Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Sanacija Galeba

Aktualni događaji u Rijeci i okolici.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#226  PostPostao/la Adamić » 26.3.2016, 14:46

Tito brod Galeb pudlica.jpg

Iz albuma Miodraga Šepića, kapetana Titovog motornog broda Galeb.
Slika

Avatar korisnika
eneo
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 849
Teme: 4
Pridružen: 11.2.2014, 19:52

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#227  PostPostao/la eneo » 26.3.2016, 18:14

Sad sam shvatio zašto su Pula i Dubrovnik izgubili kandidaturu. Samo Rijeka ima diktatorov brod. : ideja

Avatar korisnika
sposaric
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 213
Teme: 3
Pridružen: 30.10.2013, 10:54
Lokacija: Sv. Nikola, Rijeka

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#228  PostPostao/la sposaric » 31.3.2016, 18:06

eneo napisao:Sad sam shvatio zašto su Pula i Dubrovnik izgubili kandidaturu. Samo Rijeka ima diktatorov brod. : ideja


A "kulturni radnici" iz Rijeke samozadovoljno šute, ha? :pušiti: Da Bog dao skresali im plaće, prisjela im svaka hrvatska kuna! :kokoš :kokoš :kokoš :kokoš

Avatar korisnika
sijori
Forza Fiume !
Forza Fiume !
 
Postovi: 75
Teme: 2
Pridružen: 13.11.2012, 14:08

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#229  PostPostao/la sijori » 31.3.2016, 19:03

A "kulturni radnici" iz Rijeke samozadovoljno šute, ha? :pušiti: Da Bog dao skresali im plaće, prisjela im svaka hrvatska kuna! :kokoš :kokoš :kokoš :kokoš[/quote]

čekaj sada kad osnuju agenciju za EPK 2020 i zaposle još 45 "kulturnih djelatnika"

Avatar korisnika
sposaric
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 213
Teme: 3
Pridružen: 30.10.2013, 10:54
Lokacija: Sv. Nikola, Rijeka

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#230  PostPostao/la sposaric » 31.3.2016, 21:58

Da, da, to će biti ona čuvena floskula "s faksa na posao"; prvo pranje palube na ruzini, noćne straže oko i na ruzini, a zatim angažirano piskaranje po portalima ("Što ti imaš protiv Titota i Galeba?!"), na posljetku slijedi nagrada za "predan rad" - kandidatura za vijeće mjesnog odbora... :lol: Krrrasna je ta naša mlad... - ops! - omladina (Titova). :shock: Žalost Božja... A tako je mnogo lijepih stvari i tako mnogo posla u našem životu da je stvarno nevjerojatno kako nam se i zašto nameće ta "kultura" titoizma!
No, uzgred sam provjerio nekoje iznose, pa sam odkrio koliko bi, npr. koštala izgradnja nove suvremene dvorane za lutkarsko kazalište s gledalištem od barem 350 sjedećih mjesta - cijena (prava sitnica!) nešto manje od 4 milijuna eura! A Obi & Co sprčkat će 6 milijuna eura u spomenik nekrofiliji!? Hajde da čujem jesu li važnija naša djeca i njihov kulturni odgoj ili prisjećanje na jednog diktatora?
Zanimljivo, prema svjedočanstvu Stanislava Škrbeca i Milana Slanog (obojica su bili direktori N. lista) drug Tito nije htio dati prebite pare za izgradnju riječke "kuće štampe", nego su radnici izdvajali od svojih plaća za izgradnju nebodera (i moja pok. mama). Danas tog druga Tita slave u tome istom neboderu?

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4469
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#231  PostPostao/la Vežičanka » 25.8.2017, 22:30

Iz teme Stara fotografija - nova fotografija

Tri faze u životu jednog broda...Talijanski brod Ramb III prije WWII- Galeb u svojim najboljim danima- zahrđali stari Galeb u Sušačkoj luci

Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#232  PostPostao/la Adamić » 18.4.2018, 17:26

Rijeka uz bok Kumrovcu i Beogradu ako obnovi brod.

Evo približno na koliko tisuća turista bi mogli računat.

Kumrovec HR - oko 50 tisuća ljudi godišnje posjeti rodno mjesto Tita.

Beograd (SRB)! Muzej Jugoslavije turistički hit: Titovu Kuću cvijeća posjeti 120 tisuća ljudi godišnje iz cijelog svijeta.
Zacudujuce 80 % je stranaca a ne iz regije.
Slika

Avatar korisnika
Marin
Krepat ma ne molat !
Krepat ma ne molat !
 
Postovi: 67
Teme: 5
Pridružen: 8.5.2010, 12:15

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#233  PostPostao/la Marin » 12.6.2018, 13:22

Adamić napisao:Rijeka uz bok Kumrovcu i Beogradu ako obnovi brod.

Evo približno na koliko tisuća turista bi mogli računat.

Kumrovec HR - oko 50 tisuća ljudi godišnje posjeti rodno mjesto Tita.

Beograd (SRB)! Muzej Jugoslavije turistički hit: Titovu Kuću cvijeća posjeti 120 tisuća ljudi godišnje iz cijelog svijeta.
Zacudujuce 80 % je stranaca a ne iz regije.


Vittoriale i tamosnju veliku kolekciju o rijeckoj povijesti posjecuje 3 puta toliko ljudi, pa smo si svejedno mi o d'Annunziu izmislili svakakve price i lazi o njegovoj vezi s fasizmom, samo da ga se izbrise iz kolketivne svijesti grada.
Da se shvatimo, to znaci da ta jedna kuca/villa ujedno privlaci i 3 put vise turista nego citav nas grad u svojoj rekordnoj godini (lani).

Da ima pameti u ovome gradu i u amaterskoj TZ bi bili glavna europska destinacija o svim totalitarizmima s muzejem o d'Annunziadi, muzejem o fasizmu+naciznu, i muzejem o socijalzmu (sa izletima i na goli otok, koji je tu ispred). A Titov brod kao takav i sam po sebi nece pridonijet niti 20 tisuca posjetitelja (ionako iz siromasnih istocnih zemalja koje ce malo trosit po gradu). Taj brod je doista premalo to za dovuc covjeka sa zapada, pa zapadnjaci mrze diktatore i povijesni revizionizam koji je inace kul u nas. Sigurno nece putovat do prljavog industrijskog grada, s losom energiom, samo za brod jednog diktatora (ma ne bi niti da je to brod Abe Lincolna).
A da se pak gradu doda muzeje o glavnoj luci AU carstva (s Trstom) i o prvoj demokratskoj drzavi na citavom jugo-istoku Europe (SDR)... Imali bi mi vise turista od Splita.
No za takve projekte treba vizija i sposobnost a toga u nasem gradu bas i nema vec od davno :(

Avatar korisnika
Liburnian
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 217
Teme: 1
Pridružen: 5.1.2012, 01:47

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#234  PostPostao/la Liburnian » 12.6.2018, 15:35

Marin napisao: Sigurno nece putovat do prljavog industrijskog grada



'Ajde prljavog, ali industrijskog?

Avatar korisnika
Marin
Krepat ma ne molat !
Krepat ma ne molat !
 
Postovi: 67
Teme: 5
Pridružen: 8.5.2010, 12:15

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#235  PostPostao/la Marin » 18.6.2018, 20:56

Liburnian napisao:
Marin napisao: Sigurno nece putovat do prljavog industrijskog grada



'Ajde prljavog, ali industrijskog?


A i to sto kazes :lol:

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#236  PostPostao/la Adamić » 6.7.2018, 17:35

Josip Broz tito brod Galeb Rijeka.jpg

21. 5. 1978. - Posljednji od dvadesetak posjeta predsjednika Josipa Broza riječkoj općini. U vožnji školskim brodom Galeb razgledao je gradilište Krčkog mosta, terminal naftovoda i petrokemijski kompleks DINA-e u Omišlju, te koksaru u Bakru.

Piše: Igor ŽIc

J. B. Tito na brodu Galeb 21. 5. 1978., fotograifja iz knjige Tito u našem kraju, Rijeka, 1982., 2941-83
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#237  PostPostao/la Adamić » 7.11.2018, 20:54

Ova tema je otvorena 2009.godine, kad i ovaj prvi forum o našem gradu i kraju a još nema nikakvih pomaka ni naznaka da će se ovaj brod obnovit.

Ali zato ima zanimljivih fotki. Nismo još imali ovakve motive.

Brod Galeb Rijeka  Reanult(1).JPG
Brod Galeb Rijeka Reanult(1).JPG (140.26 KiB) Pogledano 2694 puta

Reklama za auto. :smile02
Novo željezo vs staro :lol:
Jbg samo nisam pogledao koja je marka bila. Renault ? Ne znam sad se svi furaju na SUV pa razlike u markama po izgledu i nema.
Brod Galeb Rijeka  (2).JPG
Brod Galeb Rijeka (2).JPG (156.12 KiB) Pogledano 2694 puta

Stari pokretni most i brod Galeb (prvo ime RAMB III, u njemačkoj službi kao Kiebitz)
Brod Galeb Rijeka  (3).JPG
Brod Galeb Rijeka (3).JPG (148.62 KiB) Pogledano 2694 puta

Galeb s galebom
Slika

Avatar korisnika
Rivera
Šta da ?
Šta da ?
 
Postovi: 28
Teme: 1
Pridružen: 4.11.2018, 21:56

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#238  PostPostao/la Rivera » 8.11.2018, 01:15

Događalo mi se da me turisti zaustave i pitaju gdje mogu pogledati Titov brod. Sasvim sigurno bi bio turistička atrakcija.

Brod se za potrebe EPK trebao obnoviti u 3. maju, međutim hoće biti tako, vidjet ćemo. Ja nekako ne vjerujem. Čak mi se čini da je godinu dana premalo da bi ga se dovelo u red.

Moram iskopati fotografije upriličene na Galebu prije nekoliko godina pa ću ih objaviti.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#239  PostPostao/la Adamić » 30.11.2018, 18:29

Titov brod
foto Galeb konačno u remont. Pogledajte obnovljeni namještaj na kojem se krojila svjetska politika




Obnova bi trebala biti gotova do kraja 2019. godine nakon čega bi se krenulo s unutarnjim uređenjem, kako bi sve bilo spremno sredinom 2020. godine

RIJEKA Ovoga tjedna objavljen je natječaj za obnovu i prenamjenu broda Galeb, točnije traži se tvrtka odnosno brodogradilište koje će za 27,6 milijuna kuna odraditi potrebne zahvate kako bi nekadašnja ploveća rezidencija Josipa Broza Tita započela svoj novi život kao brod-muzej na riječkom Molo longu.

Pročelnik gradskog Odjela za kulturu Ivan Šarar najavio je da je natječaj otvoren do 3. siječnja 2019. godine.

– Nadamo se da će se javiti hrvatski brodograditelji i da će im ponude biti pedantne – rekao je Šarar.
Stigao restaurirani namještaj

Ukoliko sve bude kako treba, obnova bi trebala biti gotova do kraja 2019. godine nakon čega bi se krenulo s unutarnjim uređenjem. Sve u svemu, sredinom 2020. godine Galeb bi trebao otvoriti svoja vrata posjetiteljima kao muzejski, ali i kao javni, smještajni i ugostiteljski prostor.

Što se unutrašnjosti tiče, u Muzej grada Rijeke ovih je dana stiglo prvih 38 primjeraka restauriranog namještaja s Galeba. Riječ je o namještaju koji se izvorno nalazio u brodskom malom salonu te apartmanima Josipa Broza Tita i Jovanke Broz.

KU3011ED6

– Izvedeni su radovi vezani uz restauraciju drva, tapeciranje, popravak brava i okova, izradu ključeva te zamjenu stakala, gdje je to bilo potrebno. Namještaj je pohranjen u Muzeju grada, u kojem će se nalaziti do završetka obnove broda, kada će biti vraćen na svoje originalne pozicije – objasnila je kustosica Nataša Babić.

Ravnatelj Muzeja grada Ervin Dubrović istaknuo je kako je Muzej ove godine preuzeo sav pokretni inventar s broda; namještaj, elektronsku opremu i tehničku dokumentaciju. Sve je popisano i u suradnji s konzervatorima se restaurira i pohranjuje.
Tko je sve uživao na Šetnoj palubi

Većina sačuvanog pokretnog namještaja pripada tzv. Šetnoj palubi, koja je bila namijenjena boravku Josipa Broza Tita i njegove pratnje prilikom državničkih putovanja i susreta. Na toj se palubi kreirala svjetska politika u razdoblju Hladnoga rata budući da su u salonima Šetne palube boravili Džavaharlal Nehru, Gamal Abdel Naser, Haile Selassie, Leonid Brežnjev, Nikita Hruščov, Muammar al-Gaddafi, Indira Gandhi i mnogi drugi.

Tito_Naser

KU3011ED3

KU3011ED1

Sam brod nekoliko je puta prolazio veće ili manje restauracije, a važno je za istaknuti kako je nakon njegova potapljanja u riječkoj luci za sve projekte obnove i uređenja bila zadužena, sada ugasla, riječka tvrtka Brodoprojekt.

– Nakon Titova puta u London 1953. dolazi se do spoznaje da treba napraviti neke preinake. Tijekom 1959. i 1960. mu je u Uljaniku produžena šetna paluba prema krmi, stavljena obloga paluba u tikovini, uređen je veliki salon kao i apartmani za Tita, njegovu suprugu i goste. Saloni i kabine šetne palube su tada opremljene danas sačuvanim namještajem – objasnio je konzervator Nenad Labus.

Uređenje interijera bio je posao Zorka Laha, a cilj je bio omogućiti putnicima udobnost i laku upotrebu namještaja i ostalih dijelova interijera. Kako navode iz Muzeja grada, sljedeće godine predviđena je restauracija namještaja iz velikog salona, blagovaonice i kabina za goste te namještaja iz kabine zapovjednika. Također, planira se restauriranje sačuvanih spomen-pločica sa zapisima putovanja, na kojima su upisana imena svjetskih državnika koji su boravili na Galebu.
Namještaju vraćen stari sjaj

Namještaju s Galeba je stari sjaj vratila viša restauratorica Svjetlana Chris Dokić, a karakteriziraju ga čiste linije, elegantne krivulje i geometrijski oblici koji stvaraju nenametljiv izgled.


»Takav dizajn pomaže u naglašavanju funkcionalnosti, što je važno obilježje namještaja izrađenog nakon Drugog svjetskog rata. Lakoća i prozračnost prostora postignuti su smještanjem elemenata na visoke i tanke klinaste noge koje podižu i najteže primjerke namještaja, dajući eteričan osjećaj prostoru. Dodatna odlika namještaja toga vremena je visoka kvaliteta materijala i izrade, čemu se često može zahvaliti strukturno i estetsko kasnije dobro stanje pojedinih elemenata.

Tada se, pored drva, koriste novi materijali, poput šperploče, metala, stakla, vinila i plastike. Namještaj Galeba je dizajnerski, ali izrađen u duhu vremena, uz manje odmake nastale korištenjem tzv. tradicionalnih materijala poput drva i furnira, s novitetom šperploče, dok su od još novijih materijala korišteni staklo i metal«, navode u Muzeju grada.

Što god tko mislio o Titovom brodu i opravdanosti njegove obnove, nema sumnje da se radi o magnetu za posjetitelje koji bi mogao postati istinska turistička atrakcija. Da je tome tako svjedoče, između ostalih, stalni upiti stranih novinara vezani uz radove na brodu pa je tako i informacija uz restauraciju namještaja već našla svoj put do engleskih medija koji su već zatražili dodatne detalje od Muzeja grada.

KU3011ED3_slika_u_clanku.jpg
KU3011ED3_slika_u_clanku.jpg (55.9 KiB) Pogledano 2623 puta

KU3011ED4_slika_u_clanku.jpg
KU3011ED4_slika_u_clanku.jpg (71.67 KiB) Pogledano 2623 puta

KU3011ED6_slika_u_clanku.jpg
KU3011ED6_slika_u_clanku.jpg (50.98 KiB) Pogledano 2623 puta

Tito_Naser_slika_u_clanku.jpg
Tito_Naser_slika_u_clanku.jpg (58.7 KiB) Pogledano 2623 puta


http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/G ... fresh=true
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Sanacija Galeba

Post broj:#240  PostPostao/la Adamić » 4.1.2019, 23:40

Kakvo planiranje
Nakon Gradske knjižnice novi promašaj riječkih planera: Obnova Galeba stajat će 60 milijuna

Autor: Andrej Petrak
Objavljeno: 4. siječanj 2019. u 22:04

Lenac za remont negdašnjeg Titovog Bijelog broda traži 59.964.856 kuna, odnosno 74.956.070 kuna s PDV-om, a Grad je htio obaviti cijeli posao za 27,6 milijuna kuna

RIJEKA Na natječaj za obnovu Galeba javilo se samo remontno brodogradilište Viktor Lenac s ponudom koja je duplo veća od onoga što su u Gradu Rijeci procijenili da će biti cijena čitavog posla. Lenac za remont negdašnjeg Titovog Bijelog broda traži 59.964.856 kuna, odnosno 74.956.070 kuna s PDV-om.

A koliko su u Gradu Rijeci procijenili da će ih stajati obnova ovog negdašnjeg plovećeg ponosa, koji je već godinama privezan kao ruzinava ruina u riječkoj luci? Točno 27.665.000 kuna, odnosno više nego duplo manje.

Za očekivati je da će u Gradu sada poništiti natječaj, kao što su to već nedavno učinili po pitanju obnove T-objekta u Benčiću, u kojem bi trebao biti uređen novi središnji objekt Gradske knjižnice Rijeka.
Od potrošača u priređivača

Da bi s natječajem za Galeb moglo biti problema Novi list je pisao još nedavno. Još tada se postavljalo pitanje je li 27,6 milijuna kuna dovoljno za sve ono što je potrebno da bi se Galeb od potrošača pretvorio u priređivača novca?

Gradski pročelnik za kulturu Ivan Šarar tad je tvrdio da natječajna sredstva i rokovi nisu proizvoljni.


– Sada mi se čini da je lakše fizički obnoviti brod nego što je bilo pripremiti svu dokumentaciju za natječaj. Projektnu dokumentaciju za prenamjenu broda radila je tvrtka Marine and Energy Solutions DIV, koja je taj posao dobila na javnom natječaju, a predviđenu cijenu i vrijeme potrebno za obnovu donijeli smo na temelju dugotrajnih priprema i stručnih procjena. U cijeli postupak pripreme bio je uključen Hrvatski registar brodova i Konzervatorski odjel u Rijeci, s obzirom na to da je brod kulturno dobro. Vjerujem da će hrvatska brodogradilišta pronaći svoj interes u ovom poslu i da će natječaj biti uspješan – objašnjavao je tada Šarar.
Uvjereni da će biti više ponuda

Na pitanje što će se dogoditi ako ponuđači ponude višu cijenu Šarar je rekao: "U slučaju ponude koja cijenom premašuje procijenjenu vrijednost nabave, sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi, moguće je poništiti natječaj, ili, ako je naručitelj u mogućnosti osigurati dodatna dostatna sredstva iz vlastitih izvora, moguće je odabrati i takvu ponudu. S obzirom na to da smo u EU projektu, o svemu tome dužni smo informirati i posrednička tijela te čekati njihovo očitovanje u tom smislu".

On je tada bio uvjeren da će se javiti više ponuđača jer da "je postojao i interes određenih gospodarskih subjekata u postupku prethodnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću".


To se na kraju nije pokazalo točnim, a Novi list je krajem prosinca proveo kratku anketu među domaćim brodograditeljima kako bi saznali koliko je ovaj posao realan i zanimljiv škverovima.

Još tada se u brodograđevnim krugovima neslužbeno moglo čuti da sam rok od 10 mjeseci i nije toliko problematičan, ali je upitno mogu li se potrebni radovi »ugurati« u zadane financijske okvire. Unatoč opsežnoj dokumentaciji, pitanje je u kakvom je točno stanju oplata broda te koliko će koštati obnova, odnosno zamjena tikovine na palubama.
Brodograditelji bili skeptični

– Sigurno se radi o zanimljivom poslu, ali treba detaljno provjeriti financijsku stranu priče. Znanja u našim škverovima ima, bez obzira na zahtjevnost posla – rekao nam je jedan brodograđevni stručnjak, koji je zbog natječaja u tijeku želio ostati anoniman.

Sad se Grad našao u dodatnoj vremenskoj stisci, jer Galeb je trebao biti obnovljen do kraja 2019. godine. Tad bi trebalo krenuti završno uređenje muzejskog postava i opremanje restauriranim namještajem, a sve da bi početkom ljeta 2020. godine »Galeb« otvorio svoja vrata kao muzej, hostel, restoran i sve ono što je njegovom prenamjenom predviđeno.

To je sad postalo upitno, ali vremenski rokovi su u ovoj situaciji još najmanji problem za Grad. Gdje će namaknuti dodatnih 30 milijuna kuna za obnovu Galeba, u situaciju u kojoj je proračun u akumuliranom gubitku od 270 milijuna kuna? Novim, još jednim kreditom?
Promašaj s Gradskom knjižnicom

Problemi s javnom nabavom za izbor izvođača obnove "Galeba" nisu, naime, jedini koji obilježavaju trenutni riječki pokušaj zamaha na razvoju kulturne i društvene infrastrukture, a u vezi s projektom Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture.

Slična situacija, doduše s manjim promašajem procjene i vrijednosti investicije, neugodno je zatekla i Gradsku knjižnicu Rijeka, odnosno čitatelje u Rijeci uopće i sve one koji godinama iščekuju pravu središnju zgradu Knjižnice.

Naime, postupak javne nabave za rekonstrukciju tzv. t-objekta u kompleksu "Benčić" (najveći objekt u kompleksu), a u kojem svoje mjesto treba naći Gradska knjižnica Rijeka odnosno dosadašnji raspršeni odjeli u Palači Modello i Filodrammatici, Narodna čitaonica kao i sve upravne i razvojne službe Knjižnice, također je poništen te je najavljeno njegovo ponavljanje bez preciznog datuma.

Naime, na natječaj su stigle četiri ponude - poduzeća VG5 iz Ljubljane, Lavčević-inženjeringa iz Splita, zajednice ponuditelja GP Krka i Fidala iz Rijeke te ING-GRADA iz Zagreba, ali slovenska ponuda je odbačena kao nevažeća zbog nepotpunosti troškovnika dok su sve ostale ponude bile iznad planiranih sredstava Grada Rijeke za tu fazu radova na novoj Gradskoj knjižnici Rijeka.

Vrijednost nabave procijenjena je na 56.163.080,00 kuna bez PDV-a dok je najniža pristigla ponuda, ona GP Krka i Fidala iznosila 67.094.777,72 kune bez PDV-a što je razlika od gotovo 10 milijuna kuna. Recimo pak da je najskuplja ponuda, ona ING-GRAD-a čak 30 milijuna kuna viša od za projekt osiguranog iznosa.
Što sad?

Postavlja se pitanje da li izvođači nabijaju procjene, iako to nemaju razloga činiti jer malo je vjerojatno da Grad može osigurati više od predviđenih sredstava, ili su pak procjene vrijednosti radova bile dramatično pogrešne. Ako je riječ o potonjem riječ je o vrlo neugodnom trenutku, kako za Galeb, tako i za Gradsku knjižnicu Rijeka.

Novim usporavanjem izgradnje Gradske knjižnice Rijeka gubi veći dio korisnika i građana koji će redovito koristiti usluge kulturnih ustanova u kompleksu Benčić. Podsjetimo, rok koji je gradonačelnik i organizacija Rijeka 2020 više puta komunicirala za ostvarenje tog projekta je veljača 2021. godine čime je svečano trebao biti zaključen riječki EPK i riješeno dugogodišnjne pitanje.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/N ... 0-milijuna
Slika

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Aktualno

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju