Konzervirana i uređena je cijela tema od strane mene i Vežice. Bilo je tu nestalih slika , mutnih i malenih slika bez opisa .. svega...Idemo dalje...nešto smo se bili malo dotaknuli podmorskog tunela, evo nešto malo više. Veliki potencijal !
Izgradnja podmorskog tunela u Bakru Datum objave: 23.4.2009 Rubrika: Novi list plus
DUGOGODIŠNJI RONILAC I PODVODNI SNIMATELJ MIHAJLO FILIPOVIĆ PREDLAŽE »OŽIVLJAVANJE« TUNELA BIVŠE KOKSARE U BAKRUJedinstvena šetnica pod morem
Ugradnja prozora otvara mogućnost da se simbol zagađenja pretvori u nešto sasvim novo – objekt koji će omogućiti prolazak »kroz more« i promatranje flore i faune u podmorju Bakarskog zaljeva
- Izgradnja podmorskog tunela u Bakru.jpg (20.21 KiB) Pogledano 9159 puta
Piše Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ
Nova turistička atrakcija ili simbol koji treba srušiti i zaboraviti?I dok Bakrani uglavnom smatraju kako bi se posljednja uspomena na pogon koji je desetljećima uništavao jednu od najljepših jadranskih uvala i živopisni gradić – podmorski tunel za transport koksa u nekadašnju Koksaru Bakar, trebao ukloniti, ima i onih koji bi tunel sačuvali i oživjeli, odnosno u potpunosti mu izmijenili »crnu« simboliku.
Viziju oživljavanja tog jedinstvenog podmorskog tunela u Bakru koji spaja dva kraja zaljeva i na dubini je od šest metara pod morem, detaljno nam je predočio dugogodišnji ronilac i podvodni snimatelj s oko 40 godina staža, Mihajlo Filipović iz Zagreba, koji ovaj tunel doživljava kao jedinstvenu šetnicu.
Svjetlo »crnog« simbola – Još dok se tunelom prevozio njegov crni sadržaj, u ostatku svijeta pametni su gradili podmorske tunele, čak i hotele, namijenjene ljubiteljima podmorja koje, nije zgorega ponovo istaknuti, pokriva najveći dio planete. Gledajući i čitajući o podmorskom tunelu ideja se vratila, prvo kao mogućnost, a tada pomalo i mogući način izvedbe. Zaokruživši viziju, odlučio sam poslati odgovarajući prijedlog gradonačelniku i gospodarstvenicima Bakra. Usput sam zamisao proslijedio i nekim svojim starim prijateljima – roniocima i građevinarima, kako bi je iskritizirali ili podržali, kaže Filipović i pojašnjava kako je osnovno pitanje – je li bolje rušiti ili sačuvati?
Jasno mu je kako jedini ostatak nekadašnje Koksare predstavlja za dio ljudi crni simbol, ali isto tako smatra kako simbol nije kriv za svoje postojanje. Prenamjena tunela, kako tumači Mihajlović, izrezivanjem i ustakljenjem prozora uklanja simboliku nastalu dotadašnjom namjenom, a otvara vrata sasvim novoj mogućnosti, pojmu koji može postati novim simbolom. Na taj se način može uštedjeti, stvoriti novo, i u konačnici zaraditi. Uz stotine načina koji se smišljaju u svrhu privlačenja gostiju i investitora, ovime bi se ostvarila dobit te bi ujedno Bakar, ali i cijela Hrvatska, posjedovali nešto čime bi bili različiti od stotina drugih zemalja, obala i destinacija.
– Tunel nas doslovno gleda u oči sve ove godine, i očekuje da ga zamijetimo. Čak i samo uspoređivanje cijene prenamjene s onom uklanjanja, također, nas može dovesti do sličnih zaključaka. Dodatak prozora prema moru uz osnovno unutarnje uređenje stijenke i ravne podloge buduće šetnice, ugradnja ventilacije, osvjetljenja i ozvučenja spada u osnovne zahvate. Ostalo su finese, kaže Filipović i dodaje kako se na prvi pogled najsloženiji čini posao ugradnje prozora.
Ugradnja prozora
Njegova zamisao podrazumijeva ugradnju prozora »na suhom« i to na način da se na bok tunelske cijevi nasloni prirubnica svojevrsnog i uvjetno nazvanoga »kesona« tako da obuhvati prostor u kojemu treba napraviti rezanje betonske stijenke tunela. Gornja strana toga kesona nalazila bi se iznad površine mora. Postoji nekoliko načina osiguranja učvršćenja i brtvljenja prirubnice uz vanjsku stranu tunela – od dinamičke brtve, utiskivanjem zraka ili vode u brtvu slično automobilskoj zračnici, koja ostvaruje vodonepropusnost između kesona i tunela, preko neoprenskih blokova kojima se pritezanjem postiže isti efekt, za krajnju je svrhu svejedno. Nakon učvršćivanja i postizanja brtvljenja, tumači Filipović, evakuiralo bi se more iz unutrašnjosti kesona i tako bi se
Klarić: Bakrani ne žele tunel!
Bez obzira što je Filipovićeva vizija oživljavanja tunela pozitivna, Bakrani zaziru od svake mogućnosti ponovnog korištenja ovog posljednjeg »crnog« spomenika nekadašnje Koksare.
– Strah građana Bakra, a i mene kao gradonačelnika, je prevelik da bi prihvatilo jednu ovakvu ideju. Tim više što postoje naznake, odnosno na adresu grada već su stizali upiti o ponovnom stavljanju u funkciju tunela i to u istu ili sličnu svrhu kakvoj je već služio. Naime, izgradnja ovakvog tunela je izuzetno skupa i mnoge bi tvrtke iskoristile njegovo postojanje. No, takvo nešto Grad Bakar neće dopustiti, kazao je bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić. Dodao je i kako je Bakru i Bakranima dosta onečišćenja i kako je za sve najbolje da se tunel ukloni i time okonča ova dugogodišnja priča.
Arko Pijevac: Odlična ideja! Filipovićevu viziju oživljavanja podmorskog tunela podržava Milvana Arko Pijevac.
– Kao biolog, mogu reći da mi se ideja izuzetno sviđa. Naime, Bakar je primorski grad s bogatim povijesnim i kulturnim naslijeđem. Izuzetnih je prirodnih osobina, od onih geomorfoloških do vegetacijskih. Nažalost, cijeli je krajobraz Bakarskog zaljeva devastiran zbog industrijskih postrojenja koja se tamo nalaze. Nekad izuzetno bogato područje vrstama morskih cvjetnica, algi i riba, danas je devastirano dugotrajnim djelovanjem raznih aktivnosti čovjeka. Stoga ideja o tunelu koji bi se prenamijenio za razgledavanje života u moru smatram pozitivnim pomakom u izboru gospodarskih djelatnosti ovoga područja. Obalni pojas najvrednije je zemljišno područje koje treba ostati dostupno svima, u obliku razvoja različitih turističkih djelatnosti s maksimalnim očuvanjem prirodnih osobitosti, ističe Arko Pijevac i dodaje kako je ovakva politika razvoja dugotrajno najisplativija za lokalno stanovništvo i što se tiče prihoda, i što se tiče očuvanja prirodnog okoliša. Zajedno ovi čimbenici daju visoku ocjenu kvalitete življenja. Tunel koji izgleda kao da lebdi u vodi mogao bi biti, ako to tehnologija dopušta, atraktivan prostor iz kojeg se može promatrati živi svijet podmorja, ponajprije riba i onih vrsta koje lebde u vodi. Slična ideja, odnosno izgradnja prostora iz kojeg bi se promatrao život u moru sagledavala se kroz Projekt podmorskog parka u Kostreni. Situacija da prostor već postoji i da ga se samo treba tehnički prilagoditi, daje naznake da bi ova ideja uz prihvaćanje javnosti mogla biti i relativno brzo ostvarena.
– Kako sam prije desetak godina s kolegama iz Instituta Ruđer Bošković ronila na tunelu, uočili smo jaku sedimentaciju, ali i to da je tunel dobra podloga za naseljavanje raznih bentoskih organizama, od algi, žarnjaka, mekušaca, mnogočetinaša i plaštenjaka. U realizaciji ovog projekta trebalo bi razmišljati o tome kako ribu zadržati u području oko tunela, što bi se moglo riješiti adekvatnim načinom hranjenja. Mišljenja sam da bi realizacija ovog projekta mogla pridonijeti razvoju Bakra kao izuzetno turistički zanimljive destinacije, zaključuje Arko Pijevac.
pristupilo vanjskoj stijenki tunela da bi se, istodobno s vanjske i unutrašnje strane tunela, probušila rupa na mjestu gdje je predviđen prozor. Na konačno izrezan i precizno dotjeran otvor spustio bi se gotov prozor, oblika koji odgovara izrezu. Prozor bi se sastojao od višestrukih ploha stakla koje bi se međusobno dodirivale preko sloja silikonskog ulja, kako bi se postigla čvrstoća na statički pritisak mora, a i na stres od mogućih udaraca, primjerice pada kakvoga sidra ili težega predmeta. U tome pogledu, kaže Filipović, slojevit je prozor daleko bolji od jednoga debeloga komada stakla, što dokazuje slična uporaba u oklopljenim vozilima. Proračun će raditi stručnjaci, ali faktor sigurnosti od primjerice tisuću posto zbog male dubine i pritiska od oko 0.7 bara neće biti teško postići. Takav gotov prozor zabrtvit će se olovnom ili plastičnom brtvom prema stijenci tunela, a završno nalijevanje mora na gotov prozor pritisnut će ga odgovarajućom silom na njegovo mjesto i tako osigurati vodonepropusnost i uporabnu sigurnost. Keson se seli na sljedeće mjesto izrezivanja i postupak se ponavlja. Po završenom instaliranju s jedne strane tunela, keson se drugom stranom tunela vraća u sličnim koracima, ali u obrnutom smjeru, instalirajući prozore u cik-cak rasporedu prema onim umetnutima.
Maštovit prolaz »kroz more« – Raspored vanjskih podvodnih reflektora, unutarnje opremanje i uređenje tunela i šetnice sve do detalja kao što je, recimo, odabir glazbe kojom je moguće popratiti jedinstven posjet podmorju, ograničeno je jedino maštom. Jednako, ima nekoliko načina i razina prolaska posjetitelja »kroz more«, od edukacijskih organiziranih posjeta turista i školske djece, preko provođenja invalidnih osoba ili stručnih skupina, pa do šetnje slučajnih prolaznika ili drugih uživatelja u podmorju, tumači Filipović.
Njegova vizija oživljavanja tunela za transport koksa koji je i nakon trideset godina starosti u izvanrednom stanju uključuje i uređenje okoliša, dok u budućnosti zamišlja povratak posve čistog Bakarskoga zaljeva bogatog ribom, i nada se poznatoj noćnoj slici zaljeva kojim se proteže karakterističan i prelijep dvored podmorskih svjetala.
– Jednog dana bakarske Koksare i nekadašnje čađave cijevi tada se više nitko neće ni sjećati, jer s nama starijima umiru naši simboli. Nadam se da ćemo potomcima moći ostaviti znatno ljepšu uspomenu, zaključuje Filipović.
http://novine.novilist.hr/default.asp?W ... 328592863P
Postao/la Papalina » 14.12.2014, 09:36 
Gledaj na youtube.com
