Pravopisni rječnici hrv. jezika

[LPR]

Moje prvo pitanje je: što je pravilno Preluk ili Preluka?
Kad stavim taj pojam u Google tražilicu nailazim na oba izraza.

Pravilno je Preluk, postoji Preluk ulica (i Kamp Preluk). Puno nas griješi također kad kažemo bila/bio sam na Preluci. Preluk je m.r. i tada je ispravno bila/bio sam na Preluku.
Ali kako je Preluka postao uvriježen naziv, tako je ok ako je Preluka- Preluci.
Al to je moje mišljenje, kako Gortan kaže: nicim potkrepljeno osim vlastitim iskustvom.

[Gortan]

Izgleda da imamo slicna iskustva.

[kobler]

Kobler?

Isprika ... bio sam u drugom filmu.
Počeo bih od početka, kako bismo razjasnili neke moguće nesporazume.
Standardni jezik postoji što voljom jezikoslovaca, što političara. Svrha i smisao su mu dvojaki: s jedne strane da poništi djelovanje zemljopisnih udaljenosti, tj. da se govornici tog jezika, ma koliko bili međusobno daleko (primjerice Rijeka-Melbourne) svejedno uspiju razumjeti; s druge strane da poništi djelovanje vremena: da se govornici tog jezika, mada ih dijele stoljeća od pisanja do čitanja, također svejedno uspiju razumjeti.

Imajući to u vidu, prepirke oko toga treba li pisati "neću" ili "ne ću" su budalaste.

Potom, opet: standardni jezik je "konstrukt" i tzv. "konvencija". To znači: nema izvornih govornika, jer nitko se ne rađa sa znanjem tog jezika, stoga što on nije "prirodan jezik" u smislu da ne postoji kraj gdje ljudi govore taj jezik u svakodnevici, a drugo, svi su (kao) pristali na njega i njegove oblike.

I u tom smislu sasvim je budalasto stalno mijenjati pravila i oblike.

[kobler]

Samo reda radi, da prebacim to, naprimjer, na nogomet.

Jel' bolje zaleđe u dvanaestercu ili desetercu? Jel' bolje zaleđe samo jednog igrača ili tek od drugog?
A sad zamisli praćenje nogometa, u kom se svakih pol godine donose nova pravila, pa onda nezavisna tijerla stručnjaka (ili "stručnjaka") još donose svoje prijedloge, pa nakon nekog vremena više ne znaš što od toga službeno vrijedi, što je samo prijedlog ...

Koji je smisao osim da te izlude i pokušaju pridobiti na svoju stranu, ne bi li imali više pristalica i veću političku snagu ("težinu")?

[kobler]

Moje su pak stalne dvojbe oko Škurinja. Da li Škurinje ili Škurinja?
Ja kao rođeni, i govorni, čakavac rekao bih: "Gren va Škurinje". I: "Bil san va Škurinjah".
Ali bi, po meni, na standardnom hrvatskom po deklinaciji bilo:
N. Škurinje / Škurinja
G. Škurinja
D. Škurinjama
A. Škurinje
V. Škurinje
L. Škurinjama
I. Škurinjama
Šta vi mislite o ovome?

Dobro ti je odgovoreno: imenica ženskog roda koja ima samo množinu (=pluralia tantum, v. "vrata"), a sklanja se poput "ruža" u množini, tj. imenica ž.r. na -a.
"Škurinje" koje te muči je srednji rod, pa se sklanja kao "polje" (polje, pola, polju ...).

Nekad (davno?) istican je princip da zemljopisni nazivi trebaju zadržati oblik u kome ga rabe domaći ljudi, tj. oni koji su svakodnevno s njim u doticaju. Međutim, to je u stvari bilo više deklarativno, a "pravilni" oblici nametani su kroz katastar ili zemljopisne karte (specijalke i sl.)
Naravno da podržavam taj princip, jer se tako čuvaju stvarni oblici toponima, mada danas u pravopisnim priručnicima nema ni traga o pisanju toponima.
Konačnu presudu u ovom slučaju trebaju donijeti izvorni čakavci, tj. govornici čakavskih govora, a to nisam ja, nažalost.

[kobler]

... Moje prvo pitanje je: što je pravilno Preluk ili Preluka?
Kad stavim taj pojam u Google tražilicu nailazim na oba izraza.

I ovo je pitanje roda - m. ili ž. rod?
No, razlog je drugi. Ženski rod imena (naziva) u talijanskom utječe i na kolebanje u rodu u hrvatskom.
Mislim da bi muški rod, dakle oblik "Preluk" bio u redu.

Inače, u hrvatskom, i bez tih utjecaja imamo kolebanja u rodu. Primjerice, ime "Zemlja", koje je ž.r., utječe i na to da imenica "planet" (m.r.) također bude ž.r. - "planeta Zemlja". No, obrnuto - tj. da rod opće imenice utječe na rod imena (primjerice "rijeka Dunav"), čini se ne vrijedi.

[jazbac]

Da se ja malo "takan" kao što bi Kobler rekao kao izvorni čakavac:
I mene su često mučili razno razni toponimi i imena koja se pojavljuju u raznim oblicima. Zbog toga smo npr. raspravljali od ovog foruma do Novog lista da li je Miklavija ili Miklavlje.
Isto tako čačkao sam i oko Škurinja i Preluka i došao do slijedećih saznanja:
Škurinja je stariji, odnosno izvorni naziv za Škurinje, a oponomastičko značenje dolazi po zdravoj logici jer označava područje gdje je škuro, zaklonjeno od sunca, a što odgovara navedenom terenu, budući da je izvorno naselje Škurinja bilo u samom kanalu uz potok (ne znam mu ime, čini mi se Škuronjski potok). Sličan je slučaj i sa Prelukom. U povijesnim izvorima se koristi naziv Preluka, a dr. Amir Muzur navodi da je korijen riječi odnosno naziva u izrazu za staru luku (Pra luka), a kako je Preluk bio od davnih vremena kastavska luka onda ova priča drži vodu. Ljudi su s vremenom iskrivili te toponime, a ponekad se to čini iz čisto praktičnog razloga lakšeg izgovora. Lakše je reći: Gren va Preluk i na Škurinje nego Gren va Preluku i Škurinju. Tako je npr. i u mojoj blizini iskrivljen toponim Luksino koji je označavao područje čiji su vlasnici bili obitelj Luksetić. Ljudi su (vjerovatno zbog lakšeg izgovora) počeli govoriti Luskino i kada su postavljene tabele sa nazivima ulica došlo je do "događanja naroda " čak i protestnog čupanja tabele s pravilnim i izvornim nazivom Luksino.

[LPR]

Selo Škurinja, županija Hosti, obćina Kastav, kotar Volosko, pokrajina Istra

Selo Škurinja.jpg (79.49 KiB) Pogledano 2174 puta

[milic]

Ma da, o tome ja pišem.
Povijesno je Škurinja, a na tabeli , kao što piše lpr , stoji Škurinje. Ja sam već prihvatio Škurinje, a koliko se sjećam i Pehinari / Pehjinari - ča ne jazbac ? /.
Nekada su Studenu zvali , pa i moj pokojni otac, Studeno. Klanu - Klano. I od tada nema niti 100 godina.
I sjećam se kako je Jani Kukurin šizio zbog imena Anđeli - Anjeli.
Smatram da nema svrhe boriti se s vjetrenjačama. Svatko neka govori kako mu drago , a opstati će onaj naziv koji narod prihvati, kad već nismo znali , mogli , htjeli ... očuvati nekadašnje nazive. Glavno da se razumijemo.
Ili , ipak , u boj za jezik svoj!?.
A jedan za iliriju . Slika govori više od , ma koliko ono ?... , riječi.

[kobler]

... Škuronjski potok).

Je li ovo tipfeler ili ...?

Sličan je slučaj i sa Prelukom. U povijesnim izvorima se koristi naziv Preluka, a dr. Amir Muzur navodi da je korijen riječi odnosno naziva u izrazu za staru luku (Pra luka), a kako je Preluk bio od davnih vremena kastavska luka onda ova priča drži vodu. ...

Bojim se, da ni Muzur ne daje objašnjenje ni razvoj toponima koji je posve bez mane. Naime, nije mi poznat ni jedan toponim koji bi u sebi imao kombinaciju "pra+imenica" (a "pra" je prefiks u značenju "staro", "prije").

* "Praputnjak" i "Prapoće" imat će prije veze s vrstom tla "praporom" (lapor) ili s biljem ("paprat").
** Vrijedi obratiti pažnju da i u okolici ima još toponima na dočetak -e: Lanišće, Prapoće, Podgaće, Jelovice ..., dok na -a nema. (ok. ima ž.r. jednine: Studena, Klana, Škalnica ... ali u množini nema, tj. nema lika "Škurinja").

[Adamić]

U ovo blagdansko vrijeme moji prijatelji potegnuli su raspravu oko riječi nakurnjak. Zanimljivo te riječi nema u Rječniku hrvatskog jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža (2000.) kojeg ja imam. Da li zato što je prosta riječ ili nešto drugo, ne bih znao.
Meni se čini da je taj izraz baš hrvatski a porijeklo same stvari mislim da vuče iz Hrvatske ili s Balkana ?!

Malo iza nas u goranskim predjelima su ih izrađivale vunarice iz Gorskog kotara, konkretnije Mrkoplja. Nekad su ih žene svojim muzevima izradjivale od grube vune kako bi pospjesile cirkulaciju, a svi znamo da je to jako bitna stvar u tom dijelu tijela .

Mislim da je jedan nakurnjak čak poklonjen predsjedniku R.H. kao dio hrvatske tradicije.. ima jedna vunarica koja je odlučila vratiti prozivodnju, te ih izrađuje, dobila je poziv i kod Michelle Obame.

Goran Kovačić/PIXSELL

nakurnjaci mrkopalj drvce gorski kotar.jpg (118.76 KiB) Pogledano 2109 puta

Ista ta vunarica iz Mrkoplja ukrasilo je svoje drvce ovako.
Također dečki iz Leta 3 zamolili su da im osmisli styling i za to je dobila nagradu u Sloveniji.
Sve u svemu danas taj odjevni predmetić se može opet oživit , jer je fora kao poklon od S, M, L , XL, XXL verzije.
Hrvati su M verzija a da li Riječani iskaču po tom pitanju, ili možda ne , ne bih znao . To bi ženski spol trebalo pitati.

[Vežičanka]

Ja se tu zadržavam s vama a posao me čeka

[LPR]

Nakitnjak, namijenjen je dugom jahanju na konju najčešće kod pastira nomada

[Adamić]

Ove godine se slavi 20. godišnjica osnutka DZMH (zajednica Mađara Rijeka) pa evo jedna riječ iz mađarskog, koja se je udomaćila u hrvatskom jeziku.

šogor (mađ.)- šurjak, djever, pašanac, svak, zet

šogorica (mađ.) - šurjakinja, zaova, jetrva, svast

[Adamić]

Sad baš gledam u knjizi, ima riječ nakitnjak a opis glasi ovako.

nakitnjak - vrećica ispod hlača u koju se sprema kita - muško spolovilo