Strana 1 od 1

Novi Automotodrom Grobnik

PostPostano: 14.12.2014, 11:22
Postao/la Adamić
Ekskluzivno: prve kompjutorske simulacije
Novi život Automotodroma Grobnik: Polako se nazire budućnost poznate piste


Autor: Edi Prodan

Novi Automotodrom Grobnik.jpg
Novi Automotodrom Grobnik.jpg (44.53 KiB) Pogledano 8332 puta

NAKON GODINA OŠTRIH POLEMIKA, POLITIČKIH NADMETANJA I PODMETANJA, POLAKO SE NAZIRE BUDUĆNOST JEDNE OD NAJPOZNATIJIH PISTI U JUGOISTOČNOJ EUROPI
Novi život Grobnika
Uz boksove, prostorije za vatrogasce i hitnu medicinsku pomoć, izgradit će se i inkorporirana tribina za nekoliko tisuća ljudi. U planu je i hotel s restoranom otvorenog i zatvorenog tipa, okoliš automotodroma dobit će vrlo modernu, pa i luksuznu vizuru, a na mjestu današnjeg ulaza izgradit će se heliodrom.

Ipak se kreće! Nakon godina polemika, vrlo oštrih i silno prožetih političkim nadmetanjima, pa i podmetanjima ekskluzivno objavljujemo prve kompjutorske simulacije novog Automotodroma Grobnik! Iako one ne moraju, vjerojatno i neće, odgovarati onom što nas tamo uskoro očekuje, ipak jasno daju do znanja da je njegova budućnost konačno počela. Istina, još je uvijek sve zajedno u fazi prednacrta, odnosno skica koje trebaju pomoći potencijalnim investitorima kako bi »povezali« u kojem se smjeru najlakše i najbrže može razvijati infrastrukturu pratećih objekata jedne od najpoznatijih pisti u jugoistočnoj Europi, te današnji sklop »nečeg« pretvoriti u krajnji »proizvod«. No bilo kako bilo, nama, a i cjelokupnoj javnosti Primorsko-goranske županije kao i svim zaljubljenicima u auto-moto sport u Hrvatskoj, ma zapravo na sveukupnom prostoru ex Jugoslavije i ovaj pomak je – korak od sedam milja.

Umivena slika

Nositelj tog dijela projekta je Primorsko-goranska županija, odnosno personaliziramo li taj posao, najzaslužniji za njega su dr. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima kao i županijsko »ministarstvo sporta«, odnosno Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu na čijem je čelu Valerij Jurišić. Ono što je vidljivo sa simulacija, jasna je slika današnjeg Grobnika, ali »umivena« u prijeko potrebne prateće objekte, jasno nastavljene na današnji položaj piste. Osim neophodnih boksova, prostorija za vatrogasce i hitnu medicinsku pomoć, objekt koji se nalazi na današnjem ulazu na pistu, u svom vanjskom dijelu ima inkorporirane tribine za nekoliko tisuća ljudi. Dužina mu je stotinjak metara i, kako se da nazrijeti s ilustracije, arhitektonski je jednostavan objekt što slijedi vizualne nakane sportske, ili u širem smislu industrijske arhitekture.
Ono što dodatno veseli – na Grobniku će se konačno pojaviti i ugostiteljsko-hotelski sadržaji. Hotel s restoranom otvorenog i zatvorenog tipa se nalazi na uzvisini iznad samog ulaza na pistu i predstavlja odlično rješenje u dva smjera. Njegovi će korisnici uživati u panoramskom pogledu na okolicu ali i na zbivanja na samoj pisti, dok će okoliš automotodroma dobiti vrlo modernu, pa i luksuznu vizuru. Sličan je objekt, manjih gabarita, predviđen i uz samu pistu. Da bi se izbjegla potreba dužeg čekanja VIP osoba prigodom dolaska ili odlaska na »Grobnik«, na mjestu današnjeg ulaza na područje automotodroma, izgradit će se heliodrom. Istina, prema nekim razmišljanjima takav je objekt nepotreban jer se helikopterski prihvat može organizirati i na današnjem sportskom aerodromu, no nije ni suvišan jer se u krajnjoj liniji ne radi o skupoj investiciji. Dodatni razlozi koji govore u korist izgradnje heliodroma upravo na tom mjestu su i sigurnosne prirode – u »ne daj Bože« slučajevima to je najbrži mogući transport eventualno unesrećenih na utrkama.
Pogleda li se panoramska simulacija, vidljiv je i čitav niz novih pristupnih cesta, velike površine namijenjene parkiranju vozila gledatelja, ali i podloga za čitav niz novih objekata, ne nužno namijenjenih samim sportskim događanjima.

Motociklistički velikani

Veliku pažnju javnosti ovih dana budi i knjiga »Automotodrom Grobnik i motociklistički velikani« urednika i izdavača Vladimira Vujnovića. Tiskana u, za današnje prilike, velikih 1.000 komada, u kratko je vrijeme rasprodala polovinu tiraže. Pokazuje to s koliko se štovanja čuva uspomena na velikana poput Mike Šnjarića, Marijana Kosića i Branka Bevande koji više nisu s nama, kao i na živuće legende Zdravka Matulju, Dražena Srdoča i Lorisa Valjana.
Riječ je o istinskim motociklističkim veličinama, ali ne i o lako dostupnim ljudima. Unatoč svim pokušajima da ih okupimo na »Grobniku«, ništa od svega. Najstariji od njih, Zdravko Matulja nije željan kao ni potreban javnosti ma u kom smislu, a vrlo se slični stavovi mogu čuti i od Lorisa Valjana. Razumijemo ih, puštamo ih na miru, ali se nadamo da će u neko skoro vrijeme ipak smekšati stavove i omogućiti odlične priče za novine.
Treći od onih s kojima se bavi zanimljiva Vujnovićeva knjiga je Dražen Srdoč. S njime je pak priča radikalno drugačija.
Srdoč, sretno oženjeni otac dvoje djece, danas je uspješni poslovni čovjek kojem je bazu uspjeha otvorilo i bavljenje motociklizmom. Jedan od najtalentiranijih motociklista s naših prostora bio je na prijelazu osamdesetih u devedesete primijećen i od strane Hondinih skauta. Ulazi u njihov tim i iako se ne probija do pozicija prvih Hondinih vozača, ostvaruje jako lijepu karijeru. Ono što je za njegovu današnju priču još i mnogo važnije, činjenica je da mu Honda omogućava postati njihovim hrvatskim zastupnikom – najprije za prodaju motocikala, kasnije i automobila. Japanci se naime silno drže maksime – jednom s Hondom, zauvijek s Hondom.
Uspješno poslovanje s motociklima i automobilima omogućilo mu je disperziju investicija prema turizmu, pa tako ovih dana privodi kraju restauraciju i opremanje jedne od vila u Voloskom koja će služiti za turizam najviše kategorije. No, Srdoča je zbog silnih obaveza nemoguće bilo dobiti, u novinskim rokovima, za razgovor. Ali kako je obećao – ispovijest slijedi. O nekadašnjoj karijeri i silnoj želji da otvori muzej motociklizma. Zanima nas svakako ima li nakanu postati mogućim dioničarem budućeg automotodroma. Uostalom zašto se njegov muzej ne bi nalazio upravo u utrobi budućeg grobničkog zdanja?
Veliki asovi, razne sudbine. I dok Srdočeva karijera podsjeća na velike turističko-ugostiteljske uspjehe Branka Bevande, ostali u današnjem okrutnom materijalističkom svijetu svoje sportske uspjehe baš i nisu uspjeli kapitalizirati.

Pravni poslovi

Ono što je prethodilo osmišljavanju kompjutorske simulacije budućeg izgleda »Grobnika« svakako su pravni poslovi. Kako je nedavno pojasnio dr. Mladen Črnjar, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, automotodrom je konačno legaliziran što je otvorilo i mogućnost za dobivanje potrebnih građevinskih dozvola. Istina, još uvijek nisu gotovi poslovi na otkupu pojedinih zemljišnih čestica u vlasništvu »privatnih lica« što se nalaze na milijun četvornih metara automotodroma, no bude li pragmatičnosti, taktičnosti i želje za sporazumijevanjem s obje strane, i to bi se u skoro vrijeme moglo odraditi.
»Opečeni« nemalim brojem tenzija koje prate život i rad automotodroma Grobnik zadnjih dvadesetak godina, njegovi vodeći ljudi se u zadnje vrijeme drže podosta rezervirano prema medijima. U tišini je tako prošlo da će ovu godinu, ekstremno tešku u općem gospodarskom ozračju ne samo Hrvatske nego i susjednih zapadnih država, posebice Italije, završiti s pozitivnim ekonomskim rezultatom. Ne eksponira se previše ni činjenicu da je automotodrom i dalje iznajmljen između 250 i 300 dana u godini, čemu smo jučer i sami svjedočili – subotnje je jutro za automobilistička natjecanja iskoristilo niz sportskih klubova iz Friulija.

Potencijalni investitori

No, ima još nešto, također vješto sklonjeno od očiju javnosti. U raznim sastavima delegacije automotodroma počele su obilaziti adrese potencijalnih investitora. Fokusirali su se na zapadnoeuropske države, Austriju, Njemačku i Belgiju, ali i one s Arapskog poluotoka, od Abu Dabija do Bahreina, pozicija na kojima se danas voze natjecanja Formule 1 u svakako najluksuznijem ozračju. Baš onakvom kakvo je nekad vladalo i na Grobničkom polju, u dane kad se na natjecanjima za Moto GP znalo okupiti i do 200 tisuća gledatelja.
Kako smo informirani, Županija će u skoro vrijeme, najvjerojatnije nakon prosinačkih blagdana i siječanjskih školskih praznika održati cjelovitu prezentaciju »novog Grobnika«, svih njegovih mogućnosti i potencijala, a tada bi trebalo biti jasnije i koliko se daleko odmaklo u pronalaženju potencijalnog, može i u množini, investitora.
Bilo kako bilo, Grobnik se konačno pomaknuo s mrtve točke koja na njemu vlada, s manjim promjenama, praktično od dana kad je u rujnu 1978. godine otvoren.

Novi list



Definitivno projekt stoljeća ne samo našeg kraja , nego i cijele Hrvatske. Mogli bi se opet naći na karti auto-moto svijeta. Nedavno sam gledao na televiziji o tome i kažu jedan od problema uz novac dakako su i neriješeni imovinski odnosi.

Re: Novi Automotodrom Grobnik

PostPostano: 17.6.2020, 13:39
Postao/la predrag
sa ovom ekipom koja vodi AMD Kvarner bit će na sveto nikad