Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Glagoljica u našem kraju i prva riječka tiskara

Govori našeg kraja.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23514
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Glagoljica u našem kraju i prva riječka tiskara

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 10.11.2010, 16:50

Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

ČINJENICA da je prva knjiga koja je tiskana u Rijeci, tiskana glagoljicom - važna je s više gledišta. Rijeka je oduvijek bila izrazito trgovački i lučki grad. Sve se u njezinu ustrojstvu i duhu prilagodilo onome što je značilo opstanak grada, naime trgovačkoj djelatnosti. Važan položaj Rijeke u dodiru kopna i mora, istoka i zapada odredio je njezinu tranzitnu funkciju u razmjeni vlastitih i uvezenih dobara, odredio je njezin politički položaj, upravno uređenje, uvjetovao je službeni i svakodnevni jezik, fluktuaciju stanovništva i njegov etnički sastav, obilježio je društveni i kulturni život pa i ocrtao njezino izvanjsko lice. Ne treba isticati što u gradu s takvim izvanrednim geopolitičkim položajem, privredno-društvenom orijentacijom i povijesnom sudbinom znači prisutnost prve glagoljske tiskane knjige. Ona je simbol važnoga kulturnog pothvata, no ona je i povijesna potvrda narodnosnog karaktera grada kao i njegova društvenog duha i kulturnog potencijala. Iako je tiskara osnovana na poticaj jedne ličnosti, u gradu koji je pružio mogućnosti za njezinu realizaciju nedvojbeno valja pretpostaviti kulturnu zrelost i uvriježenu glagoljsku tradiciju, činjenica što se u Rijeci reagiralo na tehničku novost umnažanja knjiga (početkom XVI. st. to je još uvijek novost s obzirom na dinamiku onog doba), i to tiskanjem upravo glagoljskih izdanja — jedna je od krupnih crta u kulturnopovijesnoj fizionomiji ovoga grada. Riječka glagoljska tiskara znači i dragocjenu kariku u lancu tiskarskih napora i glagoljske tiskarske djelatnosti u nas.

siumnkoiibenja.jpg
siumnkoiibenja.jpg (398.22 KiB) Pogledano 7934 puta


Nakon što su Turci upali u Modruš, Benja odlazi u Rijeku, gdje 1530–1531. godine osniva glagoljsku tiskaru

U glagoljskoj tiskari Šimuna Begne Kožičića, biskupa mo-druškoga, koja je djelovala u Rijeci 1530. i 1531. godine, očito je tekla živa tiskarska djelatnost. Dosad je bilo poznato pet njezinih izdanja. Prvo je izdanje Bukvar (Psaltir) bez impresu-ma, a prvo datirano tiskano izdanje je Oficii blaženie devi marie 15. prosinca 1530. Slijedio je Misal hruacki 28. travnja 1531, pa ritual Knjižice krsta 2. svibnja 1531, i konačno Knižice od žitie rimskih arhiereovh i cesarovb 25. svibnja 1531. Oficij je ujedno prvo izdanje u kojem se spominje Šimun Kožičić i Rijeka kao grad u kojemu je djelo tiskano. Danas možemo proširiti popis poznatih izdanja riječke glagoljske tiskare s još jednom knjigom Knižice od'b bitie redovničkoga, 27. svibnja 1531.

Bukvar prvo izdanje riječke glagoljske tiskare iz 1530 godine.jpg
Bukvar prvo izdanje riječke glagoljske tiskare iz 1530 godine.jpg (243.78 KiB) Pogledano 7862 puta

Bukvar, prvo izdanje riječke glagoljske tiskare iz 1530 godine



Glagoljica u sudbenim spisima

pravda.jpg
pravda.jpg (55.7 KiB) Pogledano 7862 puta


SUDSKOJ arhivi riječke komune, među spisima građanskih parnica, pronađene su dvije glagoljicom pisane isprave iz XVI. stoljeća.

Prvi je tekst iz godine 1562. potpisan od riječkoga vikara dr. Liberanta Jampikula, a izdan je u vezi s postupkom što ga je u riječkom sudu pokrenuo riječki krojač Šimun Ruglević protiv kastavskoga građanina Martina Bratkovića. Budući da se radilo o parničkom predmetu vrednijem od 10 libara (do koje su vrijednosti bili ovlašteni donositi presude riječki suci), parnica je pripadala djelokrugu višega sudskog organa. Tako vikar upućuje glagoljicom pisan poziv kastavskim sucima da pozovu optuženog M. Bratkovića pred riječki sud.

Glagoljskim kurzivom pisani tekst njegova dopisa glasi:

Poštovani priateli na instanciu Šimuna Ruglevića krojača našega grajanina budi vam ugodno po vašem običainom uficialu činit pozvat Martina Bratkovića vam podložnega kipom ako se more imet gdiline na stan njegova prebivanja, da u termine dvih dni prvih gredučih po rečenom pozovu, ima se prikazat pred nas i pred naš oficij odgovorit rečenomu Šimunu ki mni od nega potrebovat kako pul no pred pravdu bude očitovano i od takova pozova ne budi vam grustno nam u pismu odgovor dat neka budemo znali s pravdu napredovati tolikaiše i pročaja. Dan v Rike na 16 (e) (iže) decembra miseca 1562 (č.f.m.b.) Liberant Jampikulo dok: (tor) rim: (ske) ces: (arske) svit: (losti) vikar i namestnik v Rike.

A tergo je naslov:

Poštovanim priatelom sudcem ordinariom v Kastve susedom dragim budi dan

v Kastav

Zanimljivo je da se ispod glagoljskog dopisa nastavlja na istoj stranici njemački, goticom pisan, teško čitljiv tekst, odgovor na dopis vikara:

Edler hochgellerter herr doctor etc. und verordenter vicari aldo zw Sannd Veit am Phlawmb.

Dise abgeschribne citación hab ich empfanngen, verlesen und verstanden, der halben wist, das ich durch meinen (?) stattkhnecht laut eur citación dem Martin Vratkhouischs unsren mitnachparn hab lasen citirn und verkhunden, damit er den abgeschribnen Symon Roglouich, ewrn nac-hparn, sol sich veranntworten, was er von ime an evvrn rechtzszbang pegern wurt, in frist un termen yetzt nagchst khomenden sambstag presentirn oder durch seynnen gbaltzstrager, damit werdet ir wesen gegen den unrechten mit recht verfferen.

Datum Khastav am 16. dezembris anno etc. 1562.

Hans V(B ?) enntschitschs

Isprava je nosila pečat. U doba kad je tekst pisan, Kastavska je gospoštija bila dana u zakup od kralja, kao zemaljskog gospodara, braći Barbo, Franji i Jurju.

Drugi spis, koji je ujedno i jedini što se uz ovaj glagoljski odnosi na isti parnički predmet, pisan je na latinskom, a sadrži i presudu vikara.

Druga glagoljska isprava nađena u arhivi riječke komune potječe iz godine 1585, a nalazi se uz podosta obilan sudski materijal parnice o ostavštini Ivana i Jelene Grohovac. Djeca pokojnoga Ivana i pokojne Jelene Grohovac traže da im se dodijeli imovina roditelja stečena u braku, a koja je nakon smrti oca (koji se kao udovac po drugi put oženio) dana na uživanje njihovoj maćehi Margariti. Radi se i o nekom zemljištu na Grobniku, za koje su potrebni dokazi o tome da je kupljeno još za života Jelene Grohovac. U vezi s tim grobnički satnik Matija Kiršić saopćuje riječkome sudu rezultate ispitivanja koje je proveo, kako sam navodi, na zahtjev riječkih sudaca.

Njegov dopis pisan glagoljicom u kurzivu glasi:

Plemeniti izabrani i vsem visoko poč. (tovani) g(ospo)do sudci na

rejeni grada Rike poklon i vsako dobro. Potom ovo

sam razumel ča mi pišete za ciču blaga

ležečega Grohovčice, da bim učinil Marka

Tobiju po našem oficiju ezaminati da povi

ča zna od blaga ležečega koga je pokoini

Ivan Grohovac kupil s pokojnu Jelenu nega

prvu ženu zato sam ja učinil rečenoga Marka

Tobiju ezaminati po našem oficiju

polak toga sam spravil nikoliko dobrih

liudi da povi rečeni Tobija ča zna

zato on povida pred timi niže pisanimi

kako očete v.(naša) m.(ilosti) u tom pismu razumiti riči ke

je rečeni Tobija povidal male i velike kad je ča kupleno i za

koliko

ne drugo g(ospo)d(i)n bog v.(aša) m.(ilosti) zdravo derži d(a)n

u Grobniku 15 (d. iže) jenvara 1585 (č. f. o. d.) v. (aše) m.(ilosti) u(ficijal)

Matija Kiršić satnik grobnički

Isprava satnika M.Kiršića iz 1585. godine.jpg
Isprava satnika M.Kiršića iz 1585. godine.jpg (160.39 KiB) Pogledano 7862 puta

Isprava satnika M.Kiršića iz 1585. godine

Dvije navedene glagoljske isprave nov su prilog glagoljicom pisanim spisima iz pravne prakse u Rijeci. Dragocjene su stoga jer je (uz bogatu glagoljsku ostavštinu liturgijskoga i crkveno-administrativnog obilježja), u sudskom poslovanju odnosno u javnopravnoj i privatnopravnoj službi sačuvano malo glagoljskih dokumenata u Rijeci. Jedini dosad poznati sačuvan izravni dokument isprava je notara Gverina Tihića iz godine 1546. Tek neizravnom dokumentacijom, tj. glagoljskim ispravama koje se spominju u latinskoj verziji, mogla se dosad djelomično rekonstruirati upotreba glagoljice u službi civilnoga javnog značenja.

No sva je ta građa, osim spisa notara Tihića, ponajviše iz okolnih hrvatskih mjesta. Značenje našega prvoga glagoljskog spisa je u tome što je to službeni spis napisan u samoj Rijeci, i to u kancelariji (uz kapetana) najvišega sudskog organa u gradu.

Nacionalno obilježje srednjovjekovne Rijeke slavensko je po etničkom sastavu gradskoga stanovništva, po njegovoj dru-štvenopravnoj organizaciji, po jeziku i pismu u liturgiji. O tome govori čitavo onomastičko i toponomastičko naslijeđe Rijeke, o tome svjedoči i formalno uređenje riječke komune koje se u potpunosti oslanja na tip starih općina, njihov pravni aparat i pisane zakone/ Usto je tradicija glagoljaštva u crkvi i njezinoj administraciji bogata i neprekidna.

Kako se Rijeka već u XIV. stoljeću razvila u obalno trgovačko čvorište, koje uvelike posjećuju stranci, nije se moglo, unatoč tome što su u gradskom vijeću i u riječkom kaptolu i dalje u velikoj većini prevladavala hrvatska prezimena - u široj administraciji ustrajati u hrvatsko-glagoljskom tipu poslovanja (koje je vrlo vjerojatno postojalo). Okolna mjesta zadržala su, naime, tijekom srednjega vijeka takvo glagoljsko poslovanje i u sudstvu i u upravi.

Kao i u drugim hrvatskim mediteranskim gradovima po-morsko-trgovačkog tipa, i u Rijeci su se u XV. stoljeću knjige vodile na latinskome, kako je to bilo uobičajeno u međunarodnoj praksi, a i u Rijeku se tijekom XV. i XVI. stoljeća kao jezik komuniciranja počeo uvlačiti talijanski, da istisne latinski iz sudstva i uprave.

U sredini, u kojoj su velik dio stranaka bili tuđinci, prilike su zahtijevale da pravne poslove obavlja pravnik sa stručnom naobrazbom, pa je često službu kancelara obavljao stranac, pozvan obično iz Italije. Ta je zemlja imala u ono doba najbolja učilišta.

Uz kancelara javlja se u XVI. stoljeću još jedna osoba na ljestvici javnopravnih činova, koja je redovito pozivana iz tuđine: vikar.

Uz kapetana, najviši organi sudske uprave u gradu bili su suci (od kojih je jednoga birao narod vijećem, a drugoga je imenovao zemaljski gospodar). Tu su službu zadržali gotovo jedino Hrvati. Više suđenje u prvom je stupnju pripadalo kapetanu u zajednici sa sucima, a u prizivu protiv presuda gradskih sudaca, kapetanu s malim vijećem. U odsutnosti kapetana, suđenje je obavljao njegov zamjenik.

S vremenom se međutim pokazalo potrebnim prvostepeno više suđenje povjeriti posebnoj stručnoj osobi, pravniku stručnjaku: vikaru. Tu službu nalazimo i prije donošenja statuta, nakon godine 1517, no nema joj traga u XV. stoljeću. Prve vikare imenovao je vladar, ali je dekretom nadvojvode Karla iz godine 1574. pravo imenovanja prešlo na općinsko vijeće koje je vikara i plaćalo, s time da ga je morao odobriti vladar. Godine 1734. i ponovno 1743. predloženo je da se vikarijat ukine. Ipak, nije ukinut sve do 1776.

Vikar je bio i namjesnik kapetana. Pripadalo mu je prvostepeno suđenje u svim parnicama koje nisu vodili gradski suci, tj. u kriminalnim i većim civilnim parnicama.

Razvoj grada i razgraničenje njegovih trgovačko-pomorskih odnosa zahtijevali su da tu službu, preko koje su se obavljali najviši pravni poslovi, obavlja čovjek s visokom stručnom naobrazbom. Stoga je gradsko vijeće pozivalo u tu službu vrsne pravnike, strance, obično iz Italije. Vikar je morao biti stranac i doktor prava. Morao je dobro poznavati i opće pravo koje se primjenjivalo u parnicama kojih predmet nije bio predviđen u knjizi statuta, a u parnicama stranaca i pravo njihova kraja. Nesmetano obavljanje trgovinskih poslova nalagalo je pojavu tih pravnih stručnjaka stranaca u sudskom aparatu grada. Kako se vidi iz navedena protokola prigodom primanja vikara Matteia, vikar je naplaćivao posebnu taksu od stranaca. Sam Kobler smatra da su se vikari pozivali iz Italije zbog trgovačkih razloga, a ne zna za slučajeve da je vikar uredovao drukčije nego na latinskom i talijanskom. »Questi vicari (...) estendevano i protocolli di udienza in lingua italiana e sentenziavano in latino. Traccia di tratazione in altra lingua non se ne trova.« U popisima dosad poznatih vikara nema imena dr. Jampikula.

Podatak da je riječki vikar iz svoje kancelarije uputio glagoljicom pisan i potpisan dopis dokazuje ne samo uporabu i službeno priznanje toga pisma i hrvatskoga govora u sudstvu Rijeke, već je to nova potvrda pretpostavke da je u riječkoj općini uredovala službena osoba za održavanje veza sa strankama i tumačenje hrvatsko-glagoljskih isprava. Ta nova glagoljska isprava javnopravnog značenja obara i namjeru Silvina Gigantea da iz činjenice što je dužnost vikara obavljao stranac, izvede zaključke o nacionalnom karakteru Rijeke. »(...) il vica-rio, che per le esigenze del suo ufficio doveva essere in rapporti continui con la popolazione e quindi conoscerne la ligua, fu sempre un italiano o della penisola o degli stati ereditari austriaci« .

Upravo u dodiru s narodom morao se i tako visoki sudski organ, koji je zbog svojih visokih stručnih kvalifikacija (i radi nepristranosti) bio stranac, poslužiti jezikom i pismom pučanstva s kojim je saobraćao, unatoč tada još latinskom poslovanju u sudstvu.

Drugi pronađen glagoljski spis, dopis grobničkoga satnika Kiršića, upućen je riječkim sucima kao odgovor na njihov upit. Taj satnik, poslije suca najistaknutiji općinski činovnik u tipu hrvatske općine kakva je bila i grobnička, podnio je riječkome sudu izvještaj s podacima i iskazima koji su od njega zatraženi na hrvatskome jeziku, glagoljicom, potpuno siguran da će njegov dopis biti uvažen kao dokazno sredstvo za činjenice koje je naveo. Kako znamo, uz njegov dopis postojale su još i druge glagoljske isprave među spisima parnice Grohovac, koje su bile čak odlučne kao dokazni materijal prvoga reda. Te isprave pripadaju onim glagoljskim spisima iz okolice Rijeke, koje poznajemo redovito tek iz druge ruke.


Prva hrvatska tiskana knjiga na glagoljici je Misal (440 stranica, 19x26 cm), ali se nažalost ne zna gdje je bila tiskana. Pojavila se 1483., samo 28 godina nakon Gu8tenbergove Biblije. Znači nismo prvi ali smo tu negdje.

Misal.jpg
Misal.jpg (21.47 KiB) Pogledano 7862 puta


Hrvatsko glagoljaško pismo peto je koje se pojavilo u povijesti europskog tiska, ubrzo nakon latinice, gotice, grčkog i hebrejskog pisma

Ako netko želi pisati starim hrvatskim pismom glagoljicom, ne mora je znati nego samo otpakirati jedan dodatak u wordu. Više o tome na
:arrow: viewtopic.php?f=35&t=980&p=16842
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23514
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#2  PostPostao/la Adamić » 10.11.2010, 16:58

I onda šlag na kraju ..nedavno je u Rijeci zahvaljujući riječkim kapucinima otkriven rukopis na glagoljici „Fragment Mudrih izreka“ s početka druge polovice 13. stoljeća, najstariji glagoljski rukopis pronađen u Rijeci i najstariji primjerak hrvatskoglagoljskog prijevoda te biblijske knjige. Jedno od iznenađenja je i otkriće hebrejsko-aramejskih fragmenata Knjige Izlaska datirani u razdoblje između 12. i 15. stoljeća, pronađen također u riječkom kapucinskom samostanu Gospe Lurdske.

gospalurdskarijeka.jpg
gospalurdskarijeka.jpg (124.88 KiB) Pogledano 7933 puta

-----------------------------


Izložen najstariji glagoljski rukopis pronađen u Rijeci


izložen najstariji glagoljski rukopis u Rijeci.jpg
izložen najstariji glagoljski rukopis u Rijeci.jpg (79.26 KiB) Pogledano 7933 puta

izložen najstariji glagoljski rukopis u Rijeci1.jpg
izložen najstariji glagoljski rukopis u Rijeci1.jpg (72.65 KiB) Pogledano 7933 puta

U sklopu obilježavanja 400 godina kapucina u Hrvatskoj i Rijeci, u Pomorskom i povijesnom muzeju hrvatskog primorja otvorena je izložba "Od bitija kapucinskoga fragmenti" na kojoj su izložene restaurirane knjige, sakralni i drugi vrijedni predmeti iz fundusa riječkog i drugih kapucinskih samostana i knjižnica u našoj zemlji, a posebnu pozornost izaziva do sad najstariji glagoljski rukopis pronađen u Rijeci.

Na izložbi je prikazano četrdeset rukopisa pisanih na glagoljici, latinskom jeziku te hebrejsko-aramejskom jeziku pronađenih tijekom istraživanja u knjižnicama kapucinskih samostana u Rijeci, Karlobagu i Varaždinu. Riječ je o rukopisima koji su pronađeni većinom na koricama tiskanih knjiga uvezenih pergamenom i predstavljaju prvorazredno znanstveno otkriće koje će zasigurno doprinijeti sveukupnoj spoznaji o djelovanju kapucina u Hrvatskoj.

Zahvaljujući odobrenim financijskim sredstvima Ministarstva kulture i Odjelu gradske uprave za kulture Grada Rijeke u Hrvatskom državnom arhivu restaurirano je nekoliko glagoljskih fragmenata, ostrižaka, ali i knjiga na kojima su otkriveni. Posebnu pozornost izaziva Fragment Mudrih izreka FgCap VlaPr iz 13. stoljeća – najstariji dosad pronađeni primjerak hrvatskog glagoljskog prijevoda te biblijske knjige, a ujedno i najstariji glagoljski rukopis pronađen u Rijeci.

najstariji glagoljski rukopis Prilikom otvaranja izložbe zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić izrazio je zadovoljstvo što je Grad Rijeka mogao pomoći u restauraciji dijela izložaka, posebice do sada najstarijeg glagoljskog rukopisa nađenog u Rijeci, koji predstavlja izvanredno otkriće za kulturu u povijesti Rijeke i Hrvatske, zaključivši glagoljskom uzrečicom "Tko knjige poštuje neka je knjigama poštovan".

U ime ministra kulture Bože Biškupića izložbu je otvorio predsjednik riječkog ogranka Matice hrvatske Goran Crnković, koji je kazao kako na ovoj jedinstvenoj izložbi posjetitelji imaju priliku vidjeti izloške koje je posljednjih šest stoljeća vidjelo tek nekoliko znanstvenika i tehničara.


"Rijeka nije bila središte glagoljaškog izdavaštva, ali je svojim položajem bila samo središte glagoljice pa nije čudno da se u Rijeci pojavljuje toliko knjiga na glagoljici. Stoga vjerujem da glagoljica može postati riječki brend. U posljednjih 20-ak godina bilo je nekoliko izložbi posvećenih katoličkim redovima, ali niti jedan posvećen kapucinima - nadam se da će ova izložba biti zametak izložbe na kojoj će se sakupiti cijelo kapucinsko blago," kazao je Crnković.

Na otvorenju izložbe nastupila je klapa s Donje Drenove koja je prigodno izvela Mozartovu skladbu "Kapucinska brada", koju je ovaj veliki umjetnik posvetio kapucinima.

Autori izložbe su dr. sc. Anica Vlašić Anić i Damir Sabalić. Izložbu su organizirali Hrvatska kapucinska provincija Leopolda Bogdana Mandića, Kapucinski samostan u Rijeci te riječki ogranak Matice hrvatske, a suorganizatori su Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Hrvatski državni arhiv, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja Rijeka i Staroslavenski institut.

Izložba je otvorena odmah po završetku znanstvenog skupa posvećenom, između ostaloga, i povijesti kapucinske baštine. Izložba se može pogledati do kraja 2010. godine.

Izvor: Rijeka.hr
Slika

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#3  PostPostao/la nikola » 12.11.2010, 11:12

Vrlo dobro.Pače odlično!
Zapravo, moglo bi se uvesti glagoljica pod izborni predmet u školama, nego da se zaboravi to pismo.
A i mi smo bedasti, generacije su učile ćirilicu (i ja sam je učio) a naše pismo, glagoljicu smo ostavili po strani i zanemarivali.Čudno kako nam je tuđe draže, baš smo za promatranje.
A taj kupus jezika, hrvatski, talijanski, mađarski i njemački koji su bili u uporabi na ovim našim prostorima, trebali bi iskoristiti i niti jedan đak mi ne bi iz škole izašao a da ne parla te jezike.To bogatstvo bi trebalo gajiti a ne izborne predmete ala mater j.b...
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23514
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#4  PostPostao/la Adamić » 12.11.2010, 11:28

Slažem se, trebali bi pod izborne staviti strane jezike puno korisnije i potrebnije u životu , ne kažem ni da vjeronauk ni etika nisu loši ali treba naći mjesta i za jezike i to dok su djeca mala jer upijaju ko spužvice, kasnije je malo teže odraslog naučit neke stvari.

Što se tiče glagoljice nije nam potrebna u životu ali radi nas samih bi se trebala savladati u školi barem jednu godinu da se nauči pisati i da se kroz diktate trenira glagoljica. Ali ne treba ni zamarati time.
Slika

gost
 

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#5  PostPostao/la gost » 22.2.2013, 18:23

Izložba glagoljice u Sveučilišnjoj knjižnici

Iskoristila sam zimsko vrijeme za posjet, međutim tek drugi pokušaj bio je uspješan; bez najave unaprijed, poljubite vrata. :kava:
U ovećoj prostoriji izloženo je neznambroj eksponata, vjerne kopije, mnoge s područja Istre i Krka. Nakon dopuštenja slikala sam samo nekolicinu s riječke okolice.
Uz izložbu glagoljice mogućnost je i da se pogledaju filmovi na temu glagoljice, Bašćanska ploča,Šimun Kožičić Benja i Frankopani.. ali to mogu samo grupe, što nije bio moj slučaj. :roll:
Ako ima zainteresiranih, možemo zajedno poći kao grupa. Ulaznica košta 10 kn po osobi.

Prva značajna izložba na temu glagoljice pod nazivom Tisuću godina glagoljice 1955. godine izložena je u atriju Guvernerove palače u Rijeci dok je stalnu kulturno-povijesnu izložbu Glagoljica akademik Branko Fučić postavio 1968. godine u suradnji s tadašnjom ravnateljicom Naučne biblioteke dr. Vandom Ekl, u zgradi današnje Sveučilišne knjižnice.
Kronologija

glagoljica x.JPG
glagoljica x.JPG (137.77 KiB) Pogledano 8713 puta


Grobnik. Nadgrobna ploča popa Ivana Vnučića 1600.
glagoljica.JPG
Grobnik, 1600.g.
glagoljica.JPG (165.97 KiB) Pogledano 8713 puta


Grobnik, ploča iz 1572.g.

glagoljica1.JPG
Grobnik, 1572.godina
glagoljica1.JPG (207.22 KiB) Pogledano 8713 puta

gost
 

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#6  PostPostao/la gost » 22.2.2013, 18:37

Rijeka. Natpis s kuće obitelji Vičević u Starom gradu iz 1561.g.
Original se čuva u lapidariju PPMHP
Epigrafija

glagoljica 2.JPG
Rijeka, 1561.g.
glagoljica 2.JPG (188.43 KiB) Pogledano 8712 puta


Lovran. Nadgrobna ploča popa Gašpara Bekarića. 1595.g.

glagoljica3.JPG
Lovran, 1595.g.
glagoljica3.JPG (104.36 KiB) Pogledano 8712 puta


Riječki fragment I. glagoljskog brevijara XIV. st. (ORIGINAL)
(Brevijar- službena crkvena knjiga u kojoj se nalaze molitveni tekstovi i čitanja za sve dane u godini i za sve sate u danu; časoslov)
glagoljica4.JPG
Rijeka, XIV.st.
glagoljica4.JPG (195.57 KiB) Pogledano 8712 puta


Riječki fragment II. glagoljskog brevijara - sredina XV.st. (ORIGINAL)

glagoljica 5.JPG
Rijeka, xv.st.
glagoljica 5.JPG (146.37 KiB) Pogledano 8712 puta


Toliko, :pozdrav:

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#7  PostPostao/la nikola » 23.2.2013, 15:58

Odlična nadopuna pomalo zanemarene teme i super slike! Nadam se da si provela ugodno vrijeme u obilasku barem približno kao ja, kada sam nedavno u šetnji Omišljem i sam slikao ploče sa glagoljskim natpisima pa da se nadopunim na tvoje...

Na prvoj slici detalj sa župne Crkve Uznesenja Marijina u Omišlju gdje se vidi prozorska rozeta sa glagoljskim natpisom, djelo meštra Sinoge, ugrađena 1405. godine.
U luneti portala reupotrebljen je pleterni reljef s prikazom križa i palmi u predromaničkoj maniri. Kako je u muzeju samo odljev, prilažem sliku originala...

IMG_1207_opt.jpg
prozorska rozeta Omišalj crkva
IMG_1207_opt.jpg (392.61 KiB) Pogledano 8692 puta


na vanjskom zidu crkve ugrađane su još dvije ploče sa glagoljskim natpisom pa evo i njih...

IMG_1194_opt (2).jpg
ploča sa glagoljskim natpisom, Omišalj
IMG_1194_opt (2).jpg (164.52 KiB) Pogledano 8692 puta


IMG_1195_opt.jpg
glagoljica-ploča sa crkve u Omišlju
IMG_1195_opt.jpg (394.09 KiB) Pogledano 8692 puta
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 267
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#8  PostPostao/la nikola » 23.2.2013, 19:38

Postoji obla i uglata glagoljica. Slijedi tablica sa podacima o njima...

glagoljica 1.jpg
glagoljica


glagoljica 11.jpg
glagoljenje
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

gost
 

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#9  PostPostao/la gost » 23.2.2013, 20:30

Super, inače i unutra je preko cijelog zida izložena obla i uglata glagoljica ali nijesam slikala. :ruka

Avatar korisnika
torretta
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 232
Teme: 6
Pridružen: 13.5.2013, 15:38
Lokacija: Rijeka,Orehovica

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#10  PostPostao/la torretta » 5.6.2013, 13:46

Za ovu ploču nisam sigurna točno gdje je slikana, obzirom da je na poleđini oznaka koju smo koristili za sam grad ( centar i trsat ) i datum slikanja 24.04.1960. vjerujem da je riječ o tom području. Čini se da je u pitanju obla glagoljica.Casa Vichevich?

Slika
Ma se te digo: tre de pan,tre de vin e tre de crodighin. E la polenta?

Avatar korisnika
kobler
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1330
Teme: 9
Pridružen: 30.9.2010, 12:29

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#11  PostPostao/la kobler » 5.6.2013, 19:13

Da se samo malo koncentriraš, vidjela bi da je uglata.

Avatar korisnika
torretta
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 232
Teme: 6
Pridružen: 13.5.2013, 15:38
Lokacija: Rijeka,Orehovica

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#12  PostPostao/la torretta » 5.6.2013, 19:30

Izvinte mene neuku, ucili su me cetiri jezika u govoru i pismu ma ovaj bome nisu.
Ma se te digo: tre de pan,tre de vin e tre de crodighin. E la polenta?

gost
 

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#13  PostPostao/la gost » 5.6.2013, 20:30

torretta napisao:Za ovu ploču nisam sigurna točno gdje je slikana, obzirom da je na poleđini oznaka koju smo koristili za sam grad ( centar i trsat ) i datum slikanja 24.04.1960. vjerujem da je riječ o tom području. Čini se da je u pitanju obla glagoljica.Casa Vichevich?

Je li sigurno ovo slikano u centru ili na Trsatu? Sa kuće Vičević imamo nadvratnik sa uklesanom godinom na glagoljici kao jedinim takvim u Rijeci. Čuva se u lapidariju.

Avatar korisnika
torretta
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 232
Teme: 6
Pridružen: 13.5.2013, 15:38
Lokacija: Rijeka,Orehovica

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#14  PostPostao/la torretta » 5.6.2013, 21:07

Sudeci po oznakama na poledjini i pripadajucem rukom pisanom kazalu da.
Ma se te digo: tre de pan,tre de vin e tre de crodighin. E la polenta?

Avatar korisnika
torretta
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 232
Teme: 6
Pridružen: 13.5.2013, 15:38
Lokacija: Rijeka,Orehovica

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#15  PostPostao/la torretta » 5.6.2013, 23:09

:lupiti: Našla grešku. Ovo je na Gradu Grobniku točnije crkvi. Oznake na poleđini su pisane olovkom a ja slovo T vidjela kao F. :oops: Počela koristit povećalo. Istu grešku imam i kod šterne, i ona je iz G. Grobnika. :( Sreća je da u bilježnicama mogu naći 99% lijepo napisanih opisa. Sorry što sam napravila smutnju. Oćemo to izbaciti ili seliti?
Ma se te digo: tre de pan,tre de vin e tre de crodighin. E la polenta?

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Jezici i rječnici

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost