda, ž. - kamen tucanik za cestu ( Dopeji mi jedno dva kubika batude!)

A ovako Berto Lučić u Zborniku Kastavštine br. V:
batuda- čekićem usitnjen kamen za popravak putova :pozdrav:
Daj balu mali!

Avatar korisnika
sposaric
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 210
Teme: 3
Pridružen: 30.10.2013, 10:54
Lokacija: Sv. Nikola, Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#19  PostPostao/la sposaric » 5.9.2014, 07:12

Zahvaljujem na objašnjenju. No, zato i treba raditi na rječniku, da se ne pozabi.

Avatar korisnika
milic
R13kA
R13kA
 
Postovi: 781
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#20  PostPostao/la milic » 5.9.2014, 16:33

Tako je, treba riječi sačuvati.
Ali evo još jedna riječ vezana za batudu.

Količina od cca 1-2 m3 batude i/ili drugog sitnijeg kamenja, nanijetog uz cestu, nazivamo muć.
Ima izraz : muće delat (dilat). Pa imamo i onoga koji muće stvara - mućar. Ima negdje u mojim Zbornicima Društva za povjesnicu Klane pjesma uvaženog gospodina Antona Starčića-Šopećiga zvanog Lolo, svojedobno načelnika općine klanjske, o mućaru.
Idem tražiti pa ako nađemm stavim.
Evo je u zborniku br.2 iz 1996. godine.

Anton Starčić-Šopeć

Mućar

Po civ dan tličen batudu
da mi dan ne pasa zaludu.

Od orodja man samo trinog i batić
i velu želju, čin više batude natlić.

Pun praha i pota
stisniv san se poli plota.

Jutri na drugin mistu
i sopet dilat samo za cistu.

Vrućina, snig ni daž mi ne pači
od sih nedać san još i jači.

Muć gre pomalo se veći i veći
kadi je kraj moji sreći.

Zleta batuda spod batića
šviče kamik namisto tića.

Nis nikakorov artižan
na cisti san vavik sam.

Nis nigdar biv po moru
moj kruh ma više nego enu koru.

No žurnadu triba storit
i jutri jutro sopet na dilo prit.

Ma se će to z vrimenon pasat
i mojiga dila zavavik nestat.

Naki se pitaju odakle ja znam to, o mućevima.
Moj pradjed Mate Šebelja, po maminoj liniji, je bio cestar. Održavao je cestu od Marišćine skroz do Želiznih Vrat, moj ujak je bio cestar, a moj tata je dodatno zarađivao šezdesetih godina pravljenjem mućeva uz cestu Viškovo-Podmurvice koja je asfaltirana, dragi moji mladi forumaši, tek negdje 1962. Tu negdje. Ja se toga sjećam. :pozdrav:
Daj balu mali!

Avatar korisnika
sposaric
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 210
Teme: 3
Pridružen: 30.10.2013, 10:54
Lokacija: Sv. Nikola, Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#21  PostPostao/la sposaric » 8.9.2014, 11:12

Lijepo je pročitati ovakav komentar. Zapravo, to je u skladu s postojanjem ovih stranica Lokalpatriota pa ujedno čestitka moderatoru. Eto, malo vas moram pohvaliti!
Poštovani miliću, na Podmurvice sam se doselio sa Kantride 1961, imao sam dvije godine. Stanovali smo s gornje strane Crkve Marije pomoćnice, točno ispod Smućenog brega /Monte Gua/. Svoja sjećanja na rano djetinjstvo uglavnom čuvam za svoje priče, a nešto sam već i objavio po časopisima i u knjigama, o tome drugom zgodom... Predpostavljam da je podatak o asfaltiranju ceste Viškovo-Podmurvice točan, dakle 1962. godina, ali ne znam odnosi li se to i na čitavu današnju Vukovarsku? Inače, koliko znadem po sjećanju povezane ulice Podpinjol, Uspon Ladislava Tomee, Rudolfa Tomšića te Karlovačka /moja ul./ i Bakarska asfaltirane su tek, 1965/66. Istom kao i Ulica braće Branchetta. 1967. otvorena je Čandekova, a kad sinu kažem da sam je "otvarao" /he, he, he!/ on mi skoro i ne vjeruje!? Tada smo kao pioniri maleni ispred naše škole Gelsi išli pješice do škole Eugena Kumičića gdje nas je dočekala marenda! Činjenica jest da naša djeca misle kako su te asfaltirane ulice oduvijek tu gdje jesu!
Eto, nije mi namjera skretati pozornost sa teme, ali dobro je prisjetiti se. Opet, tamo gdje smo stanovali, u Karlovačkoj ulici i uokolo, zapravo više i nije bilo čakavaca, uglavnom miješano stanovništvo nije mi omogućilo naučiti čakavicu, stoga sam se kasnije ozbiljno posvetio učenju, pa i danas me veseli kada otkrijem kakvu lijepu čakavsku besedu iz našega kraja. Ova je rubrika dušu dala za to. Mogu se pohvaliti da sam režirao čak dvije predstave na čakavici "Srdašce moje mučetljivo" /V. Rabadan "Kad je žena nijema"/, 1995. i "Ferovieri" /autor nepoznat "Matić mora hrkat"/, 1997. Na žalost, danas se u Rijeci doslovno ne njeguje čakavica na sceni, jer NEMA mladih glumica i glumaca kojima je to prirodni izričaj, a volio bih raditi takve predstave. Nadam se da hoću. Nešto čakavskih komedija pripremam, ali nedostaje motivacije, jer nemam s kime to raditi i tko će to, uostalom, platiti. Imam neke dogovore sa amaterima iz Krasice, ali... Vidjet ćemo.
Pokušajmo pronaći još zaboravljenih riječi za ovaj čakavski besedar. Nisam pogledao je li uvršten pojam Botrinje od pok. Berta Lučića iz njegove istoimene predstave 1994 u izvedbi ansambla Kastavske vile?
Aha, sad sam primijetio da nema pojma botrinje. Netko bi trebao dati objašnjenje, čini mi se da su krstitke ili kumstvo, itsl. Pokušao sam pomoću google prijevoda pronaći dolazi li iz talijanskog, ali ništa nema.

Avatar korisnika
milic
R13kA
R13kA
 
Postovi: 781
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#22  PostPostao/la milic » 8.9.2014, 22:53

Ovo za cestu nisam siguran točno godinu. Kažem, tu negdje.
I nije čitava Vukovarska tada asfaltirana. Koliko se sjećam negdje do nekadašnjeg okretišta "sedmice". Do tuda je već dosezao asfalt.
-------------------------------
Ajmo malo o botri i botrinju.
Berto Lučić za krsnu kumu kaže botra. Za "botrinje" kaže da su to krstitke. Ja bih rađe to definirao kao zabava poslije krštenja.
Iva Lukežić niti ne spominje u svom Grobničkom rječniku.
Smokvarijanska udruga pišu neki rječnik. Nema ni spomena.
U Studeni je pak botra ovako definirana (po meni ;) ) :
Dite, kiga je porodila, je babicu ili ku drugu žensku ka ga je prijela na porodu, kašnje zvalo botra.

Nekad su se djeca po selima rađala kod kuće. Tek negdje od pedesetih godina su žene iz tih mjesta počele rađati u bolnicama- Riječko i Sušačko rodilište.
Ja sam rođen 1955. u rodilištu na Sušaku. :pozdrav: :spavati:
Daj balu mali!

Avatar korisnika
sposaric
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 210
Teme: 3
Pridružen: 30.10.2013, 10:54
Lokacija: Sv. Nikola, Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#23  PostPostao/la sposaric » 9.9.2014, 13:00

Upravo sam pronašao u slovensko/hrvatskom rječniku boter i botra : kum i kuma! Ne znamo otkuda Slovencima taj pojam, ali dosta sam radio sa riječkim Slovencima, putovao sam po Sloveniji, čak sam i u vojsci bio na Bledu, davno sam čuo "A boš mi botr?" što bi u prijevodu otprilike značio upit "Bit ćeš mi kum?".

Uzgred, prijedlog uredništvu. Sve karte gdje su zabilježena čakavska narječja koje ste ovdje prikazali nedostatne su, jer nema područja slovenskog dijela Istre, barem od mjesta Obrov ispod Ilirske Bistrice do Kozine i prema Kopru. Čak i u Sežani ima navodno još uvijek starijih govornika čakavice. Sve se to, na žalost, ne istražuje, a vrijeme prolazi; čak i Slovenci rade na tome da svi govore jednim standardom što nije dobro.

Uf, još sam pronašao jednu zgodnu riječ u knjizi Ivanke Bralić: Bonizajer! Čakavski izraz za Buenos Aires /Šal je va Bonizajer i nikad se ni vrnul./!

Avatar korisnika
milic
R13kA
R13kA
 
Postovi: 781
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#24  PostPostao/la milic » 9.9.2014, 14:24

Po Kastavštini se i danas, jasno starije generacije koje još nisu amerikanizirane, za New York kaže Nevijork pa i Novijork.
-------------------
A ovo tvoje : "A boš mi botr?" ja bih rađe preveo kao "Hoćeš li mi biti kum?" :pozdrav:
Daj balu mali!

Avatar korisnika
Lokalpatrioti Rijeka
Administracija
Administracija
R13kA
R13kA
 
Postovi: 606
Teme: 63
Pridružen: 5.6.2009, 21:53

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#25  PostPostao/la Lokalpatrioti Rijeka » 16.1.2016, 22:50

Poslano na naš email:
--------------------------
Na Drenovi sam čuo riječ
JAHORNO - ŽIVAHNO, VESELO

Isto tako zanimljiva je riječ
PRJI - KUKURJECI (proljetni cvijet)
Ne znam je li jednina PRJ što je malo čudna riječ, a Drenovčani redovito koriste množinu - PRJI

Ne vidim u Rječniku
JATIT - ZAŠTITITI (na Drenovi), npr. zet nekega pod lumbrelu
SUHOTIT - isto zaštititi (na Grobniku)
proizlazi i izraz VA JATNEN - na sigurnom, mirnom mjestu - u zavjetrini

Lijepi pozdrav, Christian G.

tišjar
Gost
Gost
 
Postovi: 5
Pridružen: 27.4.2016, 07:43
Lokacija: Kastav-Grobnik

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#26  PostPostao/la tišjar » 25.5.2016, 08:37

mirišće - ruševina (Grobnišćina)
majka - baka (Podrvanj, Čavle), u Jelenju se reče nona
čez - kroz (Grobnišćina)

Prethodni

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Jezici i rječnici

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost