Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Riječki razvojni projekti
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23046
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#16  PostPostao/la Adamić » 6.5.2015, 19:22

I najnovija zadnja vijest u vezi ovog projekta je...




Radno postrojenje čeličnim mostom spojeno s obalom
Gradilište Zagrebačke obale: Proizvodnja divovskih kesona počinje u lipnju



Gradiliste-Zagrebacke-obale-Proizvodnja-divovskih-kesona-pocinje-u-lipnju.jpg
Gradiliste-Zagrebacke-obale-Proizvodnja-divovskih-kesona-pocinje-u-lipnju.jpg (41.36 KiB) Pogledano 5112 puta

Autor: Darko Pajić
Objavljeno: 23. travnja 2015. u 15:17



Proizvodnja kesona odvijat će se pomoću posebne platforme, koja će polako keson uranjati u more paralelno s napredovanjem betoniranja sve do dubine od 18 metara

RIJEKA Na gradilištu Zagrebačke obale radi se u dvije smjene, od 7 ujutro do 22 sata navečer svakog dana, a ukupno su talijanske tvrtke uposlile oko 50 radnika na izgradnji novog kontejnerskog terminala riječke luke.

Na prostoru budućeg terminala konstantno je prisutno više radnih brodova uposlenih na postavljanju kamenih pilota, čišćenju i nasipavanju podmorja, pored čega još nekoliko brodova dovozi materijal zapodmorski nasip iz dvaju istarskih kamenoloma Koromačno i Antenal.

Svakih nekoliko dana u prosjeku iz Istre dolazi barem jedan brod s materijalom, koji se u skladu sa svim fazama projekta, nasipava na morsko dno.

Predviđeno je polaganje oko 1,1 milijuna kubika materijala u temelje budućeg terminala, koji bi s dubinom od 20 metara, trebao imati tehničke karakteristike s kakvima se trenutačno ne može pohvaliti niti jedna luka na Jadranu, te omogućiti prihvat najvećih konetejnerskih brodova na svijetu.

Zagrebačka obala je u ovom trenutku uvjerljivo najveća investicija u prometnoj infrastrukturi na području Rijeke, te jedna od najvećih u Hrvatskoj

. Ugovor o izgradnji vrijedan je 70,6 milijuna eura, a posao zasad na vrlo dobar način obavlja konzorcij talijanskih tvrtki u kojemu su Grandi Lavori Fincosit, Nuova Co.Ed.Mar. i Impresa Construzioni Giuseppe Maltauro. Izgradnja je formalno započela u rujnu prošle godine, te se odvija u skladu sa zacrtanim rokovima, točnije u nastojanju da se što više ubrzaju radovi zbog čega je i uveden rad u dvije smjene.

Nova dizalica

Da su talijanske tvrtke dobro organizirale posao na terenu svjedoče i prizori s gradilišta, koje je načičkano radnim brodovima, odnedavno i novom dizalicom nosivosti oko 250 tona, pored čega je izgrađena neobična konstrukcija u moru, gdje bi početkom lipnja trebalo s radom započeti postrojenje za proizvodnju kesona. Riječ je o pravim armirano-betonskim divovima, jer svaki keson teži do 4.000 tona. Njihova dužina iznosi 20,8 metara, širina 11 i visina 22,9 metara. Kesoni se grade u moru, pa je upravo zbog toga predviđeno uređenje posebnog objekta, gdje će se proizvodnja odvijati.
Kako pojašnjava voditelj projekta Zagrebačke obale iz Lučke uprave Rijeka Rajko Račeta, proizvodnja kesona trebala bi krenuti početkom lipnja, a mjesečno bi se trebala proizvesti dva kesona. Prvi od njih planira se postaviti na lokaciju budućeg zida nove obale negdje u rujnu, što znači da bi tada po prvi puta trebao biti vidljiv obalni zid budućeg kontejnerskog terminala.

– Ukupno je predviđena gradnja 49 kesona, a prva četiri proizvedena su u Brindisiju u Italiji odakle su dopremljeni ovdje. Ta četiri kesona postavljena su na morsko dno na gradilištu, a morsko dno prethodno je nasuto i učvršćeno, te su zatim kesoni spojeni u jednu cjelinu. Riječ je o radnoj površini dužine oko 80 metara, koja je čeličnim mostom spojena s kopnom. Preko tog mosta će se u lipnju početi dovoziti betonski mikseri, njih 15 do 20 dnevno, koji će dolaziti s Kukuljanova, gdje se nalazi betonara s kojom su talijanske tvrtke dogovorile suradnju. Prethodno će uz ovu improviziranu obalu za potrebe gradilišta pristati specijalno plovno postrojenje za betoniranje kesona. Proizvodnja kesona odvijat će se pomoću posebne platforme, koja će polako keson uranjati u more paralelno s napredovanjem betoniranja sve do dubine od 18 metara, ističe Račeta.

Ponovni natječaj za koncesionara krajem godine

Paralelno s izgradnjom Zagrebačke obale, vjerojatno krajem ove godine, planira se i ponovno raspisivanje natječaja za koncesionara na budućem kontejnerskom terminalu, pored čega je prema fondovima Europske unije apliciran i projekt izgradnje dodatnih 280 metara obale. Taj dio investicije više ne bi išao na teret koncesionara, pa je i to zalog za veći interes na novom natječaju od strane potencijalnih partnera, prije svih lučkih operatera i brodara.

Postavljanje pilota

U ovom je trenutku obavljeno oko 60 posto predviđenog posla na postavljanju šljunčanih stupova (pilota), koje specijalizirani radni brod ugrađuje u postojeće morsko tlo na dubine nerijetko veće od 60 metara. Snažan vjetar graditeljima predstavlja najveći problem, jer radni brodovi ne mogu raditi u takvim uvjetima, pa se mjesečno zbog toga gubi i po nekoliko radnih dana, pogotovo u zimskom periodu.

Nepredviđeni dodatni posao iskrsnuo je i kod postavljanja pilota, jer ih nije bilo moguće ugrađivati na pojedinim lokacijama u blizini postojećeg nasipa obale zbog kamenja u podmorju. Stoga se dio podmorja prethodno mora čistiti prije ugradnje pilota.

– Mi se nadamo da bi izgradnja nove obale u dužini od 400 metara mogla biti završena krajem 2017. godine, vjerujemo da je to realan i dostižan rok, zaključuje Račeta.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/G ... e-u-lipnju
Slika

novica
Šta da ?
Šta da ?
 
Postovi: 18
Teme: 2
Pridružen: 27.4.2013, 21:18

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#17  PostPostao/la novica » 8.7.2015, 10:41

Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal (1).jpg
Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal (1).jpg (170.03 KiB) Pogledano 5040 puta

Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal (2).jpg
Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal (2).jpg (99.47 KiB) Pogledano 5040 puta

Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal (3).jpg
Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal (3).jpg (161.21 KiB) Pogledano 5040 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23046
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#18  PostPostao/la Adamić » 8.7.2015, 17:50

Poslikao sam lokaciju novog kont.terminala prije radova pa stavim, da imamo kako je taj dio izgledao nekoć. ;)

Btw. sad ide rekonstrukcija Rive vrijedna nekoliko milijuna kn i nigdje koliko sam čitao se ne spominje spajanje sa Zagrebačkom obalom. Samo da dupli posao ne rade.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23046
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#19  PostPostao/la Adamić » 18.10.2015, 18:53

Jako sporo izgradnja ide.

Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal.jpg
Slika

Avatar korisnika
Pero guska
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 152
Teme: 6
Pridružen: 29.11.2014, 21:50
Lokacija: Rijeka, Donja Vežica

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#20  PostPostao/la Pero guska » 18.10.2015, 23:33

Naravno kad je u pitanju promašena investicija

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23046
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#21  PostPostao/la Adamić » 11.11.2015, 09:54

Eto i prave istine. Ništa od toga svega . Riječki prometni pravac nije prioritet za Hrvatsku. Sve što sam , smo rekli napisano je u ovom članku Novog lista. Pruga i kont.terminal na Krku jedan od onih projekata o kojima se priča desetljećima .



Investicija od dvije milijarde eura
»Riječka pruga« u gradnji tek 2020. godine, tek treba izboriti ciljanih 85 posto sredstava iz EU fondova


Autor: Darko Pajić

Projekt izgradnje i modernizacije riječkog prometnog pravca Rijeka – Zagreb – Botovo i državne granice s Mađarskom procijenjen je na svotu od približno dvije milijarde eura, ali je to tek neslužbena procjena, jer se u ovom trenutku za sve dionice pruge od Karlovca do Rijeke u što je uključen i drugi željeznički kolosijek u Rijeci, još ne znaju vrijednosti investicija, odnosno za te dionice tek predstoji izrada projektne dokumentacije na temelju koje se mogu dobiti i procjene vrijednosti svih dionica pruge.

Pruga od Rijeke do mađarske granice svakako je najveći i naskuplji projekt u Strategiji prometnog razvitka RH i Nacionalnom programu željezničke infrastrukture 2016./2020. i danas je sasvim realno pretpostaviti kako će izgradnja cijelog riječkog prometnog željezničkog pravca (RH2 prometnog koridora) koji povezuje Rijeku i Luku Rijeka s transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T mrežom) potrajati još barem desetak godina, kao i da će posljednje u realizaciji biti upravo najteže dionice između Karlovca i Rijeke. Isto tako je razvidno da dio projekta drugog željezničkog kolosijeka u Rijeci u najoptimističnijoj varijanti može biti realiziran 2022. ili 2023. godine iz čega također proizlazi i činjenica da novi kontejnerski terminal riječke luke na Zagrebačkoj obali, barem tri ili četiri godine nakon izgradnje neće imati riješenu željezničku infrastrukturu, koja spaja terminal sa zaleđem, te omogućava efikasan transport kontejnera prugom.
EU ODBIJA FINANCIRATI IZNIMNO SKUPU PRUGU KOPAR-DIVAČA

Određeni detalji o tome kako bi trebao izgledati drugi kolosijek u Rijeci su poznati. Predviđena je izgradnja ukupno 17 stajališta većinom na području Rijeke od čega je 13 novih stajališta, dok će 4 biti modernizirana. Postojeća stajališta su Krnjevo, Rukavac, Jušići i Permani, a nova stajališta su Sv. Kuzam, Draga, Vežica, Podvežica, Sušak, Školjić, Zagrad, Mlaka, Kantrida, Zamet, Marčeljeva Draga, Martinkovac i Pavlovac. Studija okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosjeka na dionici Škrljevo–Rijeka–Šapjane dužine 27,5 kilometara predviđa i rekonstrukciju ukupno 6 kolodvora i to su kolodvori Šapjane, Jurdani, Opatija-Matulji, Rijeka, Pećine i Škrljevo. Međutim, sve navedeno sigurno će još jednom biti podvrgnuto analizi isplativosti, što potvrđuje i predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša.

– Iskustvo koje imamo na projektu dionice Goljak-Skradnik, gdje investicija iznosi 650 milijuna eura pokazuje nam da moramo utjecati na projekte tako da financiranje bude čim isplativije, jer inače neće ni biti projekta. Dionica Goljak-Skradnik je naprosto preskupa i morat ćemo napraviti određene uštede. Upravo o troškovima moramo voditi računa i u projektu drugog riječkog kolosjeka i tu želimo blisku suradnju s Gradom Rijeka, jer moramo razmotriti broj stajališta i druge zahtjeve lokalne zajednice, koji moraju biti realno izvedivi. Imamo u Sloveniji dobar primjer pruge Kopar-Divača, koja je iznimno skupa i EU je odbija sufinancirati. Moramo voditi računa da se i nama to ne dogodi. No, ono što je za riječki prometni pravac važno jest da postoji određenje prema njegovom razvoju i tu neće biti odstupanja. Na svim projektima i svim dionicama se radi, zaključuje Suša.

Generalno se može zaključiti kako je situacija u pripremi gradnje i projektiranju bolja na dionicama od Karlovca do državne granice s Mađarskom na Botovu, dok na dionicama od Karlovca do Rijeke tek predstoji obaviti ogroman posao na pripremi dokumentacije, otkupu zemljišta i ishodovanju sredstava za sufinanciranje iz fondova EU-a. Također je sasvim izvjesno da prije 2020. godine neće biti započeta izgradnja planirane pruge u Gorskom kotaru i drugog kolosijeka u Rijeci. Tvrtka koja vodi pripremu i realizaciju navedenih projekata je HŽ Infrastruktura, a aktualni presjek stanja niza projekata i dionica, koje su sastavni dio nizinsko-dolinske pruge, otkriva kada bi se pojedine dionice mogle početi graditi.
Ispitivanje optimalne varijante

Gradnja prve dionice nizinske pruge od Dugog Sela do Križevaca u dužini od 38,2 kilometra trebala bi početi u prvom kvartalu iduće godine, jer je ovog tjedna prihvaćena ponuda hrvatskog konzorcija tvrtki u kojemu se nalaze samoborski DIV, Dalekovod i Zagreb Montaža za gradnju ove dionice. Ponuda je vrijedna 1,239 milijardi kuna, a projekt je ukupno vrijedan 198 milijuna eura od čega se 85 posto sredstava financira iz fondova EU-a. Planirani završetak je u rujnu 2019. godine. U tijeku je i projektiranje za dionicu Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom dužine 41,7 kilometara, vrijednost ove investicije je 275 milijuna eura i također se planira sufinancirati iz fondova EU-a, te bi aplikacija prema CEF-u trebala biti poslana do kraja ove godine. Zacrtano je da naredne godine bude obavljen otkup zemljišta, kao i da bi izgradnja mogla započeti 2017. godine. Na obje navedene dionice od Dugog Sela do Botova ukupne dužine oko 80 kilometara projektirana brzina vlakova je 160 kilometara na sat.

Zatim je u tijeku izrada projekta rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac u vrijednosti 356 milijuna eura, gdje se završetak projektiranja očekuje do kraja iduće godine, dužina trase će tek precizno biti utvrđena, a riječ je o oko 42 kilometra između Hrvatskog Leskovca i Karlovca. Nakon projekta ovdje tek treba uslijediti apliciranje za sufinanciranje radova iz fondova EU-a, javni natječaj i ugovaranje radova s najpovoljnijim izvođačem.
Ključna dionica

Dalje u smjeru Rijeke slijedi dionica Goljak– Skradnik, gdje su u tijeku projektiranja za izgradnju nove dvokolosječne pruge, čija je vrijednost procijenjena na 650 milijuna eura, a završetak izrade idejnog i glavnog projekta očekuje se tijekom 2018. godine. Riječ je o dionici pruge u dužini od oko 60 kilometara i trenutno se ispituje optimalna varijanta trase za ovu dionicu, točnije nastoje se smanjiti troškovi, pa se još ne može reći da je između Goljaka i Skradnika trasa definitivno određena.

Za prugu u Gorskom kotaru ključna je dionica od Oštarija do Škrljeva današnje dužine od 114 kilometara za koju je u tijeku postupak javne nabave za izradu Studije modernizacije pruge u vrijednosti 526 tisuća eura. Studija se sufinancira iz operativnog programa 2007.- 2013. godine, a sastoji se od Studije izvodljivosti i Tehničkog idejnog rješenja modernizacije trase i rekonstrukcije željezničkih kolodvora, a predviđeni završetak Studije je do 30. rujna 2016. godine. U Studiji će se provesti cjelovito istraživanje svih aktivnosti na postojećoj dionici pruge, njihovo uklapanje u naseljena područja i područja zaštićene prirode. Nakon toga bi uslijedila izrada idejnog i glavnog projekta s pripadajućim elaboratima, a projektiranje, otkup zemljišta i ishođenje potrebnih dozvola trajat će tri do četiri godine, tako da se početak izgradnje dionice Oštarije-Škrljevo najranije može dogoditi 2020. godine ako sufinanciranje bude odobreno. Slična je situacija i s drugim kolosijekom u Rijeci, gdje se priprema izrada projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka i modernizaciju dionice željezničke pruge Škrljevo–Rijeka–Jurdani u što je uključena i rekonstrukcija željezničkog kolodvora Šapjane, stajališta Permani i signalno-sigurnosnih uređaja na dionici Jurdani–Šapjane. HŽ Infratruktura uskoro planira zaključiti tzv. »Grant Agreement«, ugovor o sufinanciranju izrade projekta. Procjenjena vrijednost pripreme projektne dokumentacije iznosi 10 milijuna eura, a iz fonda CEF sufinancirat će se 85 posto sredstava. Projekt će se izrađivati od 2016. do 2020. godine, te obuhvaća izradu studije izvodljivosti, ekonomske i financijske analize, studije utjecaja na okoliš i idejnog projekta s pripadajućim lokacijskim dozvolama, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja te izradu glavnog projekta s pripadajućim građevinskim dozvolama. Nakon toga slijedi izgradnja koja bi trebala trajati četiri godine.

Predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša ističe kako još uvijek nema procjene vrijednosti projekta drugog kolosjeka u Rijeci, iako je u javnosti ranije bilo neslužbenih procjena kako će ova investicija iznositi oko 300 milijuna eura.

– Investicija je sigurno velika, ali sada ne možemo govoriti o brojkama. Prvo moramo napraviti projektnu dokumentaciju, a to će potrajati do 2020. godine. Ovdje imovinsko-pravni dio može biti jako skup, pogotovo kad je riječ o stambenim građevinama u samoj Rijeci i potrebno je određeno vrijeme kako bi se provela izvlaštenja što nije jednostavno pogotovo kad je riječ o većim stambenim objektima. U ovom je trenutku najvažnije krenuti u rješavanje dokumentacije za drugi kolosjek, a istovremeno se fokusirati na modernizaciju kolodvora Rijeka-Brajdica, gdje su nam odobrena sredstva za sufinanciranje od strane CEF-a. Mi smo na ovom projektu partner Lučkoj Upravi Rijeka, vrijednost ukupne investicije je 35,5 milijuna eura, a financijska potpora EU-a kroz fond CEF iznosi 30,2 milijuna eura. Bitno je pokazati da će se na terminalu Brajdica ostvariti prognoze prometa, pa će na temelju toga biti puno jednostavnije riješiti i financiranje projekata vezanih uz Zagrebačku obalu, prije svega za drugi kolosjek u Rijeci i uređenje teretnog kolodvora na Mlaci, koji je već bio kandidiran prema CEF-u. U prvoj prijavi je odbijen, ali je dobro da smo ih upoznali da pripremamo projekt i vjerujem da nova prijava može dobiti zeleno svjetlo za sufinanciranje. No, pronalaženje koncesionara za Zagrebačku obalu i izgradnja infrastrukture za ovaj terminal primarno će ovisiti o rezultatima prometa na Brajdici. Zagrebačka obala još 6 ili 7 godina neće imati željeznicu u punoj funkciji, ali imamo razvojne planove i projekte, te je ključno dokazati funkcionalnost i isplativost investicije, ističe Suša.
Privlačenje europskih sredstava

Kako iz navedenog proizlazi gradnja nizinsko-dolinske pruge još uvijek je itekako neizvjesna i u naredne četiri godine predstoji zahtjevan zadatak u nastojanju privlačenja europskih sredstava. Ako bi ukupna investicija u prugu na riječkom prometnom pravcu iznosila oko 2 milijarde eura ukupno bi oko 1,7 milijardi eura trebala izdvojiti Europska unija. Bez toga projekt naprosto neće biti izvediv, jer Hrvatska sama ne može osigurati financiranje tako velikog projekta. Ukupnoj svoti treba pridodati i oko 800 milijuna kuna troška za izgradnju ceste D-403 u Rijeci, koja mora cestovno spojiti budući kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali sa riječkom obilaznicom na čvoru Škurinje. Hrvatske ceste kao investitor ovdje također moraju aplicirati za europska sredstva tako da je izvjesno da početka izgradnje ceste D-403 neće biti prije 2017. godine.

Za kraj je zgodno napomenuti da ovo nipošto nije prvi pokušaj gradnje nizinske pruge. U svibnju 2007. godine predstavnici tvrtke HŽ Infrastruktura i Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH) potpisali su ugovor o izradi tehničke dokumentacije za izvođenje radova na rekonstrukciji postojećeg kolosijeka i gradnji drugog kolosijeka pruge Botovo-Zagreb-Karlovac i nove pruge Karlovac-Rijeka. Kako je kazao tadašnji ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta dokumentacija za kompletni projekt trebala je prema ugovoru biti dovršena za godinu dana, a prvi radovi su trebali početi krajem te 2007. godine, trebali su trajati pet do šest godina, pa je predviđeni završetak bio određen za 2013. godinu. Ugovor s IGH o projektiranju dionica, koje se i danas projektiraju, bio je vrijedan 74,9 milijuna kuna, te su tadašnje računice kazivale da je ukupni trošak rekonstrukcije dionica pruge od Botova do Zagreba i gradnje nove nizinske pruge od Karlovca do Rijeke trebao iznositi samo 8 milijardi kuna. Međutim, 8 godina kasnije, stvari se otprilike nalaze na početku uz jednu malu razliku. Bit će sjajan pothvat ako se »riječka pruga« doista izgradi, naravno više ne do 2013., već do 2025. godine.

Arhiv NLS. DRECHSLER

ZA DVIJE MILIJARDE EURA INVESTICIJA U NIZINSKU PRUGU TEK TREBA IZBORITI CILJANIH 85 POSTO SREDSTAVA IZ EUROPSKIH FONDOVA »RIJEČKA PRUGA«
u gradnji tek 2020. godine
Bez europskih sredstava projekt naprosto neće biti izvediv, jer Hrvatska sama ne može osigurati financiranje. Svoti treba pridodati i oko 800 milijuna kuna troška za izgradnju ceste D-403 u Rijeci, koja mora cestovno spojiti budući kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali s riječkom obilaznicom na čvoru Škurinje
Za prugu u Gorskom kotaru ključna je dionica od Oštarija do Škrljeva današnje dužine od 114 kilometara za koju je u tijeku postupak javne nabave za izradu Studije modernizacije pruge u vrijednosti 526 tisuća eura
očetak izgradnje dionice Oštarije-Škrljevo najranije može dogoditi 2020. godine ako sufinanciranje bude odobreno.
Investicija je sigurno velika, ali sada ne možemo govoriti o brojkama. Prvo moramo napraviti projektnu dokumentaciju, a to će potrajati do 2020. godine. Predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša
Darko PAJIĆ
Projekt izgradnje i modernizacije riječkog prometnog pravca Rijeka – Zagreb – Botovo i državne granice s Mađarskom procijenjen je na svotu od približno dvije milijarde eura, ali je to tek neslužbena procjena, jer se u ovom trenutku za sve dionice pruge od Karlovca do Rijeke u što je uključen i drugi željeznički kolosijek u Rijeci, još ne znaju vrijednosti investicija, odnosno za te dionice tek predstoji izrada projektne dokumentacije na temelju koje se mogu dobiti i procjene vrijednosti svih dionica pruge.
Pruga od Rijeke do mađarske granice svakako je najveći i naskuplji projekt u Strategiji prometnog razvitka RH i Nacionalnom programu željezničke infrastrukture 2016./2020. i danas je sasvim realno pretpostaviti kako će izgradnja cijelog riječkog prometnog željezničkog pravca (RH2 prometnog koridora) koji povezuje Rijeku i Luku Rijeka s transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T mrežom) potrajati još barem desetak godina, kao i da će posljednje u realizaciji biti upravo najteže dionice između Karlovca i Rijeke. Isto tako je razvidno da dio projekta drugog željezničkog kolosijeka u Rijeci u najoptimističnijoj varijanti može biti realiziran 2022. ili 2023. godine iz čega također proizlazi i činjenica da novi kontejnerski terminal riječke luke na Zagrebačkoj obali, barem tri ili četiri godine nakon izgradnje neće imati riješenu željezničku infrastrukturu, koja spaja terminal sa zaleđem, te omogućava efikasan transport kontejnera prugom.
Generalno se može zaključiti kako je situacija u pripremi gradnje i projektiranju bolja na dionicama od Karlovca do državne granice s Mađarskom na Botovu, dok na dionicama od Karlovca do Rijeke tek predstoji obaviti ogroman posao na pripremi dokumentacije, otkupu zemljišta i ishodovanju sredstava za sufinanciranje iz fondova EU-a. Također je sasvim izvjesno da prije 2020. godine neće biti započeta izgradnja planirane pruge u Gorskom kotaru i drugog kolosijeka u Rijeci. Tvrtka koja vodi pripremu i realizaciju navedenih projekata je HŽ Infrastruktura, a aktualni presjek stanja niza projekata i dionica, koje su sastavni dio nizinsko-dolinske pruge, otkriva kada bi se pojedine dionice mogle početi graditi.
Ispitivanje optimalne varijante Gradnja prve dionice nizinske pruge od Dugog Sela do Križevaca u dužini od 38,2 kilometra trebala bi početi u prvom kvartalu iduće godine, jer je ovog tjedna prihvaćena ponuda hrvatskog konzorcija tvrtki u kojemu se nalaze samoborski DIV, Dalekovod i Zagreb Montaža za gradnju ove dionice. Ponuda je vrijedna 1,239 milijardi kuna, a projekt je ukupno vrijedan 198 milijuna eura od čega se 85 posto sredstava financira iz fondova EU-a. Planirani završetak je u rujnu 2019. godine. U tijeku je i projektiranje za dionicu Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom dužine 41,7 kilometara, vrijednost ove investicije je 275 milijuna eura i također se planira sufinancirati iz fondova EU-a, te bi aplikacija prema CEF-u trebala biti poslana do kraja ove godine. Zacrtano je da naredne godine bude obavljen otkup zemljišta, kao i da bi izgradnja mogla započeti 2017. godine. Na obje navedene dionice od Dugog Sela do Botova ukupne dužine oko 80 kilometara projektirana brzina vlakova je 160 kilometara na sat.
Zatim je u tijeku izrada projekta rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac u vrijednosti 356 milijuna eura, gdje se završetak projektiranja očekuje do kraja iduće godine, dužina trase će tek precizno biti utvrđena, a riječ je o oko 42 kilometra između Hrvatskog Leskovca i Karlovca. Nakon projekta ovdje tek treba uslijediti apliciranje za sufinanciranje radova iz fondova EU-a, javni natječaj i ugovaranje radova s najpovoljnijim izvođačem.
Ključna dionica Dalje u smjeru Rijeke slijedi dionica Goljak– Skradnik, gdje su u tijeku projektiranja za izgradnju nove dvokolosječne pruge, čija je vrijednost procijenjena na 650 milijuna eura, a završetak izrade idejnog i glavnog projekta očekuje se tijekom 2018. godine. Riječ je o dionici pruge u dužini od oko 60 kilometara i trenutno se ispituje optimalna varijanta trase za ovu dionicu, točnije nastoje se smanjiti troškovi, pa se još ne može reći da je između Goljaka i Skradnika trasa definitivno određena.
Za prugu u Gorskom kotaru ključna je dionica od Oštarija do Škrljeva današnje dužine od 114 kilometara za koju je u tijeku postupak javne nabave za izradu Studije modernizacije pruge u vrijednosti 526 tisuća eura. Studija se sufinancira iz operativnog programa 2007.- 2013. godine, a sastoji se od Studije izvodljivosti i Tehničkog idejnog rješenja modernizacije trase i rekonstrukcije željezničkih kolodvora, a predviđeni završetak Studije je do 30. rujna 2016. godine. U Studiji će se provesti cjelovito istraživanje svih aktivnosti na postojećoj dionici pruge, njihovo uklapanje u naseljena područja i područja zaštićene prirode. Nakon toga bi uslijedila izrada idejnog i glavnog projekta s pripadajućim elaboratima, a projektiranje, otkup zemljišta i ishođenje potrebnih dozvola trajat će tri do četiri godine, tako da se početak izgradnje dionice Oštarije-Škrljevo najranije može dogoditi 2020. godine ako sufinanciranje bude odobreno. Slična je situacija i s drugim kolosijekom u Rijeci, gdje se priprema izrada projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka i modernizaciju dionice željezničke pruge Škrljevo–Rijeka–Jurdani u što je uključena i rekonstrukcija željezničkog kolodvora Šapjane, stajališta Permani i signalno-sigurnosnih uređaja na dionici Jurdani–Šapjane. HŽ Infratruktura uskoro planira zaključiti tzv. »Grant Agreement«, ugovor o sufinanciranju izrade projekta. Procjenjena vrijednost pripreme projektne dokumentacije iznosi 10 milijuna eura, a iz fonda CEF sufinancirat će se 85 posto sredstava. Projekt će se izrađivati od 2016. do 2020. godine, te obuhvaća izradu studije izvodljivosti, ekonomske i financijske analize, studije utjecaja na okoliš i idejnog projekta s pripadajućim lokacijskim dozvolama, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja te izradu glavnog projekta s pripadajućim građevinskim dozvolama. Nakon toga slijedi izgradnja koja bi trebala trajati četiri godine.
Predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša ističe kako još uvijek nema procjene vrijednosti projekta drugog kolosjeka u Rijeci, iako je u javnosti ranije bilo neslužbenih procjena kako će ova investicija iznositi oko 300 milijuna eura.
– Investicija je sigurno velika, ali sada ne možemo govoriti o brojkama. Prvo moramo napraviti projektnu dokumentaciju, a to će potrajati do 2020. godine. Ovdje imovinsko-pravni dio može biti jako skup, pogotovo kad je riječ o stambenim građevinama u samoj Rijeci i potrebno je određeno vrijeme kako bi se provela izvlaštenja što nije jednostavno pogotovo kad je riječ o većim stambenim objektima. U ovom je trenutku najvažnije krenuti u rješavanje dokumentacije za drugi kolosjek, a istovremeno se fokusirati na modernizaciju kolodvora Rijeka-Brajdica, gdje su nam odobrena sredstva za sufinanciranje od strane CEF-a. Mi smo na ovom projektu partner Lučkoj Upravi Rijeka, vrijednost ukupne investicije je 35,5 milijuna eura, a financijska potpora EU-a kroz fond CEF iznosi 30,2 milijuna eura. Bitno je pokazati da će se na terminalu Brajdica ostvariti prognoze prometa, pa će na temelju toga biti puno jednostavnije riješiti i financiranje projekata vezanih uz Zagrebačku obalu, prije svega za drugi kolosjek u Rijeci i uređenje teretnog kolodvora na Mlaci, koji je već bio kandidiran prema CEF-u. U prvoj prijavi je odbijen, ali je dobro da smo ih upoznali da pripremamo projekt i vjerujem da nova prijava može dobiti zeleno svjetlo za sufinanciranje. No, pronalaženje koncesionara za Zagrebačku obalu i izgradnja infrastrukture za ovaj terminal primarno će ovisiti o rezultatima prometa na Brajdici. Zagrebačka obala još 6 ili 7 godina neće imati željeznicu u punoj funkciji, ali imamo razvojne planove i projekte, te je ključno dokazati funkcionalnost i isplativost investicije, ističe Suša.
Privlačenje europskih sredstava Kako iz navedenog proizlazi gradnja nizinsko-dolinske pruge još uvijek je itekako neizvjesna i u naredne četiri godine predstoji zahtjevan zadatak u nastojanju privlačenja europskih sredstava. Ako bi ukupna investicija u prugu na riječkom prometnom pravcu iznosila oko 2 milijarde eura ukupno bi oko 1,7 milijardi eura trebala izdvojiti Europska unija. Bez toga projekt naprosto neće biti izvediv, jer Hrvatska sama ne može osigurati financiranje tako velikog projekta. Ukupnoj svoti treba pridodati i oko 800 milijuna kuna troška za izgradnju ceste D-403 u Rijeci, koja mora cestovno spojiti budući kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali sa riječkom obilaznicom na čvoru Škurinje. Hrvatske ceste kao investitor ovdje također moraju aplicirati za europska sredstva tako da je izvjesno da početka izgradnje ceste D-403 neće biti prije 2017. godine.
Za kraj je zgodno napomenuti da ovo nipošto nije prvi pokušaj gradnje nizinske pruge. U svibnju 2007. godine predstavnici tvrtke HŽ Infrastruktura i Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH) potpisali su ugovor o izradi tehničke dokumentacije za izvođenje radova na rekonstrukciji postojećeg kolosijeka i gradnji drugog kolosijeka pruge Botovo-Zagreb-Karlovac i nove pruge Karlovac-Rijeka. Kako je kazao tadašnji ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta dokumentacija za kompletni projekt trebala je prema ugovoru biti dovršena za godinu dana, a prvi radovi su trebali početi krajem te 2007. godine, trebali su trajati pet do šest godina, pa je predviđeni završetak bio određen za 2013. godinu. Ugovor s IGH o projektiranju dionica, koje se i danas projektiraju, bio je vrijedan 74,9 milijuna kuna, te su tadašnje računice kazivale da je ukupni trošak rekonstrukcije dionica pruge od Botova do Zagreba i gradnje nove nizinske pruge od Karlovca do Rijeke trebao iznositi samo 8 milijardi kuna. Međutim, 8 godina kasnije, stvari se otprilike nalaze na početku uz jednu malu razliku. Bit će sjajan pothvat ako se »riječka pruga« doista izgradi, naravno više ne do 2013., već do 2025. godine.
EU ODBIJA FINANCIRATI IZNIMNO SKUPU PRUGU KOPAR-DIVAČA
Određeni detalji o tome kako bi trebao izgledati drugi kolosijek u Rijeci su poznati. Predviđena je izgradnja ukupno 17 stajališta većinom na području Rijeke od čega je 13 novih stajališta, dok će 4 biti modernizirana. Postojeća stajališta su Krnjevo, Rukavac, Jušići i Permani, a nova stajališta su Sv. Kuzam, Draga, Vežica, Podvežica, Sušak, Školjić, Zagrad, Mlaka, Kantrida, Zamet, Marčeljeva Draga, Martinkovac i Pavlovac. Studija okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosjeka na dionici Škrljevo–Rijeka–Šapjane dužine 27,5 kilometara predviđa i rekonstrukciju ukupno 6 kolodvora i to su kolodvori Šapjane, Jurdani, Opatija-Matulji, Rijeka, Pećine i Škrljevo. Međutim, sve navedeno sigurno će još jednom biti podvrgnuto analizi isplativosti, što potvrđuje i predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša.
– Iskustvo koje imamo na projektu dionice Goljak-Skradnik, gdje investicija iznosi 650 milijuna eura pokazuje nam da moramo utjecati na projekte tako da financiranje bude čim isplativije, jer inače neće ni biti projekta. Dionica Goljak-Skradnik je naprosto preskupa i morat ćemo napraviti određene uštede. Upravo o troškovima moramo voditi računa i u projektu drugog riječkog kolosjeka i tu želimo blisku suradnju s Gradom Rijeka, jer moramo razmotriti broj stajališta i druge zahtjeve lokalne zajednice, koji moraju biti realno izvedivi. Imamo u Sloveniji dobar primjer pruge Kopar-Divača, koja je iznimno skupa i EU je odbija sufinancirati. Moramo voditi računa da se i nama to ne dogodi. No, ono što je za riječki prometni pravac važno jest da postoji određenje prema njegovom razvoju i tu neće biti odstupanja. Na svim projektima i svim dionicama se radi, zaključuje Suša.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/R ... EU-fondova
Slika

Avatar korisnika
Pero guska
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 152
Teme: 6
Pridružen: 29.11.2014, 21:50
Lokacija: Rijeka, Donja Vežica

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#22  PostPostao/la Pero guska » 12.11.2015, 22:37

Novi terminali i pruge se grade kad stare dođu blizu punog kapaciteta. Zasada su Brajdica i postojeća pruga jako daleko od toga pa ne znam zašto bi se gradilo.

Avatar korisnika
DoX
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 165
Pridružen: 22.2.2015, 21:11

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#23  PostPostao/la DoX » 13.11.2015, 04:03

Oni, koliko je meni poznato, nisu još našli ni koncesionara za tu ZG obalu.

Avatar korisnika
Pero guska
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 152
Teme: 6
Pridružen: 29.11.2014, 21:50
Lokacija: Rijeka, Donja Vežica

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#24  PostPostao/la Pero guska » 13.11.2015, 11:33

Kod nas je ekonomska deviza bitno da se gradi , a ne da li to ima ekonomskog opravdanja u budućnosti.

Damir
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 477
Teme: 2
Pridružen: 19.5.2012, 17:30

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#25  PostPostao/la Damir » 13.11.2015, 13:45

Ekonomskog opravdanja ima i samo neka se gradi i radi jer ako toga nebu nećemo nikad iz krize vanka.
Kad se napravi lako će se naći koncesonar za to nema frke.
Ljudi,morate shvatiti da nas je ona plićina od Koparske luke prešišala za jako puno,a oni isto imaju jednotračnu prugu iz Kopra sve do Divače.
Ovo ljeto sam bio na Kraškom rob-u fotkati vlakove i nemožete vjerovati koliki je promet.

Avatar korisnika
Pero guska
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 152
Teme: 6
Pridružen: 29.11.2014, 21:50
Lokacija: Rijeka, Donja Vežica

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#26  PostPostao/la Pero guska » 13.11.2015, 14:09

Damir napisao:Ekonomskog opravdanja ima i samo neka se gradi i radi jer ako toga nebu nećemo nikad iz krize vanka.
Kad se napravi lako će se naći koncesonar za to nema frke.
Ljudi,morate shvatiti da nas je ona plićina od Koparske luke prešišala za jako puno,a oni isto imaju jednotračnu prugu iz Kopra sve do Divače.
Ovo ljeto sam bio na Kraškom rob-u fotkati vlakove i nemožete vjerovati koliki je promet.



Pa što je kontejnerski terminal bez koncesionara i kontejnera? Znači samo jedan betonski plato sa dizalicama. Nije baš neka nauka koja će nas izvući iz krize.

Damir
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 477
Teme: 2
Pridružen: 19.5.2012, 17:30

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#27  PostPostao/la Damir » 14.11.2015, 09:50

Pero guska napisao:
Pa što je kontejnerski terminal bez koncesionara i kontejnera? Znači samo jedan betonski plato sa dizalicama. Nije baš neka nauka koja će nas izvući iz krize.


Bit će Pero-bit će! ;)
Znaš kako se kod nas radi...
Kad sve bude gotovo i dizalice budu stršale visoko u zrak preko noći će se pojaviti koncesonar.
Ja osobno mislim da se za tog koncesionara već zna,ali svi se prave mutavi.

Avatar korisnika
Pero guska
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 152
Teme: 6
Pridružen: 29.11.2014, 21:50
Lokacija: Rijeka, Donja Vežica

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#28  PostPostao/la Pero guska » 14.11.2015, 20:59

Neka se pojavi, tim bolje. Ionako mislim da AGCT nije ozbiljan igrač. Ne znam zašto mi ne bi konkurirali i na austrijskom tržištu. Rijeka i Kopar su podjednako daleko, željeznička veza je također podjednake kvalitete, većim dijelom do Pivke je ustvari ista trasa.

Damir
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 477
Teme: 2
Pridružen: 19.5.2012, 17:30

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#29  PostPostao/la Damir » 14.11.2015, 21:55

Pero guska napisao: većim dijelom do Pivke je ustvari ista trasa.


Nije stvar u trasi već u prelasku teretnog tj. kontenjerskog prometa preko SLO. Njima je jednostavno jer imaju direkt luka-trasa-Austrija-Mađarska...
SLO nas i tako uvjek gleda uštopati,a kad se radi u biznisu najradije bi nas satrali.
Neznaju oni da lovačko društvo Klana ima više članova i dugih cjevi nego oni aktivne vojske... :smijeh2

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23046
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Zagrebačka obala - novi kontejnerski terminal

Post broj:#30  PostPostao/la Adamić » 4.4.2016, 21:38

D403
D403 cesta rijeka luka.jpg
D403 cesta rijeka luka.jpg (65.09 KiB) Pogledano 4886 puta
Slika

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Projekti

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost