Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Riječki akvarij

Riječki razvojni projekti
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21391
Teme: 861
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Riječki akvarij

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 4.9.2017, 15:22

Ambiciozni projekt Marka Peračkovića
foto Riječki akvarij - Pogledajte kako bi mogla izgledati ikonička atrakcija na Delti


Autor: Nela Valerjev Ogurlić


riječki akvarij (1).jpg
riječki akvarij (1).jpg (38.37 KiB) Pogledano 101 puta


riječki akvarij (2).jpg
riječki akvarij (2).jpg (40.46 KiB) Pogledano 101 puta


riječki akvarij (3).jpg
riječki akvarij (3).jpg (24.88 KiB) Pogledano 101 puta



Podzemni dio akvarija ukopan je u teren dvadeset metara, a budući da se zgrada nalazi u neposrednoj blizini mora, bio bi zaštićen ovojnicom od vodonepropusnog betona. Ponašao bi se kao masivna betonska posuda, a sam organski oblik zaobljena tlocrta učinkovitije bi pružao otpor pritiscima u terenu. Oko toga su se na fakultetu lomila koplja, no stručnjaci su potvrdili izvedivost projekta

Rijeci treba ikonička zgrada koja će postati novo obilježje riječkog obalnog prostora, treba joj kulturni i turistički sadržaj koji će privlačiti najšire slojeve publike i jedna ustanova koja neće ovisiti o proračunskim dotacijama, nego će biti samoodrživa. Sve to moglo bi se dobiti izgradnjom akvarija. Ulaganje bi bilo vrlo veliko, izvedba zahtjevna, ali bi se isplatio, jer takve ustanove posluju rentabilno, smatra mladi riječki arhitekt Marko Peračković, koji je osmislio ambiciozan projekt akvarija, kao novi sadržaj i gradsku atrakciju na prostoru Delte, koji već dugo očekuje transformaciju iz lučkog područja u novu gradsku četvrt uz obalu mora i ušće Rječine.

Peračković je idejni projekt akvarija koji oblikom podsjeća na dagnju, a smješten je na jugoistočnom rubu Delte, izradio u okviru diplomskog rada na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani i za to je dobio Prešernovu nagradu, najveće priznanje koje je moguće dobiti za studentski rad u Sloveniji. Ta prestižna nagrada dodjeljuje se najboljim i najuspješnijim studentskim ostvarenjima u protekloj akademskoj godini na području kulture i umjetnosti.

Rad je obranio pred peteročlanom komisijom, na čelu s poznatim slovenskim arhitektom Jurijem Sadarom, a mentor mu je bio Janez Koželj, urbanist, sveučilišni profesor, dogradonačelnik Ljubljane i vizionar zaslužan za preobrazbu koju je glavni grad Slovenije doživio u posljednjih desetak godina. Zahvaljujući temeljitim prometnim reformama, uređenju središta grada, njegovom pretvaranja u pješačku zonu, povećanju i zaštiti zelenih površina, nekad sivi postsocijalistički grad proglašen je Zelenom prijestonicom Europe 2016.
Potencijal Delte

Marko Peračković kaže da bi i cijelu Deltu najradije vidio kao park s nekoliko istaknutih građevina koje su GUP-om predviđene kao akcenti u prostoru. No budući da je 2013. proveden međunarodni javni urbanističko-arhitektonski natječaj za idejno rješenje uređenja Delte i Porto Baroša, kojim je južna Delta definirana kao gusto izgrađen kvart, dok bi sjeverna postala park, tako je njegov mentor zahtijevao da ostane u okviru prihvaćenog koncepta i kao urbanističku podlogu za svoj rad izabere jedno od nagrađenih rješenja.

E_s0Brajdice

– Izabrao sam rad kolega iz studija 3LHD, koji su cijelu istočnu obalu Delte osmislili kao rekreativnu, zelenu zonu koja se proteže od kanjona Rječine do mora, a uključuje i umjetan brijeg s puno visokog drveća ispod kojeg bi se sakrio pročiščivać otpadnih voda. Na završetku tog zelenog koridora, koji bi Deltu štitio i od buke kontejnerskog terminala, smješten je akvarij, kaže Peračković, koji je temu diplomskog rada odabrao razmišljajući o projektu koji bi bio vezan uz more, a dotiče goruća riječka urbanistička pitanja.

– Delta je najdragocjeniji prostor u centru grada s ogromnim potencijalom, a i tema akvarija u kontekstu Delte provlači se već desetljećima. O njegovoj izgradnji na Delti počelo se razmišljati još po završetku Drugog svjetskog rata i ujedinjenju Rijeke i Sušaka, kad su se pojavili i prvi urbanistički planovi koji su trebali osigurati integraciju dviju cjelina grada. Nažalost početak tog procesa ne nazire se ni nakon sedam desetljeća – kaže Peračković, smatrajući da bi revitalizacija ovog dragocjenog, ali potpuno degradiranog prostora mogla započeti upravo izgradnjom akvarija. To je bila i početna teza njegova rada kojim je akvarij na Delti osmislio kao vodeći centar akvaristike i oceanografije na cijelom Jadranu, referirajući se na ideje stare više desetljeća.

E_s0trga
Hibridna ustanova

Kroz cijeli rad provlači se nekoliko važnih postulata, od kojih je jedan bio povezivanje riječkog identiteta i lokalnog konteksta s programom suvremenog akvarija, što se odrazilo i na oblikovanje građevine, smještene na jednom od ulaza u riječko pristanište.

– Suvremeni akvariji u arhitektonskom izrazu obično oponašaju neki element iz morskog svijeta. Istodobno to su introvertirani prostori koji moraju biti zatvoreni, jer se ribe moraju držati u zatamnjenom prostoru. Kad spojimo ta dva postulata, sama od sebe nametnula se ideja školjke, a dagnju sam odabrao kao motiv, jer je to najčešća školjka sjevernog Jadrana. Riječka luka krcata je dagnjama – kaže Peračković, koji je akvarij zamislio kao poluukopanu građevinu, jer mu je jedna od važnih tema bio izlet u podmorje.

– Ulaskom u akvarij doslovno bismo sišli u podmorje, jer su bazeni s ribama smješteni ispod razine mora, na četiri etaže podzemnog dijela građevine. U nadzemni dio smjestio sam prateće programe, poput restorana, predavaonica, multimedijske kapsule za projekcije i interaktivnih učionica namijenjenih djeci i mladima. Unutar akvarija djelovao bi i oceanografski institut koji bi brinuo o akvariju, a bio bi povezan s riječkim Sveučilištem i srodnim ustanovama Europe i svijeta. Institut bi imao i svoju lađicu za istraživanja – kaže arhitekt, koji je na vrh zgrade smjestio i muzej podmorja sjevernog Jadrana.


– Akvarij je hibridna ustanova koja objedinjuje kulturne, zabavne i edukativne sadržaje. U biti funkcionira kao živi muzej, jer u njemu imamo priliku vidjeti žive eksponate, a dokazano je da promatranje morskog svijeta blagotvorno utječe na psihu čovjeka. Međutim da bismo životinje držali zatočene, moramo imati dobar razlog i upravo stoga sam jako naglasio edukativnu komponentu projekta. Javni akvariji imaju ogroman značaj u održivom razvoju, jer nas uče o bioraznolikosti, ugroženim vrstama i očuvanju ekosustava. Unutar ocenografskog instituta predviđen je i uzgoj riblje mlađi, a posebno ugroženih vrsta – napominje Peračković.
Kontroverzna tema

Njegova školjka na Delti imala bi crnu ljusku, a unutrašnjost bi bila srebrnobijela sa žutim središnjim prostorom, kao kod prave dagnje. Ventilirana fasada bila bi napravljena od brodskog lima, referirajući se na riječku tradiciju brodogradnje, a po zamisli arhitekta izveli bi je radnici 3. maja. Kretanjem oko zgrade mijenjao bi se i dojam o prostoru. Naime ovisno o mjestu s kojeg se promatra, zgrada poprima izgled morske nemani ili kita.

Podzemni dio akvarija ukopan je u teren dvadeset metara, a budući da se zgrada nalazi u neposrednoj blizini mora, bio bi zaštićen ovojnicom od vodonepropusnog betona. Ponašao bi se kao masivna betonska posuda, a sam organski oblik zaobljena tlocrta učinkovitije bi pružao otpor pritiscima u terenu.

– To je bila vrlo kontroverzna tema oko koje su se na fakultetu lomila koplja. Međutim dr. Tomaž Slak, docent za statiku i konstrukciju, koji mi je ujedno bio komentor, potvrdio je izvedivost projekta. Da bi se izvela zgrada, prije svega bi trebalo urediti obalu i definirati obalnu crtu masivnim betonskim blokovima, a tek potom bi se radila gradbena jama koja bi bila posebno zaštićena čeličnim zagatnim zidovima. Skupo je, ali efekt je fenomenalan – kaže Peračković i ističe da svaki element diplomskog rada mora imati realno uporište, ne smije biti fikcija.

Osim vanjštinom, akvarij je i iznutra koncipiran kao školjka. Dagnja u sredini ima meso okruženo praznim prostorom, pa su tako organizirani i sadržaji akvarija koji su smješteni u središte prostora, a oko njih se od najniže do najviše etaže uspinje spiralna rampa kojom se ostvaruje vertikalna komunikacija. Kompletna komunikacija u zgradi odvijala bi se putem rampi i staklenim liftovima, a stepenica uopće nema, osim stubišta za evakuaciju.
Vodeći na Jadranu

Po veličini, riječki bi akvarij bio vodeći na Jadranu na kojem prevladavaju srednji i mali akvariji. Rijeci najbliži veliki akvariji nalaze se tek u Genovi i Budimpešti, a na hrvatskoj obali uopće nema akvarija koji bi veličinom i programom privukao trajniju pažnju posjetitelja.


– Veličina akvarija ne mjeri se površinom građevine, već zapreminom vode, a velikima se smatraju oni s milijun i više litara. U Europi ih ima stotinjak, ali nijedan na Jadranu. Moj bi akvarij imao više od pet milijuna litara vode, od čega 3,5 milijuna samo u oceanariju, koji je srce akvarija. U tom prostoru sa staklenim tunelom u središtu i platformom za gledanje velikih riba, bio bi predstavljen kompletan život Jadranskog mora u malome.

Premda bi u akvariju bio zastupljen segment tropskih i polarnih mora, a postojao bi i bazen sa slatkovodnim ribama, glavni je akcent na Jadranskom moru, a zatim i Sredozemlju. Stoga bi i po svim rampama oko akvarija bile istaknute informacije o geološkoj povijesti, flori i fauni Jadranskog mora, a na nekoliko punktova u zgradi bili bi izloženi i modeli životinja u prirodnoj veličini.
The Blue Planet

U ulaznoj auli smjestila bi se izložba »Velikani Jadrana« s modelima jadranskih kitova. U drugim prostorima bi bili modeli ostalih velikih jadranskih riba, morskih pasa, delfina, glavatih želvi i sredozemna medvjedica. Hodajući po akvariju posjetitelji bi se na vrlo blizak način upoznavali sa stanovnicima Jadrana, kaže Peračković, koji se diplomskom radnjom bavio više od godinu i pol dana.



– Projektiranje akvarija vrlo je zahtjevno, jer o takvim građevinama nema stručne literature i vrlo se teško dolazi do potrebnih informacija. Obratio sam se i najboljoj firmi na svijetu koja se bavi akvarijskom tehnologijom, a sudjelovala je u gradnji karlovačkog slatkovodnog akvarija, ali nisu mi dali podatke. Da bih rasvijetlio logiku gradnje akvarija, analizirao sam njih nekoliko koji slove za najbolje u Europi.

Na kraju, trud se isplatio. Osim desetke, kao najveće ocjene u Sloveniji, moj rad je dobio i posebnu pohvalu komisije kao nešto što se rijetko vidi na fakultetu, jer se većina studenata opredijeli za temu koju može jednostavno riješiti pa ih je ugodno iznenadilo da se neki student prihvatio tako kompleksnog zadatka koji mu zadaje muke umjesto da što prije diplomira. To im je bilo drago, a nakon devet mjeseci su mi javili da sam ušao i u uži krug za Prešernovu nagradu koja mi je dodijeljena u svibnju.

Diplomski rad pregledao je i Saša Begović iz studija 3LHD, a i arhitekt Teo Budanko iz studija ABWD kod kojeg trenutno radim u Zagrebu. Obojica su bili oduševljeni – priča Peračković, koji je tijekom rada na projektu kontaktirao i kustose riječkog Prirodoslovnog muzeja, ali i brojnih drugih akvarija u Europi.

To što ima Rijeka ne možemo ni zvati akvarijem, jer se radi o tri izloga na nivou sobnog akvarija. Prirodoslovni muzej naprosto vapi za akvarijem, ali pravim, a ne nekom improvizacijom koju ćemo dobiti rekonstrukcijom kakvog skladišta ili propale tvornice. Takvo rješenje bilo bi na tragu onog s kraja 19. stoljeća kad je Mađarska otvorila akvarij u prizemlju zgrade Lučke uprave.

Moja glavna referenca bio je The Blue Planet, nacionalni danski akvarij otvoren u Kopenhagenu 2013., koji je definitivno najsuvremeniji po pitanju tehnologije i izvedbe. Mislim da danas treba težiti takvim rješenjima, ali u Rijeci se isključivo govori o prenamjeni Šećerane, Hartere, lučkih skladišta... No ta je tema već izlizana. Rijeka 21. stoljeća i Rijeka kao Europska prijestolnica kulture zaslužuje jednu zgradu akvarija per se, koja će izazivati trajnu posjećenost iz šire regije i biti interesantna svim ljudima, a ne samo publici specifičnih afiniteta poput Muzeja moderne i suvremene umjetnosti – smatra Marko Peračković.



Akvarij kroz povijest

Da se o akvariju na Delti razmišljalo intenzivno i ozbiljno, svjedoči i niz napisa iz dnevnog tiska, Riječkog i Novog lista, u kojima se od 1947. do sredine 50-ih pojavljuju članci u kojima se govori o izgradnji reprezentativnog akvarija koji će biti drugi po veličini te vrste na Sredozemlju, »neposredno iza onog na Monaku, a mnogo ispred renomiranih akvarija u Napulju i Trstu«.
Urbanisti tog vremena Deltu su vidjeli kao idealan prostor za lociranje zgrada javne namjene te rekreativnih, kulturnih i zabavnih sadržaja okruženih zelenilom.
Jedan od najambicioznijih projekata osmislio je arhitekt Vladimir Turina, koji je 1949. izradio futuristički projekt sportskog centra na Delti s bazenom, natkrivenom pomičnom transparentnom ovojnicom, nogometnim igralištem, plutajućim tribinama te drugim sportsko-rekreativnim sadržajima koji bi se po potrebi mogli transformirati u izložbene i prostore za različite javne manifestacije.
Prvi akvarij Rijeka je dobila u vrijeme mađarske uprave. Akvarij s 36 bazena bio je smješten u prizemlju zgrade današnje Lučke uprave , a djelovao je pod okriljem Mađarske biološke postaje, ali je nakon priključenja Rijeke Italiji demoliran.
No inicijativom Prosvjetnog odjela Narodnog odbora Rijeka odmah po završetku Drugog svjetskog rata u rujnu 1945. godine donosi se odluka o osnivanju akvarija »koji će Rijeci povratiti ustanovu na koju će sva radnička masa biti ponosna«. U svibnju iduće godine u Vili Negroni otvara se Prirodoslovni muzej s akvarijem, a 1947. u Rijeku iz Kraljevice seli Ribarstvena stanica koja na čelu s dr. Viktorom Križancem pokreće inicijativu izgradnje Jadranskog akvarija.
Kao najpodesnija parcela za izgradnju akvarija odabran je gornji dio Delte, kraj Spomenika oslobođenja, a prvi idejni projekt s maketama izradili su pedesetih godina prošlog stoljeća inženjeri Zdenko Kolacio i Zdenko Sila.
Godine 1962. Arhitektonski biro Vincek iz Zagreba s projektantima Andrijom Čičin-Šainom i Zdenkom Silom radi i drugi projekt, a direktor Prirodoslovnog muzeja Drago Crnković predlaže da se novac za izradu izvedbenog projekta osigura prodajom broda Bentos, koji je integracijom Ribarstvene stanice i Prirodoslovnog muzeja 1964. prešao u vlasništvo Muzeja.
No ova inicijativa propada, a u međuvremenu je ugašen i akvarij u prizemlju Muzeja. Sljedećih 35 godina ozbiljnijih inicijativa za osnivanje akvarija nema, sve do 1998. kad Prirodoslovni muzej Rijeka donosi oduku o etapnom ili modularnom uređenju stalnog postava Muzeja, u sklopu kojeg se 2001. godine otvara multimedijalni centar s tri akvarija ukupne zapremnine šest tisuća litara.
Jedan od ciljeva otvaranja bio je ponovno jačanje inicijative oko izgradnje akvarija u Rijeci, ali rezultata do danas nema, iako se još od 1947. naglašava da je riječ o jednoj od rijetkih ustanova koja bi mogla poslovati rentabilno, ostvarujući značajan višak prihoda nad rashodima od prodaje ulaznica domaćim i stranim posjetiteljima.

http://www.novilist.hr/Kultura/Rijecki- ... a-na-Delti

Avatar korisnika
Sankt Veit am Flaum
Poznata osoba
Poznata osoba
 
Postovi: 37
Teme: 3
Pridružen: 31.1.2016, 12:06

Re: Riječki akvarij

Post broj:#2  PostPostao/la Sankt Veit am Flaum » 4.9.2017, 22:25

Ovo nije loša ideja, ali sam protiv držanja životinja u akvarijima i zološkim vrtovima. Danas postoji tehnologija UHD monitora (do 8Mpx rezolucije) velikih dimenzija s kojima se može napraviti virtualni akvarij. Nema životinja, nema hranjenja, nema promjene vode, grijanje vode...itd. Potreban je i puno manji prostor... U konačnici izađe jeftinije a snimke morskih životinja se mogu mijenjati. Da ne kažem da se mogu vidjeti i životinje kojih nema u Jadranu. Osim toga, spajanjem takvih monitora na podu ili plafonu može se dobiti efekt kao da je more iznad ili ispod posjetitelja.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21391
Teme: 861
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki akvarij

Post broj:#3  PostPostao/la Adamić » 6.9.2017, 15:39

Slažem se ! :gore


  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Projekti

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju