Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Razvojni projekti (arhiva 2014)

Riječki razvojni projekti
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 11.1.2014, 06:49

Vojko Obersnel: Rijeka nema prostora za razvoj industrije, ali nije grad koji umire
Novi list Vojsko Obersnel 2014.jpg
Novi list Vojsko Obersnel 2014.jpg (127.47 KiB) Pogledano 3142 puta


Vojko Obersnel RIJEČKI GRADONAČELNIK 14 GODINA ZAREDOM
VEĆ BIH BIO U SABORU ILI EU parlamentu da sam to htio
Moj interes je prije svega Rijeka i sve što je vezano uz Rijeku. Nisam kritizirao samo HDZ-ovu vladu, kritizirao sam, kada je to bilo potrebno, i Milanovićevu vladu u kontekstu zakonskih rješenja koja nisu dobra za lokalnu samoupravu

Damir CUPAĆ, snimio Marko GRACIN

Grad Rijeka i njezini građani dijele sudbinu Hrvatske, a to je još jedna mučna godina kada je riječ o preživljavanju. Gospodarski trendovi su negativni, radnih mjesta i investicija je sve manje. Drugi je to recesijski mandat riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela s kojim smo razgovarali šest mjeseci nakon lokalnih izbora na kojima je u drugom krugu dobio još jedan mandat na Korzu 16 gdje mu je radno mjesto od 2000. godine.
Zašto ste kao jedan od najznačajnijih događaja u 2013. godini izdvojili okončanje natječaja za arhitektonsko uređenje Delte?


– Delta je zasigurno jedan od najznačajnih gradskih projekata, a lani je, nakon godina odugovlačenja, raspisan natječaj i napravljen je veliki pomak ka končanoj izgradnji novog gradskog središta na tom području.
Istaknuo sam to i jer sam neki način isfrustriran vremenom koje je proteklo, a da se na Delti i u Porto Barošu ništa nije dogodilo iako se moglo. Taj pomak koji je napravljen je za mene osobno vrlo bitna činjenica koja pokazuje da se može, da se moglo i ranije, ali da je trebalo doći do promjena u Lučkoj upravi da se neke stvari pokrenu. Još 2003. godine potpisan je ugovor sa Svjetskom bankom, a njegovi elementi, uz izgradnju riječke zaobilaznice i cestovne infrastrukture, su izgradnja terminala na Zagrebačkoj obali, pokretanje projekta Delta i proces restrukturiranja, dokapitalizacije i privatizacije riječke luke. Na žalost, ništa od toga se nije dogodilo pa je raspisivanje natječaja, odabir tri rješenja među preko 50 pristiglih, značajan pomak u realizaciji projekta. U prvom kvartalu ove godine slijedi raspisivanje natječaja za odabir koncesionara. Ako interes bude zadovoljavajući, a vjerujem da hoće, to znači da će već u 2015. godini početi radovi u dijelu koje se tiče Porto Baroša.
Bilo je dosta kritika arhitekata na odabrana rješenja kojima se određuje izgled riječkog waterfronta, a bit prigovora je u tome da odabrana rješenja ne daju novu arhitektonsku kvalitetu tako važnom prostoru koji omogućava izlazak grada na more?
– Nekada se treba sjetiti stare poslovice da nije važno što se govori, već tko govori. Kritike su iznijeli neki od arhitekata koji su sudjelovali u natječaju, a čiji radovi nisu izabrani. Komisija je bila međunarodna, u njoj su bila svjetska arhitektonska imena poput Elia Zangelisa iz Grčke i Pippa Ciorra iz Italije ili pak Vedrana Mimice koji je naš čovjek, ali cijelu karijeru je proveo što u Americi, što u Nizozemskoj. Mimica je i vodio jedno od najboljih svjetskih postdiplomskih učilišta arhitekture – nizozemski Berlage Institute. Sve su to i predavači na vodećim arhitektonskim fakultetima s brojnim međunarodnim priznatim projektima. Ne bih se obazirao na kritike ljudi koji su uložili veliki napor da spriječe Grad da postavi drugačije arhitektonske uvjete Lidlu za izgradnju njegovog trgovačkog centra. Ne volim to licemjerje na način da s jedne strane prodajemo veliku pamet, a s druge strane da bi nešto zaradili spremni smo boriti se za interese Lidla, za običnu bijelu kocku s logotipom.

Najbolji ponuditelj

U javnosti se barata s dva imena kada je riječ o mogućim koncesionarima Delte – jedno je Gabriele Volpi, a drugo je Goran Štrok. Koliko je to realno i je li uopće izvjesno da će natječaj uspjeti?
– Do sada je bilo nekoliko radionica i neobvezujućih poziva za predstavljanje projekta. Postoje interesi za projekt. No, nikada nisam čuo da je gospodin Volpi zainteresiran za taj projekt. To je čisti spin, da ne kažem neku drugu riječ.
Teza je ovakva – Volpi će izgraditi stadion Kantridu, a onda će zauzvrat dobiti projekt Delta.
– Prije svega bit će raspisan javni natječaj. On se ne raspisuje samo radi forme. U njemu će biti jasno definirana cijena koju će budući koncesionar morati platiti za pravo građenja, odnosno koncesiju. To što će koncesionar morati platiti se ni u kojem slučaju ne može nazvati da je netko nešto »dobio«. Natječaj će pokazati zainteresiranost, a jedan od kriterija za odabir ponuditelja bit će cijena koju će ponuditi za koncesiju.
Štrok i njegovi izgledi s obzirom na priču da je riječ o igraču Slavka Linića?
– Isto vrijedi kao i za Volpija. Bit će raspisan natječaj na kojem će se odabrati najbolji ponuditelj.
Je li on iskazivao interes?
– Je, a bili smo s njim u kontaktu kao i s nekim drugim investitorima. Svi oni moraju proći istu proceduru.
Vaša procjena hoće li natječaj proći?
– Vjerujem da hoće. S tim da bih naglasio da nije problem samo u tome što se godinama nije radilo, već je problem u tome što su se u međuvremenu promijenile okolnosti. Da je natječaj bio raspisan 2007. godine sigurno bi bilo više zanimanja i izvjesnosti za realizaciju projekta jer je nakon toga nastupila kriza.
Što je s izgradnjom novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali?
– U zadnje dvije godine projekt je krenuo i dinamika je odgovarajuća. Međutim, ne ide dinamikom kojom je mogao ići. Novac za taj projekt osiguran je 2003. godine kroz kredit Svjetske banke. Danas smo u 2014. godini, a još uvijek se ne gradi. Time je napravljena ogromna šteta ne samo Rijeci i riječkoj luci, već cijeloj Hrvatskoj, kao i riječkom prometnom pravcu. Danas bi riječka luka bila značajno konkurentnija da je novi terminal napravljen jer bi bio jedan od najdubljih na Mediteranu i mogao bi primiti najveće brodove koji plove svjetskim morima. Izvjesno je da će radovi početi tijekom ove godine, ishodovani su svi potrebni dokumenti, slijedi ishodovanje građevinske dozvole, a planirani završetak projekta je 2017. godina. Paralelno s tim izgradit će se cesta D-403 – prije nekoliko dana Vlada je prihvatila plan građenja u sljedeće četiri godine, a u njemu se nalazi i cesta D-403.

Riječki prometni pravac

Riječki prometni čvor kao prvi strateški cilj u Strategiji razvoja koju ste prihvatili ne može funkcionirati bez aktivne uloge države. Meni se čini da se tu ništa ne događa i ne vidimo kao građani gdje su te silne milijarde kuna?
– Ne možemo ih niti vidjeti i to iz nekoliko razloga. U razdoblju prethodne vlade nisu ozbiljno odrađene pripreme projekata za realizaciju nakon ulaska u Europsku uniju. U situaciji smo da se tek sada bavimo izradom dokumentacije, prije svega tu mislim na željeznicu koja je osnovni preduvjet za konkurentnost riječke luke. Naime, bitna prednost Kopra nad Rijekom je u modernizaciji željezničke infrastrukture i logistici koju pružaju željeznički operateri. Dakle, pokrenuta je izrada projektne dokumentacije za izgradnju dvokolosječne pruge Rijeka-Zagreb, a u tijeku je i natječaj za izgradnju pruge Dugo Selo – Križevci vrijedne 200 milijuna eura. Drugi razlog je činjenica da do sada gotovo i nije bilo mogućnosti za velike infrastrukturne projekte u smislu financiranja iz europskih fondova. To su aktivnosti koje će se pokrenuti u sljedećih nekoliko mjeseci.
Da priču pojednostavimo – kada će se vidjeti bageri na trasi željezničke pruge?
– Kao što sam rekao, dionica Dugo Selo – Križevci je u fazi natječaja. Na dionici koja nas zanima, a to je dvokolosiječna pruga kroz Rijeku i pruga prema Zagrebu, bagere ćemo morati pričekati još koju godinu jer treba izraditi projekte i svu potrebnu dokumentaciju. Možda je laiku to teško razumjeti, ali ishodovanje građevinske dozvole nije pitanje čekanja, već pitanje struke.
A imamo li mi tih nekoliko godina za čekanje?
– U svakom slučaju bilo bi bolje da to ne moramo sada raditi, ali nemamo drugu mogućnost.
U redu, neka je HDZ-ova vlada kriva za sve to. Ali koliko je pripremljena vlast preuzela SDP-ova vlada i je li mogla u ove dvije godine kvalitetnije odraditi posao?
– U vezi s ovim projektima nije moglo brže. Ovo je maksimalna brzina kojom se to može napraviti. Uprava Hrvatskih željeznica i Ministarstvo prometa vrlo brzo su pokrenuli izradu projektne dokumentacije, a riječki prometni pravac je određen kao jedan od najbitnijih u državi.

Fama oko direktora Luke

Kao sjena vas prati imenovanje Vedrana Devčića za direktora Luke Rijeka. Prilikom njegovog izbora, pred godinu i pol dana izjavili ste da će vrijeme pokazati je li to dobar izbor. I što je vrijeme pokazalo?
– Ajmo prije svega skinuti famu oko nečijeg imenovanja. Niti je hrvatska specifičnost, niti specifičnost Rijeke da se u državnim tvrtkama i tvrtkama koje su vezane za grad mijenjaju ljudi s obzirom na promjenu političke strukture, posebice ako iza ljudi koji se smjenjuju ne stoje rezultati kao što je bio slučaj u Luci i Lučkoj upravi. To se radi u Njemačkoj, Hrvatskoj, pa tako i u Rijeci. Volio bih kada bi imali mogućnosti da na neka radna mjesta postavimo ljude s međunarodnim iskustvom i ljude koji rade u europskim ili svjetskim tvrtkama. No, postoji jedan problem – ti ljudi koji tamo sada rade imaju plaću u eurima u iznosu koji bi ovdje dobili u kunama. Možda je taj omjer i veći. U tom kontekstu ne možemo biti konkurentni u pridobivanju takvog menadžmenta. No to ne znači da Devčić i drugi čelnici državnih tvrtki nisu stručni, obrazovani i sposobni. Ne bježim od činjenice da se to može nazvati političkim imenovanjem ako netko na tome inzistira, ali imenovanje je uz politiku bazirano i na struci. U smislu kadrova koje sam predlagao, iako nisam vršio izbor, spreman sam snositi odgovornost. Ali o tome možemo govoriti nakon određenog ciklusa. Godina dana prekratko je vrijeme za davanje ocjene. No, činjenica je da je nakon dugo vremena pokrenut investicijski ciklus, da je nabavljena nova oprema vrijedna 38 milijuna kuna, izrađuje se projektna dokumentacija za pozadinska skladišta na Škrljevu, što je mogla učiniti i bivša Uprava, ali nije. Ova uprava pokrenula je program restrukturiranja, odnosno dokapitalizacije, što je bila obveza prema ugovoru sa Svjetskom bankom. Sve ide u dobrom pravcu. Da bi riječka luka bila u potpunosti konkurentna, treba se riješiti intermodalni pristup, odnosno problem prostora, skladišta, transporta prema konačnom odredištu.
Kako je moguće da Vedran Devčić može kvalitetno voditi takav jedan veliki sustav, a njegova tvrtka Eurodelta kojoj je bio na čelu imenovanja završila je u predstečajnoj nagodbi? Nisu li to dovljni razlozi za skepsu kada je riječ o njegovim sposobnostima?
– Danas je u predstečajnoj nagodbi zbog ekonomskih okolnosti završio čitav niz respektabilnih tvrtki. Uostalom, vaš direktor je u odgovoru na moje javno pitanje naveo da Novi list nije nikome ništa dužan, iako svi znamo da je.
Ne bih se miješao u posao direktora Novog lista, ali koliko je Devčiću otežavajuća okolnost političko imenovanje i nije li to opasno kada je riječ o razvoju riječke luke?
– Ne vidim razlog zašto bi to bila otežavajuća okolnost. Ovaj posao radim dosta dugo. Govorio sam sto puta, a ponovit ću i sto prvi – naslušao sam se priča o projektima koji se neće nikada realizirati, o lošim kadrovskim rješenjima, no vrijeme će pokazati... Dvije-tri godine brzo će proći, ponovno ćemo razgovarati pa ćemo vidjeti tko je u pravu. Za sada možemo samo teoretski raspravljati tko što o tome misli.


Budućnost »3. maja«


Kakva je budućnost »3. maja« i hoće li brodogradnja u Rijeci opstati?
– Brodogradnja će opstati u Rijeci, a da bi to bilo moguće, treba provesti restrukturiranja koja nisu simpatična, a ni jednostavna. Činjenica je da je Uljanik do sada ispunio sve svoje obveze koje je definirao kroz program restrukturiranja, a da pri tome nije izgubljen identitet »3. maja« kao brodogradilišta bez obzira što je ono danas sastavni dio Uljanik grupe. Unatoč nepovoljnim okolnostima na svjetskom tržištu, ugovorena je
izgradnja četiri broda koja će se raditi u riječkom škveru. Kao što sam već isticao, budućnost brodogradnje nije pitanje samo »3. maja«. Brodogradilišta se moraju specijalizirati za proizvode koji su tehnološki napredni i složeni jer u izgradnji tehnološki jednostavnih brodova Europa, pa tako ni Hrvatska neće moći konkurirati azijskim tvrtkama.
Ima li »3. maj« taj potencijal i hoće li ga »Uljanik« prepoznati?
– Nesumnjivo je da ima i sigurno je da će ga prepoznati jer ugovor podrazumijeva obveze i jedne i druge strane. »Uljanik« ima obveze koje mora realizirati.
Kao predsjednik Udruge gradova često se kritizirali rad HDZ-ove vlade. Vlast je promijenjena, a čini se i vaša kritika. Je li SDP-ova vlada napravila ikakav iskorak kada je u pitanju decentralizacija?
– Nisam kritizirao samo HDZ-ovu vladu, kritizirao sam, kada je to bilo potrebno, i Milanovićevu vladu u kontekstu zakonskih rješenja koja nisu dobra za lokalnu samoupravu. Uputio sam čitav niz vrlo kritičkih razmišljanja u kontekstu upravljanja državnom imovinom kada su u pitanju poslovni prostori, građevinska zemljišta... Ako sam na nešto ponosan iz vremena kada sam bio predsjednik Udruge gradova, a bio sam na tom mjestu deset godina, onda je to da smo naše aktivnosti sačuvali od takozvane dnevne politike i prema predstavnicima vlada nastupali smo s aspekta zaštite lokalne samouprave, ne robujući politici aktualne ili neke druge vlade.
Decentralizacija?
– Ona je jedan od elemenata Plana 21. U nekim segmentima se provodi, a u nekim ne dovoljno brzo. Stvarna decentralizacija podrazumijeva fiskalnu decentralizaciju i to je složen proces. Već sam navodio primjer Danske u kojoj je to trajalo četiri-pet godina uz politički konsenzus političkih stranaka, ali i svih drugih sudionika u procesu, od države, preko regionalne i lokalne samouprave do akademske zajednice, odnosno struke. Proces ne može ići brzo ako želimo napraviti kvalitetne promjene. Budemo li radili preko koljena, napravit ćemo grešku koja je napravljena 1993. godine kada se regionalna i lokalna samouprava ustrojavala. Svi znamo da je taj model neodrživ jer sve lokalne jedinice nemaju ni fiskalni ni kadrovski kapacitet za obavljanje poslova koje su im zakonom propisane. Bilo je pokušaja osnaživanja prihoda lokalne samouprave, primjerice uvođenje zakona o porezu na imovinu, ali to nije prošlo...
Što vam to govori o radu Milanovićeve vlade? Eto, imamo ministra financija koji to predloži i stoji iza prijedloga, a onda HNS to onemogući. I nikom ništa?
– To je problem koalicijske vlade. Koliko god je ona dobra jer koalicija znači kompromis i međusobno razumijevanje, nekada je to i otežavajuća okolnost, kao u ovom slučaju.

Stranačka disciplina

Način na koji je Tomislav Karamarko izbacio Jadranku Kosor iz HDZ-a je nedemokratski. No, Milanović je to isto napravio kada je izbacio Aleksandru Kolarić iz SDP-a. Što se događa sa SDP-om i Zoranom Milanovićem i nije li riječ o načelu da slijedi kazna svakome tko se suprostavi velikom vođi?
– Ne bih se s tim složio. SDP ima vrlo visoke demokratske standarde i teško je govoriti o urušavanju demokratskih procesa unutar stranke koja svoje čelnike bira neposrednim izborima svih članova na svim razinama. To ne isključuje pitanje određene stranačke discipline. Ne postoji u SDP-u embargo na drugačije mišljenje, ali je logično da se to rješava na stranačkim tijelima, a ne putem medija i javnosti. Za to nitko nije odgovarao, ali ako neka tijela donesu zaključke, onda je obveza članova da ih provode.
Hoće li SDP, prema onome što je vlada napravila u dvije godine, dobiti novi mandat?
– Učinit ćemo sve što je u našoj moći da sa svojim partnerima dobijemo još jedan mandat. Bez obzira na sve probleme u kojima se nalazimo, ne vidim ni jednu drugu ozbiljnu političku grupaciju koja nudi bilo kakav pomak.
Ušli ste u četrnaestu godinu kao gradonačelnik Rijeke. Je li vam ovo posljednji mandat?
– Ovaj mandat tek je počeo i prerano je o tome govoriti. Još uvijek ima puno izazova s kojima sam se spreman uhvatiti u koštac. Naš grad ima velike mogućnosti unutar Europske unije i sada mi je ambicija da Rijeku učinim značajnim europskim centrom i to u lučkom, gospodarskom, kulturnom, sportskom, znanstvenom i energetsko-ekološkom smislu. O eventualnoj kandidaturi ću odlučiti u zadnjoj godini mandata.
Imate li ambicija za izlazak na izbore za Europski parlament?
– Moj interes je prije svega Rijeka i sve ono što je vezano uz Rijeku. Nisam razmišljao ni o Saboru ni o Europskom parlamentu. Vjerojatno sam, da sam to htio, već mogao biti na tim funkcijama. No, to nije nešto što je moj interes ili moja želja. Naravno, član sam stranke i ako stranka od mene bude tražila dodatan angažman, o tome ću razmisliti.
Što je s autobusnim kolodvorom, novom zgradom Gradske knjižnice i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti?
– Za realizaciju svakog velikog projekta potrebno je vrijeme i oni će se realizirati kad osiguramo financiranje iz europskih fondova. Bilo bi suludo ne iskoristiti i do 80 posto nepovratnih sredstava, ovisno o kojem se projektu radi. Projekt autobusnog kolodvora proširen je s rješavanjem prometne problematike u centru grada. Visoko je rangiran u kontekstu projekata koje će Hrvatska aplicirati prema Europskoj uniji kroz operativni program za promet. Slično je i s revitalizacijom cijele zone Benčića.
Ne bih vas pitao hoće li ti projekti biti gotovi u ovom mandatu jer je njihov dovršetak nebrojeno puta najavljivan. Pitat ću vas hoće li radovi početi u ovom vašem mandatu?
– U ovom mandatu sigurno neće biti gotovi jer se radi o projektima na kojima će građevinski radovi trajati duže od dvije godine. Bit će zatvorena financijska konstrukcija i počet će radovi. Ako me pitate koja je garancija, odgovorit ću vidjet ćemo...
Neka garancija bude vaša moguća nova kandidatura na lokalnim izborima. Ako počnu radovi vi se kandidirajte, ako ne, zaboravite kandidaturu. Može tako?
– Vidjet ćemo...

STADION NA KANTRIDI: GRADNJA NAJRANIJE KRAJEM GODINE

Hoće li se i kada graditi novi stadion na Kantridi i koje su obveze Grada Rijeke u tom projektu?
– Grad Rijeka neće graditi stadion i to je kristalno jasno duži niz godina. NK Rijeka kao sportsko trgovačko društvo putem fondacije Social sport koja je de facto većinski vlasnik kluba iskazala je želju za gradnjom novog stadiona. Mi smo dali maksimalnu podršku i Grad će u realizaciji sudjelovati kroz zemljište, vlasništvo nad postojećim stadionom, a na sebe smo preuzeli i obvezu izgradnje potrebne infrastrukture – gradnje pristupnih cesta i svega ostalog što se pod infrastrukturom podrazumijeva. Social sport mora ishodovati potrebne dozvole i ispoštivati proceduru kao bilo koji drugi investitor. Koliko je meni poznato, u ovom trenutku je u fazi izrada idejnog projekta koji će biti osnova za dozvolu. Paralelno s tim treba podnijeti zahtjev za koncesiju na pomorskom dobru jer dio zemljišta ima status pomorskog dobra. Dajemo maksimalnu logističku potporu.
Koliko je realno da ti radovi počnu u svibnju 2014. godine?
– To je gotovo nemoguće. Ako radovi započnu do kraja ove godine, bit će jako dobro. Zajednički nam je cilj da do kraja godine počnu radovi.
Zašto se bježi od javne rasprave kada je riječ o izgledu novog stadiona i može li to biti samo ideja Damira Miškovića s obzirom da je Kantrida simbol Rijeke?
– Postoje različiti pristupi. Ovo je privatna investicija koja nije podložna obvezi raspisivanja arhitektonskog natječaja. Možemo govoriti o javnom interesu, ali osobno mislim i da su shoping centri javni interes. Pitam arhitekte gdje su bili sa svojim zahtjevima kada su se gradili neki drugi objekti?
Slažem se i ne mislim samo na arhitekte. Kada kažem javna rasprava, ne mislim na arhitektonski natječaj. Primjerice, Damir Mišković je sam naveo kako je razgovarao s pripadnicima Armade koji su predložili da se njihova tribina ne gradi na dvije razine jer bi to značajno oslabilo atmosferu na stadionu, a što je on prihvatio. U tom kontekstu javna rasprava ne može nikome štetiti prema mome mišljenju.
– Pitate krivu osobu. Grad Rijeka nije investitor stadiona. Vjerujem da će se idejni projekt prezentirati javnosti i da će se provesti propitivanje mišljenja javnosti. Moramo biti svjesni da su jedno realne mogućnosti ulaganja, a drugo su želje nas kao navijača i simpatizera

ŽELJKA MARKOVIĆ PRIMA 70 POSTO PLAĆE

Kako komentirate prvostupanjsku presudu Željki Marković koja je gotovo cijeli radni život u gradskoj upravi i ne kompromitira li ta presuda Rijeku kao najtransparentniji grad što volite isticati, vašeg prethodnika Slavka Linića i vas? Naime, gotovo sve odluke Direkcije za poslovne prostore prihvatilo je nekadašnje Poglavarstvo, a kasnije vi kao jedina izvršna vlast.
– Ne želim komentirati nepravomoćnu presudu. Niti ja niti moj prethodnik, niti bilo koje tijelo u Gradu Rijeci, ne može odgovarati za osobne, eventualne kaznene radnje koje je netko radio kao pojedinac. Sve odluke koje su donesene, donesene su transparentno. To ne isključuje mogućnost da pojedinac izvan sustava nešto pokuša učiniti. Stvar je istražnih tijela i suda da procijeni je li prekršen zakon.
Što je sada s njom u kontekstu njezinoga statusa u gradskoj upravi?
– Ona je i dalje suspendirana sve do pravomoćnosti presude. Sukladno zakonu, prima 70 posto plaće. U ovih 13 godina šest-sedam puta dobivao sam različite anonimne prijave protiv pojedinih zaposlenika gradske uprave i uvijek sam ih proslijeđivao nadležnim tijelima. To ću činiti i dalje.

PRIHODE ZA REPUBLIKU TREBALO JE BOLJE PLANIRATI

Što mislite o Festivalu Republika i o činjenici da je proračun za njega probijen gotovo sto posto jer je planirano izdvojiti 500 milijuna kuna, a na kraju je on koštao gotovo milijun kuna? Valja podsjetiti da ste iza izbora pročelnika Ivana Šarara osobno stali.
– Bez obzira na činjenicu probijanja proračuna mislim da je Festival Republika dobar projekt koji je imao svoj smisao. Osnovni razlog probijanja proračuna je to što nismo osigurali sva predviđena sredstva od sponzora. S druge strane, festival je imao cilj ponuditi rješenja razvijanja kreativne industrije i u tom kontekstu ugostili smo ljude iz cijeloga svijeta koji su imali što reći. Inače, Odjel za kulturu kojeg vodi pročelnik Šarar nositelj je nedavno odobrenog europskog projekta procijenjenog na 350 tisuća eura, a riječ je o projektu poticanja kreativnih industrija čime se, uz ostalo, bavi i Republika.
Slažem se da je planiranje prihoda trebalo biti bolje. Generalno, riječ je o projektu koji treba nastaviti. Ove godine u proračunu je planiran znatno manji iznos za Republiku i vodit će se računa da se ne probija granica planiranog.

GRAD NE UMIRE U GOSPODARSKOM SMISLU

Umire li Rijeka u gospodarskom smislu i koliko ste vi krivi, odnosno politika, zbog toga što nema investicija?
– Definitivno ne umire. Naime, kroz proces tranzicije nažalost su se ugasile brojne velike tvrtke koje smo svi poznavali, a još uvijek nismo dovoljno svjesni velikog broja manjih tvrtki koje vrlo uspješno posluju.
Jedan od osnovnih problema Rijeke su nesretna samo 44 kvadratna kilometra površine grada koja nas onemogućavaju u razvoju. Što god netko pričao, danas nitko neće graditi tvornicu na području Hartere jer je to prostor opterećen neadekvatnom infrastrukturom, konzervatorskom zaštitom. U Rijeci ima premalo slobodnog prostora za planiranje ozbiljnijih zahvata u kontekstu razvoja industrije. Kada govorimo o investitorima, navest ću Jadran Galenski laboratorij koji investira 50 milijuna eura u granicama grada, filipinski ICTS je investirao isto toliko u novi kontejnerski terminal, a češki investitor ove godine započet će izgradnju turističkog naselja na Kostabeli što je investicija od oko 50 milijuna eura. Plodine su se svrstale među najznačajnije trgovačke lance u Hrvatskoj, a tu je i čitav je niz manjih kvalitetnih tvrtki kao što su, primjerice, Navis Consult, Saipem, tvrtka Elcon koja se bavi obradom metala ili pak Kvarner plastika. Svi oni najavljuju širenje i dodatne investicije. Teško da ćemo danas u Rijeci imati tvrtke s nekoliko tisuća zaposlenih, ako izuzmemo »3. maj«. No veliki potencijal postoji izvan administrativnih granica Rijeke i tu pokušavamo biti aktivni koliko god možemo. Maksimalno zagovaramo širenje industrijske zone na Kukuljanovu i logističkog centra Miklavja. No, često su problem zakonska ograničenja, ali vjerujem da će se zakonom o strateškom investiranju i izmjenama zakon o građenju i tu napraviti iskoraci u smislu ubrzanja realizacije projekata.

AKO JE DOBRO NIJEMCIMA I AUSTRIJANCIMA, DOBRO JE I NAMA

Je li gradnja nove bolnice javno-privatnim partnerstvom figa u džepu? Nikola Ivaniš tvrdi da je to na razini pisma namjere.
– Pokazat će vrijeme. Riječ je o ugovoru koji su potpisala četiri sudionika i jasno su definirani rokovi, obveze i sredstva. Privatno-javnim partnerstvom u Austriji i Njemačkoj izgrađeno je 50 bolnica. Ako je to dobro njima, zašto ne bi bilo nama. Riječ je o novom modelu za nas, ali jasno definira obveze javnih i privatnih partnera. Ne sumnjam u realizaciju toga projekta u koji je Grad Rijeka do sada uložio gotovo 50 milijuna kuna.
Građani Rijeke imaju razloga biti skeptični jer upravo kod nas se odustalo od gradnje novog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti javno-privatnim partnerstvom jer se pokazalo da je to najskuplji model financiranja?
– Moramo naglasiti da je natječaj za MMSU bio 2009. godine, a do danas se puno toga promijenilo u zakonskim i sustavnim rješenjima. To je bio početak primjene takvog modela. Sada, kada smo u EU, situacija je bitno drugačija. Važno je da privatni partner ima iskustva u realizaciji, što tada nije bio slučaj.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#2  PostPostao/la Adamić » 23.1.2014, 09:32

I vijest dana , mnogo smo pisali o tome i slikali .



INVESTITORU NI TRAGA IZVOĐAČ »MAGNUS« KREĆE U NAPLATU POTRAŽIVANJA
Ovrha nad staklenom damom u Ružićevoj

Nitko ispred CREA Costruzione restauri ed Affini s.r.l., odnosno Cree Rijeka d.o.o. nije bio ni na jednom ročištu, a kako na računu nema novca, jedini izlaz bila je ovrha
Talijanski investitor nestao – atraktivna zgrada ostala za podmirenje dugova

RIJEKA » U studenome prošle godine stupila je na snagu presuda Trgovačkog suda u Rijeci temeljem koje će građevinska tvrtka Magnus svoja potraživanja pokušati naplatiti ovrhom nad staklenom zgradom koja se nalazi u Ružićevoj ulici. Podsjetimo, Magnus Rijeka odlučila je tužiti talijanskog investitora CREA Costruzione restauri ed Affini s.r.l., odnosno Creu Rijeka d.o.o. zbog nepodmirenih dugova za radove na poslovnoj zgradi početkom 2013. godine, a o čemu smo u više navrata pisali. Riječ je o dugu o 400.000 kuna.
Kako saznajemo iz Magnusa, nitko od Talijana nije bio ni na jednom zakazanom ročištu na sudu, reakcije iz Italije za sada nema, a budući da na računu Cree nema novca, jedino rješenje za podmirenje nastalih dugova bila je ovrha nad zgradom. Ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njenom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. To je proces koji traje.
– Još uvijek ne znamo kako će to sada ići. Tu su zasigurno i banke. Ne nadamo se baš previše, ali nema veze. Morali smo pokušati, rekli su nam iz Magnusa.
Rasplet je to priče oko zgrade koja je nikla na mjestu nekadašnjeg kluba za mlade Tranzistor u Ružićevoj ulici, a oko koje su se već u samom početku pleli sami epiteti; najljepša, najskuplja i već unaprijed rezervirana za »velikog« igrača. Inače, iznos ove investicije nije nikada javno iznesen, a u nekoliko je navrata naglašavano da će se poslovni prostori u zgradi prodavati po 3.000 eura po četvornom metru.
Prema informacijama Magnusa, Talijani nisu ostali dužni samo njima, već i mnogobrojnim podizvođačima (fasaderi, kamenoklesari), a njihov dug prelazi 700.000 kuna. Zanimljivo je da se ti podizvođači još uvijek nadaju da će im netko iz Italije doći i platiti obavljene radove, iako je uistinu teško stupiti u kontakt s bilo kime iz spomenute tvrtke.
Ova građevina je praktički gotova i nejasno je zbog čega je investitor digao ruke od cijelog zahvata. Sve to podsjeća na slučaj vile na Preluku, o čemu je naš list također pisao, gdje su također talijanski investitori već praktički gotov objekt u kojeg je uloženo čak 10 milijuna kuna odlučili zaboraviti te nisu podmirili dugove izvođačima.

LJ. HLAČA




Da se prisjetimo njezine izgradnje
Razvojni projekti ARHIVA 2010
Preuzeto sa: viewtopic.php?f=19&t=464&start=150

Razvojni projekti ARHIVA 2011
Preuzeto sa: viewtopic.php?f=56&t=1035&start=60

Razvojni projekti ARHIVA 2011
Preuzeto sa: viewtopic.php?f=56&t=1035&p=27747#p27747

ili ukratko ako želite foto kronologija
Slika

Slika

Slika
Slika

Avatar korisnika
Marko
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 193
Teme: 14
Pridružen: 7.7.2009, 12:23

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#3  PostPostao/la Marko » 25.2.2014, 15:12

Stanovnici Martinkovca se žale da ne žele nebodere na Martinkovcu.

Stambeni tornjevi Martinkovac

Stambeni tornjevi su projektirani određenim arhitektonskim elementima prema zasebnom projektnom programu kako bi se u konačnosti postigla što veća kvaliteta stanovanja u skladu s diktatima suvremene tržišne konkurencije u trenutku svojevrsne tržišne recesije u oblasti stanogradnje.

Arhitektonsku kompoziciju zgrada čini šira baza sa užim vertikalnim tornjevima koji se uzdižu nad njom. Zgrade su zamišljene kao monolitne armiranobetonske strukture s laganim ispunama toplinske izolacije vanjskih i pregradnih zidova. Poslovni prostori i garaže smješteni su u suterenskim i podrumskoj etaži, a u nadzemnim etažama trokutastog tlocrtnog oblika sa zaobljenim rubovima, od prizemlja do posljednjeg sedmog kata, ponavlja se kombinacija trosobnih, dvosobnih i jednosobnih stanova. Svi stanovi imaju duboke loggie, pojedini i prostrane terase, prilagođene mediteranskoj klimi i boravku na otvorenom.

Stanovi su radijalno raspoređeni oko prostora sa stubištem i dizalima, središnje jezgre zgrade, koja se proteže kroz sve etaže i tako doprinosi statičkoj stabilnosti i mehaničkoj otpornosti nosive konstrukcije.

Oblikovanje zgrada je u ovom slučaju direktan i isključivi odraz konkretnih zahtjeva koje jednoznačno postavlja odabrana orijentacija stanova. U tom smislu svaki pojedini stan ima kvalitetno osunčanje i vrijedan pogled prema moru i Riječkom zaljevu.

Stambeni tornjevi Martinkovac (1).jpg
Stambeni tornjevi Martinkovac (1).jpg (62.56 KiB) Pogledano 3029 puta

Stambeni tornjevi Martinkovac (2).jpg
Stambeni tornjevi Martinkovac (2).jpg (67.49 KiB) Pogledano 3029 puta

Stambeni tornjevi Martinkovac (3).jpg
Stambeni tornjevi Martinkovac (3).jpg (116.01 KiB) Pogledano 3029 puta

Stambeni tornjevi Martinkovac (4).jpg
Stambeni tornjevi Martinkovac (4).jpg (114.67 KiB) Pogledano 3029 puta

Stambeni tornjevi Martinkovac (5).jpg
Stambeni tornjevi Martinkovac (5).jpg (113.32 KiB) Pogledano 3029 puta
FORZA FIUME !

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#4  PostPostao/la Adamić » 5.4.2014, 12:33

RIVA BODULI NOVI KOMUNALNI SADRŽAJ
Izgradnja javnog WC-a
javni wc rijeka.jpg
javni wc rijeka.jpg (38.8 KiB) Pogledano 2956 puta

* Foto: S. JEŽINA
RIJEKA » Nakon što je još 2009. godine javni wc uklonjen iz Trninine ulice kraj ribarnice, središte grada opet će dobiti takav sadržaj. Ali, ovoga puta u središnjem dijelu Rive Boduli gdje je već počela izgradnja. Rekli bi neki napokon – budući da u tom dijelu grada javnog nužnika nema još od preuređenja Kazališnog parka kada je s tržnice uklonjen stari wc. A potreba za njim osobito je dolazila do izražaja u vrijeme manifestacija poput Fiumanke, ali i za vrijeme turističke sezone. Prema neslužbenim informacijama, na Rivi Boduli planira se izgraditi javni WC s automatskim čišćenjem s ukupno 4 jedinice i to od dvije kabine od kojih će jedna biti za osobe smanjene pokretljivosti te još dvije kabine koje će imati pisoare.
Rijeka ima nekoliko vrsta nužnika: devet zidanih te pet montažnih kontejnerskih koji su smješteni po plažama. WC-i s automatskim čišćenjem nalaze se na Delti, Zametu, Trsatu i Turkovu. Za korisnike je korištenje besplatno jer održavanje i čišćenje financira Grad Rijeka. (LJ. H.)
Izvor : Novi list
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#5  PostPostao/la Adamić » 24.4.2014, 06:14

foto Novo šetalište otkriva prekrasne vizure skrivenih dijelova kanjona Rječine

Autor: Marinko Glavan


Šetnicom se zasad može stići iz centra grada do Matešićevih mlinova ispod Orehovice, a plan je da se, uz obnovu porušenih mostova, poveže s postojećom šetnicom što vodi uz Rječinu od Pašca uzvodno

RIJEKA Riječani će uskoro dobiti novu šetnicu, od Marganova u nekadašnjoj Tvornici papira, do Matešićevih mlinova, u kanjonu Rječine ispod Orehovice. Već dobrim dijelom izgrađena šetnica bit će uređena po završetku radova što ih na tom potezu izvode Hrvatske vode, u sklopu projekta izgradnje automatske vodomjerne stanice i drugih hidrotehničkih objekata s ciljem zaštite središta Rijeke od poplava.

– Za potrebe tih objekata morali smo izgraditi pristupne puteve, a ti putevi ujedno mogu služiti i građanima kao šetnica kanjonom Rječine, do koje se može doći izravno iz centra grada, rekao je prilikom obilaska gradilišta povodom Dana planete Zemlje generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić, inače nekadašnji član riječkog gradskog poglavarstva.

Izgradnja šetnice nije prvi zajednički projekt Hrvatskih voda i Grada Rijeke, nadovezao se riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, istaknuvši kako šetnica građanima otvara dosad nepristupačne i rijetko viđene dijelove donjeg toka Rječine.

Dosad uređene tri dionice
Nova šetnica dio je mreže koja se razvija u sklopu projekta »Riječke šetnice«, čiji je konačni cilj povezivanje krajnjih točaka gradskog teritorija. Šetnice su podijeljene u više dionica, a zajedničko im je da počinju i završavaju na stanicama javnog gradskog prijevoza. Dosad su u sklopu projekta otvorene dionice Plumbum – Trsat, Trsat – Orehovica – Maršić te od Orehovice do Drenove.

– Šetnicom, koja je gotovo u cijelosti dovršena, zasad se može do Matešićevih mlinova, a dogodine planiramo obnoviti most koji je na toj lokaciji nekad spajao obale Rječine. Uskoro će biti postavljene i adekvatne oznake te ploče s podacima o povijesti lokaliteta kojima šetnica prolazi, a plan je da se šetnica u konačnici poveže s postojećom šetnicom što vodi uz Rječinu od Pašca uzvodno, najavio je Obersnel.

Sama šetnica, točnije njen prvi dio što se od Marganova penje gotovo do razine ceste na Banskim vratima, vrlo je zahtjevna zbog izrazite strmine što će za šetače u slabijoj fizičkoj kondiciji predstavljati pravi izazov. Na jednoj lokaciji u pitanje bi potencijalno mogla doći i sigurnost, jer se ponad šetnice odronilo nekoliko kamenih dijelova luka potpornog zida ceste, a kako se moglo čuti za vrijeme obilaska, na taj će se problem ukazati Hrvatskim cestama te zatražiti sanacija zida.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/N ... na-Rjecine

Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-15_gallery_embed_item.jpg
Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-15_gallery_embed_item.jpg (97.62 KiB) Pogledano 2875 puta

Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-14_gallery_embed_item.jpg
Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-14_gallery_embed_item.jpg (117.95 KiB) Pogledano 2875 puta

Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-11_gallery_embed_item.jpg
Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-11_gallery_embed_item.jpg (74 KiB) Pogledano 2875 puta

Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-6_gallery_embed_item.jpg
Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-6_gallery_embed_item.jpg (135.16 KiB) Pogledano 2875 puta

Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-5_gallery_embed_item.jpg
Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-5_gallery_embed_item.jpg (138.61 KiB) Pogledano 2875 puta

Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-4_gallery_embed_item.jpg
Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-4_gallery_embed_item.jpg (66.91 KiB) Pogledano 2875 puta

Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-3_gallery_embed_item.jpg
Nova-rijecka-setnica-Foto-Silvano-JEZINA-3_gallery_embed_item.jpg (71.82 KiB) Pogledano 2875 puta





Bravo! :bravo: :zastava:
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#6  PostPostao/la Adamić » 19.5.2014, 14:49

Ovo je super! Rijeka dobiva novi toliko potrebni cestovni spoj na Trsat! :D :zastava: A vidi kamenolom?! :radovi:

Potpisan sporazum za dogradnju i rekonstrukciju čvora Orehovica
Rijeka, 19. svibnja 2014.
U Salonu Grada Rijeke potpisan je sporazum, kojim su definirani odnosi između Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatskih cesta i Grada Rijeke vezano uz rekonstrukciju i dogradnju čvora Orehovica na autocesti A6 Rijeka-Zagreb. Prvom fazom radova, koji bi se mogli realizirati već tijekom ove godine, omogućit će se izlaz iz smjera Škurinja prema Trsatu, odnosno Vežici i centru grada.
Cvor Orehovica Trsat.jpg
Cvor Orehovica Trsat.jpg (299.91 KiB) Pogledano 2799 puta

Sporazum potpisali Nenad Maljković, Vojko Obersnel i Josip Šala Sporazum su potpisali gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, član Uprave Hrvatskih cesta Nenad Maljković te predsjednik Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb Josip Šala.

Zahvalivši se predstavnicima Hrvatskih cesta i Autocesta Rijeka-Zagreb na razumijevanju u provedbi ovog projekta, gradonačelnik Obersnel je podsjetio kako je Grad Rijeka, nakon što su izgradnjom obilaznice do Svetog Kuzma zatvoreni lokalni izlazi, odnosno ulazi s čvora Orehovica, samoinicijativno krenuo u pripremu dokumentacije kako bi se takvo stanje izmijenilo.
"Prva faza rekonstrukcije i dogradnje čvora može u realizaciju već tijekom ove godine, a vjerujem da bi realizacija druge i treće faze mogla krenuti tijekom sljedeće godine. Realizacijom prve faze omogućit će se izlaz svim vozilima iz smjera zapada prema Trsatu, što je izuzetno bitno zbog lakšeg prilaza KBC-u Rijeka i Sveučilišnom kampusu," kazao je gradonačelnik Obersnel.

Član uprave Hrvatskih cesta Maljković te predsjednik Uprave ARZ-a Šala istaknuli su kako je rekonstrukcija i dogradnja čvora Orehovica izuzetno bitan projekt, kojem će se omogućiti kvalitetnija povezanost obilaznice s državnim prometnicama, što će biti od izuzetne važnosti za lokalno stanovništvo.

Crveno je označena prva faza rekonstrukcije čvora Orehovica Tri faze rekonstrukcije i dogradnje čvora Orehovica
Rekonstrukcija i dogradnja čvora predviđene su u tri faze. Temeljem punomoći tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb Grad Rijeka je financirao izradu idejne projektne dokumentacije, ishodovao lokacijsku dozvolu te financirao izradu glavne projektne dokumentacije, na osnovu koje je dobivena građevinska dozvola za prvu fazu rekonstrukcije i dogradnje čvora. Grad Rijeka je za troškove izrade geodetske podloge, idejnog projekta i glavnog projekta rekonstrukcije i dogradnje čvora Orehovica za prvu fazu utrošio oko 1,3 milijuna kuna.

Hrvatske ceste Sporazumom preuzimaju obvezu izgradnje prve faze, te obvezu projektiranja, pripreme i izgradnje preostale dvije faze rekonstrukcije i dogradnje čvora, sve temeljem prijenosa investitorskih prava i obveza s ARZ-a na Hrvatske ceste.

Dok će se prvom fazom omogućiti izlaz iz smjera Škurinja prema Trsatu, druga faza predviđa omogućavanje izlaza iz Zagreba prema centru grada (drugačijim rješenjem nego što je to omogućeno sada) i ulaza iz centra Ulicom Franje Račkog na obilaznicu prema zapadu, a treća faza izgradnju ulaza iz centra grada prema Zagrebu izgradnjom nadvožnjaka.
Ukupna vrijednost investicije prema troškovniku idejnog projekta iznosi oko 55 milijuna kuna, s time da prema projektantskom troškovniku vrijednost radova I. faze iznosi oko 4,5 milijuna kuna (bez PDV-a).

Potpisivanju prisustovali suradnici iz Grada Rijeke, Hrvatskih cesta i Autocesta Rijeka-Zagreb Rekonstrukcijom čvora Orehovica iz 2006. godine odsječeni lokalni priključci
U prosincu 2006. godine dovršena je izgradnja nastavka riječke obilaznice od čvora Orehovica preko čvora Draga do čvora Sv. Kuzam. U sklopu izgradnje ove dionice izvršena je i rekonstrukcija čvora Orehovica, u skladu s projektnom dokumentacijom koja je taj čvor tretirala kao interregionalni čvor, bez mogućnosti lokalnih priključaka i čvor Orehovica je potpuno odvojen od mreže gradskih prometnica. Rezultat te rekonstrukcije je da su lokalni priključci odsječeni, a posljedice se svakodnevno osjećaju na prometnom sustavu grada Rijeke.

Intervencijom i traženjem Grada Rijeke zadržan je jedino postojeći silazak s autoceste iz Zagreba u smjeru centra grada, odnosno prema Trsatu, iako je i taj odvojak prema projektu trebao biti zatvoren.

S obzirom na to da je obrazloženje za ukidanje lokalnih spojeva na čvoru Orehovica zasnivano na tvrdnji da je čvor Orehovica interregionalni čvor, Grad Rijeka je pokrenuo prostornu i prometnu analizu ove teze čiji je jedan od zaključaka da čvor Oregovica ne može biti kategoriziran kao čvor interregionalnog tipa i nema nikakvih zapreka da na njemu ne bude spoj na mreže prometnica.

Glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole I. faze rekonstrukcije i dogradnje čvora Orehovica izrađen je 2013. godine, a građevinska dozvola ishodovana je u travnju ove godine.

Nositelj izrade projekta je Rijekaprojekt d.o.o s glavnim projektantom ing. Branimirom Pliskovcem za građevinski projekt, te sa suradničkim tvrtkama za ostale projekte (Rijekaprojekt Vodogradnja za projekt odvodnje oborinskih voda, E.S.P. d.o.o. za projekt javne rasvjete, Promel projekt d.o.o. Zagreb za prometni projekt projekta, Brodarski Institut d.o.o. Zagreb za projekt zaštite od buke, Projektni biro AK d.o.o. Zagreb za krajobrazni projekt, Topoing d.o.o. Kastav za geodetski projekt).

U pripremi i drugi prometni projekti
Uz rekonstrukciju i dogradnju čvora Orehovica u pripremi je i početak izgradnje ceste D 403 koja će spojiti zapadni dio riječke luke sa čvorom Škurinje riječke zaobilaznice.
Isto tako, u tijeku je natječaj za izvođenje radova sanacije i nadzora ceste D 8 u Rijeci koja obuhvaća Istarsku, Liburnijsku, Zvonimirovu i Krešimirovu ulicu, Šetalište 13. divizije, Ulicu J. Polić Kamova, Strossmayerovu ulicu i Ulicu Fiumara.
U tijeku je i priprema za izgradnju kružnih raskrižja Plumbum, Tizianova, Panorama i Martinkovac.
(S.R.L.)
http://www.rijeka.hr/PotpisanSporazumZa
Slika

Avatar korisnika
Marko
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 193
Teme: 14
Pridružen: 7.7.2009, 12:23

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#7  PostPostao/la Marko » 20.5.2014, 19:57

Novi pontonski gat u riječkoj luci

Autor: Branka Malnar Objavljeno: 15:40

U riječku putničku luku danas popodne je dotegljena barža s kamenim blokovima za budući pontonski gat. Kameni blokovi namjenjeni su sidrenju pontona.

Novi pontonski gat, pričvršćen uz Rivu Boduli, sastojat će se od ukupno četiri pontona dugih 20 i širokih 3,5 metara. U ljetnim mjesecima tu će se vezivati turistički brodovi, a zimi megajahte.

Vrijednost investicije je 4 milijuna i 286 tisuća kuna. Radovi koje izvode Marinetek NCP d.o.o. iz Šibenika i BSK Commerce d.o.o. iz Rijeke trebali bi završiti za petnaestak dana.
http://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak ... uci/56179/
Novi pontonski gat u riječkoj luci (1).jpg
Novi pontonski gat u riječkoj luci (1).jpg (122.67 KiB) Pogledano 2780 puta
Novi pontonski gat u riječkoj luci (2).jpg
Novi pontonski gat u riječkoj luci (2).jpg (128.58 KiB) Pogledano 2780 puta
FORZA FIUME !

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#8  PostPostao/la Adamić » 20.5.2014, 21:08

Dobro će valjda biti ako ispod bude kamen .
ponton luka rijeka (1).jpg
ponton luka rijeka (1).jpg (159.85 KiB) Pogledano 2778 puta

ponton luka rijeka (2).jpg
ponton luka rijeka (2).jpg (179.19 KiB) Pogledano 2778 puta
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#9  PostPostao/la Adamić » 10.7.2014, 19:14

Pontonski gat je gotov !
novi  pontonski gat rijeka.jpg
novi pontonski gat rijeka.jpg (214.52 KiB) Pogledano 2677 puta

Slika

riva boduli ponton (1).jpg
riva boduli ponton (1).jpg (219.21 KiB) Pogledano 2677 puta

riva boduli ponton (2).jpg
riva boduli ponton (2).jpg (105.19 KiB) Pogledano 2677 puta

riva boduli ponton (3).jpg
riva boduli ponton (3).jpg (197.01 KiB) Pogledano 2677 puta


Dug je 80 metara, te će za oko 50 posto povećati kapacitet priveza u luci.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#10  PostPostao/la Adamić » 27.7.2014, 18:48

Rijeci treba putnička luka , kao što ju imaju svi normalni svjetski gradovi uz more. Ni ovakva luka putnička nije loša za početak. Problem bi bio možda dubina mora.


Putnički terminali u Rijeci (1).jpg
Putnički terminali u Rijeci (1).jpg (38.4 KiB) Pogledano 2619 puta

Putnički terminali u Rijeci (2).jpg
Putnički terminali u Rijeci (2).jpg (36.09 KiB) Pogledano 2619 puta

mislim da je to i 1998. godine.
03 Prometno tehnološka studija – Putnički terminali u Rijeci,
Naručitelj: Grad Rijeka
Rijekaprojekt- niskogradnja d.o.o. Rijeka_ svibanj 1998


Mislim da bi Rijeka trebala nasut cijeli taj dio do lukobrana i stvorit novo područje. Ovako nešto.
Putnička luka.jpg

Gatovi bi trebali biti pod kutem, ukoso radi što bržeg pristanka. Nije mi se dalo petljat po tome pa sam pustio ovako kako je. Lukobran bi trebao malo bolje riješiti a možda je i dobar za zaklon brodovima . Ali ovako kao skica može proći.

Umetnuo sam skicu nove luke Gaženica čiji je naručitelj: Zadarska županija a projektant naš Rijekprojekt.
http://www.port-authority-zadar.hr/i_hr_nova.html

Mrtvi kanal je produljen . Trebalo bi srediti prijelaze preko njega. Na vrhu lukobrana treba napraviti svjetionik za atrakciju. Možda u obliku torpeda. Malo mašte čini svašta.
I za kraj
TERETNU LUKU TREBA ISELITI IZ CENTRA GRADA!
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#11  PostPostao/la Adamić » 9.8.2014, 19:39

POVEĆANJE SMJEŠTAJNIH KAPACITETA RIJEČKA HOSTELSKA PONUDA POČETKOM OVOG LJETA DODATNO OJAČANA
Otvorena još tri hostela – na Zametu, Korzu i Trsatu

Prvo radno ljeto dočekali su hostel Lavanda na Zametu, poseban po brojnim sportskim sadržajima koje nudi, zatim hostel Korzo, jedan od najmanjih hostela smješten pored gradske uprave te Das Hostel na Trsatu, iznad kluba Beertija, čijim sobama pečat daje prepoznatljiv stil uređenja s naglaskom na glazbu

Alenka JURIČIĆ
Iva Matić, voditeljica hostela Lavanda na Zametu, u jednoj od brojnih sobaRIJEKA » Svaki je na svoj način poseban i drugačiji, a svi nose isti predznak – hostel. Riječ je o tri nova hostela koja su se ove godine otvorila na području Rijeke čime je riječka hostelska ponuda dodatno ojačana te je i ove sezone nastavljen trend povećanja hostelskih kapaciteta u gradu. Prvo radno ljeto tako su dočekali hostel Lavanda u Zametu, hostel Korzo, kako i samo ime govori na Korzu, te Das Hostel na Trsatu, iznad kluba Beertija. Za svaki od ovih smještajnih objekata tako se doista može reći kako je jedinstven te na svoj poseban način doprinosi turističkoj ponudi Rijeke, dalo se zaključiti prilikom našeg jučerašnjeg obilaska.

Fitness i badminton

Nježna mirisna lavanda lajt motiv je istoimenog hostela koji je u svibnju počeo s radom u Donjem Zametu. Kapacitetom daleko najveći od novih hostela, a ujedno i jedan od najvećih u gradu, ovaj hostel ima devet standardnih dvokrevetnih soba koje zadovoljavaju standarde dobrog hotela s 3 zvjezdice s vlastitom kupaonicom, potom četiri četverokrevetne sobe, po jednu šesterokrevetnu i sedmerokrevetnu sobu, a tu je i luksuzna soba Lavanda. Cijene su od 150 kuna do 750 kuna po osobi, koliko stoji noćenje u luksuznoj Lavandi. Gosti dobiju i ogrtač, papuče, hostel je pokriven besplatnim wi-fijem, klimatiziran je, a ima i veliki vlastiti parking pod videonadzorom, s time da gosti čak u sobi na televizoru mogu imati nadzor nad svojim limenim ljubimcem.
No, sve to samo je dio onoga što gostima nudi ovaj hostel. Iva Matić, voditeljica novog objekta, ukazala je kako je povezan s postojećim fitness centrom tako da gosti ovdje mogu i vježbati. Sportski štih hostelu daju i teren za badminton te stolovi za stolni tenis. Dakle, riječ je doista o pravom »sportskom« hostelu.
– Posebni smo upravo po brojnim sportskim sadržajima koji su zanimljivi i obiteljima kojih smo do sada imali priličan broj. Naši gosti dolaze u pravilu osobnim automobilom tako da su mobilni i to što nisu u samom centru nije nikakav problem. Dapače, do plaže se pješke može za 10 minuta, a vrlo blizu su nam i bazeni na Kantridi, sportska dvorana Zamet, stadion Kantrida, tenis klub Kvarner i ostali sportski objekti. Inače, ovdje imamo i fitness centar Unix, koji je postojao i ranije, tako da naši gosti mogu koristiti i ovaj sadržaj. Također se trudimo ponuditi i doručak primjeren zdravom načinu života, od kruha kojeg nudimo, do ponude voća i slično, kazala je voditeljica hostela Lavanda navodeći kako su zadovoljni prvom turističkom sezonom, a posebno najavama za kolovoz koji bi trebao biti jako dobar.

Pogled na Korzo

Gosti, dakle, dolaze uglavnom automobilima, u pravilu ostaju jedan do dva dana, a najčešće bukiraju preko interneta. U Lavandi su ujedno najavili kako će do rujna imati i vlastite on line rezervacije. Doznali smo kako je među prvim gostima bilo puno Talijana, ali boravili su ovdje i gosti iz Francuske, Latvije, Brazila... »Nema pravila«, reći će u Lavandi u kojoj su u uređenje uložili puno truda i ljubavi te je svaki detalj pomno biran. A igralište za badminton i stolove za stolni tenis uokviruje vrt pun, jasno, lavande, ali i drugog mirisnog bilja poput metvice, ružmarina... Svoj kutak našlo je čak i nekoliko sadnica paprike.
Što se tiče planova, ideja je da hostel radi cijele godine.
– Osim što smo specifični po sportskim sadržajima, u zgradi u nastavku se nalazi obiteljska informatička tvrtka opremljena modernim salama za sastanke tako da van ljetne sezone računamo i na kongresne goste. Rekla bih da bismo se profilirali i kao prvi business hostel u Hrvatskoj. Također, računamo i na dentalni turizam, istaknula je Matić dodavši kako je u hostelu zaposleno pet zaposlenika.
Cjelogodišnje poslovanje nit vodilja je i sasvim drugačijeg novog hostela u gradu – hostela Korzo. Kako i samo ime govori, novi se smještajni objekt nalazi na samom Korzu, kraj gradske uprave. Podgled s hostelskog balkona upravo je spektakularan, Korzo uz jutarnju kavicu k'o na dlanu. Za razliku od Lavande, ovaj hostel ima tek dvije sobe sa po šest kreveta, dakle ukupno 12 ležajeva, pojasnio nam je voditelj Petar Soče istaknuvši i kako u drugoj smjeni hostel vodi kolegica Loredana Dunković.

Poveznica s Titom

– Mislim da smo mi najmanji hostel u gradu, međutim, to je upravo ono što kod nas gosti vole. Ovdje se osjećaju kao kod kuće, nikad nema gužve, na miru mogu spremiti doručak u kuhinji, prema nama se odnose kao prema prijateljima. Pa su nas čak znali zvati u izlazak, ha, ha, rekao nam je Soče dodajući kako je ovo bio stan kojeg je vlasnik Sead Hasanbegović odlučio staviti u funkciju kao hostel.
Novi smještajni objekt se nalazi u zgradi koja je pod zaštitom konzervatora tako da prostor nije renoviran, nego praktički restauriran – sa starim vratima, ormarima i slično. U simpatičnom malom hostelu tako će se naći i knjige pisca i novinara Lucifera Martinija, nekadašnjeg vlasnika stana. Ovaj je riječki pisac prijateljevao s Titom tako da je svoje mjesto na jednoj od polica s knjigama našla i figurica maršala. Tu je i stara Martinijeva pisaća mašina, ali i mač koji je, kaže priča, ukrstio s Josipom Brozom. Hostel je s radom počeo početkom srpnja, a prvi gosti uglavnom su mladi ljudi. No bilo je tu i starijih koji vole ovakav način putovanja pa im ni mladi partijaneri na povratku sa Zrća u istoj sobi nisu smetali.
– Uglavnom se gosti zadržavaju jedan ili dva dana i idu dalje. Međutim, imamo i goste koji dođu ciljano o Rijeku. Naime, bukirali su nam četiri dana tako da će pretpostavljam razgledavati grad i okolicu. Zna se dogoditi da netko dođe na jednu noć pa produži ostanak još jedan dan. Inače, pitali smo ih kako nas nalaze. Dio nas je našao na Google mapsu, a njih 70-ak posto je šetalo Korzom i vidjelo natpis na balkonu. Isto tako, drago mi je da do sada nismo imali niti jednu primjedbu. Osim što nam je jedan gost ukazao da imamo preuzak koš za smeće, što smo promijenili, ispričao nam je naš sugovornik dodajući kako u ovako malom hostelu vlada prava obiteljska atmosfera.

Tvornica kulture

A gosti – iz Koreje, Brazila, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Kosova, Francuske, Italije, Velike Britanije... Dodajmo i da noćenje ovdje stoji 150 kuna, a može se koristiti i takozvani dnevni boraak, što znači 6 sati korištenja svih sadržaja hostela za 60 kuna. I ovdje su sobe klimatizirane, a gostima se nudi i besplatan wi-fi.
Sredinom srpnja s radom je počeo i Das Hostel, i to iznad popularne Beertije na Trsatu. Drži ga Tvornica kulture, i treći je njihov hostel, nakon što su otvorili dva u Zagrebu. Maja Horvat, voditeljica novog hostela, kazala je kako hostel ima tri sobe, od kojih svaka ima svoju kupaonicu. Od toga su dvije četverokrevetne i jedna sa sedam kreveta. Potonja se prostire na dvije etaže pa su tako dva kreveta dijelom odvojena u pokrovlju. Cijena smještaja je 89 kuna za krevet u sedmerokrevetnoj sobi ili 119 kuna za sobu u četverokrevetnoj sobi. Sobe su klimatizirane, gosti imaju svoj ormarić i besplatan wi-fi. Pitali smo zašto su se odlučili otvoriti hostel u Rijeci.
– Bio je to prirodan nastavak na naš ugostiteljski objekt Beertija. Isto tako, Rijeka je blizu Zagrebu, ima manje hostela nego Zagreb i rekli smo, idemo probati. Ciljamo na mlade goste, tek smo krenuli, i nadam se da će hostel zaživjeti. Tim više što se nalazi na Trsatu koji je turistima jako zanimljiv, kazala je Horvat.
Prema riječima djelatnika Boruta Madžarevića, gosti dolaze svakog dana, uglavnom se radi o mladim putnicima od nekih 18 do 25 godina. I što je najvažnije, kažu da im se hostel sviđa. Kako i ne bi, kada sobe imaju prepoznatljiv pečat uređenja s naglaskom na – glazbu.

------------------------
Hosteli su donijeli mnogo mladih u naš grad. :gore
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#12  PostPostao/la Adamić » 22.8.2014, 12:56

Uspinjača na Trsat financirat će se iz europskih fondova?



Napravljen je geotehnički izvještaj koji je baza za daljnje aktivnosti nužne za izradu idejnog projekta s ocjenom investicije te ostalu potrebnu dokumentaciju

RIJEKA Projekt izgradnje uspinjače/žičare na Trsat, riječke priče stare barem dvadesetak godina, Grad Rijeka pokušat će financirati iz sredstava EU-a, a za što gradski oci smatraju da imaju izrazito povoljne predispozicije, saznajemo od Odjela gradske uprave za urbanizam.

Geotehnički izvještaj kojeg je izradio Rijekaprojekt – geotehničko istraživanje je gotov a za što je iz proračuna izdvojeno prošle godine 34.000 kuna. Elaborat je baza za daljnje aktivnosti koje su nužne kako bi se izradio idejni projekt s ocjenom investicije te ostala potrebna dokumentacija koja je potrebna kako bi se »povukla« sredstva iz europskih fondova, najavljuju u Odjelu.

– Svrha izrade Geotehničkog izvještaja bila je utvrđivanje uvjeta temeljnog tla na široj lokaciji Školjić-Trsat te utvrđivanje geološke građe lokacije radi zahvata u spomenutom prostoru. Elaboratom je između ostalog utvrđeno da će biti potrebno provesti detaljne istražne radove i to za svaku mikrolokaciju stupova ili građevina koji će nositi konstrukciju uspinjače, a zbog čega su u planu i pokusna bušenja, navode dalje u Odjelu.

Podsjetimo, Generalnim urbanističkim planom grada Rijeke predviđena je izgradnja uspinjače, odnosno žičare. Polazna postaja nalazila bi se navodno u Ružićevoj ulici, na prostoru do Tvornice papira, a gornja u blizini Trsatske čitaonice. Razmatrana je i varijanta s polaznom postajom na platou s desne strane Rječine, između Autotroleja i bivšeg Mesokombinata, što bi bilo uočljivije, ali bi trasa bila duža i skuplja. Ovu investiciju, pred kojom je jako dugi put, različito prihvaćaju Riječani, a u Gradu Rijeci smatraju da bi njena uloga bila dvojaka; turistička, ali bi dodatno povezala Trsat s centrom.

– Nastavak aktivnosti na ovom projektu, a u svrhu izrade idejnog projekta uključuje još aktivnosti poput geodetsko snimanje spomenutog terena, izradu geodetskih profila trase žičare, definiranje tehničko-tehnoloških značajki žičare s kabinom ili kabinama, veličinu cijelog zahvata (opis katastarskih čestica), izvještaj o atmosferskim i meteorološkim uvjetima na lokaciji, sigurnosnu analiza i sigurnosno izvješće. Zatim je potrebno ishoditi mišljenje Ministarstva kulture te Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Nakon toga može se pristupiti izradi idejnog projekta te aplicirati cijeli projekt prema EU fondovima, otkrivaju u Gradu Rijeci.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/U ... ih-fondova



ljevaonica uspinjača vodovodna trsat školjić.jpg
ljevaonica uspinjača vodovodna trsat školjić.jpg (337.64 KiB) Pogledano 2490 puta

Zbog prestrmog kuta nula bodova za polaznu stanicu uspinjače kod tvornice papira.

Ljevaonica metala ARDENS u Vodovodnoj koja je prošle godine završila u stečaju , mogla bi biti dobro polazište.
Ljevaonica metala ARDENS vodovodna 39.jpg
Ljevaonica metala ARDENS vodovodna 39.jpg (67.78 KiB) Pogledano 2490 puta

Prostor se prodaje za 3 i pol milijuna kuna.

Ovime obavještavamo da je poslovni prostor na lokaciji Vodovodna 39 pušten u prodaju.
Sve zainteresirane osobe mogu se obratiti na e-mail ardens@ardens.com.hr radi dostave dodatnih informacija.

Osnovni podaci o nekretnini :
Lokacija : Vodovodna 39, Rijeka
Površina : cca. 3.500 m2 zemljišta, izgrađenih prostora cca. 2.200 m2
Vlasništvo : čisto vlasništvo, etažirano
Elektro priključak : 250 kW
http://www.foundry.com.hr/prodaja-prostora.html


Inače tu je bila nekoć tvornica sapuna Levi & Bianchi. Godina: 1890.
TVORNICA SAPUNA LEVI BLANCHI vodovodna rijeka (2).jpg
TVORNICA SAPUNA LEVI BLANCHI vodovodna rijeka (2).jpg (170.12 KiB) Pogledano 2490 puta

TVORNICA SAPUNA LEVI BLANCHI vodovodna rijeka (1).jpg
TVORNICA SAPUNA LEVI BLANCHI vodovodna rijeka (1).jpg (65.37 KiB) Pogledano 2490 puta


Tvornica sapuna Levi & Bianchi s radom započinje u drugoj polovici 19. stoljeća. Pogon je izgrađen na građevinskom terenu Bruni, a jedan od objekata kompleksa sačuvan je do danas i nalazi se u Vodovodnoj ulici na broju 39. Tvornica je djelovala nekoliko desetljeća pa nije čudno što je imala više faza izgradnje, od 80-ih godina 19. stoljeća do čak 1938. kada su napravljene posljednje preinake. Riječ je o cijelom kompleksu smještenom na samome kraju Vodovodne ulice, na platou podno stijena Kalvarijskog brijega pa sve do cestovnog prolaza, nekadašnje Vie dei Molini, uza samu Rječinu. Najstariji nacrti, pohranjeni u Državnom arhivu u Rijeci, datiraju iz veljače 1899., a potpisao ih je arhitekt Franjo Šikić.

Dogradnja tvornice nastavlja se 1905. kada se gradi građevina u kojoj je bio smješten parni kotao. Za ovaj je projekt bio angažiran arhitekt Giovanni Rubinich. U arhivskim izvorima nije istaknuta lokacija građevine pa se postavlja pitanje je li Rubinichev projekt ikada bio realiziran. Velik zahvat na tvornici izveden je 20-ih godina 20. stoljeća kada tvornica, tada u vlasništvu Silvija Silvianija, dobiva prepoznatljiv naziv Fabbrica Fiumana di Saponi, Glicerina, Soda cristallizzata e prodotti Grassi. Građevinski radovi na izgradnji novoga krila izvedeni su prema projektu Lugija Luppisa.

Tvornički kompleks Levi & Bianchi sastojao se od niza industrijskih i stambenih građevina. Do danas je ostalo sačuvano vrlo malo nekadašnjeg postrojenja. U najprepoznatljivijem, ali i vrlo derutnom dijelu kompleksa danas djeluje Ljevaonica metala Ardens d.o.o. Riječ je o zaštićenom spomeniku kulture koji je u službenim bilješkama Konzervatorskog odjela u Rijeci okarakteriziran kao građevina u vrlo lošem stanju. To je longitudinalna jednokatnica prepoznatljivih historicističkih elemenata. Pretpostavlja se da su na toj poziciji izvorno postojale dvije građevine koje su tek naknadno međusobno spojene. Takvu je pretpostavku moguće iščitati iz oblikovanja samog pročelja zgrada koje gledaju na Vodovodnu ulicu. Jasno je vidljiv dekor starijeg dijela zgrade, koji je raščlanjen nizom velikih prozorskih otvora s ciglastim polukružnim zabatom i naglašenim centralnim zaglavnim kamenom. Dinamika tog dijela pročelja postiže se ciglenim pilastrima smještenima između prozora, što daje vertikalnu dimenziju niskoj jednokatnici. Vjerojatno je to najstariji dio kompleksa koji je 1899. projektirao Franjo Šikić. Drugi dio pročelja projektiran je naknadno, 1925. godine, prema planu inženjera Luigija Luppisa. Prema sačuvanim nacrtima, ova je građevina trebala biti reprezentativna dvokatnica s prizemljem. Budući da se danas na tom mjestu nalazi samo prizemnica, vjerojatno projekt nikad nije bio potpuno realiziran ili su dva gornja kata bila izgrađena, ali naknadno uklonjena. Sigurno je, a što se iz samih nacrta može zaključiti, da je ovaj dio zgrade bio zamišljen kao arhitektonski nastavak već postojećeg dijela tvornice. To se očituje i u samoj dekoraciji pročelja koja je u novijem dijelu jednostavnija, ali stilski usklađena s postojećim Šikićevim historicističkim elementima.
Valorizacija:

Zgrada nekadašnje Tvornice sapuna do danas je sačuvana u vrlo lošem stanju. U njoj je smještena ljevaonica metala. Od strane konzervatora je zaštićena.
http://www.rijekaheritage.org/hr/kj/tvornicasapuna#


Dakle Grad bi trebao to kupiti, obnoviti i izgraditi polaznu stanicu za uspinjaču, tako bi jednim potezom riješio više stvari . Uspinjača koja bi išla preko Rječine je uzbudljivija i ljepša ali ako ne misle obnavljati zapuštena pročelja u nekoć industrijskoj ulici punoj povijesti , onda neka i ne kreću u ovaj projekt.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti našeg kraja (2014.)

Post broj:#13  PostPostao/la Adamić » 24.8.2014, 14:32

Rab gradi aerodrom za 200.000 putnika godišnje
EU fondovi daju im krila


Simulacija buduće Zračne luke Rab.jpg
Simulacija buduće Zračne luke Rab.jpg (50.39 KiB) Pogledano 2350 puta

Nakon što je izvjesno da će druga hidroavionska linija, nakon one Split – Jelsa, biti linija Split – Rab, s perspektivom letova iz Raba u Zagreb, Pulu, Anconu i druge gradove, sve jasnije obrise ima i projekt izgradnje aerodroma na Mišnjaku. U rujnu on ide na Gradsko vijeće, a njegov temelj su sredstva EU

RAB Kada je u pitanju prometna povezanost, ovo ljeto na Rabu definitivno protiče u znaku zračnog prijevoza. Nakon što je postalo izvjesno da će druga hidroavionska linija u Hrvatskoj, nakon one Split – Jelsa, biti linija Split – Rab, s perspektivom letova iz Raba u Zagreb, Pulu, Anconu i druge gradove, sve jasnije obrise ima i projekt izgradnje aerodroma na Mišnjaku. Završava se priprema dokumentacije za taj, možda i najveći projekt na otoku zadnjih godina, a poznato je i kako bi aerodrom trebao izgledati. U rujnu cijela priča ide na Gradsko vijeće, a njezin temelj je povlačenje sredstava Europske unije.

– Europski projekt pod nazivom »A3-NET« – jačanje i umrežavanje malih aerodroma na jadranskom području – koji se sufinancira sredstvima EU u sklopu programa »IPA jadranska prekogranična suradnja« uspješno je okončan, a njegov nastavak osiguran je novim EU projektom »CAN« – prekogranična zračna suradnja, ističe Karmen Španjol Bičanić, stručna suradnica Grada Raba za pripremu i vođenje projekata EU fondova.

Grad Rab je projekt proveo u prekograničnoj suradnji s općinom Bovec iz Slovenije kao vodećim partnerom i još nekoliko partnera iz BiH, Srbije i Crne Gore. Kako dodaje Španjol Bičanić, opći cilj projekta bio je stvaranje uvjeta za omogućavanje bolje povezanosti sjevernog Jadrana s drugim regijama, povećanje zrakoplovnog prometa s ciljem rasterećenja cestovnog i olakšavanje stvaranja novih turističkih proizvoda s ciljem kreiranja turističkog i gospodarskog prostora.

– Ukupno su u tri godine napravljene 24 studije i elaborata koji su potrebni za definiranje najboljeg položaja, a također su i preduvjet za dobivanje dozvola, uključujući i onu za korištenje zračne luke Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, dodaje Španjol Bičanić.

Izgradnja zračne luke na Rabu temelji se na Stretegiji razvitka zračnog prometa Republike Hrvatske. Prema prostornom planu Grada Raba, makrolokacija budućeg aerodroma određena je na prostoru jugoistočnog dijela otoka, u blizini trajektne luke Mišnjak.

– Dobiveni rezultati dosad pripremljene dokumentacije pokazali su da su prve preliminarne studije potcijenile mogući kapacitet buduće zračne luke, budući da su razvojne prognoze pokazale da se na godišnjoj razini može očekivati i više od 200.000 putnika, ističe Španjol Bičanić, što je impresivna brojka. Primjerice, Zračna luka Rijeka imala je prošle godine tek oko 130.000 putnika, a Zračnu luku Brač na godišnjoj razini koristi tek oko 10.000 ljudi.

– Održivost je još jedna važna osobina te se kod projektiranja najveća pozornost pridaje energetskoj učinkovitosti u zgradama. U tu je svrhu predviđeno korištenje alternativnih izvora energije, što uključuje izgradnju solarnih kolektora na zgrade terminala i nadstrešnice. U osmišljavanju parkirališnih mjesta predvidjet će se dizajniranje stanica za punjenje električnih i hibridnih vozila, koje će biti korištene za organiziranje javnog prijevoza temeljenog na obnovljivim izvorima energije, rekla je stručna suradnica Španjol Bičanić.

Prema dokumentaciji, dizajn zgrade terminala poštovat će lokalne meteorološke uvjete, koristit će se autohtoni građevinski materijali te će se dizajn terminala Zračne luke uklopiti u okoliš. Razrađeno je nekoliko varijanti kako bi se optimizirali troškovi izgradnje, osigurao veći stupanj iskoristivosti te sigurnije zračne prometne operacije s ciljem povećanja sigurnosti putnika. Sljedeći korak u projektu je izmjena i dopuna Prostornog plana, za što je Grad Rab počeo proceduru, iza čega bi trebalo slijediti dovršenje dokumentacije i izrada glavnog i izvedbenog projekta.

Projekt sredinom rujna ide na Vijeće Grada Raba. Prema riječima gradonačelnice Rosande Krstinić Gušćić, potrebno je donijeti odluku o izmjeni Prostornog plana da se položaj zračne luke može zakriviti, čime bi se izbjegli veliki iskopi i smanjili troškovi. – Na taj način bi se značajno pojeftinilo investiciju i mogućnost ulaganja. Zračna luka naime nije sama po sebi rentabilna ako u projekt ne uloži i, na primjer, netko od hotelijera. Kako je pokazala prometna studija, aerodrom bi mogao imati i 200.000 putnika godišnje, što znači da će biti prostora i potrebe za dva nova hotela, kaže gradonačelnica, naglasivši da se tek sad, izradom dokumentacije, za što je iz EU fondova povučeno 800.000 eura, barata točnim procjenama.

– Prvotno se govorilo da će cijena izgradnje biti oko 50-60 milijuna eura, na što se nitko ne bi odlučio. No kako se pokazalo, cijena bi mogla biti značajno manja. Zato se nadam ispravnoj političkoj odluci na Vijeću, rekla je Rosanda Krstinić Gušćić.

Zračna luka Rab osmišljena je kao međunarodna zračna luka s pistom dužine 1.700 metara i 30 metara širine, a bit će opremljena za slijetanje zrakoplova koji broje do 157 mjesta. U njoj će se moći vršiti operacije slijetanja poslovnih i komercijalnih letova te ostalih usluga kao što su održavanje zrakoplova i parkiranje u hangarima, obuka pilota i osoblja, zračne sportske aktivnosti, zračne taksi usluge, letovi službe zaštite i spašavanja, panoramski turistički letovi i slično. Pored zgrade terminala bit će smještene trgovine, salon, info pult, restoran, rent a car, agencije, uredi… Zračna luka bit će opremljena s ukupno 250 parkirališnih mjesta.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/O ... a-godisnje
Slika

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4583
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Razvojni projekti našeg kraja (2014.)

Post broj:#14  PostPostao/la Vežičanka » 24.8.2014, 19:43

Lovran dobio punionicu za aute na struju

Lovran-dobio-punionicu-za-aute-na-struju_ca_large.jpg
Lovran-dobio-punionicu-za-aute-na-struju_ca_large.jpg (53.81 KiB) Pogledano 2347 puta

Nakon Zagreba, Vukovara i Labina, sada će i u Lovranu, tik do prostorija Turističke zajednice, biti smješten napajač elektrovozila, a ta će se usluga nuditi besplatno. Upravo zahvaljujući tom potezu, Lovran će »upasti« i na ADAC-ov Auto Atlas i link na kojemu će biti označen kao 1165. punionica u Europi

LOVRAN Prva punionica za elektroautomobile na Kvarneru i četvrta u Hrvatskoj postavljena je u Lovranu. Tik do prostorija Turističke zajednice Općine Lovran, u samom središtu mjesta, smješten je napajač elektroautomobila, a svi vlasnici automobila budućnosti mogu napajati auto ili »tankati« ga električnom energijom besplatno, rečeno je na jučerašnjoj press konferenciji koja je održana u povodu otvaranja punionice za elektroautomobile. Punionica u Lovranu četvrta je u Hrvatskoj, nakon što su otvorene u Zagrebu, Vukovaru i Labinu, a da je njezino postavljanje u turističku destinaciju – Lovran – dobar potez, potvrdili su sudionici konferencije za novinare, direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov, zamjenik načelnika Općine Lovran Branislav Petković i predsjednica Vijeća Nataša Miljak, direktor TZO-a Lovran Vojko Brubnjak te oni koji su zaslužni za ugradnju napajača – Branko Milohnić iz lovranske tvrtke Futura trade i Siniša Babić iz Kognite.


– Ponosni smo što je Lovran dobio prvu punionicu elektroautomobila na Kvarneru. Naši nas gosti ocjenjuju i prema ekološkoj osviještenosti, ali i percipiraju kao ekološki očuvanu destinaciju. Upravo se zato trebamo razvijati u smjeru održivog razvoja, a jedan takav korak je upravo i postavljenje ove punionice elektroautomobila. To je jedan dobar znak našim gostima da poštujemo okoliš, ali i dobra promocija jer smo postavljanjem punionice svrstani na europsku kartu destinacija koje to posjeduju – rekla je Peršić Živadinov, a Petković dodao da se očekuje da će ovakvih automobila u budućnosti biti sve više. U Hrvatskoj je registrirano 19 takvih vozila, no kako je na našem najvažnijem emitivnom tržištu, u Njemačkoj, trenutno registrirano oko 200.000 elektroautomobila, računa se da će ih do 2020. godine biti oko milijun.

– Njemački autoklub ADAC, najveći je u Europi s 18 milijuna članova. Svake godine objavljuju poznati Auto Atlas Europe u kojem Lovran redovno objavljuje oglas s motivom Staroga grada. Taj atlas ima link na Internetu na kojem su sve punionice elektroautomobila u Europi. Trenutno ih je označeno 1.164, a ova lovranska punionica biti će 1.165. – rekao je Brubnjak, ističući da postavljanjem napajača zapravo započinje i jedna jaka marketinška kampanja.


Predstavnici tvrtki koji su postavili prvi napajač za elektroautomobil na Kvarneru istaknuli su da do veljače ove godine na razini Europske zajednice nisu postojali standardi za utičnice, no kako su oni sada utvrđeni i dobro zamišljeni. Za punjenje jednog automobila električnom energijom potrebno je 3 do 4 sata, a njegove prednosti su, kaže Babić, bezbrojne.

– Takva vozila manje se kvare, nečujna su, ne zagađuju okoliš. Nadamo se da će ovakvih punjača i automobila biti sve više da svima bude ljepše, tiše i čišće – zaključio je Babić, a Miljak je dodala da će besplatno punjenje pred turističkim uredom biti aktualno dok se ne budu počele stvarati gužve. Pritom će svaki dolazak vozača elektroautomobila u Lovran biti nagrađen i simboličnim darom lovranske Turističke zajednice. Postavljanje punionice, zaključeno je, trenutno nema velike praktične koristi, ali je zasigurno veliki marketinški plus za Lovran. Zajedno s punionicom, QR pločama, HOT SPOT zonama i web kamerom, Općina Lovran profilira se kao napredna europska turistička destinacija.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/O ... -na-struju
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kada govorimo o automobilima na struju ne možemo da ne spomenemo Nikolu Teslu

Genij koji se rijetko rađa. Nedavno sam gledaka na RTLu dokumentarac koji su napravili Amerikanci. Njegve se zamisli ponovo preispituju.
Čovjek daleko izvan svog vremena. Ne mogu a da mu se ne divim.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23333
Teme: 918
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti (arhiva 2014)

Post broj:#15  PostPostao/la Adamić » 25.8.2014, 12:52

Ako ste prošli kroz Svilno, mogli ste primjetiti ogroman "Space Shuttle" koji je niknuo usred kotline .

Najveća investicija u povijesti: JGL na proljeće useljava u novi pogon u Svilnom
Ulaganje "teško" 361 milijun kuna


Autor: Biljana Savić

jadranski galenki laboratorij svilno.jpg
jadranski galenki laboratorij svilno.jpg (67.85 KiB) Pogledano 2477 puta

Građevinski dio radova bit će gotov tijekom prosinca ove godine, a dio koji je povezan s opremom i validacijom opreme tijekom ožujka 2015. godine. Projektom Pharma Valley bit će obuhvaćene obje lokacije: postojeća, Svilno 1, površine 13.800 četvornih metara i nova, Svilno 2, površine 76.750 m2

RIJEKA » U tijeku je realizacija najveće investicije u povijesti Jadran Galenskog laboratorija (JGL), vrijedne 361 milijun kuna. Riječ je o projektu Pharma Valley koji ova riječka farmaceutska tvrtka gradi u Svilnom kraj Rijeke, neposredno uz autocestu Rijeka – Zagreb i u blizini svojih već postojećih proizvodnih pogona. Monumentalni građevinski kompleks zanimljivih arhitektonskih rješenja svakoga dana dobiva nove elemente, a po svojoj veličini, financijskim parametrima i tehnološkim inovacijama zasigurno predstavlja jedno od najvećih ulaganja u novijoj gospodarskoj povijesti Rijeke.

– Kad projekt Pharma Valley bude u potpunosti završen, dobit ćemo značajno povećanje postojećih kapaciteta u razvoju, proizvodnji i skladištenju s kojima bi ujedno bili osigurani i ključni resursi za realizaciju strateške vizije održivog, profitabilnog rasta u planskom horizontu od desetak godina, kaže Mate Poropat, izvršni direktor farmaceutsko-tehničkih operacija i dodaje da će projektom Pharma Valley biti obuhvaćene obje lokacije: postojeća, Svilno 1, na kojoj se na 13.800 četvornih metara nalaze proizvodni pogoni, skladište ambalaže i popratni sadržaji te Svilno 2, nova lokacija na površini od 76.750 četvornih metara.
Proizvodnja otopina

Pharma Valley, ističe Poropat, ima dva cilja – osigurati tehnološku, razvojnu i skladišnu platformu za realizaciju dugoročnog plana razvoja tvrtke i objediniti sve proizvodno-tehnološke lokacije na jednom mjestu. Lokacija Svilno 2 prostorno je čak pet i pol puta veća od postojeće lokacije Svilno 1, što govori o njenoj veličini i važnosti za JGL. Ukupna netto razvijena površina prostire se na 20.552 kvadratnih metara, od čega 7.304 četvornih metara čine skladišni prostor ambalaže, poluproizvoda i gotovih proizvoda, 4.911 četvornih činit će proizvodnja, 5.007 kvadratnih metara uredi te 3.330 kvadratnih metara osigurano je za popratne sadržaje. – Proizvodna cjelina sadržavat će proizvodnju sterilnih otopina u kapima i sprejevima te proizvodnju aerosola (Bag-on-Valve). Finalizacija će se odvijati na lokaciji Svilno 2 i bit će prilagođena pakirnim linijama ovisno o potrebama i specifičnostima tržišta. Proizvode za veća tržišta pakirat ćemo na brzim strojevima, dok ćemo proizvode za manja tržišta pakirati na malim i fleksibilnim strojevima. Spomenute promjene omogućit će JGL-u efektivniju i efikasniju proizvodnju s ciljem brzog odgovora na potrebe danas sve zahtjevnijih tržišta uz optimizaciju troškova poslovanja. S druge strane oslobađaju nam se prostorni kapaciteti na Svilnom 1 koje ćemo iskoristiti za određene sadržaje koji nam sada nedostaju, pojašnjava Poropat i ističe da je projekt Pharma Valley budućnost JGL-a, i da su prilikom planiranja projekta nastojali pomiriti i sadašnje potrebe za povećanjem kapaciteta i povećati konkurentnost uvođenjem određenih noviteta.

Potpuno automatizirano skladište bez prisutnosti ljudi

Jedna od inovacija je potpuno automatizirano skladište bez prisutnosti ljudi s više od 5.000 paletnih mjesta.
– Koncipirano je tako da nema klasičnih koridora za prolazak viličara ili dizalica, već je cijeli prostor ispunjen paletnim mjestima. Palete se pomiču uz pomoć satelita, a svima upravlja softver samog skladišta koji je povezan sa softverom u proizvodnji. Novitet je i prelazak sa serijske proizvodnje na kontinuiranu proizvodnju kojom ćemo dobiti veliku fleksibilnost i puno manja ulaganja u opremu i prostor. Linije za pakiranje proizvoda bit će prilagođene zahtjevima tržišta, a nakon pakiranja svaka će kutija biti primljena od strane robota, paletizirana i poslana automatski u skladište, najavljuje Poropat.


Nova zapošljavanja

Trenutno je realizirano 62 posto ugovorenih građevinskih radova, dok kod opreme realizacija iznosi 38 posto prema postavljenom gantogramu.

– Zasad sve teče prema projektnom planu i nema kašnjenja. Projekt dnevno pratimo i koordiniramo sve aktivnosti, a kako su svi kritični radovi i oprema već ugovoreni, sve ide svojim tijekom. Planiramo da će građevinski dio radova biti gotov tijekom prosinca ove godine, a dio koji je povezan s opremom i validacijom opreme tijekom ožujka 2015. godine. Kao što sam napomenuo, Pharma Valley najveća je investicija u povijesti JGL-a ukupne vrijednosti od 361 milijun kuna, od čega 232 milijuna kuna podrazumijeva ulaganje u zemljište i građevinske radove, a 129 milijuna kuna u opremu. Novi pogoni, nove tehnologije i, na kraju krajeva, dodatni prostor od 20.000 četvornih metara bit će potrebno opsluživati u svim segmentima, od održavanja, upravljanja, korištenja, pa do čišćenja. Zaposlenici su u velikoj mjeri već osposobljeni i spremni, preraspodijelit ćemo ih s postojećih lokacija. Sigurno će biti i nekih novih zapošljavanja, u skladu s etapama u realizaciji projekta, odnosno uvođenja lokacije u kompletnu funkcionalnost prema projektnom planu, najavljuje Mate Poropat.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodar ... -u-Svilnom




Autorica teksta je rekla da Pharma Valley spada pod okolicu Rijeku, pa ne baš. Dio je Svilna, što pokazuje i ova karta.
svilno JGL.jpg
svilno JGL.jpg (266.93 KiB) Pogledano 2477 puta


Mislim da se je grad umiješao da JGL novu tvornicu utrpa pod grad Rijeku a ovo su face koje su bile na predstavljanju projekta kompleksa Pharma Valleya.
projekt Pharma Valley (1).jpg
projekt Pharma Valley (1).jpg (89.71 KiB) Pogledano 2477 puta

projekt Pharma Valley (2).jpg
projekt Pharma Valley (2).jpg (81.21 KiB) Pogledano 2477 puta


Uz obilazak postojećih pogona gostima je predstavljen i projekt izgradnje kompleksa Svilno 2, nazvan još i Pharma Valley, koji će se nadovezivati na naše postojeće proizvodne pogone, povećati naše kapacitete razvoja, proizvodnje i skladištenja te nam osigurati ključne resurse za održivi i profitabilan rast u predstojećih desetak godina.
Za ministra financija Slavka Linića, koji je uz ministre Branka Grčića, Sinišu Hajdaša Dončića, Darka Lorencina i Gordana Marasa, zatim predsjednika HBOR-a Antona Kovačeva, predsjednika HGK Vinka Mičetića, riječkog gradonačelnika Vojka Obresnela, vršitelja dužnosti župana PGŽ-a Vidoja Vujića te rektora riječkog sveučilišta Peru Lučina, boravio u Svilnom, tvrtke poput naše koje prerastu hrvatsko tržište i uspijevaju konkurirati na globalnom tržištu samo su pokazatelj da u Hrvatskoj ima znanja i tehnoloških mogućnosti, ali i da takve tvrtke zaslužuju da ih država financijski prati. Nakon prezentacije Svilna 2 kojega je okupljenima predstavio direktor Ivo Usmiani, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić kazao je kako je JGL svijetli primjer kako se u Hrvatskoj može sjajno poslovati.
Slika

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Projekti

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost