Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Glagoljica u našem kraju i prva riječka tiskara

Govori našeg kraja.
gost
 

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#16  PostPostao/la gost » 6.6.2013, 08:28

torretta napisao::lupiti: Našla grešku. Ovo je na Gradu Grobniku točnije crkvi. Oznake na poleđini su pisane olovkom a ja slovo T vidjela kao F. :oops: Počela koristit povećalo. Istu grešku imam i kod šterne, i ona je iz G. Grobnika. :( Sreća je da u bilježnicama mogu naći 99% lijepo napisanih opisa. Sorry što sam napravila smutnju. Oćemo to izbaciti ili seliti?

Pa samo uredi post u temi epigrafija da je to s Grobnika, a moderatori će već znati oće li seliti u temu Grobnik.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4629
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#17  PostPostao/la Vežičanka » 6.6.2013, 20:17

torretta napisao::lupiti: Našla grešku. Ovo je na Gradu Grobniku točnije crkvi. Oznake na poleđini su pisane olovkom a ja slovo T vidjela kao F. :oops: Počela koristit povećalo. Istu grešku imam i kod šterne, i ona je iz G. Grobnika. :( Sreća je da u bilježnicama mogu naći 99% lijepo napisanih opisa. Sorry što sam napravila smutnju. Oćemo to izbaciti ili seliti?

Pa samo uredi post u temi epigrafija da je to s Grobnika, a moderatori će već znati oće li seliti u temu Grobnik.


Hajdemo ovako (prijedlog): Jer je prošlo vrijeme za urediti post (24 sata).
Torretta da postavi ovu sliku u temi o Grobniku sa opisom koji pripada slici a onda će se ovdje pobrisiati.
Nema problema, tko posta i griješi ;) .

gost
 

Re: Glagoljica i počeci tiskarstva u Rijeci

Post broj:#18  PostPostao/la gost » 6.6.2013, 22:13

Torretta je dodala u temi epigrafija da je to s Grobnika, ma mene muči nešto drugo. Ako je to s Grobnika, ista replika bi bila izložena među ostalima u stalnoj postavi glagoljice u Sveučilišnoj. Tamo je sve. Od Rijeke, Grobnika, Krka, Lovrana, Istre..
Prilikom posjete trudila sam se slikati sve što bi nama bilo interesantno; zašto takvu ploču nemam u albumu? Možda sam previdjela. :ne znam:
Ima li itko bliže Grobniku da nam slika tu ploču??

No, ovim putem otvaram dogovaranje ako bi zajedno posjetili izložbu. Ulaznica je 10 kn. Ako se skupi grupa, možemo pogledati i pokoji film na temu. Ima li zainteresiranih? Dogovorimo datum, naručim nas, i provedemo poučno ugodnih sat vremena ;)

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23514
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica u našem kraju (prva riječka tiskara)

Post broj:#19  PostPostao/la Adamić » 22.8.2015, 21:00

Promijenjen naslov tako da tema može obuhvatiti cijeli naš kraj, da saznamo što sve imamo. Post od torette sad može biti ovdje.




Stara vijest iz 2013. godine ali neka ostane zabilježeno.

Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir
Rijeka, 11. prosinca 2013.
U Salonu Grada Rijeke predstavljeni su novi riječki suveniri, autorsko djelo Studia Rogić iz opusa Svjetlost glagoljice. Riječ je o suvenirima od stakla koji predstavljaju glagoljsko pismo u izvornom ili stiliziranom obliku.

Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir Predstavljajući nove riječke suvenire koji su od Turističke zajednice grada Rijeke dobili certifikat izvornog riječkog suvenira, Boris Rogić zahvalio je gradonačelniku Vojku Obersnelu i Turističkoj zajednici grada Rijeke što su u opusu „Svjetlost glagoljice" prepoznali radove koji bi mogli postati novi riječki suvenir i time omogućili predstavljanje svog rada široj javnosti. Autori glagoljskog suvenira Željka i Borisa Rogić naglasili su kako su inspirirani davnini počecima hrvatske pismenosti, željeli promicati glagoljašku baštinu kao dio dragocjene i neizbrisive sastavnice hrvatskog duhovnog i kulturnog identiteta.

Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (1).jpg
Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (1).jpg (17.97 KiB) Pogledano 10796 puta

Predstavljanje suvenira Glagoljica: Petar Škarpa, Vojko Obersnel, Boris i Željka RogićSuveniri od stakla koji predstavljaju glagoljsko pismo nastavljaju se na opus kojim se Studio Rogić bavi već duže vrijeme, odnosno na veliku izložbu „Svjetlost Glagoljice" održanu u Muzeju grada Rijeke 2011., zatim u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 2012. Rogić je kazao kako su nedavno dobili poziv da kao gosti autori svoje radove izlože u Muzeju antičkog stakla u Zadru u povodu svečanog obilježavanja osnutka muzeja u svibnju 2014.
Podršku projektu pružili su akademici Anica Nazor i Josip Bratulić kao veliki i priznati poznavatelji glagoljice, a gospođa Nazor će otvoriti zadarsku izložbu i napisati predgovor kataloga koji će popratiti izložbu.

Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (2).jpg
Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (2).jpg (30.7 KiB) Pogledano 10796 puta

Novi riječki suveniri promiču glagoljašku baštinu kao dio dragocjene i neizbrisive sastavnice hrvatskog duhovnog i kulturnog identiteta. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima u upotrebi zadržalo sve do 14. st. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metod, bizantski redovnici iz Soluna. Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi glagolati, što znači govoriti. U Hrvatskoj se u 12. stoljeću razvio uglati oblik glagoljice, poznat kao Hrvatska glagoljica kojom je oko 1100. godine ispisan najpoznatiji hrvatski glagoljički spomenik, Bašćanska ploča pronađen u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru na otoku Krku.


Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (3).jpg
Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (3).jpg (30.47 KiB) Pogledano 10796 puta

Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (4).jpg
Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (4).jpg (21.18 KiB) Pogledano 10796 puta


Turistička zajednica dodijelila je novim riječkim suveniri maStudia Rogić certifikat "Izvorno riječko" Prva knjiga tiskana hrvatskom glagoljicom je Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483, tiskana u Kosinju. Glagoljica je bila proširena cijelim hrvatskim prostorom, a kako je rekao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, Rijeka je na neki način kolijevka glagoljice, budući da je modruški biskup Šimun Kožičić Benja upravo u Rijeci 1530. g. osnovao glagoljsku tiskaru, u kojoj je, doduše u kratkom periodu djelovanja, tiskan čitav niz glagoljskih knjiga. Glagoljica je kao dio riječke povijesti postala i ostala nacionalnim pismom Hrvata pa samim time kulturna vrijednost ovih suvenira nadilazi riječke okvire, kazao je Obersnel.

Vođeni idejom da su slova neprocjenjivo blago, u ovom slučaju staro preko tisuću godina, Rogići su se usredotočili na vizualnost i ljepotu samih slova prenijevši njihovu ljepotu na njima najčešće korišteni materijal – staklo. Glagolska slova prikazana su iz različitih kutova, utisnuta u staklo, nanijeta na staklo te obrađena raznim toplim tehnikama postavljena na razne instalacije, plastike, kao i na uporabne predmete.

Rijeka je na neki način kolijevka glagoljice budući da je modruški biskup Šimun Kožičić Benja upravo u Rijeci 1530. g. osnovao glagoljsku tiskaru, u kojoj je, doduše u kratkom periodu djelovanja, tiskan čitav niz glagoljskih knjiga. Riječ je o umjetničkom radu, kojeg kako je naglasio Boris Rogić, unatoč činjenici da će za nekoga pojedini predložak ili slovo biti vizualno privlačnije od nekog drugog rješenja, treba promatrati kao cjelinu da bi se doživjela poslana poruka a to je: percipirati slova kao nešto živo, putujuće, plutajuće, potičući maštu promatrača na doživljaj fluidnosti, svježine i životnosti glagoljice unatoč minulim vremenima.
Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (5).jpg
Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (5).jpg (28.13 KiB) Pogledano 10796 puta

Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (6).jpg
Svjetlost glagoljice – novi riječki izvorni suvenir (6).jpg (125.67 KiB) Pogledano 10796 puta

"Suvenir grada Rijeke i pravo uporabe vizualnog označavanja proizvoda oznakama "Osobita kvaliteta" i "Izvorno riječko" nosi već čitav niz proizvoda raznih oblika i materijala, koji su karakteristični za grad Rijeku, a koji istovremeno posjeduju uporabnu i umjetničku vrijednost, poput kišobrana i drugih izvornih riječkih suvenira nastalih u suradnji tvrtke Mića mala i Voje Radoičića, zatim „Posljednji riječki torpedo", kojim je torpedo pretočen u multifunkcionalni paket s kemijskom olovkom, autora Tončija Grabušića te majice vezane uz riječku povijest, ekipe kreativaca "Drugi par rukava" i čak 26 suvenira Male galerije", kazao je direktor Turističke zajednice petar Škarpa.

http://www.rijeka.hr/SvjetlostGlagoljiceNovi?dm=2
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23514
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica u našem kraju (prva riječka tiskara)

Post broj:#20  PostPostao/la Adamić » 27.8.2015, 18:39

Ćirilica, nakon glagoljice i latinice, bila treće hrvatsko pismo. Čak i Baščanska ploča ima tragove ćirilice. Neka se i to zna.


PROFESOR KROATISTIKE 'Nema nikakvog razloga da Hrvati zaziru od ćirilice'

Redoviti profesor na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, dr. Mateo Žagar, prije nekoliko je godina izazvao pozornost šire javnosti kad je pod okriljem Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao skup Hrvatska ćirilična baština. Podsjećanje znanosti da je ćirilica i hrvatsko, a ne samo srpsko pismo, a vrijedi i vice versa, podjednako se nije svidjelo dijelu hrvatskog kao ni srpskog korpusa. Ratnim traumama razdvojeni, politikom izmanipulirani, mnogi nerado slušaju o zajedničkim nazivnicima, jezičnim i kulturološkim.

Ističete da je ćirilica, nakon glagoljice i latinice, bila treće hrvatsko pismo. Otkad datira ćirilica na hrvatskim prostorima i na kojima točno?

- Ćirilicom su naši preci pisali barem od XI. st., i to na vrlo široku prostoru. Najzapadniji primjeri su u tzv. Supetarskom ulomku (XII. st.), iz Svetog Petra u Šumi, u Istri, nekoliko ćiriličkih slova zabilježeno je i na Baščanskoj ploči (s prijelaza XI. u XII. st.), oko Knina i Skradina također imamo ranosrednjovjekovne epigrafe s kombinacijom glagoljskih i ćiriličkih slova. Naši su glagoljaši poznavali ćirilicu, i gdje se god pisalo glagoljicom, uvrštavala su se katkad i slova ili cijeli pasusi iz bratskog ćiriličkog pisma s kojim glagoljica ionako od samog početka dijeli niz zajedničkih slova, a i grčku pravopisnu osnovicu. S južnoslavenskog istoka, sve od Makedonije, do krajnjih hrvatskih zapadnih krajeva dospijevale su staroslavenske knjige pisane tim slavenskim pismima, tamo su se i čitale i dalje prepisivale. U vrijeme bizantskog cara Emanuela Komnena koji je vladao u XII. st. sve do rijeke Vrbas i južnije, rijeke Krke, granica se širenja tih impulsa učvrstila na toj liniji. U XV. stoljeću to je poprilično čvrsta međa, s lijeve strane za hrvatski jezik dominira glagoljičko pismo, a s desne strane ćiriličko. Istočno, dakle, od Krke, u Bosni, Hercegovini, Dalmaciji, dubrovačkom kraju, ćirilica je bila vrlo proširena, nipošto tek rezerva. Na sjever ćirilicom smo pisali i u Slavoniji, kamo su impulsi stizali iz Bosne, a i korespondencija vlastele iz središnje Hrvatske (npr. kancelarija Zrinskih) s bosanskim krajišnicima odvijala se na tom pismu. Sve do 19. st. u golemom broju župa u Dalmaciji crkvene knjige i dopisivanje provodi se ćirilicom, njome pišu i dalmatinski fratri, baš kao i bosanski. U Dubrovniku je latiničko pisanje za hrvatski jezik nadvladalo ćiriličko tek u 16. st. Iako se glagoljica danas smatra svojevrsnim kulturološkim brandom, slobodno možemo reći da se ćirilica nije koristila u bitno manjoj mjeri, niti je za hrvatski identitet manje važna.

Više na:

http://www.jutarnji.hr/nema-nikakvog-ra ... e/1403549/
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23514
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica u našem kraju (prva riječka tiskara)

Post broj:#21  PostPostao/la Adamić » 27.8.2015, 18:59

Ovako izgleda natpis Rijeka i Fiume na glagoljici.

Slika
Rijeka
Lokalpatrioti Rijeka glagoljica Fiume  .png
Lokalpatrioti Rijeka glagoljica Fiume .png (101.39 KiB) Pogledano 10781 puta

Fiume
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23514
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica u našem kraju (prva riječka tiskara)

Post broj:#22  PostPostao/la Adamić » 27.8.2015, 19:09

A ovako izgleda natpis SUŠAK na glagoljici.Riječ je o uglatoj.
SUŠAK UGLATA GLAGOLJICA.jpg
Sandra Pedišić
Slika

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4629
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Glagoljica u našem kraju (prva riječka tiskara)

Post broj:#23  PostPostao/la Vežičanka » 28.8.2015, 14:37

Grafit su napravila dvojica mladića, jedan od njih tada student druge godine Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, sada već pri kraju.

Njegov je rad i grafit u čast velikom Orijentašu i Sušačaninu Veljku Malovcu; grafit Vežica i Orijent na malom igralištu ispod Kontuševe viewtopic.php?f=32&t=191&start=180 ;
grafit Vežica-Orijent na trafostanici kod Lidla viewtopic.php?f=32&t=191&start=195

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23514
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica u našem kraju i prva riječka tiskara

Post broj:#24  PostPostao/la Adamić » 12.11.2015, 21:02

Ulomak zvona s glagoljskim natpisom

Ulomak zvona s glagoljskim natpisom kastavština .jpg
bronca, lijevano 35 × 24 × 13 cm
Ulomak zvona s glagoljskim natpisom kastavština .jpg (66.57 KiB) Pogledano 10747 puta

Kastavština, 16 st.

Crkvena zvona raširena su u Europi u kasnom srednjem vijeku. Uz veće crkve grade se zvonici, dok manje crkve imaju iznad portala preslicu, na koju je pričvršćeno zvono. Zvona na preslici manjih su dimenzija od onih koja se smještaju u zvonike. Izrađuju se najčešće od bronce, lijevanjem. Često se na njima nalazi natpis na lokalnom pismu i jeziku. Funkcija im je poziv na okupljanje i molitvu.

Ulomak je slučajno pronađen nakon Drugoga svjetskog rata ispred crkve sv. Viktora u Kastvu, a darovan je Muzeju 2008. Sačuvana je otprilike jedna trećina zvona. Cijelo zvono bilo je visine 47cm te promjera 32 cm. Uz donji rub fragmenta napisano je gla­goljskim slovima veličine 3 cm "…+ LUKA + M…".

Tijekom Prvoga svjetskog rata brojna su crkvena zvona rekvirirana te rastaljena kako bi se bronca, od koje su bila izrađena, iskoristila za izradu topova. Zahvaljujući organizira­noj konzervatorskoj službi u Austrijskom Carstvu te osobnom zalaganju povjesničara i arheologa dr. Antona Gnirsa, pokrajinskog konzervatora za Austrijsko primorje i Kranj­sku, katalo gi zirana su sva zvona s područja Istre, uključujući i Kastavštinu. Prilikom katalogiziranja autor je zabilježio dimenzije i težinu svakog zvona te prepisao natpise s njih. S područja Kastva popisao je sedam crkvenih zvona, od kojih jedino ono iz crkve sv. Viktora nosi glagoljski natpis, točnije imena evanđelista: Matej, Marko, Luka, Ivan. Da­tirao ga je u 16. stoljeće, iako godina izrade i ime autora nisu naznačeni. Pored opisa zvona unio je bilješku da će se ovo, kao i zvono iz crkve sv. Trojstva predati Kastvu te da neće biti uništena.

Sljedeći zapis vezan uz zvono iz crkve sv. Viktora donosi akademik Branko Fučić.2 On je zabilježio postojanje crkvenog zvona na temelju kataloga A. Gnirsa, ali ga nije imao priliku vidjeti te je naveo da je izgubljeno. Nije poznato što se sa zvonom događalo u razdoblju od Prvoga pa do završetka Drugoga svjetskog rata, niti kako je došlo do njegova puknuća.

Izvor:ppmhp - Iz muzejske riznice / 120 godina – 120 predmeta
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23514
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica u našem kraju i prva riječka tiskara

Post broj:#25  PostPostao/la Adamić » 13.11.2015, 12:51

Križ na oborncima Učke, Poklon .

Poklon glagoljica Planiranrski dom Učka   (1).JPG
Poklon glagoljica Planiranrski dom Učka (1).JPG (114.05 KiB) Pogledano 10739 puta

Poklon glagoljica Planiranrski dom Učka   (2).JPG
Poklon glagoljica Planiranrski dom Učka (2).JPG (185.4 KiB) Pogledano 10739 puta

Poklon glagoljica Planiranrski dom Učka   (3).JPG
Poklon glagoljica Planiranrski dom Učka (3).JPG (198.82 KiB) Pogledano 10739 puta


7.11.2015.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23514
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica u našem kraju i prva riječka tiskara

Post broj:#26  PostPostao/la Adamić » 21.3.2016, 11:49

Na glagoljici: VOLIN GRAD KI TEČE
glagoljica rijeka VOLIN GRAD KI TEČE.jpg

Za nas izradio Brujo s otoka Krka. ;) :zastava:
Slika

tišjar
Gost
Gost
 
Postovi: 5
Pridružen: 27.4.2016, 07:43
Lokacija: Kastav-Grobnik

Re: Glagoljica u našem kraju i prva riječka tiskara

Post broj:#27  PostPostao/la tišjar » 23.5.2016, 07:57

NADPIS NA KAPELICI SV. ANTONA U JURČIĆIMA KOD KASTVA (1453.)

kapelica Sv.Antona u Jurčićima kod Kastva.jpg
kapelica Sv.Antona u Jurčićima kod Kastva.jpg (134.59 KiB) Pogledano 10709 puta

natpis na kapelici Sv.Antona u Jurčićima kod Kastva.jpg
natpis na kapelici Sv.Antona u Jurčićima kod Kastva.jpg (92.19 KiB) Pogledano 10709 puta

Kastav (Jurčići), 1453., ploča ugrađena u vanjskom bočnom zidu kapelice
Preslovljavanje na latinicu glasi:
>>1453. M
SCA APRILA
16. DC 1837<<.

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 560
Teme: 43
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica u našem kraju i prva riječka tiskara

Post broj:#28  PostPostao/la Kantrida76 » 24.2.2018, 07:55

Ako je vjerovati legendama – a nekomu se valjda uvijek mora vjerovati – brojni su narodi diljem kugle zemaljske dobili pismo i znanje pisanja zahvaljujući daru nekog božanstva. Unatoč tomu što i sami imaju legende, Hrvati su u tomu odlučili biti drukčiji. Ne priznavajući zasluge božanstvima, zabilježili su ime čovjeka od krvi i mesa koji im je osmislio, stvorio, dizajnirao pismo kojim će ovjekovječiti izgovorene riječi. Dogodilo se to u 9. stoljeću, čini se s onu stranu od bilo kakva oponašanja tada poznatih pisama, poput grčkoga, latinskoga ili hebrejskoga.

Podrijetlo glagoljice i njezino širenje Hrvati najčešće vezuju uz misionarski rad Konstantina Filozofa i njegova brata Metoda među Slavenima. Svoje su uloge u zbivanjima odigrala i dva vladara, jedan imenom Mihajlo, drugi imenom Rastislav. Priča kaže kako je, na traženje kneza Rastislava da u njegovu Moravsku (danas u Republici Češkoj) pošalje misiju koja će promicati kršćanstvo donoseći knjige pisane slovima što će odražavati narodni jezik, bizantski car Mihajlo poslao 863. dvojicu grčkih redovnika: Konstantina (rođenog 826. ili 827 u Solunu), profesora filozofije na Visokoj dvorskoj školi u Carigradu, zbog učenosti prozvanog Filozof, i starijeg mu brata Metoda (rođenog između 815. i 820., također u Solunu). Sudbina je htjela da s prosvjetiteljskim radom braće Hrvati budu upoznati posljednji. Dogodilo se to nakon smrti Konstantina (869.) i Metoda (885.) zahvaljujući njihovim učenicima, koji su među Hrvate proširili glagoljicu i liturgiju na staroslavenskom jeziku. I to ponajprije među one u jadranskom dijelu Hrvatske.

Prema jednoj od teorija, Ćiril je stvorio pismo u dvije godine, između 861. i 863. Za to je koristio teološku simboliku i geometrijsku logiku kruga, trokuta i kvadrata. Riječ je o trima osnovnim geometrijskim likovima, ujedno trima glavnim simbolima kojima mnoge kulture, religije i učenja Konstantinova vremena tumače cjelovitost univerzuma i pojavnost svijeta. Krug je u njima simbol Sunca, cjelovitosti i savršenosti božanstva koje daje život. Trokut je simbol velike trijade u koju su sjedinjeni nebo i zemlja, s čovjekom koji je proizvod njihove sjedinjenosti (Sveto Trojstvo). Kvadrat je simbol Zemlje, četiriju godišnjih doba, četiriju elemenata (voda, vatra, zrak i zemlja). Ćiril je niz novih slova, nazvanih glagoljica, odlučio započeti znakom za glas A.
Tri danas poznata načina pisanja glagoljskih slova, tri vrste glagoljice – trokutasta, obla i uglasta – nisu, međutim, u vezi sa simbolikom trokuta, kruga i kvadrata. Nedugo nakon Ćirilova doba, u kojem se držalo do sheme prema kojoj su slova bila uobličena (trokutasta), čovjekova su ruka i pisarski alat, što znači trska ili guščje pero, novim slovima u praksi dali obilježja tekućeg pisma (oblo). Sljedeća faza u razvoju pisma donijet će četvrtaste (uglaste) oblike, kao posljedicu težnje za urednim, pa i svečanim dojmom teksta. Moguće je da je to bilo posljedicom ugledanja glagoljskih pisara u latinična pisma razvijena u europskim pisarnicama. Tomu se može dodati i pojavu kurzivne, rukopisne glagoljice, nastale u svakodnevnoj pisarskoj praksi kao slobodniji, neformalan brzopis »velikih slova«.
Glagoljica se proširila na tri glavna područja: u češko-moravskoj regiji, u bugarsko-makedonskom području i na hrvatskom tlu. Je li činjenica da se glagoljica među Hrvatima najsnažnije ukorijenila upravo na Kvarneru i njemu susjednim područjima slučajnost ili plod povijesnih okolnosti? Odgovor na to pitanje nije poznat. Kao i na pitanje o razlozima činjenice da su najstariji hrvatski glagoljski spomenici pronađeni na kvarnerskim otocima Krku i Cresu. A glagoljalo se na Kvarneru doista posvuda: na otoku Cresu (Porozina, Valun, Beli, Osor), na otoku Krku (Omišalj, Klimno, Dobrinj, Dobrinsko polje, Sv. Vid, Dubašnica, Glavotok, Poljica, Krk, Kras, Gabonjin, Vrbnik, Punat, Jurandvor, Baška), na otoku Lošinju (Ćunski, Sv. Jakov), otoku Rabu (Rab), na otoku Unije, također u Rijeci, Grobniku, Cerniku, Klani, Lovranu, Brseču, Mošćenicama, Veprincu, Rukavcu, Voloskom, Kastvu, Bakru, Driveniku, Rudenicama, Belgradu, Grižanama, Podskoči, Bribiru, Novom Vinodolskom. Djelo sv. Braće nastavilo je na Kvarneru živjeti dobivajući svoj najvitalniji izdanak.
Štoviše, glagoljica je postala hrvatsko nacionalno pismo. O njezinu iznimnu mjestu u hrvatskoj kulturnoj povijesti svjedoče podatci poput onih da je prva hrvatska tiskana knjiga otisnuta glagoljskim slovima (Misal po zakonu rimskoga dvora, 22. veljače 1483.), da je prva hrvatska početnica tiskana glagoljicom (1527.), da su prvi pisani hrvatski stihovi zabilježeni glagoljicom (u Misalu kneza Novaka, 1368.). Iako nastala ponajprije zbog crkvenih potreba, glagoljica se, dakle, na te potrebe nije ograničila. Dokazuju to i brojni glagoljski dokumenti o pravnom sustavu pojedinih sredina. To su Statut grada Krka (1388.), Trsatski statut (1460.), Statut grada Vrbnika (1470.), Statut Veprinačke općine (1507.), Statut grada Kastva (oko 1590.), Statut grada Mošćenice (1673.) itd.
Najveći procvat hrvatsko glagoljaštvo doživjelo je u 14. i 15. stoljeću. Dogodilo se to zahvaljujući svećenstvu, koje je raspolagalo snažnim materijalnim zaleđem. Iako su se tekstovi mahom prepisivali, i to u pisarskim radionicama (skriptorijima), dio njih nastao je ujedno tiskanjem. Povijest hrvatskoga glagoljskoga tiskarstva trajala je duže od četiri stoljeća, od 1483. do 1905. U tom je vremenskom rasponu tiskano pedesetak naslova. Među njima je i danas poznatih pet glagoljskih inkunabula, knjiga tiskanih prije 1500. godine. Dvije od njih proizvod su truda Vrbničanina Blaža Baromića: Brevijar hrvacki (1493.) i Senjski misal (1494.).
Tko su istraživači i čuvari toga dijela hrvatskoga kulturnoga blaga? Ako je jedan od prvih bio Ivan Kukuljević Sakcinski, koji je 1851. pronašao Bašćansku ploču i za samo tri dana boravka na Krku skupio 27 glagoljskih knjiga (uključujući najstariju, iz 1321.) te više od 20 spisa, od tog doba do danas nije manjkalo nastavljača Kukuljevićeva rada. Među njima je krčki biskup Antun Mahnić, koji je početkom 20. stoljeća osnovao Staroslavensku akademiju i tiskaru; Svetozar Ritig, Vjekoslav Štefanić i Josip Hamm, koji su 1948. utemeljili Staroslavenski zavod. Nadasve je važan rad Branka Fučića (1920. – 1999.) iz Dubašnice na otoku Krku. Fučić je pronašao više od polovine hrvatskih glagoljskih zapisa, uglavnom na Kvarneru, te oko 60 srednjovjekovnih fresaka, uglavnom u susjednoj Istri. Luk istraživača i otkrivača danas je simbolički zatvoren na neobičan način, pojavom jednog mališana. Riječ je o dječaku imenom Antonio Torre, koji je u prosincu 2004. na predjelu Sv. Križ pronašao najstariji riječki glagoljski napis. Glinena pločica s nekoliko slova, utisnutih vjerojatno u 13. stoljeću, nazvana je Svetokriški ulomak.
Glagoljica je bila u aktivnoj uporabi do 19. stoljeća. No, to ne znači da je ona danas pismo prošlosti, za koje zanimanje pokazuju isključivo proučavatelji kulturne baštine. Ona je živa dokle god je ispisuju ruke naraštaja koji dolaze. A ispisuju je. Jedan je od primjera tomu Škola glagoljice u Korniću. Škola ugošćuje djecu zainteresiranu za učenje starog pisma za ljetnih, slobodnih dana. Najvještiji tu mogu i vježbati prepisivanje starih dokumenata te se okušati u radionici glagoljskih grafita. Nastava završava izletom koji slijedi kvarnerske glagoljaške putove.
Unatoč tomu što je u posljednjih stotinu godina u Hrvatskoj nestalo ili uništeno 13 -14 posto glagoljskih zapisa na kamenu ili zidu (od njih ukupno 1.200 na takvoj podlozi), i to potvrđuje kako glagoljica zapravo ne može nestati. Kao što joj davnašnje ime kaže, glagoljica nastavlja govoriti (glagoljati dolazi od riječi glagoliti, što znači govoriti). U najnovije doba dobila je svoj računalni oblik (font) pa se tim starim pismom može pisati koristeći suvremenu tehnologiju. Glagoljica si time otvara vrata u svoje, još jedno, digitalno tisućljeće.
Kolikom se dragocjenošću danas smatraju stari rukopisi na glagoljici, tomu davnašnjem posredniku između Istoka i Zapada, a danas svjetskoj kulturnoj činjenici, svjedoči podatak da se oni čuvaju u najprestižnijim svjetskim kulturnim ustanovama. To znači, osim u Hrvatskoj, u Beču, Vatikanu, Cambridgeu, Oxfordu, New Yorku, Washingtonu, Berlinu, Weimaru, Wertheimu, Kopenhagenu, Innsbrucku, Odesi, Kijevu, Moskvi, Sankt Peterburgu, Londonu, Parizu, Toursu, Reimsu, Rimu, Trentu, Padovi, Firezni, Trstu, Sieni, Uppsali, Budimpešti, Istanbulu, Pragu, Krakowu, Wroclavu, Hlohovecu, Portu, Ljubljani…

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 560
Teme: 43
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica u našem kraju i prva riječka tiskara

Post broj:#29  PostPostao/la Kantrida76 » 26.2.2018, 10:15

Uglata glagoljica mlađa je inačica glagoljskoga pisma, nastala u 11. stoljeću na hrvatskom tlu iz oble glagoljice. Na tu će se osobitost uskoro nadovezati i činjenica da se glagoljsko pismo nedugo potom prestaje koristiti izvan hrvatskoga prostora. Iako prvotno namijenjeno svim Slavenima, od 12. stoljeća uspjelo se održati tek u hrvatskom dijelu velikoga slavenskog svijeta. Tako je ostalo sve do današnjeg dana. Početci uglate glagoljice čitljivi su na Bašćanskoj ploči. Usporedni procesi pretvaranja zaobljenih znakova u uglaste – što se dogodilo u tom istom, 12. stoljeću – i ograničavanje glagoljice na hrvatsko tlo pokazat će se poticajima da se (uglata) glagoljica prozove nacionalnim, »hrvatskim pismom«. Naziv hrvatsko pismo zabilježen je već 1460., u brevijaru popa Mavra iz Vrbnika. Tomu je na ruku išla i papinska dozvola za upotrebu glagoljice hrvatskom svećenstvu. Papa Inocentije IV. odobrio je 1248. glagoljašku misu (misu na materinjem jeziku) senjskim, a 1252. i omišaljskim benediktincima

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 560
Teme: 43
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Glagoljica u našem kraju i prva riječka tiskara

Post broj:#30  PostPostao/la Kantrida76 » 26.2.2018, 10:20

Slovo ima ime, znali su autori starih glagoljaških zapisa. Svako je glagoljsko slovo prema tomu načelu dobivalo vlastitu »osobnost«, pa je A postajalo az, B buki, V vidi, G glagole, D dobro, E jest, Ž živite i tako redom. Nazivi prvih desetak slova, poredanih u svoj definiran, azbučni slijed, daju smislenu rečenicu: »Az buki vidi glagole dobro jest živite zelo zemla….« Prilagođena očekivanjima današnjeg čitatelja, ta se rečenica čita na sljedeći način: »Ja, koji slova znam, govorim da je dobro živjeti na zemlji….«

Slovo ima vrijednost broja, pravilo je koje se u praksi ostvarivalo slijedeći azbučni niz glagoljskih slova. Svako je glagoljsko slovo poprimalo brojčanu vrijednost u skladu s činjenicom da je prvo slovo toga niza ujedno prvi broj. Time je slovo A postajalo 1, slovo B postajalo 2 itd. (V = 3, G = 4, D = 5, E = 6, Ž = 7…). Prvih deset slova glagoljske azbuke bilo je znakom za prvih deset brojeva. Sljedećih devet slova bilo je znakom za desetice (od I, što je bila oznaka za 20, do R, što bila oznaka za 100). Stotice su bile sljedećih devet slova (od 200, što se označavalo slovom S, do 1000, što se označavalo slovom Č. Da bi se u rečeničnom zapisu neko slovo čitalo kao broj, autor je upućivao čitatelja da tako postupi posebnom crticom (titlom) iznad samog slova. Ili pak točkom ispred i iza slova.

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Jezici i rječnici

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost