Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Aktualni događaji u Rijeci i okolici.
Avatar korisnika
DoX
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 149
Pridružen: 22.2.2015, 21:11

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#16  PostPostao/la DoX » 3.4.2016, 09:07

toreta napisao:Gaaleb potopiti.


Upravo tako. Sumnjam da će ta ruzina lipe dobiti iz EU fondova i na kraju ćemo tu sanaciju platiti mi. Na dno na nekoj dobroj lokaciji za ronioce.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21393
Teme: 861
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#17  PostPostao/la Adamić » 3.4.2016, 12:34

Baš me zanima dal će E.U. uložit u brod. ;)
Ako bude, to će biti neka simbolična svotica.

Avatar korisnika
eneo
R13kA
R13kA
 
Postovi: 849
Teme: 4
Pridružen: 11.2.2014, 19:52

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#18  PostPostao/la eneo » 3.4.2016, 18:04

Ne vjerujem da su birokrati iz EU baš toliki debili da bace tolike novce. Bliža mi je varijanta da će gradska uprava izvući novac od građana preko firmi poput
Energa, Autotroleja, Čistoće, Rijeka plusa itd itd. Možda je ovo šansa da građani konačno progledaju pa istjeraju Obija iz fotelje. :kazna

Avatar korisnika
Sankt Veit am Flaum
Poznata osoba
Poznata osoba
 
Postovi: 37
Teme: 3
Pridružen: 31.1.2016, 12:06

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#19  PostPostao/la Sankt Veit am Flaum » 4.4.2016, 21:53

Mislim da je vrijeme da se prestanu prepucavati i da se krene s radom. Vremena je malo.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/K ... va-kulture

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21393
Teme: 861
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#20  PostPostao/la Adamić » 9.3.2017, 10:43

I prvi konkretni projekt "Riječki kotač" ... :bravo: :zastava:


Ovo bi bio pogodak samo takav!!! Kao kruna, trag, spomen na Europsku prijestolnicu kulture 2020 !




DOKTOR ZA GRAĐEVINE REALIZIRA IDEJU KOJA ĆE POTPUNO PROMIJENITI IZGLED RIJEKE! 'Sagradit ću golemi kotač veći od onog u Beču'

DOKTOR ZA GRAĐEVINE REALIZIRA IDEJU KOJA ĆE POTPUNO PROMIJENITI IZGLED RIJEKE! 'Sagradit ću golemi kotač veći od onog u Beču'

Rijeka, europska prijestolnica kulture 2020., mogla bi postati bogatija za golemi čelični kotač po uzoru na popularni London Eye i time dobiti turističku atrakciju koja će potpuno promijeniti vizuru grada. Naravno, ostvare li se ideje Darija Almesbergera, inženjera rođenog u Rijeci koji je nakon završetka Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu ostvario impresivnu karijeru u svijetu radeći, među ostalim, i na londonskom milenijskom kotaču. Štoviše, upravo zahvaljujući ing. Almesbergeru, 135 metara visoki Millenium Wheel nije otvoren za posjetitelje u milenijskoj noći, nego nekoliko mjeseci kasnije pod novim imenom London Eye.

To je bila zanimljiva priča i važan posao od čak 240 milijuna tadašnjih lira za moju tvrtku SerCoTec iz Trsta. Posao monitoringa gradnje londonskog kotača dobili smo u velikoj konkurenciji gdje smo u finalu pobijedili i veliki Mitsubishi. Vjerojatno je kod projektanta koji nas je odabrao presudilo to što smo prije toga uspješno proveli monitoring na mostu preko Dunava pokraj Beča koji nose brojne čelične zatege (sajle). Želja investitora bila je da se kotač pusti u promet u milenijskoj noći, ali kao što je poznato, došlo je do odgode za koju sam, što je manje poznato, odgovoran ja. Otvaranje sam morao zaustaviti jer je kontrola pokazala da dolazi do “puzanja” čelika, odnosno otpuštanja čelika pod opterećenjem, što je bilo potencijalno opasno. Pojednostavljeno, jedna trećina čeličnih zatega, a na kotaču ih je ukupno 140, imala je i do 30 posto manju napetost od potrebne. Graditelji su najprije tvrdili da sam pogriješio, ali ja sam odgovorio da naši instrumenti ne griješe više od deset posto pa se pristupilo dodatnim ručnim mjerenjima koja su pokazala da sam u pravu. I nije bilo druge nego zbog sigurnosti za posjetitelje odgoditi otvaranje kotača, koji se više nije mogao zvati Millenium Wheel nego London Eye. Kasnije smo utvrdili da je do grešaka u zatezanju došlo jer su se čelične zatege nabavljale od tri različita proizvođača iz tri različite zemlje.
Molo longo

Očito inspiriran iskustvom u radu na London Eyeu, ing. Almesberger sada je došao na ideju da i Rijeka pristupi gradnji monumentalnog kotača koji bi postao jedinstvena atrakcija u ovom dijelu Europe. Štoviše, prema njegovoj zamisli, Rijeka Wheel bi bio viši i od poznatog kotača u bečkom Prateru. Evo kako je rođena ova originalna ideja.

- Kada sam doznao da je Rijeka izabrana za Europsku prijestolnicu kulture 2020., počeo sam razmišljati kako bih mogao dati svoj doprinos, s obzirom na to da sam ja Fiuman, rođen u Rijeci 1943. na Belvederu.


Pomislio sam da trebamo ostaviti iza sebe nešto za buduće generacije, kao što je generacija prije nas u 19. stoljeću napravila Molo longo, jedan od najvećih lukobrana na svijetu. Kako je Rijeka industrijski grad, došao sam na ideju da riječka brodogradilišta naprave “Riječki kotač” koji ćemo postaviti na Molo longo. Tim velikim projektom povezat ćemo lukobran kao simbol 19. stoljeća, industriju kao simbol 20. stoljeća i tehnologiju kao simbol 21. stoljeća.

Almesberger nas uvjerava kako je ideja posve realna, bar iz njegove inženjerske perspektive. Na primjedbu da u Rijeci često puše bura odmahuje rukom uz objašnjenje da bi vjetar praktično “prolazio” kroz kotač na kojem bi jedino gondole, odnosno kabine za posjetitelje bile na udaru vjetra, ali zbog jajastog oblika mogle bi podnijeti refule do 80 kilometara na sat. Zapuše li bura iznad 80 km/h, kotač bi se privremeno zaustavio. Drugo je pitanje možemo li mi uopće napraviti kotač visok 55 metara, što bi bilo, radi ilustracije, gotovo dvostruko više od postojećih dizalica na riječkom lukobranu.


Imamo sve što je potrebno za takav pothvat, a trebate znati da je teže izraditi dizalicu nego ovakav kotač. Imamo mlade projektante i inženjere koji to znaju raditi, imamo dva brodogradilišta u blizini, 3. maj i Viktor Lenac koji imaju znanje, a manjka im posla i imamo splavi kojima čelične elemente možemo dopremiti do lukobrana. Uostalom, i elementi za London Eye dopremljeni su na splavima Temzom i na mjestu montirani. Uz Rijeka Wheel može se privezati i renovirani brod Galeb tako da na jednom mjestu imamo brod muzej, restoran, suvenirnicu i druge turističke sadržaje.

Na upit kome je do sada predstavio svoj projekt i kako ga misli financirati, ing. Almesberger odgovara da ima načelnu podršku Ervina Dubrovića, ravnatelja Muzeja grada Rijeke, i Tee Perinčić, ravnateljice Pomorskog i povijesnog muzeja. Projekt Rijeke Wheel predstavio je i Ivanu Šararu, pročelniku gradskog Odjela za kulturu.

- Sve je još na razini ideje, ali ja sam mislio da bi svaki Riječanin mogao odvojiti sto kuna pa bi se skupio inicijalni novac za realizaciju projekta. U svakom slučaju, bilo bi mi drago da nešto ostavim svome gradu. Znate, ja sam u Rijeci rođen, kršten sam u crkvi na Kozali i imam grobnicu na tamošnjem groblju pa ću se, nakon što sam obišao svijet, sigurno ovdje vratiti.
Karijera u Italiji

Životna priča Darija Almesbergera - kojeg u Italiji, gdje često gostuje u emisijama državne televizije RAI, zovu “medico del palazzi” (doktor za građevine) - zanimljiva je i bez epizode s londonskim, a možda i riječkim kotačem. Njegov otac Austrijanac upoznao je njegovu majku Talijanku u Trstu, da bi se 1928. preselili u Rijeku gdje je 1943. u jeku Drugog svjetskog rata rođen Dario. Nakon završene osnovne i srednje škole u Rijeci, već 1961. se upisao na Elektrotehnički fakultet u Zagrebu.

- Dobio sam stipendiju i unatoč nešto slabijem znanju hrvatskog jezika, završio sam elektrotehniku u rekordnom roku, o čemu je pisao i tadašnji zagrebački tisak. Zanimljivo, par godina kasnije opet su pisali o meni, ali tada sam prozivan da uvodim kapitalističke metode u Gredelj, gdje sam radio. Odmah nakon završenog fakulteta dobio sam posao u Gredelju, gdje sam već u dobi od 27 godina postao šef, sam sam birao suradnike i pod sobom sam imao 520 ljudi. To je bilo pravo čudo s obzirom na to da nisam bio član partije. Imao sam odlične rezultate, prebacivali smo norme i do 700 posto, što je mnogima smetalo, ali je bilo frustrirajuće što nismo mogli isplaćivati plaće više od nekih limita.

Kada je prerastao okvire Odjela montaže i završnih ispitivanja Tvornice lokomotiva “Janko Gredelj”, poželio je 1973. otići na specijalizaciju u Italiju. Molba mu je odbijena, ali se mladi Almesberger nije dao smesti nego je dao - otkaz. Otišao je u nepoznato, u talijanski Bergamo gdje je odmah dobio posao inženjera projektanta u jednom studiju, ali mu je poslodavac, ing. Bacci, rekao da je predobar pa bi bilo najbolje da objavi oglas u listu Corriere della sera i navede svoja znanja iz strojarstva, građevine i elektrotehnike.

- Dobio sam nevjerojatnih 80 ponuda za posao, od kojih sam izabrao onu da budem rukovoditelj Ruredila u Milanu jer mi je omogućena maksimalna sloboda. Prvi veliki posao bio mi je dijagnostika objekata nakon velikog potresa u Furlaniji 1976., a kasnije ću nažalost često, ukupno sedam puta, obilaziti potresima devastirana područja i ocjenjivati ranjivost građevina nakon potresa. Dosta sam radio i u Hrvatskoj pa sam tako ostvario suradnju s poznatim arhitektom Magašem na objektima za Mediteranske igre u Splitu 1979. Beton za stadion i bazene na Poljudu, kao i za veliku dvoranu na Gripama miješan je po mojoj formuli jer sam odredio vrstu i količinu potrebnih aditiva. U isto vrijeme surađivao sam i na gradnji mosta kopno - Krk gdje sam nakon mnogo dokazivanja uvjerio glavne inženjere Šrama i Stojadinovića da koriste “moj” pumpani beton 500 za lukove mosta. Tada je to bila najbolja tehnologija na svijetu, ali nažalost beton nije kamen i ima rok trajanja. More dovodi do korozije armatura u mostu pa most valja stalno održavati. Upravo radimo na monitoringu stanja korozije, a mjerimo i pH faktor betona na Krčkom mostu.
Specijalnost

Posljednjih tridesetak godina upravo je dijagnostika objekata i već spomenuta ranjivost građevina nakon potresa postala specijalnost Darija Almesbergera i njegove tvrtke SerCoTec koju je osnovao 1989. godine. Kućama, ali i spomenicima pristupa gotovo kao i ljudima, pregledava ih ultrazvukom, laserom, termografijom i sličnim nedestruktivnim metodama. Na popisu njegovih “pacijenata”, osim spomenutog London Eyea, mnoge su građevine pod zaštitom UNESCO-a, poput Aye Sofije u Istanbulu, Castel Sant’Angela u Rimu, više objekata u Veneciji ili Starog mosta u Mostaru. Među poznatim “bolesnicima” našao se i dubrovački Orlando.

- Orlando je zanimljiv slučaj oko kojeg ne smijem otkriti sve detalje. Ali mogu reći da sam ga pregledao ultrazvukom za kamen s dvije sonde koje ispituju pukotine. Utvrdio sam da Orlandov stup puca jer željezni klin u njemu korodira pa je jedino rješenje po meni demontirati cijeli spomenik i postojeći klin zamijeniti klinom od inoksa. Zanimljiv je i slučaj crkve Svetog Jakova u Šibeniku koju održavamo već 17 godina, jer smo utvrdili da je dio crkve podignut na nasutom terenu u koji povremeno prodire voda i narušava stabilnost.

Provjeravam informaciju da je on projektirao i bolnicu u talijanskom gradu Gemoni koja je najotpornija zgrada u Italiji jer može izdržati potres od čak devet stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. Koliko mu je bilo drago što sam iskopao taj podatak, toliko je bio tužan što mi mora reći da je sada talijanske vlasti žele srušiti kao “suvišnu” u sklopu racionalizacije bolničkog sustava. Nema veće tuge za inženjera od rušenja ni veće sreće od građenja i zato će Dario Almesberger biti najsretniji Riječanin ostvari li se njegova zamisao o gigantskom kotaču na riječkom lukobranu.

dario_almesberger Rijeka wheel molo longo .jpg
dario_almesberger Rijeka wheel molo longo .jpg (75.08 KiB) Pogledano 474 puta


dario_almesberger1-280217.jpg
dario_almesberger1-280217.jpg (57.78 KiB) Pogledano 474 puta


dario_almesberger7-280217.jpg
dario_almesberger7-280217.jpg (31.38 KiB) Pogledano 474 puta



http://www.jutarnji.hr/life/zivotne-pri ... u/5732851/

predrag
Poznata osoba
Poznata osoba
 
Postovi: 51
Pridružen: 20.11.2014, 15:06

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#21  PostPostao/la predrag » 21.3.2017, 15:16

vrlo dobra ideja našeg čovjeka Riječana, treba mu dat podršku

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21393
Teme: 861
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#22  PostPostao/la Adamić » 21.3.2017, 18:05

london_eye_at_night-wallpaper-1152x720.jpg
london_eye_at_night-wallpaper-1152x720.jpg (278.24 KiB) Pogledano 423 puta

rijecki kotac.jpg
rijecki kotac.jpg (44.86 KiB) Pogledano 423 puta

Avatar korisnika
DoX
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 149
Pridružen: 22.2.2015, 21:11

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#23  PostPostao/la DoX » 21.3.2017, 18:48

Ideja sama po sebi nije loša, ali me živo zanima kako bi se to ponašalo po orkanskoj buri. U Londonu toga ipak nema.

Avatar korisnika
Liburnian
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 169
Teme: 1
Pridružen: 5.1.2012, 01:47

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#24  PostPostao/la Liburnian » 21.3.2017, 21:00

Mene ova priča podsjeća na onu kad je Austro-Ugarska gradila prugu pa su rekli da nema šanse da vjetar prevrne lokomotivu. Ostalo je povijest.

Avatar korisnika
luce
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 241
Teme: 1
Pridružen: 21.5.2010, 13:57

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#25  PostPostao/la luce » 22.3.2017, 13:23

A koga će ovo vozit? Rijeka nije London.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21393
Teme: 861
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#26  PostPostao/la Adamić » 27.3.2017, 23:34

Jutarnji...

LEGENDARNI GALEB POSTAJE MUZEJ ZA PET MILIJUNA EURA Svima će biti dostupni najluksuzniji rezidencijalni dijelovi, moći ćete zaviriti u Titov apartman

113249-145342-izloba-galeb14-040611.jpg
113249-145342-izloba-galeb14-040611.jpg (89.96 KiB) Pogledano 338 puta


AUTOR: Luka Benčić

OBJAVLJENO: 26.03.2017. u 23:14

Zajednička prijava uređenja bivšeg Titova broda i bivše upravne zgrade šećerane u Rijeci za ukupno 81 milijun kuna iz europskih fondova namijenjen revitalizaciji industrijske baštine ušla je u predzadnju fazu, te bi napokon trebao biti odobren novac za uređenje ruzinavog plovećeg objekta koji već godinama besposleno stoji usidren i polako siše proračunski novac - oko pola milijuna kuna godišnje

Zajednička prijava uređenja bivšeg Titova broda Galeba i bivše upravne zgrade šećerane u Rijeci za novac europskih fondova namijenjen revitalizaciji industrijske baštine ušla je u predzadnju, šestu od sedam faza ocjenjivanja (sedma je potpisivanje ugovora, dakle gotova stvar) i po svoj prilici, napokon bi trebao biti odobren novac za uređenje ruzinavog plovećeg objekta koji već godinama besposleno stoji usidren u riječkoj luci i polako siše proračunski novac (oko 500.000 kuna godišnje), nesposoban za isplovljavanje ili bilo koju drugu funkciju.


Zajednička prijava uređenja bivšeg Titova broda i bivše upravne zgrade šećerane u Rijeci za ukupno 81 milijun kuna iz europskih fondova namijenjen revitalizaciji industrijske baštine ušla je u predzadnju fazu, te bi napokon trebao biti odobren novac za uređenje ruzinavog plovećeg objekta koji već godinama besposleno stoji usidren i polako siše proračunski novac - oko pola milijuna kuna godišnje

Zajednička prijava uređenja bivšeg Titova broda Galeba i bivše upravne zgrade šećerane u Rijeci za novac europskih fondova namijenjen revitalizaciji industrijske baštine ušla je u predzadnju, šestu od sedam faza ocjenjivanja (sedma je potpisivanje ugovora, dakle gotova stvar) i po svoj prilici, napokon bi trebao biti odobren novac za uređenje ruzinavog plovećeg objekta koji već godinama besposleno stoji usidren u riječkoj luci i polako siše proračunski novac (oko 500.000 kuna godišnje), nesposoban za isplovljavanje ili bilo koju drugu funkciju.


Finalno rješenje

Otkako je u vlasništvu Grada Rijeke, bilo je raznih ideja što napraviti s Galebom, počevši od one da na njemu bude muzej jugoslavenske avangardne umjetnosti do davanja većeg dijela broda u zakup privatniku koji bi napravio hotel ili hostel, uz glasove koji svako toliko dolaze “sa strane” da bi ga najbolje bilo potopiti i pretvoriti u ronilačku atrakciju, no lani se iskristaliziralo finalno rješenje koje je pred realizacijom - bivši Titov brod bit će muzej koji će, tematizirajući vlastitu povijest, bez idolopoklonstva progovoriti o svim režimima kroz koje je Rijeka prošla. Galeb je, sam po sebi, prilično dobar simbol za takav scenarij.

Sagrađen je za korporativne potrebe fašističke Italije, potom je pretvoren u ratni brod talijanske vojske pa u njemački minopolagač i kao takav je potopljen. Nakon Drugog svjetskog rata njegova je povijest manje-više svima poznata. Bio je ploveća rezidencija Josipa Broza, ali istovremeno i školski brod Jugoslavenske ratne mornarice na kojem su se obučavali deseci tisuća regruta. Kao Titov brod, imao je ulogu i u stvaranju pokreta nesvrstanih, što je velika globalna politička priča indirektno vezana uz niz globalnih totalitarizama.

- Dakle, sam brod bio je protagonist svih režima 20. stoljeća i upravo je zato glavni junak budućeg muzeja - naglašava Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke, navodeći da muzej nije zamišljen kao nekritičko odnošenje prema bilo kojem aspektu povijesti uz koji je bio vezan. Time demantira spekulacije da Rijeka Galeba namjerava pretvoriti u muzej koji bi glorificirao Titovu ostavštinu kroz priče o glamuroznim gostima na palubi i vanjskopolitičkim podvizima, već upravo suprotno, želi potaknuti kritičko razmišljanje.

- U suglasju smo da program muzeja korespondira s programskom linijom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 “Doba moći”, koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke. Siguran sam da bi interakcija s budućim posjetiteljima mogla biti dobra metoda za preispitivanje odnosa prema kontroverznim povijesnim činjenicama. To je zanimljivo i u kontekstu povratka totalitarizama koji nastaju u ovom trenutku. Neovisno o samom sadržaju, mislimo da je takav brod direktno vezan s gradom koji je izrastao iz brodogradnje i pomorstva. Činjenica je da ne postoji takva vrsta broda muzeja i javnog prostora s ove strane Jadrana - tvrdi Šarar.

Budući muzej koji se, po radnoj verziji, trenutno jednostavno zove “Motorni brod Galeb” bit će smješten uz lukobran/šetnicu Molo longo. Dobar dio paluba ostat će javni prostori za građane, neovisno o samom ulasku u muzej, a u sklopu broda namjeravaju se urediti i prostori koje će koristiti riječke udruge. Ugostiteljski i smještajni dio koji će se davati u koncesiju, a radi se o oko tisuću kvadrata površine, uredit će se do “roh bau” faze. Kako tvrdi Šarar, za razliku od prošlog natječaja, kada se od potencijalnog koncesionara tražilo da uredi cijeli brod, sada će komercijalna namjena biti potpuno odvojena i u cijeli projekt gradnje muzeja ući će se neovisno o tome hoće li se netko javiti.


Četvrti brod

Upravljanje muzejom bit će povjereno Muzeju grada Rijeke, a na stalnom postavu radi nagrađivana hrvatska dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović, dobitnica nagrade Silleto EMYA (The European Museum of the Year Award/Europski muzej godine) za Gradski muzej Vukovar te nagrade Izložbe hrvatskog dizajna 1516 Hrvatskog dizajnerskog društva za Muzej Sinjske alke u kategoriji prostorne i grafičke intervencije i sistemi.

Ona kaže da će muzej biti “četvrti brod” koji u sebi sadrži tri prethodna - dakle, talijanski, njemački i jugoslavenski.

Budući da se radi o kulturnom dobru, Konzervatorski odjel u Rijeci tražio je da se određeni prostori ostave u izvornom stanju, uz nužnu rekonstrukciju i restauraciju prema arhivskoj dokumentaciji, uz dozvolu da se u zaštićene unutrašnje i vanjske prostore koji se nalaze na zapovjednom mostu, palubi čamaca, šetnoj palubi, gornjoj palubi i dvodnu “usele” neinvazivni elementi koji će opisivati funkciju i povijest broda.

Kako objašnjava Nikolina Jelavić Mitrović, koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama, što će ujedno i oživjeti ovaj brod. Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti, a osim brodske infrastrukture oplemenit će ga izložbe koje su usmjerene na prikaz dinamične povijesti Galeba i grada Rijeke. Predviđeno je da se Galeb uklopi u niz događanja koja će objedinjavati različite kulturne djelatnosti u gradu kao što su kazališne predstave, tribine, performansi, edukativne radionice, videoprojekcije i drugi sadržaji.
Četiri rute

Fundus muzeja čini sva postojeća oprema broda, postojeći ilustrativni materijali, kao što su foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka, knjiga i drugih tekstualnih priloga vezanih uz Galeb. Posjetitelji koji su za života boravili i radili na brodu moći će ostaviti videozapis svojih iskustava, pokloniti dokumentaciju i eksponate. Intervencije će, prema riječima autorice postava, u potpunosti podržavati postojeći izgled i materijale korištene pri izradi broda. Pristup oblikovanju je isti na svim palubama, ali se materijali mijenjaju ovisno o tome o kojoj je palubi riječ. Naime, palube na najvišem nivou, peta i šesta, su najluksuznije, dok su prema donjim palubama materijali praktičniji i skromniji.

Posjetiteljima muzeja omogućit će se četiri rute kretanja jer brod ima svoja fizičko-prostorna ograničenja zbog stabiliteta i vodonepropusnosti. Postav će sadržavati brojne interaktivne sadržaje i pitalice, a otvorenim palubama se vraća stari sjaj obnovom drvenog poda izrađenog od tikovine, rasvjete i tende, uz suvremene muzeološke dodatke.


Većina prostora bit će opremljena senzorima koji će paliti sustave rasvjete i multimedije kako se ne bi rasipala električna energija. Cijeli će brod biti opremljen sustavom videonadzora.

Brod se sastoji od osam paluba. Ulaz se nalazi na četvrtoj palubi na koju se dolazi pomoću rampe.

- Dolaskom na nju posjetitelji odabiru odlazak u muzejski ili komercijalni dio. Odlaskom u muzejski dio posjetitelj dolazi na recepciju i s recepcije može odabrati četiri rute kretanja. Posjetitelji kulturnih sadržaja moći će posjetiti komercijalne prostore, dok posjetitelji komercijalnih sadržaja neće moći posjetiti prostore kulture ako ne plate ulaznicu - objasnila je dizajnerica. Brod muzej bit će prilagođen za osobe u kolicima, kao i za slijepe za koje će ruta kretanja biti naznačena pomoću trake, dok se u postavu planiraju posebne točke - pločice s Brailleovim pismom, slušne postaje, reljefne pločice s prikazom odabranih ilustracija i eksponati koji se mogu opipati.

Na ulaznoj palubi, nakon recepcije, posjetitelj će moći posjetiti restauriran i ponovno u funkciju stavljen prostor i pekarnice i slastičarnice te degustirati peciva i slastice. Unutar komercijalnog dijela, odnosno hotela, bit će i prostor brijačnice, kao i za vrijeme Josipa Broza, a namjera je iznajmiti ga pravim brijačima.


Većina prostora bit će opremljena senzorima koji će paliti sustave rasvjete i multimedije kako se ne bi rasipala električna energija. Cijeli će brod biti opremljen sustavom videonadzora.

Brod se sastoji od osam paluba. Ulaz se nalazi na četvrtoj palubi na koju se dolazi pomoću rampe.

- Dolaskom na nju posjetitelji odabiru odlazak u muzejski ili komercijalni dio. Odlaskom u muzejski dio posjetitelj dolazi na recepciju i s recepcije može odabrati četiri rute kretanja. Posjetitelji kulturnih sadržaja moći će posjetiti komercijalne prostore, dok posjetitelji komercijalnih sadržaja neće moći posjetiti prostore kulture ako ne plate ulaznicu - objasnila je dizajnerica. Brod muzej bit će prilagođen za osobe u kolicima, kao i za slijepe za koje će ruta kretanja biti naznačena pomoću trake, dok se u postavu planiraju posebne točke - pločice s Brailleovim pismom, slušne postaje, reljefne pločice s prikazom odabranih ilustracija i eksponati koji se mogu opipati.

Na ulaznoj palubi, nakon recepcije, posjetitelj će moći posjetiti restauriran i ponovno u funkciju stavljen prostor i pekarnice i slastičarnice te degustirati peciva i slastice. Unutar komercijalnog dijela, odnosno hotela, bit će i prostor brijačnice, kao i za vrijeme Josipa Broza, a namjera je iznajmiti ga pravim brijačima.


Već i u sadašnjem stanju, Galeb na neki način figurira kao atrakcija s turističkim potencijalom, što dokazuju redoviti posjeti stranih novinarskih ekipa koje o njemu rade reportaže - uz Reuters, u posljednje tri godine obišli su ga novinari iz Slovenije, Kanade, Austrije, Njemačke i Kine.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, koji je zbog kupovine broda bio izvrgnut brojnim kritikama, ističe da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru RH i brodu zanimljive i burne povijesti koja je vezana i uz Rijeku.

Istaknuo je da je Tito bez ikakve sumnje značajna povijesna figura, i to ne samo u Hrvatskoj i ostalim zemljama bivše Jugoslavije, već da se radi o svjetski poznatom i priznatom državniku, što potvrđuje i stalan interes svjetskih medija za Galeb, pa tako i Rijeku.

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska ... n/5815567/

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21393
Teme: 861
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#27  PostPostao/la Adamić » 31.3.2017, 14:53

Gradonačelnikova presica
Obersnel otkrio planove za Galeb: Brod će govoriti o svim režimima kroz koje je grad prošao


Autor: Damir Cupać

Projekt koji smo prijavili podrazumijeva da 80 posto broda ostane u javnoj funkciji, a 20 posto će biti komercijalni dio, rekao je riječki gradonačelnik

RIJEKA Gradonačelnik Vojko Obersnel na redovnoj je mjesečnoj konferenciji za medije podsjetio da se 24. ožujka navršilo točno godinu dana od kada je Rijeka proglašena Europskom prijestolnicom kulture 2020.


Odluku je donio panel nezavisnih stručnjaka, a na što smo izuzetno ponosni. To je čast, ali i obaveza, odnosno izazov. Puno je napravljeno u ovih godinu dana – osmišljen je koncept programa, osnovana agencija Rijeka 2020, pomalo se popunjava kadrovska križaljka da bi se realizirao ovaj veliki projekt. Izgleda daleko 2020., ali je i vrlo blizu. Ozbiljno radimo na čitavom nizu infrastrukturnih projekata, a da bi ih realizirali, računamo na značajna sredstva iz europskih fondova.

Glavnina projekata vezana je uz prostor nekadašnjega Benčića. Osigurali smo i naša sredstva kojima smo krenuli u uređenje zgrade u koju će se premjestitiMuzej moderne i suvremene umjetnosti. Riječ je o investiciji od osam milijuna kuna za uređenje prve faze. Očekujemo da ćemo do kraja svibnja ove godine stvoriti pretpostavke za preseljenje, najavio je Obersnel. Dodao je da će nakon toga biti još dosta radova, te da treba riješiti imovinske odnose zbog toga što je PIK vlasnik u jednom dijelu.

– Kada je riječ o Ciglenom objektu, u nju će biti smještena dječja kuća, a u T-objek dolazi Gradska knjižnica. Sredstva za ta dva projekta osigurat će se preko Urbane aglomeracije, a očekujemo 62 milijuna kuna. Nadam se što prije i zato očekujemo razgovor s Ministarstvom regionalnog razvoja kako bi ubrzali aktivnosti. Procedure su dugotrajne, a mi bi trebali početi s radovima najkasnije do kraja ove godine, pojasnio je Obersnel.

Riječki gradonačelnik osvrnuo se na uređenje i obnovu Upravne zgrade šećerane i motorni brod Galeb za koje su gotovo pa osigurana europska sredstva.

– Upravna zgrada jedna je od najljepših baroknih palača, a sama po sebi je muzej, naročito u onom dijelu u kojemu su zidovi oslikani. Malo je ljudi svjesno monumentalnosti i ljepote toga objekta. Tamo će se useliti Muzej grada Rijeke. Novac smo dobili jer je projekt prošao evaluaciju u natječaju za valorizaciju reprezentativnih spomenika u turističke svrhe.

Dio te prijave je iobnova Galeba. Donijeta je odluka da se prihvaća financiranje 85 posto od našega prijedloga, a riječ je o 69 milijuna kuna. Na korak smo do dobijanja novca, a ostao je još samo formalni dio, kazao je Obersnel.

Riječki gradonačelnik podsjetio je da je Galeb zadnjih godina izazivao brojne rasprave i politička prepucavanja.

– Galeb je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Projekt koji smo prijavili podrazumijeva da 80 posto broda ostane u javnoj funkciji, a 20 posto će biti komercijalni dio. Brod će biti muzej, ali ne idolopoklonstva, već će se tematizirati njegova vlastita povijest, kao i činjenica da je prošao sve režime. Kao i grad u kojemu je danas usidren. To je osnovna ideja – da brod progovori o svim režimima kroz koje je Rijeka prošla, a to je nazvano »Seasons of power«.

Posebno će biti zaštićeni komandni most, prostorije koje je koristio Josip Broz Tito, te strojarnica u kojoj su originalni Fiatovi motori iz 1930-ih.

Postav će osmisliti nagrađivana autorica Nikolina Jelavić Mitrović, a dio fundusa će biti oprema broda, ilustrativni materijali, priče o Galebu kao što je ona da je nakon što je pogođen torpedom uz obale Afrike plovio do Genove krmom naprijed. Galeb je i sada atrakcija jer nema dana da netko ne traži dozvolu za posjet, rekao je Obersnel.

Riječki gradonačelnik najavio je da će se do kraja travnja na Gradsku uru vratitiskulptura dvoglavoga orla, a što je također dio priče o EPK 2020.

– Ta skulptura ima svoju heraldičku posebnost, a mene veseli što su obje glave okrenute ulijevo. No, šalu na stranu, skulptura se vraća gdje joj je mjesto i vjerujem da više nema nikakve potrebe za ideološke konfrontacije kada je o njoj riječ. Projekt je koštao oko milijun kuna, a za njezino postavljanje organizirat će se posebna svečanost, najavio je Obersnel.




http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/O ... fresh=true

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21393
Teme: 861
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#28  PostPostao/la Adamić » 12.4.2017, 23:32

Dobili novac za uređenje barokne palače i Galeba! :zastava:

Slika
Sanacija Galeba

Slika
Upravna zgrada rafinerije šećera - 1752







Za obnovu broda "Galeb" i jedne od najljepših baroknih plača građene za upravnu zgradu nekadašnje riječke šećerane, danas dijela tzv. kompleksa "Benčić", Gradu Rijeci je na natječaju bespovratno odobreno gotovo 69 milijuna kuna iz fondova EU. Neki radovi već su u tijeku, a većina tek slijedi.

Na natječaju za bespovratna sredstva iz fondova Europske unije, što ga je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Integrirani program Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine, koji se bavi obnovom i stavljanjem u funkciju dva reprezentativna zaštićena spomenika kulture - motornoga broda Galeb i Palače šećerane, a koji je prijavio Grad Rijeka, prošao je svih sedam krugova evaluacije. Traženi novac - točno 68.891.606,18 kuna - odobren je.

http://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak ... ic/143086/

Avatar korisnika
Kantrida76
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 228
Teme: 8
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#29  PostPostao/la Kantrida76 » 13.4.2017, 08:01

Steta da u cijeloj ovoj prici nema lansirne rampe za torpedo, po meni znacajnija stvar za nas grad od broda galeb.

Avatar korisnika
Sankt Veit am Flaum
Poznata osoba
Poznata osoba
 
Postovi: 37
Teme: 3
Pridružen: 31.1.2016, 12:06

Re: Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture

Post broj:#30  PostPostao/la Sankt Veit am Flaum » 13.4.2017, 18:48

Nažalost, grad Rijeka nije vlasnik lansirne rampe za torpedo, već Lučka uprava Rijeka. Jedino Lučka uprava Rijeka i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske tj. područni Konzervatorski odjela Ministarstva kulture u Rijeci mogu nešto napraviti.

Prethodni

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Aktualno

Tko je online

Google Adsense [Bot] pregledava forum i 2 gostiju

cron