Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Demografija-Rijeka je grad koji nestaje

Aktualni događaji u Rijeci i okolici.
Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 542
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Demografija-Rijeka je grad koji nestaje

Post broj:#31  PostPostao/la Kantrida76 » 20.9.2018, 17:47

Koliko gradovi Bakar i Kastav ulazu u skolsvo i demografiju najbolje pokazuje njihova nominacija u top gradove koji ulazu u demografiju. Koliko god demografske mjere nemaju smisla bez zdravih gospodarskih osnova, toliko ni dobar posao i plaća roditeljima nisu dovoljni za kvalitetan i zadovoljan život u jednom gradu ako u njemu ne postoji infrastrukturna podrška – od sigurnog i kvalitetnog smještaja djece u vrtićima, do produženog boravka u školi, školarina i stipendija.

Grad Bakar iz godine u godinu sve više ulaže u djecu i mlade, pa se tako samo za vrtiće izdvaja preko osam milijuna kuna. Sva djeca imaju siguran upis u vrtiće, a tu je i obrt za dadilje. Dijele naknade za bebe, stipendije i školarine, svim učenicima osiguravaju besplatne udžbenike i radne bilježnice, a prvašićima i sav školski pribor.Osiguran je besplatan prijevoz, a iz gradskog proračuna financira se i šest nastavnika pa je u svim osnovnim školama osiguran produženi boravak. Grad je opremio i osigurao prostor za ordinacije pa financira pedijatra, logopeda, a za sve građane su omogućeni i specijalistički liječnički pregledi.Za korisnike socijalnog programa financiraju se i troškovi prijevoza, prehrane u produženom boravku i učeničke marende.
Grad za srednju pomorsku školu, dvije osnovne i pet područnih škola na svom području, iako nije njihov osnivač redovito godišnje donira sredstva i opremu za podizanje pedagoškog standarda, za što izdvaja preko 2 milijuna kuna. U proteklih 10 godina izgrađena, tako, su dva nova vrtića, trenutno je u pripremi i izgradnja još jednoga. Iako nisu osnivači škole, Grad Bakar je uložio čak 20 milijuna kuna u gradnju nove školske sportske dvorane s vanjskim igralištima, školskim trgom i novim učionicama opremljenim najsuvremenijom opremom.Logika politike prema najmlađima u Gradu Bakru je jednostavna, svedena u nekoliko riječi - svaka uložena kuna za najmlađe, uložena je u budućnost. I toga se drže, a da je to i formula uspjeha govori i podatak da je u proteklih desetak godina gradski Proračun utrostručen

Grad Kastav posljednjih je godina, zbog kontinuiranog ulaganja u nadpedagoške i nadzdravstvene standarde postao ugodno i privlačno mjesto za život mladih obitelji pa bilježe rast nataliteta i doseljavanja mladih obitelji. Uz naknade za novorođenčad, Grad ulaže u povećanje kapaciteta vrtića te sufinanciraju smještaj djece pa je tako cijena vrtića za drugo dijete u obitelji snižena za 50 posto, dok je za treće i svako iduće vrtić besplatan. Također, iz EU fondova osigurali su sredstva za produženje rada vrtića do 21 sat. Sufinanciraju i smještaj u privatnim vrtićima, ali i kod dadilja te dijele učeničke i studentske stipendije. Imaju, nadalje, program besplatnog cjepiva, edukacije trudnica i roditelja, lokomotorne preglede i korektivnu gimnastiku za djecu, Savjetovalište za prehranu dojenčadi, te Savjetovalište za djecu mlade, brak i obitelj.
Financiraju produženi boravak u školi, plaće socijalnog pedagoga, logopeda te stručna usavršavanja učitelja. Demografija i obrazovanje su, uz komunalnu infrastrukturu, glavna zadaća jedinice lokalne samouprave. Briga kreće od najranije dobi, tako da su osigurali jaslice i vrtić za svu kastavsku djecu. Ujedno pokušavamo osigurati razvoj vrhunskog predškolskog odgoja u Gradu Kastvu. Osim ulaganja u predškolski odgoj, pratimo i stipendiramo učenike osnovnih i srednjih škola, te studente.
Od ove godine otvorili su novi natječaj za stipendiranje deficitarnih zanimanja te nece stati samo na tome. Briga za djecu i mlade najvažnija je uloga jedinice lokalne samouprave.

Gdje je Rijeka u ovoj prici?

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 542
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Demografija-Rijeka je grad koji nestaje

Post broj:#32  PostPostao/la Kantrida76 » 6.11.2018, 10:48

Brojne tvrtke koje su hranile nas kraj i koje su bile razlog doseljavanja u Rijeku su nestale. Pitanje je na sto bi licio danas nas grad i koliko bi stanovnika imala Rijeka da svi ti gignti nisu nestali.

Tablica prikazuje propale tvrtke i broj zaposlenika

Propale tvrtke.JPG
Propale tvrtke.JPG (26.29 KiB) Pogledano 3095 puta


izvor Novi List

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 542
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Demografija-Rijeka je grad koji nestaje

Post broj:#33  PostPostao/la Kantrida76 » 6.11.2018, 10:58

RIJEČKA INDUSTRIJSKA PROPAST TUŽNA KRONOLOGIJA Rijeka u zadnja tri desetljeća izgubila desetke tisuća radnih mjesta. Evo gdje

Rijeka je bila sinonim za industrijski procvat u nekadašnjoj Jugoslaviji. Grad je nakon Drugog svjetskog rata doslovno podignut iz pepela koji su za sobom ostavile njemačke trupe, ali i saveznička bombardiranja.

Cijela ta industrijska priča počela se raspadati krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, a nekadašnja bajka postala je horor film u godinama raspada Jugoslavije jer su počela nestajati velika poduzeća za koja su svi vjerovali da će raditi vječno. I nije samo riječ o industrijskim poduzećima, nego i o tvrtkama koje su se bavile građevinom, uslužnim djelatnostima, špedicijom...

Većine tih poduzeća rijetko se tko sjeća, a mlađe generacije ni ne znaju da su prostore koji su danas namijenjeni kulturi ispunjavali radnici. Imena tih hala znaju svi, ali sve je manje onih koji ih povezuju s radnicima koji su u njima proizvodili od traktora do šibica.

Početkom 1990-ih najbolnije je bilo gašenje nekoliko tvrtki koje su tih godina pomagale i vojsci jer su njihovi radnici izrađivali oružje, municiju i oklopne transportere. Još tada proizvodilo se u Torpedu čije su hale danas avetinjski puste, a samo se rijetki sjećaju stečajne agonije koju je prošlo ovo poduzeće. Ništa bolje nije bilo ni u »Rikardu Benčiću«, Tvornici konopa, Tvornici papira. Nekretnine »Benčića« danas su temeljna infrastruktura priče o Europskoj prijestolnici kulture, nekretnine Tvornice papira i Hartere tek bi trebale doživjeti revitalizaciju, ali u kulturnom i start up poduzetničkom kontekstu. I to nakon što su godinama zjapile prazne. Kao što i dalje zjape prazni poslovni kvadrati nekadašnjeg »Rade Končara« u Vodovodnoj ulici. Ili kao što rijetki pamte da je na Pećinama postojala tvrtka koja se bavila metalnom industrijom, a riječ je o Vulkanu. Sve su to poduzuća u kojima su tisuće ljudi zarađivale plaću i hranile svoje obitelji. Tome treba dodati i da je jedan pomorski gigant

Croatia line netragom nestao, a čiji su brodovi bili sinonim za pomorstvo. Kao što je nestala i Transadrija koja je bila sinonim za špediciju. Valja se prisjetiti i građevinskih divova kao što su GP Primorje, GP Jadran i GP Konstruktor o čijim aktivnostima svjedoče ploče na ulazima brojnih riječkih zgrada koje su gradile te tvrtke. Kada je riječ o trgovini, Brodomaterijal i Brodokomerc bila su poduzeća za čija su imena svi znali na prostoru bivše države. Kao što se znalo i za Riječku banku, a danas je nema.

Drugim riječima, puno je lakše, da ne kažemo da je nemoguće, nabrojiti poduzeća koja nisu uništena u 90-im godinama prošloga stoljeća. I kada se činilo da je ta tranzicijska kataklizma završena i da treba staviti točku, pojavile su se neke nove priče o propasti, a jedna od njih je i priča o »3. maju«. Istina, ta priča nije krenula odnedavno, ta priča godinama traje i uvijek se pronašlo rješenje da se ne stavi pečat ad acta na brodograđevnu industriju, kao što su adaktirane metaloprerađivačke i ostale industrijske djelatnosti, trgovačke, pomorske, građevinske...

Valja se nadati da riječki škver neće biti dio tužne kronologije jer postane li, Rijeka će nepovratno izgubiti onaj dio svog identiteta prema kojemu je bila prepoznatljiva i koji joj je omogućio da dolaskom ljudi iz svih mogućih krajeva u potrazi za kruhom stvori priču o toleranciji i suživotu svih kao luka različitosti.

Izvor Novi List

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 542
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Demografija-Rijeka je grad koji nestaje

Post broj:#34  PostPostao/la Kantrida76 » 15.1.2019, 21:42

RIJEKA - VELEGRAD OD 400 TISUĆA LJUDI Kako su stručnjaci Ekonomskog instituta '70-ih vidjeli Rijeku u novom mileniju

Godine 1950. Rijeka je imala 71.250 stanovnika, dok je 1970. godine, u vrijeme kad su planovi rađeni, taj broj iznosio 141 tisuću. U demografskom smislu, bilo je to zlatno doba Rijeke, a tadašnji stručnjaci očito su vjerovali da će daljnji razvoj biti nezaustavljiv.
Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća deset stručnjaka riječkog Ekonomskog instituta i najmanje stotinu anketara godinu dana radilo je na Studiji ekonomsko-društvenog razvoja Rijeke, koji je trebao pretpostaviti kako će u 2000. godini izgledati Grad Rijeka. Ova studija bio je dio projekta "Gornji Jadran", najvažnijeg dokumenta prostornog planiranja toga vremena. Projekt Gornji Jadran sadržavao je nacrte prostornog planiranja na području cijele današnje Primorsko-goranske županije i šire, s detaljnim prostornim planovima Crikvenice, Glavotok a(Krk), Malog Lošinja, kao i Strategijski razvojni plan otoka Krka.

Ono što je iz današnje perspektive zanimljivo vidjeti jesu prognoze stručnjaka koji su imali za zadatak pretpostaviti kako će 2000. godine izgledati i od čega će živjeti Rijeka.

Za početak, valja reći da su stručnjaci prognozirali da će Rijeka 2000. godine imati čak 400 tisuća stanovnika, tri puta više nego što je imala 1972. godine, kad su u Novom listu objavljeni detalji Studije ekonomsko-društvenog razvoja Rijeke. Naknadna, današnja pamet ovu prognozu će, dakako, ocijeniti preoptimističnom i nerealnom, ali stručnjaci koji su radili na "Rijeci budućnosti" imali su razloga za takav optimizam.
Naime, od 1950 godine do 1970. godine u Rijeci se broj stanovništva poduplao. Godine 1950. Rijeka je imala 71.250 stanovnika, dok je 1970. godine, u vrijeme kad su planovi rađeni, taj broj iznosio 141 tisuću. U demografskom smislu, bilo je to zlatno doba Rijeke, a tadašnji stručnjaci očito su vjerovali da će daljnji razvoj biti nezaustavljiv. Stoga su imali temelja pretpostaviti da će se broj stanovnika Rijeke do početka novog milenija utrostručiti.
Dakako, to se nije dogodilo. Naprotiv, današnja Rijeka, koja ima oko 125 tisuća stanovnika, po broju ljudi koji u njoj žive manja je od Rijeke iz 1970. godine, kad je u gradu živjelo 141 tisuću ljudi. Dakako, treba imati na umu promijenjene administrativne granice Rijeke, ali poanta leži u činjenici da su stručnjaci s početka sedamdesetih godina debelo pogriješili, vjerujući da će se riječki progres nastaviti tempom još bržim od dotadašnjeg. To se, na žalost, nije dogodilo.
Prognozirajući od čega će živjeti Rijeka u novom mileniju, stručnjaci Ekonomskog instituta naveli su da će najveći broj radnika zapošljavati industrija, grana privrede, pisali su, "koja raspolaže s najvrjednijim potencijalnima osnovnih sredstava u Rijeci".
More će, kao prirodni resurs i nadalje biti presudno za razvoj riječke industrije, koju karakteriziraju pomorski promet, brodogradnja, metalna industrija i lučke djelatnosti, drugim riječima - pomorska orijentacija, stoji zapisano u jednom broju našeg lista iz 1972. godine, u članku čiji je predmet bila studija Ekonomskog instituta i projekt Gornji Jadran.

U sljedećih deset godina, pisala je tada kolegica Smiljana Šunde, "planira se gradnja termoelektrane I i II u Urinju, a ona će koristiti otpadno, teško ulje rafinerije i koksarski plin iz koksare u Bakru".

- Razvoj petrokemijske industrije spominje se i u srednjoročnom planu Rijeke pa je već poznato kako se planira izgradnja naftnog terminala u Omišlju na Krku i produktovoda do Rupa, kojim bi se opskrbljivao najveći potrošač proizvoda riječke rafinerije - SR Slovenija. No, teško da će nešto od toga biti brzo izgrađeno obzirom da nema sredstava. Do kraja 1975. godine mogla bi se eventualno izgraditi nužna postrojenja vezana uz premještanje rafinerije s Mlake u Urinj, pisala je kolegica Šunde.
U to vrijeme, naime, planirano je iseljenje više industrijskih postrojenja u prigradsko područje. Danas je jasno da su stručnjaci Ekonomskog instituta potpuno podbacili, ali ne treba im preoštro suditi, jer ratna, a potom i privatizacijska pustošenja stručnjaci Ekonomskog instituta teško su mogli predvidjeti.

Kako bilo, danas je Rijeka gotovo ostala bez industrije, koja je prije 50 godina smatrana okosnicom riječkog progresa. Industrije, dakle, jedva da ima, a slično stvari stoje i sa progresom Rijeke.

Izvor: Novi List

Avatar korisnika
Ana
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 233
Pridružen: 5.10.2015, 20:46

Re: Demografija-Rijeka je grad koji nestaje

Post broj:#35  PostPostao/la Ana » 15.1.2019, 23:03

Rijeka je imala 20 hotela kad je imala svjetski jaku industriju. Sad su nam i tri previše. "Historia est magistra vitae" kod nas očito ne vrijedi.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23121
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Demografija-Rijeka je grad koji nestaje

Post broj:#36  PostPostao/la Adamić » 26.2.2019, 11:17

Žalosno je što su veliki "domoljubi "HDZ i SDP učinili od Hrvatske ! Izlaza teško da će se naći. Što se tiče , broja st. , Hrvatska kao država tek je nastala 1991. pa s oprezom treba uzimat podatke. Talijani i Mađari su znali nabijat statistiku u svoju korist. Nastankom Hrvatske, progutala je dosta Srba, iz miješanih brakova, što iz straha, što iz moguće osude društva, što je vidljivo i danas u Splitu ih bacaju u umore.

PROPAST HRVATSKE
Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika

Martina Pauček Šljivak

broj stanovnika Hrvatska.jpg
broj stanovnika Hrvatska.jpg (54.96 KiB) Pogledano 1847 puta




HRVATSKA je prvi put od 1953. godine pala ispod 4 milijuna stanovnika. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatska je sredinom 2018. imala 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, no oni nemaju točne podatke o broju iseljenih. DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih tako što prikuplja podatke od MUP-a koji registrira samo one koji su prije selidbe u inozemstvo odjavili prebivalište u Hrvatskoj, a takvih je, naravno, vrlo malo.

Samo od ulaska naše zemlje u EU iz Hrvatske je iselilo oko 150.000 ljudi, što nam je potvrdio dr. Ivan Čipin, profesor na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji je za Index rekao da je Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika, iako točne podatke o broju stanovnika u Hrvatskoj, kaže nam, nema nitko.

"U ovom trenu u Hrvatskoj sigurno ne živi 4 milijuna stanovnika, već nešto manje. Za dvije godine ćemo imati novi popis stanovništva, no nije isključeno da taj popis pokaže da nas ima više od 4 milijuna. Ne popisuju se pojedinci sami već jedna osoba unutar kućanstva popisuje sve ostale ukućane. Pri tome ne mora dokazati da sve te osobe zaista žive u kućanstvu, već o tim osobama trebaju dati samo osnovne informacije. A naši ljudi vole da se zabilježi i sve one koji više ne žive u kućanstvu već su iselili, a prijave ih jer nikad ne znaju kad će njihovim članovima koji su otišli nešto trebati u Hrvatskoj", rekao nam je dr. Čipin.

U Hrvatskoj se najviše rađalo 70-ih

No smatra kako je puno veći problem od toga što je Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika (a zadnji put je ispod tog broja bila 1953. kad je imala 3 936 022 stanovnika) dob stanovništva.

Naime, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina. Rapidno nam pada broj rođenih, dok broj umrlih raste. U ljetopisu DZS-a od 1974. do danas vidljivo je kako je Hrvatska imala najviše rođenih u 70-ima i početkom 80-ih. U tim se godinama najviše djece rodilo 1979. godine – 69 229, dok se, primjera radi, u 2017. rodilo 36 556 djece. Istovremeno je 1974. bilo 44 950 umrlih, a 2017. je u Hrvatskoj umrlo 53 477 osoba.

"Naša dobna struktura je najveći problem. Mi smo jedna od najstarijih populacija na svijetu. Imamo veliki broj starijih koje netko treba uzdržavati, koji nemaju velike mirovine. Uz sve to, mlađa populacija je sve malobrojnija i nema dovoljno radnika", rekao nam je profesor Čipin.

No na negativan prirodni prirast se, kaže, ne može utjecati te se on, unatoč svim mjerama, ne može preokrenuti jer je razlika broja rođenih i umrlih prevelika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

"I da sad povećamo fertilitet na dvoje djece po ženi, što je nerealno, nama je dobna struktura populacije koja sad ulazi u primarnu dob za rađanje takva da ni ta visoka stopa ne bi bila dovoljna da pretekne broj umrlih koji se konstantno kreće od 50.000 do 55.000 umrlih godišnje. Čak će nam biti uspjeh da nekim mjerama podignemo brojku živorođenih na 40.000. Sad imamo oko 36.000 rođenih godišnje", rekao nam je dr. Čipin, dodajući kako se trebamo fokusirati na iseljavanje i tu poduzeti mjere kako bi se val iseljavanja zaustavio.

"Zaostajemo 30 godina za zapadnoeuropskim zemljama"

Sve je, kaže, povezano s ekonomijom te navodi kako nikakve demografske političke mjere neće zaustaviti iseljavanje ako se nešto ne poduzme s ekonomske strane da se osigura dovoljan broj radnih mjesta koja su uz to dobro plaćena.

"Hrvatska još dugo neće dostići stupanj ekonomskog razvoja zapadnoeuropskih zemalja. Zaostajemo bar 30 godina za njima", smatra profesor Čipin.

Upravo su, kaže, glavni razlozi za iseljavanje oni ekonomske prirode. U Hrvatskoj, navodi, ili nema posla ili su zaposleni slabo plaćeni, dok sve oni koji se odluče na iseljavanje vodi želja za boljim i kvalitetnijim životom.

"U Hrvatskoj vlada ortački ili rodijački kapitalizam (op.a. oblik kapitalizma u kojem poslovni uspjeh ovisi o bliskim, ortačkim odnosima vlasnika tvrtki i političara na vlasti). Ekonomija je kod nas tako umrežena da ne dozvoljava normalan razvoj slobodnog ekonomskog tržišta kao što ga ima Irska. Ona doslovno ima pravi liberalni kapitalizam, onaj protiv kojeg se mnogi naši bore. Irska ima niske poreze, niska davanja na plaće, ljudima ostaje puno više od plaće nego kod nas. I kod njih nisu tako velika socijalna davanja kao kod nas. Uz to su uspjeli stvoriti tako veliki broj dovoljno plaćenih radnih mjesta", smatra dr. Čipin.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrv ... 66652.aspx
Slika

Avatar korisnika
Ana
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 233
Pridružen: 5.10.2015, 20:46

Re: Demografija-Rijeka je grad koji nestaje

Post broj:#37  PostPostao/la Ana » 26.2.2019, 17:43

Da, stvarno treba biti glup za uništiti luku koja je gradu i njegovu vlasniku/državi donosila zlatna jaja.

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 542
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Demografija-Rijeka je grad koji nestaje

Post broj:#38  PostPostao/la Kantrida76 » 26.2.2019, 21:42

Sve ovo radi se namjerno jer sumnjam da su ljudi koji vode ovu zemlju toliko nesposobni. Zasto se to radi, pokazat ce vrijeme

zMaj
Šta da ?
Šta da ?
 
Postovi: 10
Pridružen: 6.4.2013, 12:44

Re: Demografija-Rijeka je grad koji nestaje

Post broj:#39  PostPostao/la zMaj » 11.5.2020, 18:14

Bez ikakve namjere za isticanjem šovinizma ili rasne podjele i molim da se tako shvati moj komentar u nastavku:

U kojem smjeru Rijeka teče, što se to planski radi na globalnoj razini, a Rijeka je samo mali dio svega toga jer je nažalost u sklopu banana republike? Spomenut ću samo potrebu i samu izgradnju islamskog centra/džamije.
Da li postoji kakva uzročno posljedična veza sa gubitkom Riječkog identiteta i zanemarivanjem povjesti/baštine sa nekotroliranim naseljavanjem stanovništva. Kako kažete, vrijeme će pokazati.

Prethodni

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Aktualno

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost