Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Fiumanski govor

Govori našeg kraja.
Avatar korisnika
alancro
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 179
Teme: 11
Pridružen: 30.12.2010, 18:58

Fiumanski govor

Post broj:#1  PostPostao/la alancro » 7.1.2011, 19:04

U temi o fašističkoj arhitekturi me je nešto asociralo da otvorim temu o simpatičnom fijumanskom dijalektu, vidio sam da se jedna ulica zvala VIA DELLE CAMICIE NERE pa bi ispričao priču koju mi je susjed ispričao miješajući hrvatski i talijanski a ide otprilike ovako:

Ti znas ca je balila? Adesso ti spiego. Ze la stessa cosa sta su sada pioniri, samo to ti je bilo in tempi di fascizmo. Mi papa gaveva tre fioi ja sam bio najstariji. El ze bio ljevičar, ne komunista, pero to je sada druga štorija. I smo bili jako siromašni. I jedan dan dođe ja kući tutto vestido de nero, mi je dalo va balila lijepe cizme, hlace, sve crno, i mi je dalo camicia nera, ja sav sretan vengo a casa vičem: Vara papa balila mi ga dado camicia nera. A on popizdil. Che camicia nera! I me je tako natuklo na moja guzica da mi je bila guzica tre volte piu' nera della camicia nera.

Avatar korisnika
alancro
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 179
Teme: 11
Pridružen: 30.12.2010, 18:58

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#2  PostPostao/la alancro » 7.1.2011, 19:06

Ima još simpatičnih:

Vado in općina per fare la potvrda per il dječji dodatak
Prego un kilo di teletina ma senza žilice
Non entro in more perche go slaba cirkulacion (ovo sam čuo na plaži prije 3 godine)

gost
 

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#3  PostPostao/la gost » 7.1.2011, 19:08

je, taj dijalekt je zakon i ja se služim njime od rođenja, a i moja djeca su ga naučili. kad vidim moje starce ja se odmah prekopčam na fjumanski bez da ni mislim o tome

Avatar korisnika
alancro
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 179
Teme: 11
Pridružen: 30.12.2010, 18:58

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#4  PostPostao/la alancro » 7.1.2011, 19:28

mikimiki napisao:je, taj dijalekt je zakon i ja se služim njime od rođenja, a i moja djeca su ga naučili. kad vidim moje starce ja se odmah prekopčam na fjumanski bez da ni mislim o tome


ajde napiši nam kakve simpatične miješane rečenice ili neke tipične izraze
jel se kod vas doma čuo izraz "šetebandijere" u smislu da je netko prevrtljiv (odnosno da ima doma spremljeni 7 zastava i samo gleda koja će okupacijska vojska doć da ih izvijesi na prozor?

gost
 

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#5  PostPostao/la gost » 7.1.2011, 19:50

naravno da se kaže šetebandjere. to se i čakavski tako kaže.

kada se sjetim nešto napisat ću, sada ne stignem mislit jer sam u gužvi.

gost
 

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#6  PostPostao/la gost » 7.1.2011, 20:16

S obzirom da su moji "oltre ponte", opisao bi njihov govor kao čakavski s cca 20% riječi iz fiumanskog dijalekta i riječi.
Nažalost, prilično sam zapostavio tu komponentu u svakodnevnom govoru, ali u zadnje vrijeme pokušavam iskopati razne izraze iz vrlo obraslog dijela mog mozga...
Ponajviše se koristim takozvanim noštromizmima t.j. izvedenicama talijanskih riječi koje se koriste u pomorstvu, koje su jednako zastupljene u fiumanskom govoru.

rijeka53
 

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#7  PostPostao/la rijeka53 » 8.1.2011, 00:33

..... tu moju mamu nitko ne bate :lol:

čera ju zoven da mi procita neko ime, a ona mi speluje i lunga za j, a c kon la farfala za č
:bravoveliki:

.... na delu je bilo; mi pasi la kartica ke devo fare knjiziti

.... vado prendere mi nona in zabica jerbo ne more poprtare borse

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#8  PostPostao/la nikola » 8.1.2011, 13:15

rijeka53 napisao:
.... vado prendere mi nona in zabica jerbo ne more poprtare borse


poprtare... :lol:
Stvarno simpatico
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#9  PostPostao/la Adamić » 11.1.2011, 21:19

Trebao bi netko napisati "Fiumanski rječnik" dok ima živih. :čitati: :zastava:

Pri pisanju se koristi izraz fjumanski , fijumanski (po meni krivo) kaže se "fiumanski". Možda sam i ja u krivu , FIJUME i još jedan podatak naime SDR je svoju knjižicu nazvao FIJUMANOLOGIJA. Svatko piči po svojem.

Šta bi to bilo matafun ?
Slika

rijeka53
 

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#10  PostPostao/la rijeka53 » 11.1.2011, 21:28

Mislin da ima nekamo taj rjecnik, ispravno je FIUMANSKI od Fiume, as talijani nimaju J, ali
kako to fonetski zvuci J, a mi pisemo po Vuku, tako imamo mix, ali se je to meni poseban
rijecki imig ilitiga image, nikamo to nima tolike konfuzjoni


.... nama je to bilo nec brzo, strefilo me kot matafun....obicno kacot :mrgreen:
Zadnja izmjena: rijeka53; 11.1.2011, 21:36; ukupno mijenjano 1 put/a.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#11  PostPostao/la Adamić » 11.1.2011, 21:31

To meni prijatelj stalno govori matafun , matafun. Ma vidjet će on ..


Bilo bi dobro ovdje skupit fiumanski fond riječi prevedene na naši. To je jedan veliki miks tal. i hrvatskog jezika karakteristčnog samo za naše podneblje.
Slika

gost
 

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#12  PostPostao/la gost » 11.1.2011, 21:37

matafun=šamar

ja bar mislim tako...

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#13  PostPostao/la Adamić » 13.5.2011, 15:35

Mali rječnik fijumanskog dijalekta
:zastava:
Mali rječnik fijumanskog dijalekta odabir je nekih tipičnih izraza koji su već gotov nestali iz svakodnevne uporabe, zamijenjeni nekim novim izrazima i riječima koje donosi novo vrijeme. Izbor: Bruno Bontempo (izvor: Salvatore Samani- Dizionario del dialetto fiumano).

* AMPOLA:imenica ženskoga roda, označava mjehurić koji nastaje zbog opekline ili dužeg trenja kože ruku ili nogu u radu s određenim alatom, veslanjem ili nošenjem tijesne i neudobne obuće (Cipele su me nažuljale i dobio sam mjehurić. Jučer sam cijelo jutro okopavao vrt i zaradio mjehure na rukama).

* BIC': imenica ženskoga roda koja označava malu količinu, pretežito hrane, kap tekućine, ali i mali nedostatak do čega (Ovo je vino dobro, daj mi još kap. Čini mi se da nedostaje soli u juhi (maneštri), dodaj još malo. Umalo me pogodio kamenom u glavu). Po nekima, ova riječ potječe iz njemačkog "das bisschen".

* BUGNIGOLO: imenica muškoga roda koja znači pupak. Potječe iz latinskoga "unbilicus" ili iz starotalijanskoga "bellicolo" (Danas moderne djevojke nose vrlo kratke košuljice pa im se vidi pupak).

* BUTIRO: imenica muškoga roda koja znači putar; potječe najvjerojatnije iz grčkoga (ßoutupov), iz kojeg je zatim potekla latinska "botyrum". U prenesenom se značenju rabi za označavanje nečega što je krhko ili nestabilno (Uvijek pada jer su mu noge kao putar), ali i za osobu nečiste savjesti (Odveć govori, i on ima dovoljno putra na glavi).

* BUZOLAI: imenica muškoga roda za tipičan, prepečeni krušni proizvod okruglog oblika ribara iz Chiogge koji se radi i kod nas a naziva se baškotom. Posebno je poznat bakarski baškot, ali ga proizvode i mnoge druge pekare u našoj regiji.

* CALISINE: imenica ženskoga roda koja označava čađu koju dimnjačar odstranjuje čišćenjem dimnjaka (Kada je dimnjačar očistio dimnjak, kuhinja je bila prepuna čađe). Podrijetlo riječi je iz talijanskog caligine.

* CAVEL: imenica muškoga roda koja znači vlas, u množni CAVEI (Kosa ti je duga, idi brijaču da te ošiša. Nakon uvreda, prešle su na fizički obračun i počupale si kosu. Nedostajala je dlaka da padne u vodu.) Postoje i razne fraze: Rudlava kosa, glatka stražnjica. Kuštrava kosa kao u je a. Kosa boje kukuruznog klipa (izrazito plava).
* CAVELADA : imenica ženskoga roda koja označava gustu i dugu kosu kao grivu (Imao je grivu nalik ženi).

* COFE: pridjev koji se benevolentno koristi za luđaka, "udarenog u mozak" (Onaj je pomalo lud. Ne čini gluposti, jesi li poludio?). Promatrano s etimološke strane, izraz potječe od njemačkog "kopfweh", a smatra se da su se tom riječju koristili talijanski vojnici tijekom austrougarske vladavine, kada bi se vojnom liječniku žalili zbog glavobolje.

* DOPOPRANZO: imenica muškoga roda koja označava dio popodneva, poslije 13 sati do zalaska sunca (Ako popodne bude lijepo vrijeme, malo ćemo prošetati. Danas ne izlazim jer popodne dolaze k meni prijatelji igrati karte). PANOCIA: imenica ženskoga roda, naziv za klip kukuruza (Kosa mu je boje kukuruza - izrazito plava. Vjeruje se da klip kukuruza obješen u kuhinji donosi sreću).

* FLECA: imenica ženskoga roda, označava mrlju, osobito onu masnu (Pogledaj na što sličiš, pun si mrlja. Svaki put kad se motaš po kuhinji, umrljaš se). I ova riječ potječe iz njemačkog "Fleck".

* FLICA: imenica ženskoga roda, kojom se, prema nekim izvorima, nazivala kovanica od 20 stotinki, dok prema drugima vjerojatno potječe iz njemačkoga "Flicken" - zakrpa, što je bio i naziv za malu platnu doznaku u optjecaju u Austriji za vrijeme rata. Tako se objašnjava značenje ove riječi, općenito vezano uz novac, ali u vrlo malim količinama (Onaj je mladić dobar ženik, obitelj mu je imućna. Rastrošan je, vidi se da ima novca u izobilju).

* FORFE: imenica ženskoga roda koja potječe iz latinskoga forfex, škare (Ove škare više ne režu, treba ih odnijeti oštraču). Izraz se u Rijeci pomalo gubi, ali je još uvijek prisutan u istro - venetskom narječju.

* GNENTE: neodređena zamjenica koja znači ništavnost (Ne zna ništa raditi, ali ima mnogo prohtjeva. Danas mi se baš ništa ne radi. Ne tražim ništa više od onog što mi pripada. Nitko ne radi nizašto. Poco e gnente xe parente = Malo ili ništa u rodbinskoj su svezi. Onaj je baš nitko i ništa).

* GRATAR: glagol koji znači češanje (Svrbe me leđa, molim te, počeši me malo. Treba naribati kruh da bi se dobile krušne mrvice). Češati trbuh, pupak - to je fraza koja se rabi za lijenčinu, neradnika. "Formagio de gratar" znači sir ribanac. Slikovito, GRATAR je izraz koji se rabi kao sinonim za krađu, otuđivanje. (Netko mi je, izgleda, "maznuo" novac iz novčanika)

* GUA: imenica muškoga roda koja znači oštrač (Odnesi ovaj no oštraču).

* GUAR: glagol koji znači oštriti (Brijač je na remenu naoštrio britvu. Nekad su, prije brijanja, muškarci oštrili britve, dok danas koriste brijači aprat). Slikovito, glagol GUAR se koristi u smislu prijevare (Podmetnuli su mi krivi račun i dobro me "naoštrili"), dok u vulgarnom smislu znači grubo nasamariti a potječe iz latinskoga "acuere".

* IMBAMBINIDO (ili INBAMBINIDO): pridjev koji označava glupana ili čovjeka koji ništa ne razumije, kao da je podjetinjio (Ja sam mu se obraćao, ali me je gledao kao da je poblesavio. Ništa nisi razumio od onog što sam ti rekao, zar si podjetinjio?). Umjesto prijedloga "im", ispred riječi može stajati i prijedlog "in", ali je razlika u izgovoru gotovo neprimjetna.

* JOZA : imenica ženskoga roda koja znači kap, ali se rabi i u značenju malo, odnosno male količine nečega. (Smokve s kapljicom su najbolje. Daj mi samo kap vina. Popio je sve do zadnje kapi. Porezao si je prst, ali mu je izašlo samo nekoliko kapi krvi).
* JOZAR: glagol kapati (Počele su padati prve kapi kiše, uzmi kišobran. Stisni slavinu jer iz nje kaplje. Nosila je rublje na sušenje pa je pokapala terasu).

* JOZO: imenica muškoga roda koja također znači kap. Zajedno s prethodnim izrazima ostala je u narječju neizmijenjena. (Boli me želudac, daj mi kap rakije. Dat ću ti "kapić" i ništa više. Dodaj salati kap ulja).

* LANDIZE: imenica ženskoga roda, u množini, naziv za narodnu slasticu, osobito omiljenu u siromašnim obiteljima, koja se priprema od staroga kruha, mlijeka, jaja i šećera. To je najbolji način uporabe kruha koji je ostao iz prethodnih dana te se tako ne mora baciti (Landice su slastica koju uz djecu, vole svi. Kriške kruha treba malo močiti u mlijeku, zatim u razmućenom jajetu a potom ih pržiti na putru. Kada poprime lijepu boju, treba ih izvaditi i posuti sitno mljevenim šećerom).

* MAGNAFOGO: imenica muškoga roda kojom se definira osoba koja previše uzima k srcu bilo kakvu političku zamisao, koja nešto obećava, ali to ne ispunjava (Čim je postao članom one stranke, postao je pravi "magnafogo").

* MUSSATO: imenica muškoga roda za komarca (S toplijim danima, komarci ludo ujedaju. Komarac me ujeo pa me svrbi do besvijesti). Izraz je venetski, nesigurnog podrijetla.

* OCOLIZE: prilog koji označava skitnju; osobito je čest u đačkom govoru u kojem "andar okolize" (ići okolice) znači "markirati" školu (Jučer me majka uhvatila dok sam išao okolice, umjesto u školu). Potječe iz hrvatske riječi "okolo".

* PAGNOCA: imenica ženskoga roda; označava kruh okruglog oblika koji se dijelio vojnicima. Slikovito, riječ se koristi i za osobu koja je pošteno zaradila svoj kruh ili plaću (Danas sam zaslužio kruh). Proizlazi iz riječi "pagnotta" (kruh).

* PANGRATA': imenica muškoga roda za suh samljeven kruh odnosno krušne mrvice, koje se rabe za pohanje hrane (Osušili smo kruh a zatim sam ga morao samljeti da bi poslužio za pohanje mesa).

* PROPIO: riječ koja znači "vlastito" ili "baš". Može biti pridjev (Dokumenti se uvijek potpisuju vlastitim imenom. Osobne se stvari ne pričaju svima. Učinio je onu stvar isključivo iz samoljublja), imenica muškoga roda (Dr i vlastito i ne želi to pustiti) ili prilog (Ova mi se ruka baš čini otečenom. Ne znam baš što bih rekao. Jesi li ga baš odlučila ostaviti? Ljeto je, i baš je toplo.).

* PUS'CIA: imenica ženskoga roda, naziv za povraz kojim se love lignje. Radi se o koncu na čijem se kraju vezuje spravica s krunicom malih kuka. Ribič je ritmično povlači a zatim opet pušta da tone. Lignja se za nju hvata pipcima i ne uspijeva se osloboditi. Naziv je hrvatskog podrijetla i potječe od glagola "pustiti".

* PUS'SCIAR: glagol koji znači kapati zbog nepotpunog brtvljenja (Ova bačva pušta. Kaplje iz slavine umivaonika). Može se, međutim, rabiti u šali, kada nekome govorimo da je poludio, da mu "istječe" iz glave ( Te pus'cia la bacolera? - Pušta li ti glava?). Riječ "bacolera" dolazi od riječi "bacolo" (žohar, buba) a rabi se slikovito u narodnim izrekama (Imaš bube u glavi? Motaju li ti se bube u glavi?). Etimologija je ista kao i kod prethodne riječi.

* REMITUR: imenica muškoga roda koja znači galamu, pometnju (Kakav nered čine iznad nas? Kada su prenosili namještaj, radili su vrašku buku. Ne trpim nered koji čine djeca u ovoj kući). Izvor nije siguran, ali vjerojatno potječe iz francuskoga "demi-tour", odnosno »nalijevo-krug«, naredbe koja se davala Napoleonovim vojnicima u Rijeci (1809. - 1813.). Smjena straže, praćena udaranjem bubnjeva, bila je očito bučna a narod je izraz preinačio, možda zbog pogreške u izgovoru, u "remitur", pridajući mu značenje galame i nereda.

* SANTOLO: imenica muškoga roda, znači kum, zaštitnik (Tko nema kumove, ne jede (ili nema) baškote, ili: tko nema zaštite ili pomoći, teško da će bez potpore postići ono što želi). Stara izreka narodne mudrosti i dan danas vrlo aktualna: zar itko od nas ne traži poznanika ili moćnu osobu kada nam hitno treba pomoć liječnika, zaposlenje ili ubrzanje postupka za dobivanje određenog dokumenta, što ga izdaje pojedini državni ured...?

* S'CIOPAR: glagol koji znači puknuti (U žaru igre puknula im je lopta. Pucali smo od smijeha slušajući njegove šale. Ako nastaviš s prejedanjem, puknut ćeš. Pazi da ne pukneš od jada). Glagol označava i napuknuće (Ova vaza ima čudan zvuk: vjerojatno je napukla. Ne stavljaj kipuću vodu u čašu, mogla bi puknuti).

* S'CIOPO: imenica muškoga roda, označava pušku (Da bi ovi ljudi radili, treba ih nadzirati puškom. Ustrijelio se puškom).

* SPENDACION/A: pridjev i imenica muškoga roda, označava rasipnika ili osobu koja novac troši bezrazložno i olako (Dobra je osoba, ali ima ružnu manu: rasipnik je. Radi kao luđak, ali mu je žena rastrošna: dovest će ga do propasti).

* SPINA : imenica ženskoga roda koja označava pipu (Zavrni pipu. Nos mi pušta kao pipa. Volim točeno pivo (iz pipe). Došao si "iz pipe" - kao naručen).

* SPIZA: imenica ženskoga roda za svrbež (Već me nekoliko dana svrbi po cijelom tijelu. Češi se i svrbež će proći. Ujeo me komarac pa me ludo svrbi). Slikovito, rabi se i za označavanje šiljka na puški, na njemačkom "spitze" (Nekad su vojne puške imale dug špic. Tijekom obustave rada, za vrijeme mađarske vladavine, poslali su vojnike s uperenim špicevima).

* SPIZAR: glagol svrbiti (Peče, svrbi i prolazi - stara je šala kojom su se umirivale osobe lagano ranjene ili opečene)

* SPUZA: imenica ženskoga roda koja znači smrad.

* SPUZZAR: glagol smrdjeti (Što se više izmet prevrće, tim više smrdi. Osjećaš li smrad ove stare ribe?). Slikovito se rabi za ono što se nerado čini (Danas "mi smrdi" otići na posao).

* SUFIAR: glagol koji znači puhati (Jučer je puhala vrlo sna na bura. Počelo je puhati jugo, miriše na kišu. Često pušemo zbog ljutine. Zar ne vidiš da ti se nos cijedi, ispuši ga (obriši). Već sam star, uz stube pušem - nedostaje mi dah).

* TABARO: imenica muškoga roda, zastarjelica odnosno riječ gotovo izvan uporabe, koja označava teški muški ogrtač. U slikovitom smislu rabila se u frazi "visjeti kao ogrtač", odnosno biti bolestan, osjećati se loše, najčešće vezano za ptice (Jesi li primijetio da kanarinac "visi kao ogrtač"?).

* TACUIN: imenica muškoga roda koja znači novčanik (Koliko novaca imaš u novčaniku? Dobio sam na dar ko_ni novčanik). Imenica je dijalektalna transpozicija vrlo korištenog izraza; najvjerojatnije je ideja o "pohranjivanju" i "čuvanju" odnosno dvojno značenje riječi (na talijanskom taccuino znači knjižica bilježaka i novčanik) sugerirala semantički prijenos.

* TAJAR: glagol koji znači rezati (Vrijeme je za rezanje torte. Idem brijaču da me ošiša. Bura kad puše, brije. Oštra nas je studen jednostavno rezala (brijala). U ovoj sobi ima toliko dima da ga se može doslovce no em rezati. Ove škare više ne re u. Krojač treba još iskrojiti (izrezati) tkaninu. Ima britak jezik. Vrlo je drzak, trebalo bi mu srezati krila.) Postoji mnoštvo fraza koje rabe ovaj glagol (Krojiti ogrtače ljudima - ogovarati. Nekom srezati noge - spriječiti ga da učini zlo ili nedjelo. Ono što si mi rekla, odsjeklo mi je noge - demoraliziralo me, rastu ilo. Rezan je sjekirom - prilično je neotesan. Budemo li sjekli put, stići ćemo prije - poći kraticom. Rezati konop - pobjeći, izmagliti).

* TERAZO: imenica muškoga roda koja označava vrstu poda zvanu "venecijaner", mozaik od tucanika i maltera koji se nanosi na licu mjesta, bez posebnih razmaka.

* TIRA E MOLA: izraz koji znači neodlučnost i koji se sustavno poistovjećuje s talijanskom imenicom "tiremolla", iz koje i potječe (Povuci pa pusti, najzad je prihvatio naš prijedlog. Ovo dugo natezanje ne dovodi ni do čega).

* TIRA E PARA: izraz koji se bitno ne razlikuje od prethodnog u značenju i primjeni (Udri i brani, što ćemo?). U obliku "tira, para e mola" koristi se i kao zaključak. Nema dvojbe da glagol " para" dolazi od glagola "parare" (braniti), koji se rabi za riječ dvojbenog značenja.

* UGNOLO: pridjev koji znači jednostruko, jedno (Zakrpaj čarapu jednostrukim, a ne dvostrukim koncem).

* VENIR: glagol doći u obliku koji se rabi u današnjici. Zanimljivo je nekoliko oblika njegovih promjena. Prezent: vengo, ti ti vien, venimo, veni, vien. Futur: veniro, ti ti venira`, venira`, veniremo, venire, i venira`. Kondicional prezent: venirio. Gerundij: venindo ili venendo. Participij pr. : venu i venudo (Došao je posuditi novac. Potječe (dolazi) iz ugledne obitelji. Vrlo bih rado (pošao) s vama u Trst. Tvoj Nino lijepo raste. Dosta s pričama, prijeđimo na suštinu. Je li stigla (došla) mirovina? Dođi da ti umijem lice. Sutra ću sigurno doći. "Pince" su mi odlično nadošle).

* VIGNIR: zastarjeli glagol koji znači poći ili doći. Ne postoji u prezentu, ali ga zamjenjuju oblici VEGNIR i VENIR (Prije negoli je obolio, često je dolazio k meni u posjet. Pošao bih s vama na izlet, ali moram raditi. Sjećam se da si dolazio k nama gotovo svako popodne).

* ZVIRCHI (ili OZVIRCHI): imenica muškoga roda, u množini, naziv za čvarke ili dijelove više ili manje masne svinjetine, dugo kuhane s mirodijama. Prije uporabe ulja, mast je bila omiljena u domaćoj proizvodnji, a dobivala se iz svinjskoga sala. Ostaci su se nazivali "zvirchi", ili hrvatski "čvarak", u množini "čvarci", a u dijalektalnom obliku "ocvirak" ili, u množini, "ocvirki".

:čitati:
Slika

Avatar korisnika
jod
Gost
Gost
 
Postovi: 9
Pridružen: 3.6.2011, 11:28

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#14  PostPostao/la jod » 3.6.2011, 12:08

ma kod mene je problem što mi nono još ne zna hrvatski pričati. kad prelazi granicu, 10 puta ponavlja "samo osobne stvari..samo osobne stvari..samo osobne stvari" ko mantru, bez prekida. dakako, cariniku odmah sumnjiv.

uskoro će izumrijet čakavsko/fiumanski dijalekt.. smijemo se jer nam je simpatično, ali kao što više neće biti dedica s uredno ispeglanim hlačama na crtu, tako neće biti ni stolica per sentar. fiumanski riječnik postoji, napisala ga je "società per gli studi fiumani", ali ovaj mix je trajao dok je trajao, i sad će pasti u zaborav. kao uostalom i fiumanski dijalekt.

gost
 

Re: Fjumanski dijalekt

Post broj:#15  PostPostao/la gost » 3.6.2011, 12:16

neće, ja sam mojoj djeci prenijela to kao materinji jezik, a nadam se da ih ima još takvih kao ja.

Sljedeće

Vrati se na: Jezici i rječnici

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju