Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

ČAkavski rječnik

Govori našeg kraja.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23205
Teme: 916
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

ČAkavski rječnik

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 7.12.2012, 21:45

Čakavica

Narječja hrvatskoga jezika.jpg
Narječja hrvatskoga jezika.jpg (201.63 KiB) Pogledano 21807 puta


Čakavština sastoji se od šest osnovnih dijalekata:
    1. buzetski (gornomiranski)
    2. jugozapadni istarski (štakavski čakavski)
    3. sjevernočakavski (ekavski čakavski)
    4. srednjočakavski (ikavsko-ekavski čakavski)
    5. južnočakavski (ikavski čakavski)
    6. lastovski (jekavski čakavski)


7-12-2012- 21-22-56.jpg
Detaljniji prikaz
7-12-2012- 21-22-56.jpg (59.38 KiB) Pogledano 21807 puta


ČAKAVSKO NARJEČJE
najstariji hrvatski jezični spomenici pisani su čakavicom:
Bašćanska ploča
Vinodolski zakonik

najvažnija djela starije hrvatske književnosti pisana su čakavicom:
Judita Marka Marulića
Planine Petra Zoranića
Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića


Radio Korzo i KanalRI imaju vijesti na čakavici, tu je i festival MIK koji zasigurno najviše ga promovira . No ostaje pitanje tko će naučiti one koji ga ne znaju pričati?
Napišite prijevod neke riječi na čakavici koja se koristi u našem kraju i stvorimo tako mali rječnik u koji uvijek možemo zaviriti i naći značenje neke riječi.
:čitati:
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23205
Teme: 916
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#2  PostPostao/la Adamić » 8.12.2012, 21:41

A-L

al - ili
angurija - lubenica
arija - zrak
aš - jer
bacelat - brinuti, imati strpljenja
baguj - kovčeg
bekar - mesar
bekarija - mesnica
bela roba - posteljina
bira, biru - piva, pivu
bižnona - prabaka
blago - stoka
bomića - bogme
broskve, broskav - kelj, kelja
broštulat kafe - pržiti kavu
butega - trgovina
cikulada - čokolada
ciziba - grožđice
cukar - šećer
cunjat, cunjala - vući se, vukla se
cvet, cveta - brašno, brašna
čagod - bilo što
česan, česna - češnjak, češnjaka
ćaro - bistro, jasno
daž - kiša
delikat - osjetljiv, fin
delo, dela - rad, posao
dih - miris
div, divega - divlji, divljega
dolac, dolceh - vrtača
drago - skupo
drope, dropav - drop
dura - traje
fanj - mnogo, puno
faši - povoji
fažol - grah
fažoleti - mahune
fijok - mašna
finalmente - konačno, naposlijetku
fini cukar - šećer u prahu
finit, finilo - završiti, završeno
friško - svježe
fritaja - omlet
frmenta - kukuruz
gamelica - porcija
garofulić - karanfllčić
glodica - ostatak nakon kuhanja maslaca
gre - ide
grez, greze - grub, grubo
gubice - gljivice
gušt - ukus, slast, užitak
h - k, ka
h vraniću - k vragu
halduni - pluća
hitit - baciti
hodi, hote - Idi, idlte
homo - idemo
imet lažno - imati vremena
jeno - jedno
ješmik-ječam
jist, jili - jesti, jeli
judi - ljudi
kačka - zmija
kade - gdje
kanela - mahuna vanilije
kapuz - kupus
karatelić - drveni kablić
karteni - papirnati
kaselicu - sandučić
kašnje - kasnije
kikaricu - šalica, lončić
kolombar- metalni prsten na štednjaku na drva
komać - jedva
koronah - pokošena livada
kosmat - dlakav
kotac, koce - svinjac, svinjcu
kračice - koljenica
krbun - ugljen
ku - koju
kuharica - kuhača
kumador - rajčica
kumar - krastavac
kuntenat - zadovoljan
kurijož, kurijožo - radoznao, radoznalo
kus - komad
kušćić - komadić
lačan - gladan
lagje - lakše
lancun - plahta
landica, landice - kriška
latica - konzerva
leha, lešica - njiva, njivica
lej - lijevak
lemuncina - limuna
let, lejmo - uliti, ulijmo
lila - ljubičaste boje
loboda - divlja blitva
lukić - gljiva
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23205
Teme: 916
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#3  PostPostao/la Adamić » 8.12.2012, 22:13

M-Ž

mačrninke - vrsta gljive
magari - makar
maj mesec - mjesec svibanj
majuge - maline
malenica - mlin
med - između
merlići - čipke
merlin - mrkva
mesrede - u sredini
meštrija - bilo koji važan posao, ovdje ’’umjetnost”
mizerija - sirotinja
mjačno - mlačno
morda - možda
more, moru - može, mogu
mrkat - zatvoreni dio tržnice
mrzal, mrzla - hladan, hladna
muka, muke - brašno, brašna
na čude - ne znati
na umido - na mlako
namastilo - nagazilo
namršćen - namršten
nan - nama
navadba - navika
navadit - naučiti
nebogi - jadni
nečeren - nečim
nete - neće
nutre - unutra
obrus - kuhinjska krpa
ocvirki - čvarci
ofendit - uvrijediti
olito, olita - crijeva
olive - masline
olupjen - oguljen
ordin - naredba
ostružnice - kupine
ostudi - ohladi
otakalnica - otakanje mladog vina
otrt, otarimo - obrisati
ovajamo - uvaljamo
ovistu - ovu
ožet, ožmimo - ocijediti, ocijedimo
pacjenca - strpljenje
paler- ugljenar
paljčić - zajimača
parićan, parićane - spreman, spremne
paškvice - sjemenke, koštice
pejat - odvesti, voditi, voziti se
peknjica - pećnica
pest - šaka
pešt - dodatak jelu od usitnjene slanine, češnjaka i peršina
peštarol - veliki nož
petrsin - peršin
pijat - tanjur
pirun - vilica
plene, plen - pelene, pelena (mn)
počine - odmori, odstoji
podlet, podlejmo - podliti
pofrigat - popržiti
polet, polejmo - politi, polijmo
ponutit, ponutimo - ponuditi, ponudimo
ponjufali - pomirlsall
posebe - posebno
posensega - do kraja
postrgat, postrgajte - ostrugati, ostružite
zapoštat - zapamtiti
potepjen - podgrijan
pozabjujemo - zaboravljamo
poždrakat - protrest
pratice - na tanko narezani ombul i prepržen na ploči štednjaka
prćuh - želudac
prešit, preši - žuriti, žuri
pretrdo - pretvrdo
prez - bez
prihajale - dolazile
prismudit - zagoriti
prnest, prnesle - donijeti, donijele
provat, provajmo - kušati, kušajmo
pršona, pršone - osoba, osobe
rabi, rabit - treba, trebati
ravna, ravnah - livada, livadama
reju - idu
ruzinav - hrđav
sa - sva
sakidajni - svakodnevni
samlet - samljeti
se - sve
slaje - slađe
sledić - malo
smok - zaprška
soldati - vojnici
soldi - novci
speštat - usitniti
steplimo - ugrijmo
storit, stori - učiniti, napraviti
surica - vrsta posude
svojni - nekada
šćurak - cvrčak
šegjin - celer
škujica - rupica
šparhet - štednjak
špaši - provod, zabava
štamp - lim za pečenje, tepsija, protvan
štiman - ponosan
štorija - priča
štrped - grm
štufan, štufna - dosadan, dosadna
šufrigat- popržiti, podinstati
šupo, šupa, šupun - šuplji, šuplja, šupljom
ta - ova
takalnica - valjak za tijesto
tavijol - kuhinjska krpa, ubrus
tekac - put
teplo, teplen - toplo, toplom
teruso - čaj, pravi čaj
tirat - tjerati
tišti - ovi
toćat - umakati
tomfat - gnječiti
tr- pa
trebeda - valjda
trliž - radno odijelo
tropat, tropaju - udarati nogama o pod, ovdje - lupati
tujina - tuđina
tulac - klip
uje, uja - ulje, ulja
užanca - običaj
uževali - običavali
vanka - van
Vazam - Uskrs
važić - staklenka
veje - suho lišće
vengo - nego
veramente - zapravo
veruge - lanci
za sensega - potpuno
začrčet - zacvrčati
zad - iza
zajedin - odmah
zajik-jezik
zajno - odmah
zakramat - baciti
zapeni - zapjeniti
zapijažat, zapijažalo - dopasti se, dopalo se
zarebrnik - svinjski kare
zasmočit - staviti
zapršku zaspraven - zaista
ziberat, ziberite - izabrati, izaberite
zijde, zijdu - izaći, izađu
ziskust, ziskubu - iščupati, iščupaju
zivuć, zivuče - izvući, izvuče
znet, znamimo - izvaditi, izvadimo
zrezat, zreže - narezati, nareže
žmuj - čaša

Nadam se da je za početak dosta 252 riječi, kojih nema nigdje na internetu nego samo ovdje kod nas. ;)
Sve ove riječi potrudila se napisati i prevesti prof.hrvatskog Jelka Žilić , tako da u to ne bi trebalo sumnjati.
Slika

Avatar korisnika
adrian
Šta da ?
Šta da ?
 
Postovi: 18
Pridružen: 12.1.2013, 21:00

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#4  PostPostao/la adrian » 26.1.2013, 22:39

Rasprostranjenost čakavštine u doba prije turskih provala-plava boja:

Croatian_dialects3.PNG
Croatian_dialects3.PNG (6.26 KiB) Pogledano 21626 puta

(nije provjereno)

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23205
Teme: 916
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#5  PostPostao/la Adamić » 8.2.2013, 13:34

ČESTITKA ČAKAVSKOJ KATEDRI GROBNIŠĆINE
Grobnička čakavica zaštićeno kulturno dobro

Vlasta Juretić.jpg
Vlasta Juretić.jpg (21.57 KiB) Pogledano 21580 puta


GRAD GROBNIK Uvod u obilježavanje 20. obljetnice Katedre čakavskog sabora za Grobnišćinu nije mogao biti bolji nego li jest. Prva »čestitka«, odnosno priznanje za dugogodišnji rad Katedri je stigla iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a u njemu stoji da je Ministarstvo kulture RH odlučilo grobničku čakavštinu proglasiti zaštićenim kulturnim dobrom. Time je grobnički idiom čakavice svrstan na listu sadržanu od 101 zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra, odnosno uz bok govoru i toponimiji sela Vidonje, govoru otoka Suska, posavskog sela Siče, govoru Starih Perkovaca, onom zadarskih Arbanasa ili pak Žminjskom govoru.
Put do ovog priznanja nije bio ni kratak, ni lak. Počeo je još prije šest godina, doznajemo od Vlaste Juretić, voditeljice programa Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine i to Gloserom o grobničkoj čakavici koji potpisuje dr. Iva Lukežić, a nastavilo se brojnim manifestacijama organiziranim u sklopu Grobničke jeseni. Primjerice, znanstvenim skupovima, ali i bogatim programom za školski uzrast kojim se nastojala sačuvati upravo grobnička čakavica.
– Veliki je ovo uspjeh i za Katedru, ali i za cijelu Grobnišćinu. Jednostavno su se poklopile energije i entuzijazam većeg broja ljudi, stvorile mozaik i rezultirale ovim priznanjem – kazala je Juretić.
Svojstvo kulturnoga dobra, na temelju stručnog vrednovanja i prijedloga Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu utvrđuje Ministarstvo kulture rješenjem, a ono će na adresu Katedre sa sjedištem u Gradu Grobniku stići ovih dana.
(Sl. M.) Novi list
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23205
Teme: 916
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#6  PostPostao/la Adamić » 2.4.2014, 08:59

"Krepat, ma ne molat!" vele na Kvarneru. No što doista znači ta uzrečica i gdje je nastala?

Navodno je taj slogan nastao u Rubešima. Tako sam barem čuo u emisiji - Orlando u kojem je gostovao direktor Nk Rijeke Mario rubeša, gdje je rekao ako sam dobro čuo da je ta uzrečica potekla iz njegovog kraja.

Tome u prilog govori i povijest Armade. Taj borbeni poklič na čakavskom (Krepat ma ne molat) često je izražavan od navijačke skupine Armada. Kako piše na njihovim stranicama među prvim transaprentima koji su se pojavili bio je upravo transparent 'krepat ma ne molat – navijači Rubeši'.
krepat ma ne molat.jpg
krepat ma ne molat.jpg (43.07 KiB) Pogledano 19041 puta


Ako bi išli još dublje analizirati, vidjeli bi talijanski utjecaj.


"Krepat ma ne molat " uzrečica mnogih Riječana no jeste li se zapitali, što to točno zapravo znači moto kojeg često koristimo? :kava:

Za one koji ne razumiju talijanizme u naslovu: "krepat" dolazi od riječi

crepare
što znači umrijeti. "Ma" je ali, a "molat" dolazi od

mollare i znači pustiti.

Može se ovako napisati na tal.“Morire, ma non mollare”.
ili na engl "Die but not give up".

Kratko i jasno prijevod bi značio "umrijet,ali ne odustat".
A u slobodnom prijevodu bi to glasilo bolje umrijeti pokušavajući učiniti nešto nego ne učiniti ništa, odustati , sjediti i plakati.

Moto koji treba primjenjivati što više u svakodnevnom životu. :zastava:
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23205
Teme: 916
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#7  PostPostao/la Adamić » 8.4.2014, 22:58

A sad malo detaljnije Rijeka i njena šira okolica sve do Crikvenice!
Dijalektološka karta Rijeke sjevernog primorja čakavica kvarner crikvenica.jpg
klikni za uvećani prikaz

Izvor: Trsatsko - bakarska i crikvenička čakavština (1996.)
Slika

Avatar korisnika
Lokalpatrioti Rijeka
Administracija
Administracija
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 752
Teme: 74
Pridružen: 5.6.2009, 21:53

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#8  PostPostao/la Lokalpatrioti Rijeka » 30.4.2014, 20:07

napravljen je čakavski rječnik...


Rika ili Reka - Čakavski rječnik kvarnerskog kraja :zastava:
Sve što (ni)ste znali

Preuzeto sa: http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/vij ... skog-kraja



Nakon objave prvog internetskog fiumanskog rječnika na hrvatskom, koji je izazvao veliko zanimanje, na red je došao i drugi govor grada Rijeke - čakavica.
Hrvati danas kao narod imaju svoj standardni jezik koji se zasniva na novoštokavskim govorima, te tri narječja: štokavsko, čakavsko i kajkavsko. Nazive su dobili po upitno-odnosnoj zamjenici: što, ča i kaj. Iako je novoštokavski ijekavski dijalekt poslužio kao osnova za standardni jezik, pogrešno je sve štokavske riječi smatrati standardnima. Primjerice, riječi 'bječva' i 'koštati' pripadaju štokavskom narječju, ali standardna je riječ i 'čarapa', koja dolazi iz turskog jezika, kao i germanizmi 'šalica' i 'vaga' itd.. U standardni jezik ulazile su i riječi iz ostalih narječja. Primjerice 'klesar' i 'spužva' iz čakavskog te 'tjedan' i 'kukac' iz kajkavskog narječja.
Čakavski je dijalekt jezično i kulturno bogatstvo ljudi ovoga podneblja. No, da bi ga bolje razumjeli, potrebno se vratiti u prošlost.
Područje našeg današnjeg primorskog kraja, odnosno Kvarnera, bila je kolijevka hrvatske pismenosti (Baščanska ploča) i pravne države (Vinodolski zakon), te ne čudi da su ti, jedni od najstarijih hrvatskih pisanih dokumenata/spomenika, bili pisani upravo na čakavštini.
Za vrijeme Napoleonovih osvajanja od Istre do Dalmacije, poticano je korištenje vlastitog narodnog jezika kao standarda, pa su tako, primjerice u Zadru, osnovane i novine Horvatski Dalmatin. Već tada se javljaju tendencije za zajedničkim govorom Hrvata i Srba. A u tome je veliku ulogu odigrao srpski prosvjetitelj Vuk Stefanović Karadžić koji se zauzimao za štokavski standard, kao zajednički za oba naroda. Hrvati su to naposlijetku i prihvatili, iako je bilo razmišljanja da kajkavski, tada govor a ne dijalekt, bude službeni hrvatski jezik. To govori o značaju narječja u hrvatskom narodu. Hrvati na području Istre, Rijeke i Dalmacije su, za razliku od kajkavaca u Zagrebu i Hrvatskom zagorju, govorili čakavski, koji ni do dan danas nije standardiziran, za razliku od štokavskog narječja.
Književni jezik se najčešće razvija iz jednog raspostranjenog narječja kojeg su pisci prihvatili i dalje ga razvijali. Tako je štokavsko narječje dalo književni jezik Hrvatima, iako je hrvatska književnost cvjetala na sva tri narječja.
Postoje tri zemljopisno-teritorijalna različita čakavska govora. Dalmatinski, koji se više oslanja na standardni hrvatski jezik, istarski, koji je pod snažnijim utjecajem venetskog i talijanskog službenog jezika, te kvarnerski možda najposebniji čakavski. Karakteristično za našu čakavicu je to što se koristi i ekavica (izgovor na “e”) i ikavica (izgovor na “i”). Najbolji primjer za to je naziv i izgovor za grad Rijeku kojeg domaći nazivaju i Reka i Rika ili npr. Rječina, Ričina i Rečina. Sve to ukazuje na kulturno-jezičko bogatstvo ljudi ovoga kraja .
Svakako treba spomenuti grobničku čakavštinu koja je nedavno proglašena zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Doda li se tomu kako tim narječjima i govorima svako primorsko, otočno i gorsko mjesto pridaje neke zasebne, samosvojne značajke, zaključiti je kako je područje Kvarnera pravi jezikoslovni eldorado. Tako npr. imamo Bakar koji ima 7 naselja a gotovo u svakom mjestu govor je drugačiji, ili ekavica ili ikavica ili miješana, kao što je slučaj u Zlobinu.
Iako postoje pokoji rječnici čakavskog govora kao što su rječnici Bakarca i Škrljeva, Rukavca i okolice i sl. trenutno ne postoji literatura koja bi obuhvatila povijest i sve vrste čakavskog govora u našem kraju. Zbog čega je to tako, odgovor treba potražiti u institucijama koje se time bave.
Dijalektologija se dijeli na ruralnu/tradicionalnu (koja proučava govore u zabačenim, okolnim selima) i urbanu/gradsku (koja proučava gradske govore). Hrvatskim dijalektolozima su ovi ruralni, stari govori puno zanimljiviji od gradskih, novijih govora, pa su se dosada uglavnom posvećivali njima. Zašto? Zato jer su oni na neki način "netaknuti" tj. u gradove se doseljava puno štokavaca i kajkavaca i kada se to sve pomiješa, čakavica gubi onu "staru" draž.
Unatoč jakom pritisku standardnog hrvatskog jezika koji danas snažno briše iz upotrebe ne samo čakavicu nego i kajkavski govor, trebalo bi usvajati hrvatski standard, a bogatstvo čakavskih govora koje nosimo iz djetinjstva ne prepustiti zaboravu jer se čovjek najautentičnije može izraziti na svojemu materinskom govoru. O tome ima jedna uzrečica koja kaže: "Čovjek je slobodan samo u svojem jeziku, a najslobodniji u svojem dijalektu".
U prilog tome govori činjenica da se nazivi toponima na riječkom području javljaju u dijalektalnom hrvatskom obliku..
Nazivlje se javlja u dijalektalnom obliku, u riječkoj čakavštini. I kad se radi o nazivu sa stranim korijenom ili o imenu vlasnika, kojima se često obilježuju čestice i zemljišta, pa i veći lokaliteti, javlja se on u hrvatskom jezičnom obliku, jednako kao i nazivi kojima se opisuje reljef i locira objekt ili zemljište.
I oblik određuje pripadnost toponima. Oblikom su svi ti toponimi nedvojbeno hrvatski. Riječki su toponimi tipično slaven¬ski ne samo po obliku, već i po načinu obilježavanja, po odabiru i uočavanju obilježja mjesta koja naziv opisuje. Oni su nepo¬sredno vezani uz toponime koje nalazimo bezbroj puta na čitavu čakavskom teritoriju, u neposrednoj okolici grada i njegovu okružju, a i dalje u Istri, Hrvatskom primorju, otocima itd. Rijeka je dio široke čakavske toponomastičke zajednice i pokazuje zajedničke crte s ostalom slavenskom i romanskom toponomastikom na Jadranu. U njoj su zastupljeni hrvatski toponomastički tipovi. A i tuđice, uglavnom romanizmi koji se nužno javljaju, iste su one koje su ušle u hrvatski jezik na Jadranu (to će dakako najbolje osvijetliti jezična studija riječke toponomastike). Riječko se nazivlje odlikuje bogatstvom i bujnošću. Sve je obilježeno nazivom - od najvećega kompleksa do najmanjega naselja, zemljišta ili vodotoka. Ono opisuje grad, njegove objekte i uređaje, veže se uz društveni i dnevni život. Iz njega se razabiru geološke formacije, hidrološke prilike, pedološki sastav, čitaju se topografski podaci, ñora, kultura i korištenje tla, iz njega, konačno, izlaze posjedovni odnosi vlasnika, bile to korporacije ili pojedinci. Više o samim nazivima riječke toponomastike možete saznati u knjizi „Živa baština“ autorice Vande Ekl .
O riječkoj čakavici najviše je napisao pokojni Rudolf Strohal. On je napisao raspravu "Osobine današnjega riječkoga narječja" (današnjeg > misli se na kraj 19. i poč. 20. st.). i tako saznajemo da se jednim tipom pučke cakavice govorilo na Gomili, središtu staroga riječkoga Grada, ondašnje Reke, a drugim na području Mlake. Tim je čakavskim govorima govorio dio riječkih starinaca intenzivnije do početka 20. st., ali i u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, a drugi je dio govorio fijumanskim idiomom koji se održao do danas. Čakavicom su pričali Zamećani, Pehlinari itd. koji su sada Riječani, no nekoć davno su bili samo prigrad, kao što je danas to npr. Grobnik.
Stanje danas: U riječkoj okolici je sačuvana čakavština i ti govori pripadaju sjevernočakavskom ekavskom dijalektu (znači: 'Reka', 'mleko' i sl.). Taj dijalekt se dijeli na više poddijalekata, a nama su bitni sjevernoistočno istarski poddijalekt koji se govori zaključno s Kantridom i Mlako (dakle Opatija, Volosko, Matulji, Veprinac, Škurinje, Pehlin, Gornji i Donji Zamet, Srdoči itd.) i primorski poddijalekt koji obuhvaća trsatsko-bakarske i crikveničke govore (Pećine, Podvežica, Trsat, Kukuljanovo, Draga, Kostrena itd.).
Na Kvarneru djeluje povelik broj stvaralaca koji pišu okolini omiljenom čakavštinom. Među istaknutije primorske čakavske književnike možemo svrstati Dragu Gervaisa (njegova pjesma “Tri nonice” uči se kao primjer čakavske poezije u obaveznoj školskoj lektiri), Zorana Kompanjeta (njegov roman “Šete bandjere” ili “Sedam zastava” koji govori o političkoj prevrtljivosti na ovim prostorima), te Ljubu Pavešića-Jumba, novinara i boema koji je najpoznatiji po svojim pjesmama.
Ča saki od nas more učinit da se propadanje čakavštine zaustavi ?
Od sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća počinje jačati svijest o potrebi njegovanja čakavskog i u pjesmi. Popularni festival Melodije Istre i Kvarnera (MIK) tako ove godine slavi pedesetu obljetnicu održavanja, a u sklopu Kastafskog kulturnog leta redovito se održava i Čansonfest, festival čakavske šansone. Tu je i Grobnička skala jedini isključivo čakavski festival u Hrvatskoj. Što se tiče medija, nekad je na Radio Rijeci emitirana Primorska poneštrica (Primorski prozorčić), ali nje više nema u programu. Radio Korzo i TV KanalRI imaju vijesti na čakavici.
U riječkom dnevniku Novi list u veljači ove godine izašao je tisućiti broj danas tjednog, a nekad petnaestodnevnog priloga Beseda. Čakavski je svakako sastavni dio identiteta i prepoznatljivosti ljudi ovoga kraja.
Kvarner je poznat po uzrečici "Krepat, ma ne molat!" ("Umrijeti, ali ne odustati!"). To je čakavski slogan kojeg često, osim stanovnika ovog kraja, koristi i navijačka skupina Armada.

S obzirom na to da standarni jezik potiskuje čakvski govor iz upotrebe, danas mlađi naraštaji sve manje govore dijalektom svojih roditelja, djedova i baka, tako da i za opstanak čakavskog vrijedi: "Krepat, ma ne molat govorit po domaću!"

U sklopu projekta revitalizacije čakavštine našeg kraja, napravili smo rječnik koji sadrži abecedne popise s više od 2000 riječi s tumačenjima njihovih značenja. Rječnik nam je kao podsjetnik, putokaz prema našem čakavskom kvarneskom identitetu kojeg ne smijemo zaboraviti. Za njegovo očuvanje dobrodošle su sve riječi iz našeg kraja, naravno, s porukom da je to amaterski rad a onaj stručni, profesionalni rad s naglaskom na Rijeku prepuštamo jezikoslovnim i ostalim stručnjacima. Nadamo da će se netko što prije uhvatiti u koštac i s riječkim gradskim govorom time jer šteta bi bila da naš kulturni kvarnerski povijesni identitet ne bude propisno obrađen i prezentiran. Dotad se možete poslužiti našim rječnikom i uključiti u forumske rasprave kako bismo svi zajedno saznali nešto više.

Čakavski rječnik

(Rječnik nije još do kraja gotov, trebat će još neke stvari srediti ali u načelu to je to.)

gigi
Gost
Gost
 
Postovi: 2
Pridružen: 8.2.2014, 11:50

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#9  PostPostao/la gigi » 3.5.2014, 21:48

evo nekih kojih sam se sjetio ili nadopunio postojeće:

bin/biš - bih/bi li (Ja bin šal spat = Ja bih išao spavati / Biš mi dodal žmuj? = Bi li mi dodao čašu?)
bićerin - 0.5 čaša
biž (prefiks) - pra (pranona = prabaka / pranono = pradjed)
blaze se - blago se (blaze se tebe = blago se tebi)
će/ćeš - hoće/hoćeš (on će = on hoće)
čen - koliko (po čen je to? = koliko to dođe?)
česa - čega (česa si se najil? = čega si se najeo?)
frminant/frminanti - šibica/šibice
gumarić/gumarići - tenisica/tenisice
hitat - bacati
kasić - grudnjak
komać - jedva
majuga - malina
nan ili nami - nama
nečeren ili nečesen - nečime
olupit/olupjen - oguliti/oguljen
onde - ondje ili tamo
ostrić - ošišati
ovde ili ovdeka - ovdje
ovista/ovistu - ova/ovu
pijaža - sviđa
plena/plene - pelena/pelene
pomidor - rajčica
preša/prešit/preši - žurba/žuriti/žuri
samlet - samljeti
san - jesam (Si bil v'Reke? San! = Jesi li bio u Rijeci? Jesam!)
sedet/sedeć - sjediti / sjedečki
slaje - slađe
smrdet/zasmrdet - smrditi/usmrditi
speštat - usitniti ili razbiti (ćeš mi speštat orahi? = hoćeš mi usitniti orahe? / ča si speštal auto? = šta si razbio auto?)
strgat - strugati (ča stržeš s zubi? = šta stružeš sa zubima?)
surica - vrsta posude
šeglin ili šegjin - celer
škuja - rupa
štramac - madrac
štufno/štufan/štufna - dosadno ili dosada/dosadan/dosadna
šupo - šuplje
tanur - drveni tanjur za palentu
toć/toćat - umak/umakati
trd - tvrd
ulita ili olita - crijeva
užanca/uževali - običaj/običavali
važ/važić - vaza/staklenka
veruge ili viruge - lanci
vuć - potezati
zad - iza
zajik ili zejik - jezik
zajno ili zajedin - odmah (pridi semo zajno! = dođi simo odmah!)
zbrat - probrat
zešat/zešal/zešala/zešeš - zjevati/zjevao/zjevala/zjevaš
ziberat ili zibrat/ziberite ili zberite- izabrati, izaberite
ziskust, ziskubu - iščupati, iščupaju
zivuć/zivuče - izvući, izvuče
zmastit ili strt - izgnječiti
zrezat/zreže - narezati/nareže (ćeš mi zrezat merlin? = hoćeš li mi narezati mrkvu?)

črnjavka - masnica
Zadnja izmjena: gigi; 4.5.2014, 16:04; ukupno mijenjano 1 put/a.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23205
Teme: 916
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#10  PostPostao/la Adamić » 3.5.2014, 22:15

Super !! Ono što nema ili prijevod koji je bolji, bit će ubačen.
Slika

gigi
Gost
Gost
 
Postovi: 2
Pridružen: 8.2.2014, 11:50

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#11  PostPostao/la gigi » 5.5.2014, 21:29

evo još 3 komada... nije puno ali čovjeka veseli :kava:

zamekaj - prve zrele bobice na grožđu
kandiot - brus za brijaću britvu
kladi - stavi (kladi tu tutu tu = stavi to radno odjelo ovdje)

:pušiti:

Avatar korisnika
Lokalpatrioti Rijeka
Administracija
Administracija
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 752
Teme: 74
Pridružen: 5.6.2009, 21:53

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#12  PostPostao/la Lokalpatrioti Rijeka » 3.9.2014, 22:02

Molimo sve da uz riječ napišete i mjesto . Neke riječi u našem rječniku sadrže informaciju, gdje se govore, ali većina riječi ne sadrži, što je također bitan podatak. Pa ukoliko vadite riječi iz nekog mjesta Kastav, Matulji ,Grobnik , Opatija napomenite to .

Hvala !

Avatar korisnika
sposaric
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 213
Teme: 3
Pridružen: 30.10.2013, 10:54
Lokacija: Sv. Nikola, Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#13  PostPostao/la sposaric » 3.9.2014, 22:44

saja / čađa; područje Kraljevice! Taj sam pojam pronašao u knjizi "Iz prošlosti Kraljevice 1790–1990" Kalvarija, str. 45, Župni ured, Kraljevica, 1990, a neki dan pronašao sam tu istu riječ u knjizi "Čakavske besede moje i sih mojih z Šmrike i Kraljevice" Ivanke Bralić u nakladi Udruge "Stol" iz Kraljevice, 2014. Dakle "saj" ili "saja" namjesto "čađ" ili "čađa". Istom se kaže "sajač" za onoga koji prodaje ili prenosi/prevozi ugljen /ugljenar/ te je već manje poznat i pojam "sajavčina" za prljava ili neuredna čovjeka. Gospođa Bralić u svome "besedaru" obrazlaže ove pojmove rečenicama; evo primjera:

Fumar nisu očistili pa njin se j saja zapalila.
I dica biže od onoga sajavčine.


Zanimljivo, jedan znanac iz Zagorja posredstvom međumrežja spomenuo mi je da se i kod njih, dakle, kajkavaca, od starine za čađu rabi pojam saja!

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23205
Teme: 916
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#14  PostPostao/la Adamić » 3.9.2014, 22:57

Bravo! Uvršteno ! Samo stavljajte .
Slika

Avatar korisnika
sposaric
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 213
Teme: 3
Pridružen: 30.10.2013, 10:54
Lokacija: Sv. Nikola, Rijeka

Re: ČAkavski rječnik

Post broj:#15  PostPostao/la sposaric » 4.9.2014, 16:52

Batuda / tucanje, drobljenje, usitnjavanje kamena; radnik koji tuca kamenje: batudar!

Drago Gervais

B A T U D A

Pepić i Franić, dva stara kumpanja, na ceste batudu tuču.
Sunce pali kod nemo, leno se seni vuču.
Pod bregon more dremje, nigder čoveka ni tića,
ni glasa se ne čuje, leh ona dva batića.

Pote se Pepić i Franić i stare kosti ih bole,
sunce prez milosrja peče škini njin gole.
Muče i prez besedi delaju svoj posal,
da bi od kamika većeg manji postal.

A kad bude polne zvonilo, storit će va hlade "piknik",
kus palenti od čera i sakemu po jedan ćik.


Ma nisam mogao odoljeti a da ne uvrstim čitavu pjesmu u sklopu 110. rođendana našega pjesnika! DRAGO GERVAIS, Opatija, 18. travnja 1904. / Sežana, 1. srpnja, 1957.

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Jezici i rječnici

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost