Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Riječki razvojni projekti
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 27.7.2014, 19:52

U kolovozu počinje izgradnja kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali


Zagrebačka obala.jpg
Zagrebačka obala.jpg (49.21 KiB) Pogledano 186 puta


pocinje-izgradnja-kontejnerskog-terminala-na-Zagrebackoj-obali.jpg
pocinje-izgradnja-kontejnerskog-terminala-na-Zagrebackoj-obali.jpg (57.04 KiB) Pogledano 703 puta

Ova investicija očekuje se još od 2003. kada je sa Svjetskom bankom potpisan ugovor o kreditu za realizaciju projekta Rijeka Gateway

RIJEKA Izgradnja novog kontejnerskog terminala riječke luke na Zagrebačkoj obali trebala bi na terenu započeti u drugoj polovici kolovoza. Riječ je o jednom od najvažnijih i najduže iščekivanih projekata Rijeka Gatewaya, koji je predviđen davne 2003. godine kada je ugovoren kreditni aranžman sa Svjetskom bankom. Točno 11 godina poslije, nakon jednog neuspješnog pokušaja izgradnje i raskida ugovora s japanskom tvrkom Kajima, Zagrebačka obala nalazi se na novom početku. Ovoga puta u nešto lošijim uvjetima na tržištu, kako zbog krize brodara, tako i zbog otvaranja novih i jačanja konkurentskih pomorskih i logističkih puteva od Dalekog istoka prema Europi. Te okolnosti svakako ne idu na ruku ambicioznim planovima razvoja kontejnerskog prometa u Rijeci, ali je isto tako činjenica da su ovaj put planovi gradnje kontejnerskog terminala bolje i sveobuhvatnije pripremljeni, jer se paralelno radi i na pripremi projekta izgradnje spojne ceste D-403, kao i na spuštanju drugog željezničkog kolosijeka kroz središte Rijeke, na što se nadovezuje i projekt nizinske pruge. Valja se nadati kako tijekom gradnje terminala neće biti neugodnih iznenađenja kakvo se dogodilo s nepredviđeno lošim stanjem tla u podmorju 2008. godine, kao i da će drugi pokušaj gradnje značiti i drugu sreću za projekt Zagrebačke obale.

Građevinska dozvola

U Lučkoj upravi Rijeka navode kako će do kraja ovog mjeseca biti odobrena građevinska dozvola, što je bila posljednja prepreka za otvaranje gradilišta od strane talijanskog konzorcija koji čine tvrtke JV Grandi Lavori Fincosit S.p.a., Construction Co.Ed.Mar. S.r.l. i Impresa Construzioni Giuseppe Maltauro S.p.a. Njima je na javnom natječaju pripao posao izgradnje 400 metara duge obale na budućem terminalu, koji je vrijedan 70,6 milijuna eura. Talijanski graditelji platili su upravnu pristojbu za izdavanje građevinske dozvole, a nakon objave Ministarstva graditeljstva o javnom uvidu postupka koji traje 10 dana, bit će izdana građevinska dozvola. Ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak naglašava kako je sada sasvim izvjesno da izgradnja terminala počinje u kolovozu.

– Zadovoljni smo jednim doista velikim poslom koji je iza nas. Ujedno smo i optimistični. Sve se i dalje odvija prema terminskom planu, što znači da očekujemo kako će posao biti završen u skladu sa rokovima, a to znači sredinom 2017. godine. U kolovozu će uslijediti organizacija gradilišta. Konzorcij talijanskih tvrtki će početi graditi prve kesone u Italiji, a oni će se zatim dopremati u Rijeku. Paralelno će ovdje stići i njihova mehanizacija, uredit će se montažne radionice, postaviti dizalice i dopremiti veći broj plutajućih specijaliziranih platformi, tako da će uskoro biti vidljive aktivnosti na gradilištu obale. Riječ je o složenim radovima, ali talijanske tvrtke imaju iskustvo i znanje u takvim projektima, ističe Mezak, koji napominje kako se priprema realizacije projekta odužila i zbog promjene Zakona o građenju, koji je nalagao provedbu revizije projektne dokumentacije, te niz drugih aktivnosti. No, zbog toga će u vrijeme završetka gradnje biti lakše i efikasnije ishodovanje uporabne dozvole za novi terminal.


Prva faza

U prvoj fazi projekta predviđena je izgradnja pristaništa u dužini od 400 metara s dubinom mora od minimalno 20 metara, čime bi se omogućio privez najvećih kontejneraša u svijetu. Paralelno s izgradnjom terminala realizirala bi se i izgradnja spojne ceste D 403, te rekonstrukcija ranžirnog kolodvora za potrebe ukrcaja i iskrcaja kontejnera s vagona na periferiji terminala. Uz pripremu gradnje provodio se i postupak natjecanja za koncesionara na novom terminalu. Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka odlučilo je dodatno produžiti natječaj do kraja ove godine kako bi dobilo što kvalitetnijeg partnera među uglednim brodarima i lučkim operaterima, koji su iskazali interes za koncesiju.

– Imali smo jednoglasne reakcije najznačajnijih brodara i operatera koji su iskazali spremnost dostaviti ponudu na natječaj za koncesionara na Zagrebačkoj obali. Od nas su tražili značajnije produženje roka za dostavu ponuda zbog previranja na tržištu brodskog prostora izazvanog prije svega raspadom Alijanse P3 (Maersk, CMA-CGM, MSC) i potencijalnim formiranjem manje Alijanse 2M (bez CMA-CGM), te utjecajem Alijanse CKYHE (Cosco, K Line, Yang Ming, Hanjin Shipping i Evergreen Line) na linijama Azija - Mediteran, kao i Alijanse G6 (APL, Hapag-Lloyd, Hyundai Merchant Marine, MOL, NYK Line, OOCL). Zbog toga je rok za dostavu ponuda produžen do kraja ove godine. U razdoblju do kraja godine Hrvatska će aplicirati za sredstva Kohezijskog fonda - CEF (Connecting Europe Facilities) upravo za sufinanciranje izgradnje objekata infrastrukture na riječkom prometnom pravcu, pa će i ta aktivnost umanjiti neizvjesnost, a time i rizike, potencijalnih koncesionara. Tu je riječ o izgradnji dodatnih 280 metara obale, što će vjerujem pozitivno utjecati i na interes potencijalnih koncesionara. Također, u istraživanju tržišta ustanovili smo da postoji interes i za gradnju obale u maksimalnoj dužini od 1.200 metara. I tu smo opciju predvidjeli i omogućili za jednu dalju budućnost kako bismo potencijalnim partnerima poručili da se u Rijeci može računati na još veći kontejnerski promet, koji je u skladu s kapacitetom i mogućnostima ceste D 403 i željezničke mreže. Činimo sve kako bismo dobili što boljeg partnera i što veći interes na natječaju, zaključuje Mezak.


Cesta D-403

Osim navedenog, u fazi rješavanja je i zadnji problem vezan uz imovinskopravne odnose, a riječ je jedinoj neriješenoj čestici na području buduće koncesije na terminalu, skladištu broj 30 površine 3.884 četvornih metara za koju je Općinski sud u Rijeci na prijedlog Županijskog državnog odvjetništva donio rješenje o upisu pomorskog dobra.


Ukoliko se planovi počnu ispunjavati u predviđenim rokovima, već bi iduće godine gradnju infrastrukture na novom terminalu trebao pratiti i početak izgradnje ceste D-403, koja će spojiti Zagrebačku obalu s čvorom Škurinje na riječkoj zaobilaznici. Riječ je o cesti dugoj oko 2,5 kilometara, izuzetno skupom i zahtjevnom projektu, čiji je najvažniji objekt trotračni tunel Rujevica dug oko 1.300 metara. Kad se svemu pridodaju ambiciozni planovi gradnje željezničke infrastrukture u središtu grada jasno je da bi idućih godina Rijeka trebala postati veliko gradilište u nizu projekata, čiji je zajednički cilj stvoriti najveću kontejnersku luku na sjevernom Jadranu s ukupnim kapacitetom Brajdice i Zagrebačke obale većim od milijun TEU-a. Preostaje tek vidjeti koliko će vremena biti potrebno da se taj cilj ispuni.kraj teksta

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/U ... ckoj-obali



Neka se izgradi, jer će nam ostat infrastruktura (možda) ako glupani i to ne prodaju.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#2  PostPostao/la Adamić » 7.8.2014, 03:42

NOVI KONTEJNERSKI TERMINAL ODOBRENA GRAĐEVINSKA DOZVOLA
Gradnja Zagrebačke obale počinje već idućeg tjedna
Za nekoliko mjeseci očekuje se doprema prvih kesona koji se grade u Brindisiju u Italiji, a do tada će na gradilištu biti pripremni i organizacijski radovi

RIJEKA » Idućeg tjedna počinje izgradnja novog kontejnerskog terminala riječke luke na Zagrebačkoj obali kao što je bilo i najavljeno prije nekoliko tjedana iz Lučke uprava Rijeka. Krajem kolovoza ili početkom rujna očekuje se i svečano otvorenje najvažnijeg projekta Rijeka Gatewaya, te bi gradilište protokolarno trebao otvoriti resorni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak naglašava da je građevinska dozvola napisana, što znači da je uklonjena i posljednja administrativna prepreka pred Zagrebačkom obalom.
– Radovi na terenu započinju narednog tjedna, ali će biti riječ o čišćenju i organizaciji budućeg gradilišta tako da neće biti nekih spektakularnih prizora. Konzorcij talijanskih tvrtki je spreman krenuti i u roku od nekoliko mjeseci očekuje se doprema prvih kesona, koji se grade u Brindisiju u Italiji. Istovremeno će se organizirati postrojenje za gradnju kesona na području Zagrebačke obale, te će se paralelno odvijati ugradnja kesona i nasipavanje, koji će se kombinirati u gradnji. Ne očekujemo gužve na prometnicama u gradu zbog nasipavanja, jer će se najveći dio materijala dopremati morem preko specijaliziranih barži, a materijal će dolaziti iz nekoliko kamenoloma u Istri s kojima su talijanski građevinari dogovorili suradnju. Najvažnije je da smo krenuli i da smo još uvijek u zadanim rokovima, te planiramo dovršiti terminal sredinom 2017. godine, kazao je Mezak.
Zagrebačku obalu će graditi talijanski konzorcij tvrtki JV Grandi Lavori Fincosit S.p.a., Construction Co.Ed.Mar. S.r.l. i Impresa Construzioni Giuseppe Maltauro S.p.a. Njima je na javnom natječaju pripao posao izgradnje 400 metara duge obale na budućem terminalu. Ugovor je vrijedan 70,6 milijuna eura, a potpisan je u travnju 2012. godine. Hrvatske ceste također pripremaju dokumentaciju za početak izgradnje ceste D-403, koja će spojiti Zagrebačku obalu s čvorom Škurinje na riječkoj zaobilaznici. Riječ je o cesti dugoj oko 2,5 kilometara, čiji je najvažniji objekt trotračni tunel Rujevica dug oko 1.300 metara.

D. PAJIĆ
:gore :zastava:

Poslikao sam cijelo to područje za našu arhivu , baš nedavno kad sam bio na vrhu najvećeg stambenog nebodera u Hrvatskoj. :slikanje:
Ako vas zanimaju slike stavit ću ih.

novica
Poznata osoba
Poznata osoba
 
Postovi: 18
Teme: 2
Pridružen: 27.4.2013, 21:18

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#3  PostPostao/la novica » 7.8.2014, 11:56

A šta je sa kulturnom baštinom????!!

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#4  PostPostao/la Adamić » 7.8.2014, 14:32

Nije loše za pročitat: Obilazak Metropolisa, silosa i ostalih lučkih građevina

izgradnja kontejnerskg terminala Zagrebačka pristanište.jpg


Na Fazu 1 naslanjat će se Faza 1A koja predviđa proširenje skladišnih površina prema kopnenom dijelu terminala sve do granice obuhvata odnosno do ranžirnog kolodvora. U ovoj fazi planirano je rušenje skladišta 23, 23a, 24, 26, 27, 29 i 34 te adaptacija zaštićenog skladišta 22 za potrebe administrativno-operativnih poslova.

Ključne karakteristike područja kontejnerskog terminala koje pokrivaju Faze 1 i 1A jesu:

• Obalni zid dužine 400 metara, uključujući Bratislavsko pristanište
• Područje od 15 hektara, od kojih je 12 hektara skladišni prostor za kontejnere (1,968 TEU skladišnih polja), a 2,5 hektara predstavlja ukrcajno/iskrcajni terminal za vagone

skladiste 22 i 24 zagrebačko pristanište.jpg

Skladište 22 koje čini Metropolis neće bit srušeno. Da nema interneta, foruma , portala koji informiraju javnost , ovo bi sve u tišini bilo predviđeno za rušenje , što i je bilo ! Desno je skladište broj 24 i to se ruši (piše broj skladišta na slici).

novica
Poznata osoba
Poznata osoba
 
Postovi: 18
Teme: 2
Pridružen: 27.4.2013, 21:18

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#5  PostPostao/la novica » 7.8.2014, 15:54

To je to. Olakšali ste mi Adamiću!

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#6  PostPostao/la Adamić » 9.8.2014, 19:16

Mulj ispred riječke obale :ne znam: , bila je priča o tome prije..,koliko se sjećam.
Zagrebačka obala: Kesonima kroz 40 metara mulja!
Projekt Delta Nizozemska kesoni.jpg
Projekt Delta Nizozemska kesoni.jpg (28.87 KiB) Pogledano 638 puta

Slaganje Kesona: Projekt Delta Nizozemska

Zahvaljujući destruktivnoj administrativnoj podjeli RH, umjesto ultra velikoga kontejnerskog terminala Krk- Sjever, najavljeni su radovi na kontejnerskom terminalu u samom centru grada, na Zagrebačkoj obali. Planovi koji su napravljeni krajem 70-tih godina prošlog stoljeća, a koji su trebali premjestiti riječku luku i industriju u Bakarski bazen i na sjever otoka Krka razbili su se kao kula od karata dolaskom gradonačelnika i načelnika novih jedinica lokalne samouporave riječkog prstena. Riječka luka i riječka industrija su bili jedno tijelo, raspoređeni od Omišlja pa sve do 3.maja. Politikom «izoliranih otoka», gradonačelnicima i načelnicima novih JLS uspjelo je ono što je malo tko mogo predvidjeti. Rijeka nije više niti lučki niti industrijski grad. Kada za nekih 20 do 30 godina analitičari i povjesničari budu tražili prelomni trenutak ekonomskog kolapsa Rijeke i Kvarnera, vjerojatno će taj trenutak ocijeniti ključnim. Krivi ljudi na krivim mjestima u krivo vrijeme i s krivim odlukama na žalost mogu jedno kompaktno privredno područje potencijalno toliko osakatiti da se najvjerovatnije više nikad neće moći oporaviti.

Planovi za izgradnju terminala na Zagrebačkoj obali datiraju još iz 2003 godine. Ono što ovaj terminal čini posebnim je činjenica da će se raditi na muljevitom podmorju. Taj mulj je na nekim dijelovima debljine i do 40 metara što je definitivno veliki izazov za statičare i inženjere. Zbog izuzetno teških uvjeta gradnje prihvaćena je metoda ugovaranja projektiranja i građenja čime bi se omogućilo izvođaču da odabere troškovno najpovoljniju strukturu pristaništa.

Kao i kod Japanaca ,koji su upravo zbog muljevitog teren napustili projekt i talijanski izvođači su izabrali tehniku kesona. Postoje različite izvedbe kesona ali ovaj koji će se najvjerojatnije koristiti za muljevita tla je konstrukcija oblikom poput okrenutog sanduka koji se upušta u tlo slično bunaru, samo što se iz radne komore voda istiskuje povećanim tlakom zraka.
Slaganje Kesona: Projekt Delta Nizozemska

Kada se keson spusti na muljevito tlo onda se vrši ispiranje pod pritiskom ili isisavanje mulja podtlakom. Čišćenjem mulja u radnoj komori pritisak mase kesona djeluje vertikalno na podlogu te keson ulazi sve dublje u mulj. Paralelno sa penetriranjem kesona nadograduje se stup koji viri van iz vode. Ovisno o strukturi gradnje pristaništa kesoni se mogu poslagati jedan do drugoga i zaranjati zajedno stvarajući tako vodenu branu. Inače, treba spomeniti da su ovu tehniku izmislili i razradili majstori podmorskih radova – Nizozemci .

Izazovi su veliki za projektante, izvođače ali i za investitore. Bez obzira što je ovaj put izvršeno sondiranje podmorja ovakvi projekti uvijek daleko premašuju cijenu od onoga što je planirano. Samo za usporedbu, Delta projekt je bio procijenjen na 680-900 milijona €, a cijena je na kraju bila 5 puta veća (5 milijardi).

Uz cestu D403 sa svojim 1600 metarskim tunelom, svako veće odstupanje od planirane cijene od ovog projekta mogu napraviti riječki Obrovac.

Bez obzira sto ja osobno mislim o ovakvom projektu u samom centru grada duboko se nadam da ovo neće biti još jedan riječki fijasko, sličan onome na putničkom terminalu. Građani ovog grada zaslužuju da im se jednom dogodi i nešto pozitivno. (Ri Privredni Barometar: Boris Bradarić)

http://www.rijekadanas.com/zagrebacka-o ... ara-mulja/

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#7  PostPostao/la Adamić » 27.8.2014, 20:50

ZAGREBČKA OBALA BRODOM TALIJANSKIH GRAĐEVINARA STIGLA OPREMA ZA IZGRADNJU
»Daniela« dopremila signalne plutače
brod za prijevoz generalnog tereta »Daniela.jpg
brod za prijevoz generalnog tereta »Daniela.jpg (17.63 KiB) Pogledano 561 puta

»Daniela« je privezana ispred skladišta br. 27 na Zagrebačkom pristaništu
RIJEKA » U riječku luku jučer je uplovio brod za prijevoz generalnog tereta »Daniela«, koji je dopremio prvu opremu za izgradnju kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali. Kako navode u Lučkoj upravi Rijeka, brod talijanskog konzorcija, koji će graditi terminal, dopremio je pripremnu opremu za izgradnju, a riječ je o dvije vrste signalnih plutača koje služe za označavanje morske zone gradilišta, te ujedno služe kao sidrene plutače za plovnu opremu izvođača gradnje. »Daniela« je privezana ispred skladišta br. 27 u riječkoj luci na Zagrebačkom pristaništu, a u Rijeku je stigla iz talijanske luke Chioggia.
Projekt Zagrebačke obale u okviru Rijeka Gatewaya hrvatska Vlada proglasila je u travnju ove godine strateškim projektom RH, a vrijednost ukupnih troškova projekta procjenjuje se na 1,6 milijardi kuna. Kako navode u Lučkoj upravi Rijeka, u prvoj fazi predviđena je izgradnja pristaništa u dužini od 400 metara s dubinom mora od minimalno 20 metara, te bi se paralelno s izgradnjom terminala trebala realizirati izgradnja spojne ceste D 403 i rekonstrukcija ranžirnog kolodvora za potrebe ukrcaja i iskrcaja kontejnera s vagona na periferiji terminala. Posao projektiranja i izgradnje Zagrebačke obale obavit će konzorcij talijanskih tvrtki u kojem se nalaze JV Grandi Lavori Fincosit S.p.a., Construction Co.Ed.Mar. S.r.l., Impresa Construzioni Giuseppe Maltauro S.p.a., a rok gradnje je do sredine 2017. godine. Koncesionar na budućem kontejnerskom terminalu još nije odabran, a rok natječaja produžen je do kraja godine.

D. PAJIĆ
Izvor: Novi list

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#8  PostPostao/la Adamić » 28.8.2014, 18:57

Uhvaćen u kadru :slikanje: !
brod daniela plutace zagrebačka obala rijeka (1).JPG
brod daniela plutace zagrebačka obala rijeka (1).JPG (169.34 KiB) Pogledano 542 puta

brod daniela plutace zagrebačka obala rijeka (2).jpg

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#9  PostPostao/la Adamić » 3.9.2014, 14:36

RIJEKA GATEWAY HRVATSKE CESTE PRIPREMAJU NATJEČAJ ZA PRVU FAZU CESTE IZMEĐU LUKE I ČVORA ŠKURINJE
Krajem godine počinje izgradnja ceste D-403
Projekt se procjenjuje na 500 milijuna kuna, a rok izgradnje je četiri godine

d 403 cvor skurinje.jpg
d 403 cvor skurinje.jpg (64.47 KiB) Pogledano 520 puta

Izgradnja ceste D-403 počet u čvoru Škurinje * Foto: D. ŠKOMRLJ
RIJEKA » Gradnja ceste D-403 trebala bi započeti krajem ove ili početkom naredne godine i to unutar čvora Škurinje, gdje se planira uređenje spoja sa Osječkom ulicom, te Hrvatske ceste rade na pripremi prvog natječaja za cestu D-403, koji bi trebao biti objavljen tijekom jeseni. Na čvoru Škurinje planiraju se početni i manji radovi ukoliko se uzme u obzir da je cesta ukupno duga 3,2 kilometra, kao i da su još uvijek u fazi rješavanja imovinsko-pravni odnosi, koji su prilično zahtjevni, jer je predviđeno rušenje oko 60 objekata na trasi buduće ceste. Cijeli projekt je ukupno vrijedan oko 500 milijuna kuna, te bi izgradnja prema planovima HC-a trebala biti dovršena u roku od četiri godine, što znači da bi cesta D-403 mogla biti u prometu u drugoj polovici 2018. godine, što je otprilike godinu dana kasnije od planiranog završetka izgradnje novog terminala na Zagrebačkoj obali. No, taj je rok u ovom trenutku neslužben, te može biti otvorena opcija gradnje ceste u kraćem vremenskom periodu, što će se vidjeti nakon raspisivanja natječaja za građenje na svim dionicama.
Kako navode u Hrvatskim cestama, ukupno je predviđeno ishodovanje 10 građevinskih dozvola, a zasad je odobrena građevinska dozvola za prvu fazu raskrižja u čvoru Škurinje, dok su ostale poddionice na razini lokacijske dozvole. Gradnja ceste D-403 podijeljena je po fazama, te su najvažniji objekti tunel Podmurvice (1.250 metara), vijadukt Piopi (316 m) i vijadukt Mlaka (144 m). Cesta je u najvećem dijelu trotračna, a osim što će predstavljati izravnu vezu obilaznice i novog kontejnerskog terminala luke, kao nova gradska prometnica povezivat će naselja Škurinje, Podmurvice i Mlaku, jer će se s ceste D-403 urediti i spojevi na Osječku, Zvonimirovu i Baračevu ulicu. Spojevi na mrežu gradskih ulica predviđeni su s dvije prometne trake.
Projekt ceste D-403 ujedno je dio Rijeka Gatewaya, koji je proglašen strateškim investicijskim projektom RH, te će gradnja objekata infrastrukture na riječkom prometnom pravcu biti kandidirana za sufinaciranje iz sredstava strukturnog Kohezijskog fonda Europske unije.

D. PAJIĆ
Novi list

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#10  PostPostao/la Adamić » 6.10.2014, 19:39

Brod Guang Rong ispred Zagrebačke obale. (3.10.2014.) . Brod je izgrađen 2001.i plovi pod ciparskom zastavom.
guang rong rijeka 3.1.0.2014 (1).jpg
guang rong rijeka 3.1.0.2014 (1).jpg (200.14 KiB) Pogledano 417 puta

guang rong rijeka 3.1.0.2014 (2).jpg
guang rong rijeka 3.1.0.2014 (2).jpg (199.83 KiB) Pogledano 417 puta


Čini se da su počeli radovi.

guang rong rijeka 3.1.0.2014 (3).jpg

Brod je dugačak 105 metara i širok 25, posada 16 članova.

Nuova CO.ED.MAR Rijeka (1).jpg
IMO number 9236133
Nuova CO.ED.MAR Rijeka (1).jpg (31.37 KiB) Pogledano 417 puta

Nuova CO.ED.MAR Rijeka (2).jpg
Nuova CO.ED.MAR Rijeka (2).jpg (107.47 KiB) Pogledano 417 puta


Spominje se i na stranicama grupacije CO.ED.MAR , koja je pobijedila na natječaju za izgradnju Zagrebačke obale. Piše da su za 18 milijuna € bili jeftiniji. Znate onu što jeftinije to gore. Nadam se da se neće pokazati lošim.

The Italian group of companies made a lower offer than German Strabag, 70,6 million Euros in comparison to Strabag’s 88 million Euros.
http://www.coedmar.it/en/news/world-ban ... oject.html
http://www.coedmar.it/wordpress/wp-cont ... 4.2013.pdf

Fiuman
Rijekofil
Rijekofil
 
Postovi: 1723
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#11  PostPostao/la Fiuman » 11.10.2014, 11:50

Nasipavanje Zagrebačke obale...
10419691_10204822883351699_1393342433_n.jpg

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#12  PostPostao/la Adamić » 14.10.2014, 12:11

Jeee.. tako je...Iskreno meni je samo dobra cesta D403 i modifikacija željez.pravca kroz Rijeku ostalo je buulshit "pametnih politčara" . Luku treba preseliti na Krk i neka općina uzima naknadu a profit ionako ide u državnu blagajnu tako da Rijeka nema od toga ništa osim u plaćama radnika , fizikalaca većinom radnika iz Bosne i ostalih krajeva Hrvatske.


Iz Italije stigao prvi keson na budući kontejnerski terminal
Počelo nasipavanje Zagrebačke obale


Rijeka Gateway projekt Zagrebacka obala.jpg
Rijeka Gateway projekt Zagrebacka obala.jpg (25.79 KiB) Pogledano 358 puta

U tijeku natječaj za budućeg koncesionara na terminalu, do kraja godine traje rok za dostavu ponuda

RIJEKA Iz talijanskog Brindisija ovog je vikenda u Rijeku dopremljen prvi keson, koji će biti ugrađen u temelje budućeg kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali. Ukupno bi četiri kesona trebala biti dopremljena iz Italije, dok će svi ostali biti proizvedeni u Rijeci nakon što se na gradilištu organizira betonara i ostatak postrojenja za proizvodnju kesona. Kako ističe ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak, nedavno je građevinska dozvola za Zagrebačku obalu dobila pravomoćnost te se do kraja ovog mjeseca planira svečano otvorenje gradilišta na kojem bi trebali prisustvovati i predstavnici hrvatske Vlade.

Svaki keson težak 4.000 tona

Keson u osnovi predstavlja veliki armirano-betonski blok čija dužina iznosi 20,8 metara, širina 11 metara, a visina 22,9 metara. Samo četiri kesona grade se u Brindisiju, a dodatnih 45 kesona će biti izgrađeno u Rijeci, što je i logično, jer i transport ovih betonskih divova predstavlja određeni trošak. Svaki keson težak je oko 4.000 tona, ukupno će ih biti 49, što znači da njihova ukupna masa iznosi 196.000 tona.

– Nasipavanje obale je u tijeku i polako se gradilište zahuktava i organizira u skladu s planovima i rokovima. Paralelno teče i natječaj za budućeg koncesionara na terminalu te do kraja godine traje rok za dostavu ponuda. Vrlo ozbiljna opcija je izmjena dijela planova za financiranje projekta Zagrebačke obale. Imamo mogućnost kandidirati prema europskim fondovima projekt izgradnje dodatnih 280 metara obale terminala, što je trebala biti obveza budućeg koncesionara. Međutim, s obzirom na tp da u relativno kratkom roku možemo doći do nepovratnih europskih sredstava u vrijednosti od čak 85 posto projekta, nastojat ćemo tu opciju iskoristiti. Vjerujem da već u veljači iduće godine možemo dobiti zeleno svjetlo za financiranje iz europskih fondova, što bi svakako donijelo novu vrijednost cijelom projektu te dodatno potaknulo koncesionare da se prijave na natječaj, jer će cijeli projekt biti i za njih atraktivniji s obzirom na to da bismo dobili na korištenje obalu u dužini od ukupno 680, a ne 400 metara kako je bilo predviđeno. Naš najvažniji partner naravno i dalje ostaje Svjetska banka, ali je cilj doći do nepovratnih sredstava EU fondova ne samo za novi kontejnerski terminal već i za uređenje dvaju željezničkih kolodvora. Prvi je onaj uz kontejnerski terminal Brajdica, a drugi je ranžirni teretni kolodvor, čije je uređenje predviđeno na području Mlake odmah u nastavku uz novi kontejnerski terminal, naglašava Mezak.

Kako iz svega proizlazi, praktično za sve ključne infrastrukturne projekte u Rijeci tek predstoje pregovori oko financiranja i to kroz apliciranje prema fondovima Europske unije. Naime, Hrvatske ceste također namjeravaju kandidirati sufinanciranje za cestu D-403, koja spaja čvor Škurinje na riječkoj obilaznici i Zagrebačku obalu, a slično je i sa željezničkim projektima u Rijeci. Prije svega se to odnosi na izgradnju drugog željezničkog kolosjeka kroz grad, gdje je najvažnija dionica od Škrljeva do Zagrebačke obale. Sve to znači da još uvijek predstoji obavljanje velikog posla na rješavanju financiranja cestovnih i željezničkih projekata kako bi se novi kontejnerski terminal prometno povezao sa zaleđem. Gradnja Zagrebačke obale je počela, a to bi ipak trebala biti najvažnija potpora gradnji ceste i željeznice. Pritom je važno voditi računa o rokovima, jer bi Zagrebačka obala trebala biti izgrađena u drugoj polovici 2017. godine nakon čega predstoji i dodatno vrijeme za opremanje terminala, koji u punoj funkciji može biti tek kad se sve tri komponente spoje i realiziraju – pomorski terminal, željeznička pruga i cesta D-403.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/P ... acke-obale

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#13  PostPostao/la Adamić » 14.11.2014, 21:12

milanovic rh premijer zagrebacka obala obersnel rijeka (1).jpg
milanovic rh premijer zagrebacka obala obersnel rijeka (1).jpg (93.5 KiB) Pogledano 304 puta

milanovic rh premijer zagrebacka obala obersnel rijeka (2).jpg
milanovic rh premijer zagrebacka obala obersnel rijeka (2).jpg (75.3 KiB) Pogledano 304 puta

milanovic rh premijer zagrebacka obala obersnel rijeka (3).jpg
milanovic rh premijer zagrebacka obala obersnel rijeka (3).jpg (72.53 KiB) Pogledano 304 puta

milanovic rh premijer zagrebacka obala obersnel rijeka (4).jpg
milanovic rh premijer zagrebacka obala obersnel rijeka (4).jpg (99.95 KiB) Pogledano 304 puta

milanovic rh premijer zagrebacka obala obersnel rijeka (5).jpg
milanovic rh premijer zagrebacka obala obersnel rijeka (5).jpg (79.66 KiB) Pogledano 304 puta

Milanović, Obersnel i Komadina obilaze Zagrebačku obalu / Snimio Sergej DRECHSLER





Hrvatski premijeri Zoran Milanović danas je u Rijeci obišao gradilište Zagrebačke obale, gdje su radovi počeli prije dva mjeseca, a kasnije je prisustvovao i primopredaji Mljeta, novog trajekta iz Jadrolinijine flote.



Odgovarajući na novinske upite o proračunu, Milanović je kazao da je on realan i odgovoran.

- Proračun nije razvojni i socijalan, to bi značilo da je savršen. Proračun ne može biti savršen, ravnoteža mora postojati, a uštede su realne. Tu smo procjenu slušali osam godina dok se pljačkalo u isto vrijeme - rekao je Milanović.

Prokomentirao je i kritike da su političke stranke dobile više novca, dok su se svi drugi morali odricati. Prema Milanoviću, ta konstantacija baš i ne stoji, već da su to pravila igre, koja su dobra jer osiguravaju da se u politici zna odakle dolazi novac.

- Sada su računi čisti,jer država će, čim uđeš u parlament, financirati određene troškove kampanje. Osim nešto novca za plaće, sve što stranci treba je novac za kampanje, a taj novac sada nadziremo strože nego ikada - poručio je premijer.

Zagrebačka je obala strateški Vladin projekt ukupno vrijedan 300 milijuna eura. Riječka će se luka, smatraju u Vladi, novim kontejnerskim terminalom pozicionirati među najveće kontejnerske luke u regiji na važnom pravcu za povezivanje Dalekog istoka i Srednje Europe.

Rijeka Gateway projekt planira se graditi u dvije faze koje će predstavljati funkcionalnu cjelinu. Prva faza izgradnje i investicije u vrijednosti 88 milijuna eura, podrazumijeva izgradnju pristaništa u dužini od 400 metara sa skladišnom površinom od 15 hektara u zaleđu. Očekivani godišnji prekrcajni kapacitet nakon završetka prve faze izgradnje terminala je 400.000 kontejnera, a nakon druge faze kapacitet prekrcaja bio bi do 650.000 kontejnera na godinu.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatsk ... fault.aspx

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#14  PostPostao/la Adamić » 14.12.2014, 11:26

KONTEJNERSKI TERMINAL NA ZAGREBAČKOJ OBALI NAJVAŽNIJI JE I NAJSKUPLJI RIJEČKI PODUHVAT, KOJI ĆE ZA TRI GODINE MOĆI PRIMITI NAJVEĆE KONTEJNERAŠE
Najdublji terminal sjevernog Jadrana traži koncesionara
Trenutno su u centru zbivanja talijanski graditelji, koji pletu impresivnu mrežu 4.600 pilota na koje će »zasjesti« 49 kesona buduće obale, ali najvažnija je priča, hoće li se i tko će se od brodara i operatera javiti do 19. prosinca kada završava natječaj

Darko PAJIĆ, snimio Marko GRACIN

Darko PAJIĆ, snimio Marko GRACIN
Gradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali u ovom je trenutku najvažniji riječki projekt, jedan od strateških projekata hrvatske Vlade, te jedan od projekata kojeg Hrvatska kandidira za financiranje u okviru novog europskog investicijskog plana. Nije pretjerano reći kako o izgradnji novog kontejnerskog terminala riječke luke ovisi izravno i niz drugih investicija vrijednih ukupno više od tri milijarde kuna.
Prva je cesta D-403, koja bi trebala povezati terminal i riječku obilaznicu u dužini od 2,5 kilometra i koštala bi čak 750 milijuna kuna. Zatim slijedi i projekt izgradnje drugog riječkog kolosjeka, te modernizacije i izgradnje teretnog ranžirnog kolodvora na Mlaci, koji bi bio u funkciji terminala. Izgradnja 400 metara Zagrabačke obale košta 70,6 milijuna eura, a toj investiciji treba pridodati i planirani dodatak izgradnje još 280 metara obale, koji bi se trebao financirati sredstvima Europske unije. Na kraju dolazi i investicija budućeg koncesionara u opremanje terminala, koja će sigurno biti veća od 100 milijuna eura. Prethodno će ipak trebati pričekati na rezultate natječaja za koncesionara, kojeg je raspisala Lučka uprava Rijeka, a trebao bi biti zaključen do kraja ove godine.

Talijanski konzorcij

Značajne riječke investicije u prometnoj infrastrukturi izravno su ovisne o uspjehu gradnje terminala, koju provodi konzorcij talijanskih tvrtki u kojemu su Grandi Lavori Fincosit, Nuova Co.Ed.Mar. i Impresa Construzioni Giuseppe Maltauro. Nakon što je u kolovozu počela organizacija gradilišta, te su iz talijanske luke Brindisi dopremljeni prvi kesoni, može se reći kako je danas gradnja terminala u punom jeku i u skladu s terminskim rokovima. Riječ je o prilično originalnom projektu izgradnje obale, koji uključuje kombiniranje nekoliko metoda gradnje, podmorskog nasipavanja, ugradnje kamenih pilota i postavljanja kesona. Stoga je zanimljivo predstaviti projekt i sve ono što bi se trebalo događati na Zagrebačkoj obali u naredne tri godine.
Voditelj projekta Zagrebačke obale iz Lučke uprave Rijeka Rajko Račeta pojašnjava kako je jedan od najvećih problema projekta bilo loše stanje podmorja zbog kojeg je već ranije propao prvi ugovor s japanskom tvrtkom Kajima.
– U pripremi je napravljeno nekoliko snimanja podmorja najmodernijom tehnikom, te sada postoje doista detaljne i kvalitetne informacije tako da neugodnih iznenađenja ne bi smjelo biti. Udruga talijanskih tvrtki ponudila je uz najbolju cijenu na natječaju jedno tehnološki zanimljivo rješenje za gradnju. Oni su vrlo ozbiljni i doista je riječ o kvalitetnim i dobro organiziranim tvrtkama, koje su uvjerene da će posao obaviti kvalitetno i u skladu s rokovima. U Trstu je primjenjena slična tehnologija poboljšanja postojećeg tla, dok je u mjestu Vado koje se nalazi blizu Genove, izvedena slična obalna konstrukcija, naglašava Račeta, koji zatim pojašnjava što se danas događa na gradilištu, kao i faze projekta koje predstoje u budućnosti.

Velika dubina

Za projektante i građevinare najveća je prepreka dubina mora i stanje tla u podmorju na lokaciji budućeg terminala. Dubina iznosi od 30 do 35 metara, ali je poseban problem što je dno sastavljeno od nekoliko slojeva mulja, pijeska i gline. Takvo tlo stvarali su stoljećima slivovi malih rječica po kojima je Rijeka i dobila ime i ima ih puno na navedenom području. Čvrsto tlo na kojemu se može temeljiti buduća obala nalazi se na dubinama većim od 60 metara na pojedinim lokacijama. Zbog toga je projektom predviđeno da će se postojeće morsko dno poboljšati ugradnjom šljunčanih stupova (kamenih pilota), čija je svrha povećanje nosivosti postojećeg tla i ubrzavanje njegova slijeganja. Šljunčani stupovi (piloti) se ugrađuju u postojeće morsko tlo putem radnog broda koji je opremljen specijaliziranom opremom za takvu vrstu radova. Taj brod spušta u morsko dno, na dubine nerijetko veće od 60 metara, čeličnu cijev promjera 20 centimetara. Nakon njezina polaganja u cijev se ubacuje kvalitetan kameni materijal, a kad se ona ispuni, stroj postupno počinje vađenje cijevi tako da se kamen pod pritiskom komprimira i ostaje kao pilot u tlu. Svaki od tih podvodnih stupova postavlja se u prilično gustom rasporedu na cijeloj površini budućeg terminala, pa će ukupno biti ugrađeno oko 4.600 šljunčanih stupova raznih duljina. Ta faza radova je već počela, a negdje u siječnju predviđa se i početak faze nasipavanja podmorja na lokacijama, gdje su piloti već ugrađeni.

Zagrebačka obala u brojkama

70,6 milijuna eura » vrijednost gradnje u 1. fazi
20 hektara » površina terminala (sve tri faze)
680 metara » dužina obale u drugoj fazi
20 metara » dubina mora na terminalu
4.600 šljunčanih stupova » pilota
49 kesona » pojedinačne težine do 4.000 tona
1.100.000 m3 » materijala za nasipavanje
600.000 TEU-a » projicirani godišnji kapacitet
3 godine » rok gradnje

Crosara: Nije lako raditi kad su valovi i vjetar

Na gradilištu Zagrebačke obale radi se svakodnevno od 6 do 22 sata, a rad je organiziran u dvije smjene. Ključni su u projektu tzv. radni brodovi. Prvi od njih je teretni brod »Destriero Primo«, koji služi za dovoz materijala iz istarskih kamenoloma. Na njemu je sedam članova posade i ovaj brod je konstantno uposlen na dovozu materijala. Može primiti maksimalno oko 3.000 tona materijala. Drugi je radni brod »Gugliermo G.« koji na sebi ima i dva bagera za manevriranje specijalnom opremom. Kapetan broda i šef radne ekipe Andrea Crosara naglašava kako je najvažniji posao ovog broda postavljanje šljunčanih pilota.
– Teško mi je odgovoriti koliko nam vremena treba za postavljanje jednog pilota, jer to ovisi o stanju podmorja, pa i vremenskim prilikama. Ovdje su valovi prilično veliki i nije lako raditi po udarima južnog vjetra. Također brzina rada ovisi i o stanju tla. Ukoliko cijev negdje zapne moramo je povlačiti, pa ponovo vraćati natrag sve dok ne dođe na projektom predviđenu poziciju. Tada u cijev ubacujemo kameni materijal i kontroliramo količine materijala, koje moraju odgovarati projektiranim vrijednostima. Za nas je to dobro uhodani posao, govori Crosara, koji još uvijek nije upoznao grad u kojem radi.
– Nismo još išli u Rijeku. Mi smo svi smješteni na brodu. Ovdje živimo i radimo. Vremena nemamo baš previše, jedino u slučaju jako lošeg vremena. Ali, ako nije dobro vrijeme za raditi, nije niti za izlazak, govori Crosara, koji predvodi radnu ekipu smještenu na brodu u neposrednoj blizini samog vrha Riječkog lukobrana. Tu bi im trebao biti dom i tijekom narednih nekoliko godina, odnosno barem dok se ne završi postavljanje svih 4.600 šljunčanih pilota.

Podmorski nasip za divove

Slikovito rečeno, na muljevitom morskom dnu, koje je učvršćeno pilotima, počet će se graditi temeljni podmorski nasip. Predviđeno je odlaganje oko 1.100.000 m3 kamenog materijala, koji će se specijalnim brodovima dopremati iz dva kamenoloma u Istri, Koromačno i Antenal kod Novigrada. Kako će doprema ići morskim putem, a ne cestom, u ovoj fazi neće biti ni gužvi na ulicama Rijeke zbog zbivanja na Zagrebačkoj obali.
Negdje u travnju iduće godine trebala bi početi ugradnja prvih kesona i tada bi po prvi put konture nove obale trebale izaći iz mora. Predviđeno je da će se kesoni ugrađivati u razdoblju od dvije godine i ukupno će ih biti 49. Riječ je pravim armirano-betonskim divovima, jer svaki keson teži do 4.000 tona, a njihova dužina iznosi 20,8 metara, širina 11 metara i visina 22,9 metara. Kesoni će se slagati na nasip u podmorju ispod kojeg je pilotima učvršćeno muljevito dno. Sama proizvodnja kesona također je zanimljiva. Njihova je unutrašnjost u pregradama, koje su prazne kako bi se kesoni mogli potopiti, odnosno transportirati i premještati na traženu poziciju nakon čega se kesoni također ispunjavaju materijalom. Prva četiri kesona proizvedena su i dopremljena u Rijeku iz talijanske luke Brindisi u pratnji remorkera. Posljednji je stigao jučer u Rijeku. Razlog zbog kojeg su prvi kesoni izgrađeni u Italiji vezan je uz tehnologiju njihove gradnje za koju je neophodna velika dubina mora. Takvi uvjeti postoje u Brindisiju, gdje je instalirana posebno plovno postrojenje za betoniranje kesona. Svaki keson se pomoću platforme na postrojenju polako uranja u more paralelno s napredovanjem betoniranja, te na kraju dolazi do dubine od 18 metara. Isto postrojenje kao u Brindisiju bit će instalirano i u Rijeci i bit će vezano uz četiri kesona dopremljena iz Italije. Oni će se povezati i međusobno učvrstiti na lokaciji u blizini Zagrebačke obale i tako će tvoriti svojevrsni lukobran dug oko 80 metara. Na njega će biti vezana postrojenje za betoniranje, a bit će izgrađen i most od ovog »lukobrana« do obale preko kojeg će se kamionima dopremati potreban materijal kako bi se na samom gradilištu mogli proizvoditi kesoni. Na tom riječkom postrojenju izgradit će se još 45 kesona, a na kraju tog posla bit će demontirana prva četiri kesona iz Brindisija i ugrađena u buduću obalu terminala. Laički rečeno ovaj veliki posao nalikuje na slaganje lego kockica po precizno utvrđenom scenariju i prethodno precizno razrađenim fazama izgradnje od kojih svaka ima svoje posebnosti i pravila.

Mlazno injektiranje

Podmorski nasip prije postavljanja kesona potrebno je predopteretiti kako bi se ubrzalo slijeganje i tako što prije stabiliziralo temeljno tlo. Kada se kesoni postave slijedi još jedna važna faza gradnje obale, jer je ispod kesona, odnosno u samom nasipu, predviđeno mlazno injektiranje stupnjaka kako bi se povećala globalna stabilnost konstrukcije. Riječ je o tehnologiji gradnje pod nazivom »jet grouting«, kojom se poboljšava tlo pomoću visoko energetskog mlaza vode i cementa. Beton će se pod velikim pritiskom injektirati u podmorju ispod kesona kako bi se dodatno učvrstili temelji terminala. Tek na kraju dolazi na red popunjavanje samih kesona materijalom, te završno betoniranje površine samog terminala u što je uključeno i izvođenje nasipa iza kesona i nasipa u zaleđu terminala, koji bi ukupno trebao zauzimati površinu od 20 hektara pod uvjetom da se osigura financiranje i provede izgradnja svih 680 metara obale. U područje terminala spada i oko 2,5 hektara površine budućeg teretnog željezničkog kolodvora na kojem se planiraju izgraditi četiri željeznička kolosjeka, koji bi u potpunosti bili u funkciji Zagrebačke obale. Dužina obale od 680 metara omogućila bi istovremeni prihvat jednog većeg i jednog manjeg kontejnerskog broda, što je izuzetno važno za iskoristivost i funkcionalnost terminala. Zagrebačka obala je po kapacitetu i površini prilično slična terminalu na Brajdici, a najveća razlika među njima bit će upravo dubina mora. Na novoj obali Brajdice dubina iznosi oko 14,5 metara, dok Zagrebačka obala praktično neće imati ograničenja u gazu brodova, jer je projektirana dubina mora od 20 metara. Takve karakteristike nema trenutno niti jedan terminal na sjevernom Jadranu, te bi trebao biti omogućen prihvat najmodernijih i najvećih kontejneraša u svijetu.

Nepoznanice

Međutim, projekt Zagrebačke obale još uvijek u sebi nosi i ozbiljne rizike, ne samo u gradnji, gdje su uvijek moguća neugodna iznenađenja. Najveća nepoznanica u ovom se trenutku krije u pitanju ima li zainteresiranih koncesionara za terminal. Neslužbeno se doznaje da nema, ali za konačni odgovor ipak treba pričekati 19. prosinac kada završava natječaj. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak pojašnjava koje su opcije na raspolaganju ukoliko ne bude interesa.
– Tijekom cijelog perioda natječaja zaprimali smo upite od strane nekolicine značajnih svjetskih brodara i operatera. Stoga očekujemo da će netko od njih dostaviti svoju ponudu. Ukoliko se to ipak ne dogodi, natječaj će se ponoviti u uvjetima kada izgradnja infrastrukture terminala kao i prometne infrastrukture koja prati rad terminala, bude u poodmakloj fazi, što će u konačnici osigurati bolje uvjete za zainteresirane ponuditelje, ističe Mezak. Osim navedenog preostaje riješiti i problem financiranja izgradnje dodatnih 280 metara obale. Lučka uprava Rijeka namjerava prijaviti projekt izgradnje nekih dijelova Zagrebačke obale na prvi poziv CEF-a (Connecting Europe Facility) koji je otvoren do 26. veljače 2015. Prijedlog za sufinanciranje iz Kohezijskog fonda odnosio bi se prije svega na prenamjenu teretnog dijela željezničkog kolodvora za potrebe terminala, a ukoliko sredstava bude dovoljno, na natječaj se može prijaviti i izgradnja 280 metara obale, kao druga faza izgradnje pristaništa, što bi zasigurno predstavljalo značajnu uštedu na troškovima izgradnje. Dakle, oko Zagrebačke obale još uvijek ima dosta otvorenih pitanja. Gradnja je konačno započela i to je dobra vijest. Pod uvjetom da se u narednim godinama realiziraju i ostali projekti prometne infrastrukture, prije svega gradnja ceste D-403 i drugog kolosjeka u Rijeci, jer bez ceste i željeznice niti terminal neće imati izgleda za razvoj i privlačenje tereta.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka Gateway projekt

Post broj:#15  PostPostao/la Adamić » 20.12.2014, 14:35

međunarodni natječaj za Zagrebačku obalu pao..... :lol:

Natječaj za koncesionara okončan bez uspjeha
u tiskanom Niti jedna ponuda: Zagrebačka obala koncesionarima neisplativ projekt




Potencijalni koncesionari su očito pokazali kako žele povoljnije uvjete za ulaganje, ne toliko u smislu novaca, već u kontekstu sigurnosti povrata ulaganja, kaže ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak. Planirano je da koncesionar u uređenje i opremanje terminala uloži više od 100 milijuna eura

RIJEKA Na natječaj za koncesionara na novom kontejnerskom terminalu riječke luke na Zagrebačkoj obali, koji je jučer okončan, nije stigla niti jedna ponuda. Informacija o kojoj se neslužbeno nagađalo jučer je dobila potvrdu, te je svakako riječ o još jednom ozbiljnom i neugodnom zastoju na ovom projektu kakvih je bilo i ranije. Prvi kredit sa Svjetskom bankom za Zagrebačku obalu i ostali dio Rijeka Gatewaya potpisan je prije više od 11 godina, pa je zatim gradnja ugovorena s japanskom tvrkom Kajima, nakon čega je 2008. godine ugovor s Japancima raskinut, te je cijela procedura vraćena na početak. Tek ove godine u kolovozu konzorcij talijanskih tvrtki započeo je gradnju kontejnerskog terminala po ugovorenoj cijeni od 70,6 milijuna eura.

Natječaj za koncesionara produživan je ove godine u nekoliko navrata, ali to očito nije urodilo plodom. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak naglašava kako je uvijek postojao i rezervni plan ukoliko ne bude očekivanih ponuda. Također dodaje da se ništa u planovima izgradnje terminala ne mijenja.

– Potencijalni koncesionari su očito pokazali kako žele povoljnije uvjete za ulaganje, ne toliko u smislu novaca, već u kontekstu sigurnosti povrata ulaganja koje nije malo, jer je planirano više od 100 milijuna eura investicije u uređenje i opremanje terminala. Situacija na tržištu je takva da se sada bilo tko teško odlučuje na takve investicije. Problem je bio što nismo imali definirane rokove za izgradnju ceste D-403 i željeznice, a to je važna nepoznanica za svakog koncesionara. No, ne bih rekao da ova situacija bitno povećava rizike cijelog projekta. Gradnja će se nastaviti shodno ugovoru, ističe Mezakkraj teksta
Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista...

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Projekti

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron