Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Razvojni projekti ARHIVA 2012

Arhiva
gost
 

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2012

Post broj:#181  PostPostao/la gost » 18.12.2012, 07:47

gorgoroth napisao:
nikola napisao:Slažem se! Da je barem tih sadržaja kud i kamo više!

Ja sve nade polažem u iznajmljivanje bicikla,i da će biti besplatni,onda sam svaki dan na kraju lukobrana,pa da je još kakav kafić na kraju...popiti kavu uz takav pogled..neprocjenjivo

Još kad bi i ta kava bila besplatna. Mi pričamo o ostavljanju "koje parice", a tražimo besplatne bicikle : lud

gorgoroth
 

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2012

Post broj:#182  PostPostao/la gorgoroth » 18.12.2012, 11:46

ilirija napisao:Još kad bi i ta kava bila besplatna. Mi pričamo o ostavljanju "koje parice", a tražimo besplatne bicikle : lud

Na bicikle sam se osvrnuo jer je vojko rekao da će se izdavati uz osobnu..ali kada pomislim to je i logično,jer bi netko za par kuna mogao osnijeti bicikl doma,ovako je evidentiran pa neka proba

Parice neka stranci ostavljaju,domaći na besplatan pogon :D

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23510
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2012

Post broj:#183  PostPostao/la Adamić » 18.12.2012, 16:36

Lijepo se to Drenova razvija...još malo pa mogu grad postat. :mrgreen:
-------------------------------------

DVA MILIJUNA EURA NIČE NOVI OBJEKT TVRTKE POZNATOG RIJEČANINA JOZE KALEMA
Ri-petrol gradi crpku na Drenovi

drenova kalem.jpg
drenova kalem.jpg (12.03 KiB) Pogledano 2437 puta

Gradilište zasad bez oznake o radovima * Foto: S. DRECHSLER

RIJEKA » Uz cestu, nedaleko od raskrižja Ive Lole Ribara i Ulice Orlanda Kučića započeli su radovi na izgradnji bezinske postaje čiji je investitor Ri-petrol, tvrtke u vlasništvu Joze Kalema.
– RI-petrol podnio je početkom prosinca Zahtjev za otvaranje gradilišnog priključka. S obzirom da uz zahtjev nije u potpunosti dostavio svu propisanu dokumentaciju i priloge, podnositelju zahtjeva je upućen dopis da dokumentaciju dopuni i ispravi. Do sada nije zaprimljen ispravak, te smo o navedenim radovima izvijestili Direkciju za komunalno redarstvo, koja će napraviti izvid, odgovorili su u Odjelu gradske uprave za komunalni sustav na naš upit što se uz cestu gradi, budući da prošlog tjedna nije bilo nikave oznake o radovima.
Gradilišni priključak s ovog aspekta, ističu u Odjelu, znači prometno reguliranje svih vozila koja dolaze na javno prometnu površinu i time se uključuju u javni promet na postojeću cestu. Zahtjev s tog aspekta u pravilu mora imati kvalitetan prometni projekt, gdje se točno navode uvjeti pod kojima se može odvijati promet, saznajemo. Čini se da je na taj detaljčić investitor zaboravio.
Trenutno su u tijeku iskopni grubi zemljani radovi, a javna površina pa i cesta koristi se kako bi se prisupilo gradilištu.
– Nadzorni inženjer je informiran da se, ukoliko za to bude potrebe, javne površine mogu koristiti kao pomoćne za potrebe gradnje samo uz pisano odobrenje Grada, te je upozoreno i na obvezu neprekidnog održavanja kolnika ukoliko ga onečiste vozila sa gradilišta, stoji dalje u službenom dopisu kojeg smo dobili od Odjela. Prometnica je za sada uprljana zemljom, ali je jedan radnik ipak čisti.
Kako sazanjemo od direktora RI-petrola Joze Kalema, pumpa bi trebala biti gotova do ožujka 2013. godine, bit će sličnog izgleda i sa istim sadržajima kao i ona na Martinkovcu, samo će imati još i autopraonicu. Riječ je o investiciji teškoj oko dva milijuna eura.

LJ. HLAČA
http://novine.novilist.hr/default.asp?W ... 328592863X
Slika

gost
 

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2012

Post broj:#184  PostPostao/la gost » 21.12.2012, 13:31

drenova kalem benzinska.jpg
drenova kalem benzinska.jpg (117.95 KiB) Pogledano 2437 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23510
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2012

Post broj:#185  PostPostao/la Adamić » 22.12.2012, 07:36

SVEČANOST AKADEMSKE ZAJEDNICE NA GRAĐEVIONSKOM FAKULTETU ODRŽANA PROMOCIJA 103 DOKTORANDA
NOVI DOKTORI ZNANOSTI
Tisuću ljudi na kojima se temelji razvoj Rijeke
Današnjom promocijom na simbolički je način označen prijelaz ka novom modelu i kulturi studiranja, vezano uz pravac prema kojem u budućnosti idu doktorski studiji na Sveučilištu u Rijeci, istaknuo rektor Pero Lučin

Andrej PETRAK
Slika
Promovirani doktori znanosti Sveučilišta u Rijeci * Foto: M.GRACIN

RIJEKA » Rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin na svečanosti upriličenoj na Građevinskom fakultetu u sveučilišnom Kampusu na Trsatu promovirao je 103 doktoranda u akademski stupanj doktora znanosti. Tom prilikom rektor je istaknuo kako je s jučerašnjom svečanosti na Sveučilištu u Rijeci promovirano ukupno 996 doktora znanosti. No, imajući u vidu da je još određen broj doktoranada u međuvremenu obranio svoje doktorske disertacije, s popriličnom sigurnošću može se reći da je na riječkom Sveučilištu dosad doktoriralo više od tisuću ljudi.
– Tih tisuću ljudi osnova su na kojoj se dosad temeljio razvoj Rijeke, ali i na kojoj će se temeljiti razvoj našeg grada u budućnosti. Današnjom promocijom na simbolički je način označen prijelaz ka novom modelu i kulturi studiranja, vezano uz pravac prema kojem u budućnosti idu doktorski studiji na Sveučilištu u Rijeci. Naše Sveučilište trenutno se bavi reformom doktorskih studija i uvjeren sam da će u budućnosti ti studiji biti još kvalitetniji, te da će samim tim i još veći broj doktoranada biti promoviran na Sveučilištu u Rijeci, rekao je rektor prof. dr. Pero Lučin.

Biomedicina i zdravstvo

Akademski stupanj doktora znanosti iz područja biomedicine i zdravstva na Medicinskom fakultetu u Rijeci stekli su: Igor Antončić, Ronald Antulov, Marina Babić Čač, Ingrid Belac-Lovasić, Margita Belušić-Gobić, Tatjana Bogović Crnčić, Damir Bonacin, Marina Bralić, Zdrinko Brekalo, Sandro Brusich, Krešimir Bukal, Tea Čaljkušić Mance, Krunoslav Capak, Zlatko Čubranić, Andrea Dekanić, Siniša Dunatov, Damir Erceg, Dora Fučkar Čupić, Daniela Germin Petrović, Neva Girotto, Lovel Giunio, Vesna Herceg-Čavrak, Nikola Ivaniš, Zorana Ivanković Buljan, Tomislav Jakljević, Rado Janša, Višnja Jovanović, Hari Jurdana, Milena Kabalin, Ana Kaštelan, Marko Klarić, Sanja Klobučar Majanović, Rajna Knez, Kristian Krpina, Melita Kukuljan, Radenka Kuzmanić-Šamija, Vlatka Lajnert, Danijela Lakošeljac, Marina Letica Crepulja, Aleksandar Ljubotina, Ante Lučev, Ozren Mamula, Robert Marčun, Marin Marinović, Dražen Massari, Igor Medved, Ana Milardović, Dorotea Modrčin, Iva Nemčić Moro, Romano Oguić, Ira Pavlović Ružić, Gordana Pavoković, Gordana Pelčić, Daniela Petrić, Kristina Pilipović, Mirko Prodan, Jelena Prpić, Indira Radin Mačukat, Arnela Redžović, Sando Roth, Nada Sindičić Dessardo, Nebojša Sindik, Ingrid Škarpa-Prpić, Irena Slavuljica, Damir Šnjarić, Tea Štimac, Sanda Tešanović, Rosana Troskot, Petra Valković Zujić, Mercedes Vidas, Tamara Voskresensky Baričić, Jadranka Vraneković, Duje Vukas, Alenka Vukelić-Šarunić i Silvija Zec Sambol.

Društvene znanosti

Akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, polja ekonomija ne Ekonomskom fakultetu u Rijeci stekli su: Branko Krnić, Tomislava Pavić Kramarić, Ana Perić Hadžić, Marina Sohora Bukovac i Ivan Tolić, a isti akademski stupanj na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki stekli su: Lidija Bagarić, Marina Gregorić i Zrinka Zadel.
Akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, polja pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci stekla je Sanja Grbić, a isti akademski stupanj iz polja pedagogija na Filozofskom fakultetu u Rijeci stekli su Oleg Đaković i Željko Jakopović.

Humanističke znanosti

Akademski stupanj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, polja filologija na Filozofskom fakultetu u Rijeci stekli su Sanja Grakalić Plenković, Nataša Urošević i Ester Vidović.
Akademski stupanj doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti na Tehničkom fakultetu u Rijeci stekli su: Marino Brčić, Viktor Dragičević, Goran Gregov, Ivan Jakovljević, Zlatko Jurac, Nenad Mustapić i Goranka Štimac, dok su isti akademski stupanj na Pomorskom fakultetu u Rijeci stekli: Antun Asić, Juraj Bukša, Irena Jurdana i Ivan Komar, a na Građevinskom fakultetu u Rijeci stekli su: Dragan Ribarić, Neira Torić Malić i Goran Volf.
--------------------------------------------------------------------------------------
Bome razvoj Rijeke se neće temeljit na njima jer u praksi nema čvrstog temelja za njihov razvoj, niti ima naznaka da će ih biti. Kako je posao teško naći u gradu bez "veza", prisiljeni su otići ili radit posao koji nema veze s njihovom strukom. Nagrada u obliku posla za njihovo postignuto obrazovanje ih ovdje nažalost ne čeka. Fakulteti su ti koji će zaraditi na titulama, u zemlji bez vizije to obrazovanje ništa ne znači.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23510
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2012

Post broj:#186  PostPostao/la Adamić » 24.12.2012, 17:53

Slika


Urbanistička studija ispituje mogućnost nove izgradnje na dijelu ex Civitas Novae i području Porto Baroš u Rijeci.

Područje šireg prostora prostire se od Ulice Ivana Zajca i Mrtvog kanala sve do lučkih postrojenja na Tršćanskoj obali. Navedena površina nastala je u povijesnom razvoju umjetnim nasipavanjem mora tijekom prve polovine 19. stoljeća kako bi se omogućio logičan nastavak širenja grada izvan stare srednjevjekovne utvrde iz 18. stoljeća.

Urbana matrica riječke Civitas Novae najvećim se dijelom realizirala već u drugoj polovini 19. stoljeća i to primjenom ortogonalnog koncepta uličnih poteza stambeno – poslovne i blokovske izgradnje prema ugarskom planu „Fiume Varosa Fekves-Terve“ kojeg je zacrtao Josef Bainville.

Područje Civitas Novae i Porto Baroš-a danas karakterizira urbana struktura sa sadržajima mješovite namjene. Urbani sadržaji su heterogeni obzirom na postojanje međusobno povezanih stambenih, trgovačkih, uslužnih i lučkih sadržaja uz prisustvo vrlo intezivnog cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa. Morfološki sklad narušava kvaliteta građevina koje se nalaze upravo u obalnoj zoni luke gdje je smještena slobodna carinska zona sa skladišnim i lučkim manipulativnim prostorima.

Novijim gradskim planovima predviđa se temeljita rekonstrukcija luke i otvaranje tog dijela grada prema moru. Urbanistička studija ukazuje na prostornu mogućnost svojevrsnog dovršetka povijesne izgradnje obalnog dijela Civitas Novae i Porto Baroš-a uz nastavak urbane osi „Palača Modello - paviljon tržnice – paviljon ribarnice – more“ koja je još u 19. stoljeću bila planirana kao važan gradski potez javnih, kulturnih i trgovačkih sadržaja.

Studijom se predlaže dovršetak izgradnje opisane gradske osi sve do morske obale uz prijedlog smještaja novog landmark_a koji bi poput svojevrsnog svjetionika trebao naglašavati ulaz u povijesnu luku.

Slika
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23510
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2012

Post broj:#187  PostPostao/la Adamić » 28.12.2012, 15:19


LUČKA UPRAVA SUSRET S NOVINARIMA
Oživljavanje Putničkog terminala i Molo longa


Velika očekivanja – Vlado Mezak s riječkim novinarima * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Oživljavanje Putničkog terminala i šetnice na Molo longu kao jedan od glavnih ciljeva u idućoj godini, najavio je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak na jučerašnjem blagdanskom druženju s novinarima.
Mezak je godinu na izmaku, unatoč sveprisutnoj gospodarskoj krizi, ocijenio relativno uspješnom, a iduća će, prema njegovim riječima, donijeti značajan napredak u realizaciji velikih projekata riječke Lučke uprave.
– U prvom redu tu je otvaranje kontejnerskog terminala Brajdica u punom kapacitetu u lipnju, čime će Rijeka napokon dobiti terminal konkurentan i u širem okruženju, a ne samo u užoj regiji. Krajem iduće godine započinje i gradnja drugog kontejnerskog terminala, Zagrebačke obale, u sklopu projekta sa Svjetskom bankom, najavio je Mezak, kazavši kako ipak ne može biti zadovoljan budući da je situacija u putničkom dijelu luke daleko od idealne.
– Do ljeta očekujemo velike pomake. To se u prvom redu odnosi na stavljanje u funkciju same zgrade Terminala koja će biti ponuđena novim zakupcima, u više cjelina, kako bi dobila sve potrebne sadržaje za takav tip objekta. Uzduž Molo longa planiramo postavljanje niza montažnih objekata, a lukobranom će prometovati i električni vlakić. Vjerujemo da će novi sadržaji privući građane i omogućiti iskorištavanje punog kapaciteta šetnice uz more, kazao je Mezak, najavljujući i postavljanje pontonskih vezova na Rivi Boduli, namijenjenih u prvom redu privezu turističkih jedrenjaka. Što se tiče onih atraktivnijih vezova, za jahte u Porto Barošu, Mezak je kazao kako i u tom pogledu očekuje velike pomake do kraja iduće godine, što će ujedno biti i prva faza velikog projekta riječkog waterfronta na Delti. (M. G.)

http://novine.novilist.hr/default.asp?W ... 328592863B
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23510
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2012

Post broj:#188  PostPostao/la Adamić » 29.12.2012, 13:33

I mislim da mi je ovo zadnji post .

MADE IN RIJEKA U SRCU ISTANBULA BEŠIKTAŠU OTVOREN PRVI SURF N' FRIES RESTORAN HRVATSKIH PODUZETNIKA ANDRIJE ČOLAKA I DENISA POLIĆA

Riječki lanac krumpirića osvaja tursko tržište
Cilj je u partnerstvu s Mustafom Parlakom razviti brand Surf n' Fries na turskom trzištu i otvoriti 50 objekata u sljedećih pet godina. Bešiktaš je odabran za prvi objekt zato što ima iznimno visoku frekvenciju mladih ljudi te jako puno trendova kreće upravo iz tog dijela Istanbula, ističu poduzetni Riječani

Biljana SAVIĆ
Slika
Mali krumpir, veliki posao – Denis Polić i Andrija Čolak, vlasnici brenda Surf n' Fries * Foto: V. KARUZA
RIJEKA » Poznati riječki lanac krumpirića, koji je brzo osvojio cijelu Hrvatsku – Surf n' Fries, službeno počinje raditi u Bešiktašu u srcu Istanbula. U svibnju ove godine otvorena je zajednička tvrtka u Turskoj u vlasništvu osinivača Surf n' Friesa Denisa Polića i Andrije Čolaka te turskog partnera Mustafe Parlaka.
Cilj tvrtke je razviti brand Surf n' Fries na turskom trzištu. Konkretno, riječ je o planu otvaranja 50 objekata u sljedećih pet godina. Prvi objekt smješten je u djelu Istanbula – Bešiktašu.
– Bešiktaš smo odabrali kao prvu inozemnu lokaciju zato što ima iznimno visoku frekvenciju mladih ljudi te jako puno trendova kreće upravo iz Bešiktaša koji se kasnije šire cijelim Istanbulom. Nadamo se da ćemo upravo to postići sa Surf n' Fries projektom, dakle želimo pokrenuti novi trend u Istanbulu i Turskoj. Surf n' Fries je krenuo s testnim radom te su prve reakcije kupaca iznimno dobre. Prve reakcije kupaca su čuđenje oko kvalitete krumpira te originalnosti ambalaže.
Cijena jedne porcije Surf n' Fries krumpirića u Istanbulu iznosi 19 kuna, što je bitno više nego u Hrvatskoj, međutim ta cijena je konkurentna u odnosu na ostalu ponudu, kaže nam Andrija Čolak koji je trenutno u Istanbulu, gdje se nalazi posljednjih mjeseci otkako radi na ovom projektu.

Poznati po sportu

– Za ostvariti ovaj projekt bilo je jako puno izazova. Između ostalog, uspjeli smo sve ovo odraditi bez i jednog poticaja države i ičega sličnoga. Osim financijskih, tu su i kulturološki izazovi tako da nije bilo lako sve izdogovarati. Postoje razlike u kulturi kojima se treba prilagoditi,od pregovaranja o cijenama s izvođačima radova, pa do treniranja radnika i slično. Jedini način za uspjeti je prilagoditi se njihovoj kulturi i probati je razumjeti čim bolje, a s bilo kakvim pokušajem nametanja svoje kulture, koliko god se to nekad činilo logičnim, samo se radi korak natrag. Često me pitaju odakle sam, kad kažem Hrvatska, najčešće naiđem na osmjeh s druge strane. Hrvatska je poznata ovdje po sportu i turizmu, a malo pomalo sve više ljudi saznaje da u Hrvatskoj postoji i grad Rijeka zahvaljujući Surf n' Friesu, kaže nam Čolak i dodaje da Turska ima 56 posto rasta kumulativno u posljednjih 10 godina.
– Nakon što je 2001. godine doživjela kompletan ekonomski krah, uspjela se vratiti među najperspektivnije zemlje na svijetu. Upravo su to razlozi zašto smo se odlučili za Tursku kao tržište na kojem želimo rasti, zaključuje Čolak.

Smrznuti jogurt

Andrija Čolak i Denis Polić vlasnici su i Chilla, objekata koji prodaju smrznuti jogurt s dodacima i preljevima, koji je donedavno bio u Barčićevoj ulici u Rijeci, a uskoro seli na Korzo.

Brzorastuća tvrtka

Inače, Surf n' Fries u Hrvatskoj je imao ogroman rast, čak 40 objekata otvoreno je u tri godine, možda bismo mogli u neku knjigu rekorda. Međutim, zbog istog tog brzog rasta smo radili i mnoge pogreške koje nas danas skupo kostaju. Zadnjih godinu dana je bilo iznimno teško, ekonomska kriza nas je snažno pogodila jer su se ljudi počeli okretati proizvodima ispod 10 kuna. Zato u posljednje vrijeme doslovno volontiramo kako bismo održali kvalitetu proizvoda i usluge. Turistička sezona je za pojmove Surf n' Friesa podbacila, jer su se zbog sporosti lokalnih vlasti i loše organizacije koncesija mnoge lokacije izgubile. No, to je cijena koju moraš platiti za dugoročni uspjeh. Srećom, nismo zagušeni kreditima u bankama, jer banke nikad nisu naš projekt smatrale perspektivnim.
Sigurni smo kako s projektom u Turskoj pokrećemo nešto što bi moglo puno značiti i za Hrvatsku, ako nikako drukčije onda kao primjer da se treba boriti i nastaviti gurati kad je najteže, zaključuje Čolak.

------------------------------------------------------------
Baš mi je drago što su uspjeli. :bravo: :zastava:
U Barčićevoj ulici ih više nema. Sad je tamo neka talijanska pizza. Vrlo lijepo uklopljena. Okus pizze još nepoznat! :jesti
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23510
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2012

Post broj:#189  PostPostao/la Adamić » 29.12.2012, 23:33

I Zagrad 2 još samo.. :radovi:

Gradilište je učvršćeno sa svih strana.

Slika
Naša nova lijepa cesta... :gore
Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Mislim da su obližnjim stanarima popucali zidovi u stanu od stalnog kopanja. :lol:
Slika

gorgoroth
 

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2012

Post broj:#190  PostPostao/la gorgoroth » 30.12.2012, 09:44

Adamić napisao:
Slika


Mogao si sakriti torbu i sadržaj vrećice :lol:

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23510
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Razvojni projekti ARHIVA 2012

Post broj:#191  PostPostao/la Adamić » 30.12.2012, 13:17

Pomorac napisao:Mogao si sakriti torbu i sadržaj vrećice :lol:


Nije moje, šalim se... a kruh i ostalo.. doma mi i ne znaju gdje se je sve vukao.. :mrgreen:
Slika

Avatar korisnika
MARKO POLO
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 155
Teme: 5
Pridružen: 27.10.2010, 19:34
Lokacija: RIJEKA

Re: Novi list

Post broj:#192  PostPostao/la MARKO POLO » 30.12.2012, 19:40

NOVI ZAKON NAJAVLJENO UKIDANJE TROŠARINA NA DIZEL ZA OBALNU LINIJSKU PLOVIDBU
SPAŠENA LINIJA

Liburnija će i 2013. ploviti od Rijeke do Dubrovnika
Prijedlog kojeg je izradilo Ministarstvo financija za trajekte i druge brodove u obalnom linijskom prometu značajno bi umanjio troškove brodara pa bi Jadrolinija i sljedeće sezone prevozila putnike i vozila od Kvarnera do juga Hrvatske

Darko PAJIĆ
Slika
* Foto: M. GRACIN

RIJEKA » Dužobalna linija Rijeka-Split-Dubrovnik ipak neće biti ukinuta narednog ljeta, te će Jadrolinijin brod Liburnija u sezoni prevoziti putnike i vozila od Kvarnera do krajnjeg juga Hrvatske. Linija sa višestoljetnom tradicijom trebala bi preživjeti rezanje troškova u državnom proračunu ukoliko zaživi prijedlog Zakona o trošarinama o kojem bi Vlada trebala raspravljati na jednoj od prvih sjednica nakon Nove godine.

Bez trošarina

Po tom prijedlogu kojeg je izradilo Ministarstvo financija za trajekte i druge brodove u obalnom linijskom prometu putnika i vozila više ne bi bilo trošarina na dizel, čime bi se značajno umanjili i troškovi brodara, a time i potreba za državnom subvencijom. Ukoliko bi Vlada i Sabor Zakon prihvatili on bi stupio na snagu od 1. srpnja iduće godine, te bi brodari na godišnjoj razini ostvarili oko 40 milijuna kuna uštede od čega je najviše unutar rashoda Jadrolinije, čija bi ušteda iznosila gotovo 36 milijuna kuna.
Kako ističe ravnatelj Agencije za linijski pomorski obalni promet Ivo Baldasar, simulacija troškova pokazuje kako bi se brodarima cijena unutar litre goriva smanjila za 2,05 kuna po litri. Oslobađanje od trošarina trebalo bi se odnositi isključivo na dizel, kojeg koristi velika većina brodova, dok se na tzv. teški dizel olakšica ne bi odnosila.
– Prema izračunima Jadrolinije u drugoj polovici godine na gorivu bi se uštedjelo oko 18 milijuna kuna, te bi time ipak bila bitno izmijenjena situacija unutar predviđenih državnih subvencija u narednoj godini za trajektni i brzobrodski promet. Na ovaj način bismo dobili mogućnost zadržavanja razine usluge kakvu smo imali i ranije, a to uključuje i održavanje dužobalne linije u ljetnom periodu, pa bi u idućoj sezoni ponovo trebao ploviti brod Liburnija, ističe Baldasar, koji ipak dodaje kako će biti promjena u sustavu prijevoza iduće godine. Tako brzobrodska linija između Pule i Zadra više nikako ne bi trebala imati cijenu karte od svega 100 kuna, jer je to bagatelno niska cijena u odnosu na pruženu uslugu. Stoga će u dogovoru s brodarima cijena za iduću sezonu biti barem 50 posto veća, a moguće je i povećanje od 100 posto. Također bi i dalje ostao na snazi prijedlog ukidanja jedne vožnje na liniji između Splita i Lastova, gdje je promet premali da bi ta vožnja u zimskom periodu mogla biti opravdana. Takav zaključak potvrđuje podatak da je u studenom na njoj bilo svega 120 putnika ukupno.

Trajnije rješenje

Iako je privremeno pronađeno rješenje za zadržavanje pomorske tradicije duge nekoliko stoljeća na održavanju dužobalne linije, Baldasar ipak smatra kako to nije dugoročno zadovoljavajuće rješenje.
– Mi smo sada dobili godinu dana da razmislimo što ćemo dalje činiti s tom linijom. I dalje mislim kako ona nema toliku važnost u kontekstu klasičnog prijevoza vozila i putnika. Potrebno je raditi na osmišljavanju turističkog brenda dužobalne linije na kojoj bi trebao ploviti jedan prekrasni cruiser, koji bi istovremeno imao i mogućnost ukrcaja određenog broja vozila. Takvi brodovi postoje i može ih se naći na tržištu, potrebna je samo dobra volja. Treba razmisliti i o dodatnom naporu kako bismo za nabavu ili gradnju takvog broda specifičnih karakteristika i namjene dobili subvenciju Europske unije, što je po meni moguće napraviti, zaključuje Baldasar. Sve te odluke trebale bi ipak biti na novoj Upravi Jadrolinije ukoliko ona bude izabrana sredinom siječnja kako se najavljuje. Ukoliko bi se natječaj za Lončarovog nasljednika poništio, izbor novih kadrova u Jadroliniji odužio bi se barem nekoliko mjeseci zbog ponovnog raspisivanja natječaja, a ta opcija uopće nije nerealna, jer u Ministarstvu pomorstva navodno nisu previše zadovoljni s kvalitetom ponuđenih kadrovskih rješenja za predsjednika Uprave.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?W ... 328592863M

Pohvala što linija ostaje, al što će ju Liburnija održavati nemam komentara... :dole :ruka

Prethodni

Vrati se na: Završeni projekti

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju