Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Govori našeg kraja.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23151
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 4.2.2015, 16:37

Riječi koje se koriste u brodogradilištu 3 .maj. :radovi: Htio ili ne htio radnik ih mora znati , ako želi raditi. Svako radno mjesto ima svoje područje djelovanja, tako radnik može da se uopće ne susreće s tim riječim (stvarima) ako mu to nije u opisu posla. Npr. varioc (zavarivač) koristi svoje alate, skelar, traser svoje itd...
Porijeklo riječi je pretežno mix talijanskog i našeg domaćeg jezika a moguće je da su neki izrazi evoluirali : )

Rječnik brodogradilišta 3 .maj

3.maj - u spomen na oslobođenje Rijeke, 3. svibnja 1948., tri godine nakon oslobođenja, brodogradilište mijenja ime iz ˝Kvarnersko brodogradilište˝ u današnji naziv "3. maj˝ ( “Il cantiere “Tre maggio”tal.) .
akord – Način ugovaranja određenog posla. Sakupe se sve norme predviđene za završetak tog posla i ugovori krajnji rok. Ukida se ograničenje «zatvaranja» normi tako da se iste mogu prebacivati neograničeno. Obično se primjenjivao ovaj model kad je «visio» rok porinuća ili primopredaje tj. veliki priljev novca. Ljudi su tada znali zaraditi podosta novaca. (npr. skelar je mogao u mjesec-dva zaraditi za kupiti fiću).
armadura/armatura - skela
bala - oznaka nadvođa.
bekuć – sapnica aparata za autogeno rezanje.
boketon - spoj cijevi.
braga - (tal.) ispravan opis bi bio da su to štropovi koji se rabe pri prekrcaju tereta u luci, izrađeni od konopa ili lanaca. Neki u brodogradilištu koriste riječ braga kao spojnice na skelama, što je krivo. Javlja se i braga (cjevarska) - nosač cjevovoda .
bragada - teret spreman za transport dizalicom.
brener - kanel (autogeni aparat) se sastoji od drške i rezača.U slučaju autogenog zavarivanja,rezač se zamjenjuje kanelom (koji ima diznu sa jednom rupom,za razliku od dizne za rezanje,koja ima odvojeno prolaz za kisik i acetilen).
butada (cjevarska) - cijev savijena pod kutem do pravog kuta,npr 30 stupnjeva.
capa - kad se na sekciji radi ograda, capa je neizostavni dio, ona se prikači za sekciju, koja onda drži ogradu.
cok - hrastovina cca 300X300X500 mm.
dizna - (ili diza) sapnica/kraj na aparatu za autogeno rezanje/zavarivanje.
džamija - sekcija krme s petom kormila. Naziv je zbog specifičnog oblika koji podsjeća na džamiju.
elektroda - elektroda služi za zavarivanje.
flekanje - premazivanje bojom manjih površina koje se nije moglo premazati redovitim postupkom.
gafa - pomoćna naprava u montaži.
gambet - škopac.
grua - dizalica.
hermeto - hermeto je spoj cijevi.
imberlan - uvijen,nije ravan,van centralne linije.
jaca - drvena (hrastova) podloga cca 50X300X500 mm.
jarmić - izgleda kao slovo u,na oba kraja ima navoj za maticu i ide u kombinaciji sa bragom radi držanja cijevi.
karega - potklada (čelična i betonska).
kartabon – kut između dva brodska elementa koji se snimi na šablonu (obično kartonsku).
kantunal – čelični L profil, uglovnica.
kasun - sanduk za alat.
kavalet -nosač određenog tereta (kavalet cijevi) . Kavalet osim što služi kao spremište za materijal, može služiti i za visoke radove npr. u nekoj prostoriji. Drugačijeg je izgleda, stave se na vrh tavaloni na koje se popne da bi dosegnuli nešto što ne možemo sa svojom visinom. Obično služe za neke brzinske radove flekanje, skidanje uški, brušenje itd.. Najčešće je visine 120 cm ili 80 cm ali mogu biti i improvizirane prema situaciji.
kavalina - nosač viseće skele. Za kavalinu se koriste ključevi 30 i 32. Postoje lijeve i desne kavaline.
ključ - nema veze s ključevima, bravama : ) nego sa ključevima za odvijanje i zavijanje vijaka. Npr za spojnice ključ 21/22mm.
kunj - klin.
Kvisko - popularni naziv za statuu brodograditelja koja se dodjeljivala radnicima za neprekinutih 25 godina rada u 3. maju. Statue su se dodjeljivale povodom 3. svibnja, Dana oslobođenja Rijeke, a uz statuu dobila se i novčana nagrada, obično u iznosu jedne prosječne plaće.
Layerove skele - Layher skela je metalna skela koja je zamijenila konvencionalnu tehniku skele (drvene tavalone). Brža je izrada skela.
lula - dvije cijevi sa spojnicama koje tvore oblik lule . Skelari ju koriste.
maina- spusti.
maniga - gumeno crijevo.
maškareta - komad lima kojim se zatvara prolaz uzdužnjaka na nepropusnim pregradama.
musiranje - (mus,skošenje,faza,šega...) priprema/brušenje kraja cijevi pod određenim kutom za zavarivanje (V šav).
OP - otvorena radna lista.U zadnje vrijeme toga nema,ali prije, kada bi se potrošili svi sati za određeni posao, otvarala bi se nova radna lista za vođenje sati.
pajalica - mala metlica . Koriste je čistači pa i zavarivači. Neki dijelovi broda moraju biti čisti , bez vidljive prašine.
pajol - (tal.) podnica na dnu barke ili broda (riječ se koristi i u čakavaskom govoru).
pajola - (tal.) podnica na brodu. U skelogradnji , kod Layher -ovih skela to se zove podnica s otvorom.
parang - lančana dizalica.
pareć – privremeno ukrepljenje izrađeno od jačeg profila koje se koristi prilikom spajanja sekcija broda.
pašaman - cijevi ima raznih , pa pašaman dobro dođe kao naziv za cijevi za skele. Npr. okružit pašamanima skelu da radnici ne bi pali sa skele. Rukohvat.
piket - čekić/batić koji se koristi za skidanje šljake kod varenja.
pinca - kliješta koja se koriste prilikom zavarivanja.
podloška - šajba češće korišten pojam.
pretis - gornja cijev koja pritišće tavalone da ne bi iskočili , kad radnici hodaju po skeli.
pumpin - hidraulična dizalica.
punta ferma - čvrsta točka.
puntirati - mjestimice zavariti.
radaca - služi za čišćenje poda.
rašketa - strugač (najčešće se koristi nakon porinuća za skidanje bazne i klizne masti sa saonika. Metalna kvadrata lopatica cca 15X15 cm s metalnom drškom dužine cca 1m).
reperi - fiksne točke na navozu.
sajla - čelično uže.
skalop – prolaz napravljen na elementu trupa kako bi se omogućilo neprekinutost zavara.
smus – skošenje ruba lima učinjeno kao priprema zavarivanja. Sam postupak nazivamo smusiranje.
spojnica - (žabica) je ono što spaja skelu i u ex yu vrijeme se tako govorilo. Neki zovu to i braga.
šjolto materijal – pojedinačni elementi određene sekcije (obično koljena koja se postavljaju kasnije, nakon montaže iste).
škontar - stoper .
škovet - zakrpa (lim manjih dimenzija koji se koristi za krpanje većeg lima koji je iz raznih razloga škovetiran).
škvara (cjevarska) - pravi kut.
škvara-butada - (cjevarska) - pravi kut, kombinacija navedenog.
špena- metalna piljevina . Ako vam upadne u oku teško ju je izvaditi a boli i živcira za iskočit iz kože.
špinot - klin.
štanget - kod skela cijev koja drži tavalone (npr. 80 cm ,120 cm itd.)
štiva - brodsko skladište.
štukat - naštukaj cijev, štukanje se često koristi . Npr. kad cijev treba produžiti, stave se klinovi.
t(v)rdo - mjesto gdje su spojeni lim i pojačanje (obično profil).
tavalaca - npr.podest koji rade skelari.
tavalon - daska, ima ih različith dužina koje se koriste u brodogradnji. Može biti i metalna.
tirant - stezalica.
tondin - okrugla čelična šipka.
transporter - vozilo za prijevoz sekcija s jednog mjesta na drugo. Marka vozila je Commeteo.
var - nikad ne vari bez zaštitne opreme (naočala) i ne gledaj u to, jer bi mogao lako dobiti crvenilo u očima , bolove kao da imate pijesak u očima.
vida - vijak.
vira- diži.
zabragat - zavezati teret za dizanje dizalicom. Odbragat - odvezati teret s dizalice.





Traser na brodu:

batić- čekić.
bjaka - kreda u obliku grumena.
bulin - točkalo.
kordela - mjerna traka dugačka obično 50 m.
libela - mjerni instrument za određivanje horizontalne ili vertikalne ravnine.
linija- tanak dugačak konop.
metar - mjerna traka u kutijici obično dugačka 2 metra.
pinelić - maleni kist.
pitura - boja za označavanje.
pjera romana - kamena kreda (kamen rimski u slobodnom prijevodu).
pjombo - visak.
rokel - naprava s utorom oko kojeg se namata špag.
šaguma - šablona.
škvara cota - kako se brod gradi pod određenim nagibom u odnosu na horizontalu to se od drva napravi šablona dugačka cca 1 metar pod tim nagibom kako bi se mogla koristiti libela u uzdužnoj ravnini. Jedan kraj je kraći, od tuda i naziv cota-šepav.




Lokacije

Autobus - lokacija u prizemlju kod navoza I. Obično služi kao sastajalište radnika.
Banja šugo - teren uz samo more.
Cerovica - radna površina nazvana po istoimenom obližnjem izvoru koji se nalazi tik uz njega .
Dolina Gladi - kolokvijalni naziv za 3.Maj.
Južna obala - područje lukobrana.
Krško - platforma gdje se iskrcavala oprema (kotlovi) za NE Krško. Bivši 3. navoz, uz južnu stazu tristotonske dizalice. Kada se je 3.navoz srušio,jedan dio mora se nasuo i sredio u operativno područje.
navoz- kosa površina uz obalu na kojoj se gradi brod.
previjalište - liječnička služba u brodogradilištu, radno vrijeme od 7 do 14 , nedjeljom i praznikom ne rade. Nalazi se pokraj kioska 2 .
Raspored - mjesto na kojem se okupljaju radnici ( ujutro prije početka posla, nakon marende i poslije zavšetka radnog dana) .
Šator- fiksna radna površina pod krovom. Nalazi se uz tvornicu "Motori i dizalice" .
ulazi u 3.MAJ - zapadni ulaz, sjeverni ulaz ,istočni izlaz .
vatrogasna postaja - ako negdje bukne požar, brodogradilište ima spremne svoje vatrogasce. Nalazi se pokraj kioska 2 .
Zmaj - šaljivi, podrugljivi naziv za 3.maj zbog brojke 3 koja je ćirilično slovo Z.





Piće i hrana

daskovača/tavalonovača - žestoko piće koje se kupuje u brodogradilištu.
đonovača - rakija od starih cipela.
kiosk 1 i 2 - unutar brodogradilišta 2 su takva objekta, gdje možete kupit hranu i piće.
Neki od proizvoda :
kava, čaj 5kn
burek 10 kn
kremšnita velika - 9kn vodi se pod kolač kremasti
mlijeko 0,5l - 4,5 kn
kvarat kruha - u 3.maju to je 1/3 kruha
salama

marenda - gablec , užina (jako važan svakodnevni događaj).
restoran - menza u 3.maju gdje možete pojesti topli obrok. Na meniju su obično 4 jela.
samouslužni automati - aparati za tople napitke (kava , čaj , čokolada ). Raspoređeni su na više lokacija unutar brodogradilišta. Cijena pića je 2 i 3 kn.



Od izrade broda do porinuća postoje sljedeća zanimanja:

autogeni rezač
bojadisari
bragador
brodomonter
brodotesar
brodotesar porinuća
brusač
cjevari
čistač
dizaličar
električari
mehaničari
mornari
prateće službe /tehnolozi, mormirci, lansirci dok. i mat. planeri, kontrolori
ravnač
ronilac
skelar
šef navoza
šef objekta
transportni radnik
traser
zavarivač
žljebač


brigada - skupina radnika.
brigadir- voditelj brigade.
kapo - šef.






Mali rječnik će se nadopunjavati ! :mrgreen:


 ! Adamić napisao:
Ažurirano 02.04.2015.
Ako mislite da je neki izraz kriv ili traži stručno objašnjenje, slobodno ga ispravite, nadopunite.
Slika

Avatar korisnika
milic
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 871
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#2  PostPostao/la milic » 4.2.2015, 16:37

A navukao si me... :lol:
Traser na brodu:
- pjera romana - kamena kreda (Kamen rimski u slobodnom priojevodu)
- linija- tanak dugačak konop
- bjaka - kreda u obliku grumena ( a jesam objasnio)
- rokel - naprava s utorom oko kojeg se namata špag
- škvara cota - kako se brod gradi pod određenim nagibom u odnosu na horizontalu to se od drva napravi šablona dugačka cca 1 metar pod tim nagibom kako bi se mogla koristiti libela u uzdužnoj ravnini. Jedan kraj je kraći, od tuda i naziv cota-šepav.
- bulin - točkalo
- batić- čekić
- pitura - boja za označavanje
- pinelić - maleni kist
- kordela - mjerna traka dugačka obično 50 m
- metar - mjerna traka u kutijici obično dugačka 2 metra
- pjombo - visak
- šaguma - šablona
- libela - mjerni instrument za određivanje horizontalne ili vertikalne ravnine

Evo, toliko se mogu sjetiti na brzinu. Te termine sam upotrebljavao 1974-1976. pa je moguće i nešto krivo. Zadnji čas sam se sjetio da je linija, a ne špag, kako sam napisao prvotno. :pozdrav:
Daj balu mali!

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23151
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#3  PostPostao/la Adamić » 4.2.2015, 17:39

Čovjek zaboravlja , pa ovaj rječnik stvarno dobro dođe da se prisjetimo svih izraza. Naravno postoje i motovi za pojedine predmete. Jer u nekim izrazito bučnim situacijama a tih je mnogo , potezima ruke ili prstima se pokazuje što želimo. Npr, kad okolo tebe bruse ili nabijaju čekićem od 20 kg (valjda ima toliko) ako drugom radniku nisi blizu uha teško da te može čuti.

Braga - (tal.) ispravan opis bi bio da su to štropovi koji se rabe pri prekrcaju tereta u luci, izrađeni od konopa ili lanaca. Neki u brodogradilištu koriste riječ braga kao spojnice na skelama, što je krivo.
Pašaman - cijevi ima raznih , pa pašaman dobro dođe kao naziv za cijevi za skele. Npr. okružit pašamanima skelu da radnici ne bi pali sa skele.
Spojnica - je ono što spaja skelu i u ex yu vrijeme se tako govorilo. Uf jesam objasnio. :lol:
Ključ - nema veze s ključevima, bravama : ) nego sa ključevima za odvijanje i zavijanje vijaka. Npr za spojnice ključ 21/22mm.
Pajol - (tal.) podnica na dnu barke ili broda (riječ se koristi i u čakavaskom govoru, čakavski rječnik ,)
Pajalica - mala metlica . Koriste je čistači pa i zavarivači. Neki dijelovi broda moraju biti čisti , bez vidljive prašine.
Elektroda - elektroda služi za zavarivanje
Pinca - kliješta koja se koriste prilikom zavarivanja.
Slika

Avatar korisnika
igorfiume
Krepat ma ne molat !
Krepat ma ne molat !
 
Postovi: 61
Pridružen: 28.1.2012, 15:54
Lokacija: Turnić-Drenova

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#4  PostPostao/la igorfiume » 4.2.2015, 20:15

imberlan - uvijen,nije ravan,van centralne linije
braga (cjevarska) - nosač cjevovoda
jarmić - izgleda kao slovo u,na oba kraja ima navoj za maticu i ide u kombinaciji sa bragom radi držanja cijevi
škvara (cjevarska) - pravi kut
butada (cjevarska) - cijev savijena pod kutem do pravog kuta,npr 30 stupnjeva
škvara-butada - kombinacija gore navedenog
hermeto - hermeto je spoj cijevi
boketon - spoj cijevi
vida - vijak
tavalaca - npr.podest koji rade skelari
kasun - sanduk za alat
spojnica (skelarska) ili žabica



daskovača/tavalonovača
- žestoko piće koje se kupuje u brodogradilištu ;) :zastava:
kvarat kruha - u 3.Maju to je 1/3 kruha

Dolina Gladi - kolokvijalni naziv za 3.Maj
Zadnja izmjena: igorfiume; 4.2.2015, 20:36; ukupno mijenjano 1 put/a.
igorfiume

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23151
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#5  PostPostao/la Adamić » 4.2.2015, 20:26

Daskovača ?! Rakija izrazito loše kvalitete. Toliko je loša da se ujutro osjećate kao da vas je netko udario daskom po glavi. :lol: :piti:

Ne, ozbiljno, o kakvoj daskovači je riječ ? Gdje , što kako ?
Slika

Avatar korisnika
igorfiume
Krepat ma ne molat !
Krepat ma ne molat !
 
Postovi: 61
Pridružen: 28.1.2012, 15:54
Lokacija: Turnić-Drenova

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#6  PostPostao/la igorfiume » 4.2.2015, 20:30

Rakija koja se kupuje na par mjesta,obično ima nadimak po prodavaču,odnosno imenu prodavača :lol:
Legenda kaže da se radi od dasaka (tavalona) :piti:

npr.ako je kupiš od Marka,onda se zove Markovača : lud

Cijena varira od 20 do 25 kuna za pola litre,ovisno o kvaliteti.Nekada davno,prije recesije,sve su bile po 20 kuna :ne znam: ali recesija je natjerala malu proizvodnju na više cijene....bio je to šok kao kad je litra benzina prešla 10 kuna,možda mrvicu veći :čitati: ali nekako su se ljudi priviknuli,tržište se stabiliziralo i idemo dalje....
Zadnja izmjena: igorfiume; 4.2.2015, 20:33; ukupno mijenjano 1 put/a.
igorfiume

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23151
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#7  PostPostao/la Adamić » 4.2.2015, 20:33

:lol: :lol: :lol:

a jesi me nasmijao. :mrgreen: :piti:
Slika

Avatar korisnika
milic
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 871
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#8  PostPostao/la milic » 4.2.2015, 20:52

Adamić napisao:Čovjek zaboravlja , pa ovaj rječnik stvarno dobro dođe da se prisjetimo svih izraza. Naravno postoje i motovi za pojedine predmete. Jer u nekim izrazito bučnim situacijama a tih je mnogo , potezima ruke ili prstima se pokazuje što želimo. Npr, kad okolo tebe bruse ili nabijaju čekićem od 20 kg (valjda ima toliko) ako drugom radniku nisi blizu uha teško da te može čuti.

.

Taj čekić se naziva maca
i nema toliko kila. Moguće kakvih pet.
Ovo je interesantno.
Moti znakovi su se često upotrebljavali u nemogućnosti druge komunikacije. Ne znam kako je danas.
Vira - digni. Gledaš u dizaličara i na uzdignutoj ruci istaknutim kažiprstom kružiš u zglobu zapešća.
mola - spusti. U stranu ispruženom rukom u visini ramena podizanjem i spuštanjem daješ znak za spuštanje.
gotovo - Nekoliko puta ispruženim rukama napraviš "križ" s gornje, pa donje strane.

Ima jedan "!razgovor" na mote koji mi je ostao u sjećanju.
Naš šef montaže je trebao uške (to je odrezani komad lima s rupom u sredini koji se zavari na lim kako bi se isti mogao zabragati i transportirati) i vidio je poslovođu predmontaže. Prije su dogovorili da će mu ovaj dati neke uške jer je trenutno nedostajalo ih na montaži. Zviždukom ga je dozvao. Ovaj na mote (raširene ruke) pita što je, što zoveš? Ovaj "moj" se rukama uhvati za resice ušne (daj mi uške). Ovaj gore pokaže "bosanski grb" kao ovo ću ti dati. Ovaj dolje uhvati se za genitalije pa pusti i napravi neki čudan mot ispod brade, kao da nešto zavezuje. Ovaj s predmontaže nije shvatio mot pa se spusti brzo dolje.
Sad su bili blizu pa su mogli i razgovarati.
- Što ti je značio onaj mot pod bradu? Onaj među nogama sam shvatio.
- Heben ti mater!
- ????
- Nisam znao kako ti mater opisati na mote pa sam se sjetio da sigurno vezuje maramu.
Slatko su se masmijali i otišli na bićerin konjaka koji se onda lijevao iz svih kasuna - sanduka, limeni koji se koristio za spremanje priručnog alata.
Daj balu mali!

Avatar korisnika
igorfiume
Krepat ma ne molat !
Krepat ma ne molat !
 
Postovi: 61
Pridružen: 28.1.2012, 15:54
Lokacija: Turnić-Drenova

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#9  PostPostao/la igorfiume » 5.2.2015, 05:47

Danas se umjesto mola često koristi i riječ maina pri radu sa dizalicom.

Vira-diži
Maina-spusti
igorfiume

Avatar korisnika
igorfiume
Krepat ma ne molat !
Krepat ma ne molat !
 
Postovi: 61
Pridružen: 28.1.2012, 15:54
Lokacija: Turnić-Drenova

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#10  PostPostao/la igorfiume » 5.2.2015, 08:12

Piket - čekić/batić koji se koristi za skidanje šljake kod varenja
igorfiume

Avatar korisnika
milic
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 871
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#11  PostPostao/la milic » 5.2.2015, 08:50

Pogriješio sam. Majna je spusti, a
mola je popusti (cimu napr.).
Hvala igorfiume što si me podsjetio.
Daj balu mali!

Avatar korisnika
milic
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 871
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#12  PostPostao/la milic » 6.2.2015, 12:39

Umjesto tavalaca mislim da je tavolac. Ima i prikolica bez bočnih stranica koju isto zovu tavolac. Tavolac bih definirao kao podest
pašaman je u biti rukohvat. Jasno da se može raditi i od skelarskih cijevi.
braga ja bih definirao kao uže za prenošenje tereta.
kavalina- nosač viseće skele
gafa - pomoćna naprava u montaži
pumpin - hidraulična dizalica
tirant - stezalica
parang - lančana dizalica
kunj - klin
:pozdrav:
Daj balu mali!

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23151
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#13  PostPostao/la Adamić » 6.2.2015, 21:22

milic napisao:kavalina- nosač viseće skele


Mislim da sam čuo da kavalinu zovu i tavalina . Navrnu se dva vijka, stavit koliko god stane šajbi da se prilikom bojanja vijak ne ofarba jer onda je kasnije teško odvidavanje.

Vijak ( njem. šaraf -Schraube ili vida od talijanskog vita) .
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23151
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#14  PostPostao/la Adamić » 6.2.2015, 22:05

Lokacije u brodogradilištu 3.MAJ

3.MAJ ima ukupno 3 ulaza.

Zapadni ulaz
Sjeverni ulaz
Istočni izlaz

Cerovica - radna površina nazvana po istoimenom obližnjem izvoru koji se nalazi tik uz njega .


Navozi - Pred WWI , budimpeštanski koncern Ganz-Danubius, sudjeluje u izgradnji austrougarske ratne flote. Novi vlasnik bitno je proširio pogone, tako da je brodogradilište imalo 5 navoza, od kojih 2 od 180 m, 2 od 140 m i 1 od 120 m. Danas 3.MAJ ima 2 navoza.

navoz
- kosa površina uz obalu na kojoj se gradi brod
Slika

Avatar korisnika
milic
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 871
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Rječnik brodogradilišta 3 .maj

Post broj:#15  PostPostao/la milic » 6.2.2015, 22:29

Kad neki jezik nije standardiziran onda je "živjela sloboda". Tako i ja u svojemu radu s dijalektom nailazim na slične probleme. Netko kaže napr. ovdi, netko uvdi, netko tutu...Pa sad ti budi pametan. A u nekim glasovima je tako mala razlika. Tako i ova tvoja tavolina. Nikad čuo. Tavolac i tavalac???
Evo još par novih:
grua - dizalica
gambet - škopac
banja šugo - teren uz samo more
đonovača - rakija od starih cipela :lol:
tondin - okrugla čelična šipka
kapo - šef
marenda - gablec :lol: , užina (jako važan svakodnevni događaj)
jaca - drvena (hrastova) podloga cca 50X300X500 mm
cok - hrastovina cca 300X300X500 mm
karega - potklada (čelična i betonska)
reperi - fiksne točke na navozu
škontar - stoper
t(v)rdo - mjesto gdje su spojeni lim i pojačanje (obično profil)
sajla - če. uže
puntirati - mjestimice zavariti
punta ferma - čvrsta točka
bala - oznaka nadvođa
Daj balu mali!

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Jezici i rječnici

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost