Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Brodogradilište Kraljevica (1729-2012)

Grad Kraljevica
Broj stanovnika: 4 568
duskom
 

Brodogradilište Kraljevica (1729-2012)

Post broj:#1  PostPostao/la duskom » 9.8.2011, 22:49

Ulaz u škver.... :kava: :kava: :kava:

ulazukver.jpg
ulazukver.jpg (218.15 KiB) Pogledano 2012 puta

i godina osnivanja . :bravoveliki: :bravoveliki: :bravoveliki:

ulazubrodkraljevica.jpg
ulazubrodkraljevica.jpg (243.16 KiB) Pogledano 2012 puta

gost
 

Re: KRALJEVICA

Post broj:#2  PostPostao/la gost » 22.8.2011, 12:49

Pisalo je Kapella u Rijeci 1967, ali ovo je ipak U Kraljevici. Kapela ispod ćekića.

kapella1atrijeka1967.jpg
kapella1atrijeka1967.jpg (155.13 KiB) Pogledano 2000 puta

duskom
 

Re: KRALJEVICA

Post broj:#3  PostPostao/la duskom » 22.8.2011, 13:06

BRAVO - rijetka i odlična fotografija. Mislim da je niti u škveru nemaju !!
:bravo: :bravo: :bravo:

gost
 

Re: KRALJEVICA

Post broj:#4  PostPostao/la gost » 18.9.2011, 23:47

oko 1900.
kraljevicaoko1900.jpg
kraljevicaoko1900.jpg (108.19 KiB) Pogledano 2021 puta


Brod Drava u doku u Titovom brodogradilištu

dravaukraljevici.jpg
dravaukraljevici.jpg (111.76 KiB) Pogledano 2021 puta

gost
 

Re: KRALJEVICA

Post broj:#5  PostPostao/la gost » 18.9.2011, 23:56

Godina 1960. Galeb u škveru u Kraljevici

galeb1960.jpg
galeb1960.jpg (115.13 KiB) Pogledano 2049 puta

SS Rovinj ulazi u dok koji je inače betonski

rovinj1960.jpg
rovinj1960.jpg (171.19 KiB) Pogledano 2049 puta

duskom
 

Re: KRALJEVICA

Post broj:#6  PostPostao/la duskom » 19.9.2011, 00:26

i novogradnja......
novogradnjaukveru1of1.jpg
novogradnjaukveru1of1.jpg (304.74 KiB) Pogledano 2020 puta

gost
 

Re: KRALJEVICA

Post broj:#7  PostPostao/la gost » 22.3.2012, 21:24

Brodogradilište Kraljevica ide u stečaj!
Gradonačelnik Turina u nevjerici: Kraljevica je bez škvera mrtva

Milanović je izjavio i da Kraljevica neće u stečaj prije nego se radnicima isplate sve otpremnine i ostala materijalna prava za što je, rekao je premijer, novac već osiguran

Brodogradilište Kraljevica ide u stečaj, tako je danas odlučila Vlada dok će za 3. maj i Brodotrogir ministarstvo gospodarstva pripremiti u roku od 90 dana odluke o restrukturiranju i eventualnoj novoj privatizaciji.

Objašnjavajući odluku o tome da se kraljevički škver pošalje u stečaj ministar gospodarstva i prvi potpredsjednik vlade Radimir Čačić rekao je da su stvoreni svi uvjeti za pokretanje stečaja, od prezaduženosti do velikog akumuliranog gubitka pa je u Kraljevici negativni kapital od oko milijardu kuna.

Predsjednik vlade Zoran Milanović kazao je kako je ova odluka teška za vladu pogotovo jer se radi o najstarijem hrvatskom brodogradilištu ali da se moraju donositi i takve odluke. Pojasnio je i da Kraljevica neće u stečaj prije nego se radnicima isplate sve otpremnine i ostala materijalna prava za što je, rekao je premijer, novac već osiguran.

Štio se tiče 3. maja, u vladi su objasnili da je tu stanje puno bolje da nema pretpostavki za stečaj, ali da postoji obaveza države o restrukturiranju tog škvera i da će vlada pronaći rješenje za riječki škver.

Uz to, vlada je donijela odluku da se Uljaniku, gdje država zajedno sa svojim fondovima ima 84,2 posto dionica dopusti privatizacija kroz radničko dioničarstvo, a Čačić je napomenuo da će se to dogoditi ako radnici iskažu želju da kupe najmanje 39 posto dionica tvrtke.

Nakon toga objavit će se i poziv za dokapitalizaciju Uljanika u čemu država neće sudjelovati.

Premijer Milanović kazao je da je Uljanik dokaz da se u hrvatskoj brodogradnji može i dobro poslovati, a da su teške odluke koje je država donijela o Kraljevici posljedica toga što se više ne može poslovati tako da se nešto u inozemstvu kupi po 10, a onda tom istom inozemstvu ponovno proda za 8.

- Neko vrijeme to može ići, čini se da ima smisla jer tamo ljudi rade, ima zaspolenih, ali pati cijelo društvu, lokalna zajednica pa i sama tvrtka, rekao je premijer.

Jedno je brodogradilište vlada danas odlučila i prodati, a riječ je o splitskom škveru za kojeg je prihvaćena ponuda DIV-a. Milanović je to iskoristio da kaže kako će se u Hrvatskoj brodovi i dalje proizvoditi i to na sjeveru i na jugu.

Što se tiče DIV-a u vladi su uvjereni da je riječ o ozbiljnoj ponudi, o poduzeću u kojem se u trenutnom stanju u brodogradnji ipak ima volje i želje boriti za tu djelatnost.

Premijer Milanović kazao je i da nema mjestu strahu da će se ne terenima na kojima su navozi, nakon određenog vremena raditi nešto drugo, a ne proizvoditi brodovi zato što je država vlasnik tog zemljišta i takve odluke nisu moguće bez nje.

brodogradilistekraljevi.jpg
brodogradilistekraljevi.jpg (69.15 KiB) Pogledano 2009 puta


Turina: Ne mogu vjerovati
Gradonačelnik Kraljevice Josip Turina ne želi vjerovati da će Vlada Zorana Milanovića dozvoliti da se brodogradilište ugasi.

– Kad netko oboli, treba ga liječiti. Ovdje se, međutim, predugo čekalo. No, držim se one narodne kako nikad nije kasno, pa tako nastojim gledati i na ovaj najavljeni stečaj, kao priliku za novi početak. »Kraljevica« je malo brodogradilište, koje ima najduže iskustvo u gradnji brodova i najraznovrsniji proizvodni program. Kao takva, može se brzo preorjentirati. Ima rješenja uz dobrog stečajnog upravitelja, pitanje je samo da li se želi i hoće, reakcija je Turine koji smatra da su za nezavidnu situaciju krive dosadašnje uprave koje su akumulirale gubitke i ostavile navoze polako, ali sigurno, bez posla.
– Ne znam kako netko danas može mirno spavati, pita se Turina.
Grad Kraljevica bez brodogradilišta postaje mrtav grad, premda Turina kaže kako će se »morati prilagoditi«. Procjena je da je oko 200 Kraljevičana zaposleno u škveru što odmah, u prvom valu smanjuje godišnje prihode u gradski proračun s osnova poreza i prinosa za 700 do 800 tisuća kuna. Komunalna naknada nosi još 1,2 milijuna kuna godišnje što je itekakav udar na budžet Kraljevice koji iznosi 16 milijuna kuna.

:ruka

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23151
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: KRALJEVICA

Post broj:#8  PostPostao/la Adamić » 23.3.2012, 00:13

Da strašno , napravilo se milijardu duga i treba se toga riješiti iako nisu trebali dok ne ispune, odnosno izvrše gradnju svih naručenih brodova na navozu jer odustajanje stvara troškove.

Uglavnom događaj vrijedan naše kronologije. Brodogradilište je upisano u Sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci.

22.03.2012. Najstarije hrvatsko brodogradilište Kraljevica (1729.) hrvatska Vlada poslala je u stečaj. Zaposleno je bilo 460 radnika i 300 kooperanata.


Skinite podatke o brodogradilištu ako vas zanima sa web stranice jer kad ih maknu više nećete moći.
http://www.brodkr.hr

Neki događaji iz njegove povijesti

Slika
U Brodogradilištu 'Kraljevica' 2009 je u more porinuta jahta jednog od najbogatijih Srba u svijetu Philipa Zeptera. Tržišna vrijednost 50-metarskog broda je oko 30 milijuna eura.


Slika
280 obljetnica brodograilišta


Slika


POVIJEST

Brodogradilište Kraljevica d.d. najstarije je hrvatsko brodogradilište. Status najstarijeg brodogradilišta na istočnoj obali Jadranskoga mora omogućile su mu povijesne prilike i društveno-političko uređenje, koje je u to vrijeme bilo pod utjecajem habsburške kolonijalne politike.

Brodogradilište je osnovano 28.04.1729.godine ukazom austrijskog cara Karla VI. Habsburškog u prirodnom zaljevu, sa zaleđem bogatim šumama i građom za gradnju brodova. Na taj način najstarije brodogradilište na istočnoj obali Jadrana svoj zlatni status osvaja neprekinutom tradicijom gradnje brodova od gotovo 300 godina.

U svojoj dugoj povijesti Brodogradilište je prošlo sve faze. od gradnje drvenih brodova do gradnje najmodernijih trgovačkih i ratnih brodova. U Brodogradilištu su već 1740. godine sagrađene dvije fregate za potrebe ratne mornarice, što su bili začeci drvene brodogradnje, a kasnije je sagrađen i mz drugih ratnih brodova tipa "Feluca" i "Sambuc".

Brodogradilište procvat doživljava sredinom 19. stoljeća kada u njemu djeluju britanski brodograditelji, braća Pntchard. koji su pokrenuli gradnju parobroda za ratnu mornaricu te plovila u seriji jedrenjaka za duge i male obalne plovidbe. Godine 1902. u more je porinut prvi čelični parobrod izgrađen u Brodogradilištu Kraljevica, a od 1908. godine Brodogradilište gradi samo čelične brodove na mehanički pogon. Veliki značaj tih brodova istisnine 850 tona ogleda se u do tada nepoznatoj, golemoj snazi glavnih pogonskih motora, koja je sezala i do 17.000 k.s. uz maksimalnu brzinu od 32 čvora.

Drugi procvat Brodogradilište doživljava u doba Prvog svjetskog rata kada je u sklopu koncerna Ganz-Danubius gradilo manje ratne brodove za austro-ugarsku ratnu mornancu (razarače. topiljarke, minopolagače. vodonosače i remorkere). U to doba razvijene su i uslužne djelatnosti popravaka trgovačke ratne mornarice.

Tijekom Drugog svjetskog rata pri bombardiranju i miniranju uništeno je oko 60% brodogradilišnih kapaciteta, tako da je Brodogradilište, nakon završetka rata. u cijelosti rekonstruirano, prošireno i modernizirano.

Godine 1947. Brodogradilište je kao prvo brodogradilište u bivšoj državi izgradilo prvi brod tehnologijom zavarivanja. U razdoblju od 1946. do 2008. godine u Brodogradilištu Kraljevica izgrađeno je ukupno 197 brodova različite namjene iz sastava trgovačke flote, putničkih brodova, vojnih plovila te manjih plovila i specijalnih objekata za domaće i inozemne naručitelje.


------------------------------------------------

Sve u svemu bilo je veliko brodogradilište, koliko su samo puno brodova izgradili a koliko još obnovili. Treba im skinuti kapu. :bravo: Zbogom! :(
Slika

Avatar korisnika
kobler
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1330
Teme: 9
Pridružen: 30.9.2010, 12:29

Re: KRALJEVICA

Post broj:#9  PostPostao/la kobler » 23.3.2012, 12:07

Adamić napisao:... U Brodogradilištu su već 1740. godine sagrađene dvije fregate za potrebe ratne mornarice, što su bili začeci drvene brodogradnje, a kasnije je sagrađen i mz drugih ratnih brodova tipa "Feluca" i "Sambuc"...(

Feluka (od arap. falu:ka, no nastalo od gr. epholkion) je drvenijedrenjak manjih dimenzija s jednim ili dva jarbola (nagnuta prema krmi) s latinskim jedrima. Služila je za obalnu plvidbu i ribarenje.

Sambuk (Sanbuk ili Sambuq‎) je tip tradicionalnog drvenog arapskog jedrenjaka s karakterističnim zakošenjem odmah ispod vrha prove, u Crvenom moru i Indijskom oceanu. To su trgovački brodovi i ujedno najveća vrst broda tipa dov (Dhow / dhew). Ujedno je najobičnije i najčešće plovilo u arapskom svijetu. Nosivost mu varira od 20 do 150 tona. Neki kažu da je sambuk nastao prema portugalskoj karaveli.
Ima jedan ili nekoliko jarbola s latinskim jedrom.

Toliko, da ne prođe posve nezapaženo. Zanimljivo je, primjerice da su za ratne brodove uvođeni arapski tipovi brodova.

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: KRALJEVICA

Post broj:#10  PostPostao/la nikola » 4.4.2012, 13:50

Prilog o gradnji prvih ratnih brodova Austo-Ugarske monarhije s naglaskom na dio koji spominje Rijeku i njen udio u gradnji brodova

Da ne bi više iznajmljivali brodove za buduće bitke na moru Jadrana, dolazi do inicijative za stvaranje jezgre ratne flote Monarhije, pri čemu je Kraljevici bila namjenjena važna uloga. Sredinom 18. stoljeća, kraljevička luka služila je pretežito za potrebe trgovinske robne razmjene, za izvoz agrarnih proizvoda iz unutrašnjosti preko mora.

Tada se počinje sa izgradnjom arsenala, a u najavi je gradnja i opremanje dviju fregata.
Fregate su trebale imati svaka po 60 topova, a trebalo je osigurati i dosta materijala za gradnju tih plovnih jedinica, dakle dovoljno drva. Glavna drvena građa, a riječ je o hrastovim deblima, pribavila bi se u šumama zaleđa Rijeke i Bakra, jer je zbog slabe povezanosti sa unutrašnjosti zemlje teško doći do krajiških šuma. Računa se da će biti potrebno 500 hrastovih debala, ali radi rezerve pribavit će se dvostruko.

Dok su se u Kraljevici obavljali zamašni građevinski radovi, glavni posao u pripremni brodograđevnog pothvata za dvije fregate bila je u prvoj polovici 1765. godine nabava potrebne drvene građe. Već u veljači iste godine pregledao je Petar Nocetti šumski predio Dletvo* (na riječkom području), ali mu bankalni službenici nisu htjeli odobriti sječu više od 500 hrastovih debala. Za piljenje te građe angažirano je obližnje stanovništvo Kastva, a za prijevoz te građe, stanovništvo Klane i Kastva. Stanje cesta od Klane do Rijeke bila je u slabom stanju i uz to zakrčena tovarima ugljena za zakupnika Fabija Giustinija.
Sveukupno je sa riječkog područja nabavljeno 800 hrastovih debala za gradnju fregata, a ostatak građe nabavljen je iz vinodolskih šuma u privatnom vlasništvu.

Marija Terezija je 04.07.1765. godine odobrila prijedlog imena prvih fregata. Prva će se zvati "Aurora" a druga "Stella matutina".
Porinuće prve fregate, "Aurora" bilo je 26.08.1766. a "Stella matutiina" porinuta je u more početkom 1767. godine.

Slijedom mišljenje Dvorskog trgovačkog vijeća vladarici Monarhije (koja je namjeravala trećinu posade pribaviti sa Malte), u kojem stoji da mornarska i vojna posada na fregatama svakako ima da se sastoji od stanovnika s jadranske obale između Trsta i granice s Mletačkom Dalmacijom, a to znači da će govoriti talijanski i ilirski...posadu treba pretežno sakupiti iz Trsta, Rijeke i Bakra.

Također, Dvorsko trgovačko vijeće na sjednici u Beču zaključilo je da je osnovni zadatak fregata da štite Primorje od mogućih neprijateljskih snaga; zbog toga, tako dugo dok su sjevernoafričke zemlje protivnici Habsburške monarhije (a u miru sa Venecijom), ne bi se ove lađe trebale udaljavati od obala Primorja.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Korišten materijal "Kraljevica-ratna luka i arsenal Habsburške Monarhije u 18. stoljeću, Igor Karaman (uz 250. obljetnicu "Titova brodogradilišta" u Kraljevici

*Na naziv Dletvo nisam naišao u knjizi V.Ekl "Živa Baština", no u općini Klana postoji šuma Dletvo, pa je moguće da se radi o tom području. Tada je vjerojatno to bilo pod riječkim područjem, iako na stranicama Opžine Klana stoji kako se riječka brodogradnja iz klanjskog kraja opskrbljivala drvom, a do 1850. g. Klana je s okolnim naseljima administrativno pripadala Carsko-kraljevskom kotarskom poglavarstvu Podgrad.
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Medokava
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 487
Teme: 18
Pridružen: 23.10.2011, 09:10
Lokacija: Belveder

Re: KRALJEVICA

Post broj:#11  PostPostao/la Medokava » 4.4.2012, 16:45

Adamić napisao:Da strašno , napravilo se milijardu duga i treba se toga riješiti iako nisu trebali dok ne ispune, odnosno izvrše gradnju svih naručenih brodova na navozu jer odustajanje stvara troškove.

Neodgovornim upravama kazne do 150 tisuća eura
Slika


Datum objave: 4.4.2012 Novi List Rubrika: Novosti
MINISTARSTVO FINANCIJA PRIPREMA ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PRISILNOJ NAGODBI S CILJEM KONSOLIDACIJE TVRTKI




ZAGREB Tvrtke koje nisu sposobne plaćati svoje obveze u rokovima i koje su prezadužene više neće moći godinama odgađati rješenje te situacije. Uprave poduzeća koje 15 dana kasne s isplatom plaće, barem one u minimalnom iznosu, i pripadajućih doprinosa i koje imaju neplaćene obveze starije od 60 dana morat će pokretati postupak prisilne nagodbe kako bi se tvrtka konsolidirala. Ako to ne učine, a poduzeće završi u stečaju u kojem se vjerovnici nisu uspjeli namiriti, tada članovima uprave, ali i nadzornog odbora prijete novčane kazne i to od 20 do 150 tisuća eura, ovisno o tome je li riječ o malom, srednjem ili velikom poduzeću. Uz to poduzeće je zrelo za prisilnu nagodbu i ako je za više od 30 dana prekoračilo plaćanje računa koji čini jednu petinu zaduženja iz prethodne godine. Članovi nadzornog odbora odgovarat će ukoliko im je uprava predložila povećanje temeljnog kapitala ili financijsko restrukturiranje, ali su oni to odbili jer tvrtku nisu smatrali insolventnom.
To je samo dio mjera što ih Ministarstvo financija planira ugraditi u Zakon o financijskom poslovanju i prisilnoj nagodbi, a cilj je tvrtke koje imaju problema s likvidnošću konsolidirati kroz dogovor vjerovnika i izvansudsku nagodbu. Te kazne trebale bi natjerati uprave i nadzorne odbore da se u trenutku kad poduzeće nije u stanju podmirivati svoje obveze okrenu vjerovnicima i pokušaju prisilnom nagodbom dogovoriti spašavanje tvrtke dok obveze nisu postale veće od imovine društva. Prisilna nagodba koju će provoditi Ministarstvo financija instrument je kojim Vlada želi zaobići pravosuđe, odnosno trgovačke sudove koji su godinama provodili stečajne postupke i odugovlačili rješenje za brojna poduzeća. Zato je prijedlog zakona i pokušaj Ministarstva financija da zaobiđe pravosuđe, koje je označeno kao usko grlo u restrukturiranju i kosnolidaciji brojnih poduzeća. Ono što se prema dosadašnjim pravilima igre trebalo događati u stečajnom postupku, sada bi uz dogovor najmanje 50 posto vjerovnika i nadzor Ministarstva financija trebalo biti odrađeno u sporazumu o prisilnoj nagodbi.
Vjerovnici, a među njima će biti najvažnija uloga države i banaka, će nakon inicijative čelništva tvrtke ili porezne uprave krenuti u dogovor oko konsolidacije. Na izboru će imati smanjenje ili odgodu plaćanja dugova, njihovo pretvaranje u udjele, otpust duga, preuzimanje imovine... Kad se vjerovnici dogovore oko toga kako će restrukturirati tvrtku njihov dogovor sud tek treba potvrditi. Nešto slično i prije donošenja zakona napravljeno je u Diokiju gdje su vjerovnici svoja potraživanja pretvorili u udjele. Zakon koji će predložiti Ministarstvo financija Hrvatska je imala do 1996. godine i on je također predviđao izvansudsku nagodbu, ali je nju vodilo sudsko vijeće, a kazne za članove uprave bile su znatno niže i prijetile su samo u slučaju da se uprava ne drži pravila stečajnog postupka i postupka likvidacije.
Uprave i nadzorni odbori koji ne čine ništa i prezadužene tvrtke godinama guraju prema insolventnosti i stečaju moraju odgovarati, rekao je ministar financija Slavko Linić.
– Odgovornost se mora individualizirati. Biti u Upravi i Nadzornom odboru nije privilegija, već odgovornost jer treba donositi i teške odluke, bilo da je riječ o privatnom ili državnom poduzeću, kaže Linić.
J. MARIĆ
Sukob u kojem protivniku nisi izmamio osmijeh na licu – izgubljen je.

gost
 

Re: KRALJEVICA

Post broj:#12  PostPostao/la gost » 4.4.2012, 21:03

nikola napisao:Na naziv Dletvo nisam naišao u knjizi V.Ekl "Živa Baština", no u općini Klana postoji šuma Dletvo, pa je moguće da se radi o tom području. Tada je vjerojatno to bilo pod riječkim područjem, iako na stranicama Opžine Klana stoji kako se riječka brodogradnja iz klanjskog kraja opskrbljivala drvom, a do 1850. g. Klana je s okolnim naseljima administrativno pripadala Carsko-kraljevskom kotarskom poglavarstvu Podgrad.

:gore
Točan naziv je Dletvo; Klanjci ga zovu Dlito, a Lišćani Dleto kao i u Sloveniji.
A evo ga i na karti.
Dletvo karta.jpg
Dletvo karta.jpg (323.65 KiB) Pogledano 2016 puta


(Baš u tom predjelu šume sam nedavno slikala "kraljicu šume", bukvu promjera 120 cm. Slike su u temi Klana.)
:pozdrav:

Avatar korisnika
Kont
Libvrnia
Libvrnia
 
Postovi: 143
Teme: 1
Pridružen: 7.8.2012, 12:37

Re: KRALJEVICA

Post broj:#13  PostPostao/la Kont » 28.9.2012, 00:01

Škver,1969

Škver Kraljevica 1969.jpg
Škver Kraljevica 1969.jpg (105.84 KiB) Pogledano 2013 puta

Avatar korisnika
Kont
Libvrnia
Libvrnia
 
Postovi: 143
Teme: 1
Pridružen: 7.8.2012, 12:37

Re: KRALJEVICA

Post broj:#14  PostPostao/la Kont » 28.9.2012, 00:16

Škver Kraljevica 1969-1.jpg
Škver Kraljevica 1969-1.jpg (97.58 KiB) Pogledano 2013 puta

Avatar korisnika
Kont
Libvrnia
Libvrnia
 
Postovi: 143
Teme: 1
Pridružen: 7.8.2012, 12:37

Re: KRALJEVICA

Post broj:#15  PostPostao/la Kont » 28.9.2012, 00:22

Škver Kraljevica 1969-2.jpg
Škver Kraljevica 1969-2.jpg (96.69 KiB) Pogledano 2013 puta

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Kraljevica

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost