Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Trg riječke rezolucije- samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Sakralni objekti u gradu Rijeci.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#16  PostPostao/la Adamić » 19.10.2015, 18:31

U središtu trga je kameni stup za gradsku zastavu tzv. "Stendardac", s reljefnim prikazom Sv. Vida, zaštitnika grada Rijeke koji drži model grada u ruci. podignut u 16. stoljeću kao znak zahvalnosti austrijskog cara Riječanima u borbi protiv Mlečana.
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#17  PostPostao/la Adamić » 19.10.2015, 18:34

Trga zatvara Zgrada Radio Rijeke sagrađena 1848. godine po projektu arhitekta Antona Dessepija u stilu kasnog bidermajera. Zgrada je bila središte hrvatskog kulturnog i političkog života u Rijeci, u njoj se danas nalazi Narodna čitaonica i izložbeni prostor Mali salon, a na katu Radio Rijeka.

Slika
Slika
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#18  PostPostao/la Adamić » 19.10.2015, 18:37

Balkon municipija krije jedan zanimljiv podatak.

Godine 1874. obnovljeno ! Dakle obnova počinje 1873. Riječki gradonačelnik Ivan Ciotta povjerio je taj zadatak mladom arhitektu dr. Filibertu Bazarigi.


Slika
Prekrasno ! :gore
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#19  PostPostao/la Adamić » 19.10.2015, 18:38

I za kraj

Trg riječke rezolucije
Piazza della risoluzione fiumana
Rijeka Resolution Square

Slika
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#20  PostPostao/la Adamić » 29.9.2018, 01:29

Senzacionalno otkriće

07.12.2017.
Iznimno vrijedne gotičke zidne slike otkrivene u Dominikanskom samostanu

Autor: Smiljana Radović Lagator
slike otkrivene u Dominikanskom samostanu.jpg
slike otkrivene u Dominikanskom samostanu.jpg (49.59 KiB) Pogledano 3062 puta

Tijekom istražnih radova Konzervatorskog odjela u Rijeci na svodu kapele Sv. Trojstva u sklopu nekadašnjeg augustinskog, a danas dominikanskog samostana Sv. Jeronima u Rijeci pronađene su iznimno vrijedne gotičke zidne slike, za koje se procjenjuje da su nastale u vrijeme građenja kapele, polovicom 15. stoljeća.

Tijekom istražnih radova Konzervatorskog odjela u Rijeci na svodu kapele Sv. Trojstva u sklopu nekadašnjeg augustinskog, a danas dominikanskog samostana Sv. Jeronima u Rijeci pronađene su iznimno vrijedne gotičke zidne slike, za koje se procjenjuje da su nastale u vrijeme građenja kapele, polovicom 15. stoljeća.

Navedena kapela mauzolej je Martina Raunachera i njegove žene Margarete Lamberger, sagrađena oko 1450. godine. Martin i njegov brat Jakov pripadali su lokalnom kraškom i istarskom plemstvu te su obnašali važne uloge u komunalnom životu Rijeke u prvoj polovini 15. stoljeća, ali i na širem području Istre, Krasa i Kranjske.

O njihovom značaju i kulturno-povijesnoj važnosti cjelokupne kapele Sv. Trojstva govorio je dr. sc. Željko Bistrović, viši stručni savjetnik Konzervatorskog odjela u Rijeci, koji je istaknuo kako se radi o senzacionalnom otkriću, koje bi moglo zauzeti značajno mjesto u brendiranju Rijeke. Zidni oslici otkriveni su još 1954. godine prilikom radova na obnovi Dominikanskog samostana, no tada je njihov nastanak datiran u 16. stoljeće, pa su tek istražni radovi provedeni u kolovozu i listopadu 2016. godine pokazali kako se radi o ranijim radovima.

Tijekom istražnih radova Konzervatorskog odjela u Rijeci na svodu kapele Sv. Trojstva u sklopu nekadašnjeg augustinskog, a danas dominikanskog samostana Sv. Jeronima u Rijeci pronađene su iznimno vrijedne gotičke zidne slike, za koje se procjenjuje da su nastale u vrijeme građenja kapele, polovicom 15. stoljeća.Kako je istaknuo dr.sc. Bistrović, radi se o prvom do sad pronađenom kozmološkom prikazu svijeta na ovaj način u obliku zidnih oslika na svijetu, koji simbolično pokazuju četiri elementa – zrak, vodu, vatru i zemlju – kao četiri naga ljudska lika koja jašu vepra, zmaja, ribu i orla, a u rukama nose svitak s nazivom elementa na latinskom. Istraživanja su pokazala kako na svijetu postoje još samo tri takva prikaza elemenata u obličju jahača, no niti jedan nije u obliku fresaka.

Istražne radove financirali su Ministarstvo kulture i Dominikanski samostan u Rijeci, ugovorena vrijednost radova na 127 m2 svoda kapele iznosi 403 tisuće kuna, iako su izvedeni radovi premašili početni iznos, a u Konzervatorskom odjelu se nadaju kako će današnja prezentacija otkrića gotičkih slika javnosti otvoriti mogućnosti za daljnje financiranje restauratorsko-konzervatorskih radova. Kako je kazala konzervatorica Marina Fernežir, koja je vodila prvu fazu restauracije, zidni oslici bili su prekriveni slojevima vapnene boje te slojem žbuke te „ispiketirani“ kako bi se na njih mogla lakše nanijeti žbuka.

Kako je ispred Dominikanskog samostana istaknuo pater Marinko Zadro, prije dvije godine obilježena je sedamstota obljetnica osnutka dominikanskog samostana i crkve sv. Jeronima u Rijeci. Tim povodom održan je znanstveni skup „Sedam stoljeća augustinskog samostana u Rijeci“, koji je bacio novo svjetlo na sakralni sklop koji predstavlja neprocjenjivu riznicu riječke umjetnosti i povijesti, mnogima – iako se nalazi u najstrožem gradskom središtu – gotovo nepoznatu.

https://www.mojarijeka.hr/kultura/iznim ... -samostanu
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#21  PostPostao/la Adamić » 29.9.2018, 15:45

Uživajte u velikom prikazu ! :kava:

1731 Fiume  Augustini, in LiburniaJohann Mathias Steidlin.jpg
Bakrorez

1731.
Conventus Fluminensis Ord.
Erem S. Augustini, in Liburnia

Johann Mathias Steidlin
Rođenje: 1717.
Preminuo: 1754.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#22  PostPostao/la Adamić » 1.10.2018, 15:39

Sutra imamo organiziran posjet samostanu gdje je otkriven natpis Fiume i gotičke freske uz stručno vodstvo Željka Bistrovića. Bit će i tv ekipa Kopra. Broj je ograničen.

Dakle idemo vidjeti taj najstariji natpis Fiume, talijanske inačica imena našeg grada , pet i pol stoljeća skrivene senzacije.

Vrijeme ne znamo još točno oko podne računajte tko može. Javim.


Crkva sv. Jeronima u Rijeci (1).jpg
Crkva sv. Jeronima u Rijeci (1).jpg (191.51 KiB) Pogledano 3022 puta


Crkva sv. Jeronima u Rijeci (2).jpg
Crkva sv. Jeronima u Rijeci (2).jpg (278.06 KiB) Pogledano 3022 puta

Uslijed potresa 1750. godine crkva je znatno stradala nakon čega je 1768. barokizirana i produžena dobivši uglavnom današnji izgled.






Nove datacije riječkih fresaka
Željko Bistrović: Nisam pronašao primjer usporediv s oslikom svoda Kapele sv. Trojstva u Rijeci


Autor: Nela Valerjev Ogurlić
Objavljeno: 17. prosinac 2017. u 16:28

Željko Bistrović ostaci zidnih slika.jpg
Željko Bistrović ostaci zidnih slika.jpg (59.41 KiB) Pogledano 3022 puta

Oni koji se bave ikonografijom počinju s referentnom literaturom, a to su višetomni njemački ikonografski priručnik »Leksikon der christliche Ikonographie« zatim leksikoni srednjovjekovne umjetnosti, kao što je »Enciclopedia medievale« ili »Reallexikon zur Deutschen Kunstgeschichte«. Među najvažnijim ustanovama koje se bave ikonologijom je Warburg institut, čiji je ikonografski pojmovnik dostupan na internetu. U navedenim izvorima nalaze se i popisi temeljne literature. Ni u jednom od tih izvora nisam pronašao ništa slično, osim spomenutih paralela

Prije više od pola stoljeća na svodu gotičke kapele sv. Trojstva, u sklopu dominikanskog samostana i crkve sv. Jeronima u Rijeci, koji su povijesno bili augustinski, otkriveni su ostaci zidnih slika o kojima se donedavno nije znalo gotovo ništa.

Na temelju ornamenata vidljivih u nekoliko fragmenata, slike su bile datirane u 16. stoljeće i potom zaboravljene, da bi nedavna istraživanja utvrdila da je riječ o mnogo starijem osliku koji prekriva cijeli svod kapele, a sadrži sažeti prikaz kozmološke slike svijeta, jedinstven u svjetskim razmjerima.

Do tog senzacionalnog otkrića došao je viši konzervator Željo Bistrović iz Konzervatorskog odjela Rijeka, koji je utvrdio da u zidnom slikarstvu nema primjera poput ovoga, o čemu je izvijestio Novi list.

Kapela sv. Trojstva izgrađena je 1450., a Bistrović u to vrijeme smješta i nastanak fresaka. Što ih čini tako jedinstvenima i kako je utvrdio da je riječ o svjetskom unikumu objasnio nam je u razgovoru.

Fragmenti fresaka na svodu kapele sv. Trojstva otkriveni su još 1952. godine. Zbog čega je tako dugo vremena, čak 65 godina, trebalo proći do istražnih radova koji su pokazali da freske prekrivaju cijeli svod kapele i kako ste utvrdili da je riječ o njezinom izvornom, gotičkom osliku?

– Ostaci zidnih slika otkriveni su početkom pedesetih godina prošlog stoljeća prilikom obnove samostana nakon dolaska dominikanaca u Rijeku 1951. godine. Nisam upoznat s razlozima zbog kojih se ranije nije pristupilo opsežnijem istraživanju, ali sam u otkrivenom fragmentu uočio ostatak ornamenta oblakaste bordure tipičan za razdoblje 15. stoljeća koji je nagoviještao da se radi o starijem osliku.

Još i prije restauracije taj je detalj upućivao na dataciju oko 1450. godine pa sam restauratorici Marini Fernežir predložio da krenemo u istražne radove. Sve dok ona i njezini suradnici nisu pristupili sondiranju svoda, bilo je nepoznato u kojem je opsegu oslik sačuvan.

Kad se 2016. utvrdilo da je riječ o cjelokupnoj površini svoda, zatražena su i sredstva za njegovu restauraciju, a radove su zajednički financirali Ministarstvo kulture i Hrvatska dominikanska provincija.

Tek nakon uklanjanja kasnijih slojeva žbuka i naliča moglo se zidne slike i preciznije stilski odrediti. Ispod žbuke koja je nositelj gotičkih zidnih slika otkriven je još jedan stariji tehnološki sloj žbuke. Ne znamo je li ona izvedena kao prihvatna podloga ili je najprije dovršena arhitektura, pa se malo kasnije krenulo s oslikavanjem, ali slike su sigurno nastale neposredno nakon izgradnje kapele.

Osim oblakastog ornamenta koji stilski pripada gotici, dokaz tome je i ikonografske prirode, jer skulpturalna dekoracija zaglavnog kamena u svetišnom dijelu svoda, na kojem se nalazi glava Krista, jasno korespondira sa scenama na zidnim slikama. Naime iz tog skulpturalnog prikaza, koji je dio arhitekture nastale prije oslika, pružaju se naslikane zrake svjetlosti koje prodiru u susjedne scene i objedinjuju ih. Očito se radi o konceptu osmišljenom u vrijeme izgradnje kapele.
Svjetski unikum

Prema Vašim saznanjima, ovo djelo je svjetski unikum, ikonografski jedinstveni primjer zidnog slikarstva u svijetu. Zvuči upravo nevjerojatno da u središtu Rijeke već pet i pol stoljeća imamo skrivenu takvu senzaciju! Što ovaj oslik zapravo predstavlja i što ga čini tako jedinstvenim?

– Unutar četrnaest polja križnorebrastog svoda nalazi se petnaest figuralnih prikaza. U središnjim poljima svetišnog dijela svoda smješteni su antropomorfni prikazi Sunca i Mjeseca. Oni simboliziraju protočnost vremena, a proizlaze iz atributa koje u rukama drži Annus, lik starca koji se u ranom kršćanstvu javlja kao personifikacija godine.

Ovi simboli vuku porijeklo iz grčke mitologije u kojoj je Helios bog Sunca, a njegova sestra Selena božica Mjeseca. Helios je prikazivan kao mladić sa sunčevom aureolom koji u svojoj kočiji krstari nebom od istoka prema zapadu, gdje bi ga bi ga u sumrak dočekivala Selena i otpjevala mu uspavanku. U ranom srednjem vijeku Annus je kršćanska transformacija Heliosa, no krajem srednjeg vijeka u potpunosti se odbacuje ova figura pa ostaju samo Sunce i Mjesec kakve vidimo i na svodu riječke kapele.

U susjednim poljima nalaze se unutar četiri medaljona gole ljudske prilike koje jašu različite životinje: vepra, orla, zmaja i ribu. One predstavljaju personifikacije četiriju elemenata – zemlje, zraka, vatre i vode – što potvrđuju i latinski natpisi na svicima u njihovim rukama. Učenje o četirima elementima kao počelu svega materijalnog svijeta potječe od antičkih filozofa, no prihvaća ga i srednji vijek koji ga kristijanizira. U našem primjeru glava Krista u zaglavnom kamenu povezuje ove prikaze sa zoomorfnim simbolima četiriju evanđelista u susjednim poljima. Osim toga na svodu nalazimo i medaljone s prikazima četiriju proroka, od kojih je zasad prepoznat Izaija.

Ovakav topološki sustav, kome su u središtu simboli vremena, a oko njih personifikacije četiriju elemenata izuzetno je rijedak, a zasad i jedini poznat u mediju zidnog slikarstva. Jedinu paralelu mu možemo pronaći u vitraju prozorske rozete katedrale u Lausanni, u čijem se središtu također nalazi personifikacija godine s atributima Sunca i Mjeseca, okružena personifikacijama četiriju elemenata, ali su oni drukčije prikazani – u obličju ženske figure i različitih životinja koje sišu mlijeko iz njezinih prsa. Primjer iz Lausanne je i složeniji pa u njemu nalazimo i druge prikaze, kao što su planeti, zodijački znakovi, četiri godišnja doba itd.

Osim ovog topološkog sustava, ekskluzivnost riječkog oslika izvire i iz načina prikaza elemenata?

– Ikonografski je vrlo rijedak način prikazivanja četiriju elemenata u ljudskim obličjima koja jašu životinje. Temeljni članak o toj temi objavila je austrijska povjesničarka umjetnosti Renate Trnek, koja opisujući minijaturu rukopisa iz početka 13. st. pohranjenog u Bečkoj nacionalnoj knjižnici navodi sveukupno tri primjera u kojima se nalaze sva četiri ovako prikazana elementa, ali opet ni jedan u zidnom slikarstvu.

Uz to, riječki se primjer razlikuje od ostalih i po životinjama koje se jašu u ovim prikazima. Samo je u Rijeci za simbol vatre upotrijebljen zmaj, dok se u ostalim primjerima radi o salamanderu.
Malobrojni prikazi

Kako ste ustanovili da se radi o svjetskom unikumu?


– Oni koji se bave ikonografijom počinju s referentnom literaturom, a to su višetomni njemački ikonografski priručnik »Leksikon der christliche Ikonographie« zatim leksikoni srednjovjekovne umjetnosti, kao što je »Enciclopedia medievale« ili »Reallexikon zur Deutschen Kunstgeschichte«. Među najvažnijim ustanovama koje se bave ikonologijom je Warburg institut, čiji je ikonografski pojmovnik dostupan na internetu. U navedenim izvorima nalaze se i popisi temeljne literature. Ni u jednom od tih izvora nisam pronašao primjer usporediv s oslikom svoda kapele sv. Trojstva, osim paralela koje sam naveo.

Zbog čega su takvi prikazi toliko malobrojni?


– Malobrojnost ovih prikaza uzrokovana je reformatorskim i protureformatorskim djelovanjima. Neke od srednjovjekovnih tema postaju nepoćudne te se uklanjaju. Pa i u bivšem augustinskom samostanu ove zidne slike preličene su najvjerojatnije polovinom 18. stoljeća. Zbog toga su mnoge teme srednjovjekovne umjetnosti tek fragmentarno sačuvane. No srednji je vijek učestalo prikazivao četiri elementa te njihova svojstva i odnose u obliku apstraktnih dijagrama, tzv. rota, koji su se ustalili od enicklopedijskog djela Izidora Seviljskog. Ovakvi su primjeri u srednjovjekovnim rukopisima mnogobrojni. Zanimljivo je da srednji vijek, koji često podcjenjujemo, prvi uvodi dijagramatski način predočavanja u europskoj povijesti ideja.

Znate li možda koja radionica ili majstor stoje iza ove izvedbe?

– Stilski se ova radionica može povezati sa salzburškim ili regenzburškim slikarstvom prve polovice 15. stoljeća. No za iscrpniju stilsku analizu i potragu za likovnim paralelama potrebno je posjetiti neku od specijaliziranih knjižnica u Beču ili Münchenu te se podrobnije posvetiti istraživanju. Sigurno je da se ne radi o nekoj lokalnoj slikarskoj radionici, već je riječ o kvalitetnom uvozu, kao i u slučaju nadgrobne ploče Martina Raunachera i njegove žene Margarete, koji su kapelu sv. Trojstva dali podići kao svoj mauzolej. Moram istaknuti da je ova nadgrobna ploča ne samo umjetnina vrhunske klesarske izvedbe, već i heraldički posebna. Osim što Martin jednakovrijedno koristi dva obiteljska grba, na njemu se nalaze i dvije ogrlice od kojih jedna pripada redu sv. Antona, utemeljenom početkom 15. st. u Vojodstvu Cleve, u samom susjedstvu grada Achena.
Oštećene freske

Kapelu sv. Trojstva, danas sakristiju crkve sv. Jeronima, resi i osamnaest grbova, od čega dvanaest obitelji Raunacher. Što znamo o toj obitelji?


– Obitelj Raunacher pripada kraškom plemstvu te je svoje alodije (nasljedna imanja slobodna od svih stega, davanja i dužnosti) imala u mjestima Ravne i Švarceneg prema kojima dobijaju svoje grbove. Prvi spomen ove obitelji datira iz 1313. godine, kada se spominje njihova utvrda Rannachia Arx. U 15. stoljeću žive dva od tri najpoznatija pripadnika ove obitelji: Martin, koji podiže kapelu sv. Trojstva, i njegov brat Jakov, koji je uz ostale funkcije bio kapetan Rijeke, Pazinske grofovije i Kastavske gospoštije. Martinova žena pripadala je obitelji Lamberger iz koje potječe Sigismund, prvi biskup Ljubljanske biskupije, koju je 1461. godine osnovao car Fridrik III. Margareta je bila njegova teta, tj. sestra njegovog oca Georga. Uz grbove ovih dviju obitelji u kapeli se nalaze još grbovi obitelji Khuenberg i Luegher, koji pripadaju Martinovim zetovima.
Iz potonje obitelji potječe Nikola koji je bio zadnji Walseeovski kapetan Devina i čitavog Krasa. Pretpostavljam da je upravo on ili njegov brat Andrija, koji je bio kapetan Rijeke nakon Jakova Raunachera, bio oženjen za jednu od Martinovih kćeri.

Druga kćer, za koju znamo da se zvala Salome, bila je udana za Lorenza Khuenberga, koji je upravljao dvorcem Grünburg u ime Katarine rođ. Gara, žene goričkog grofa Henrika VI. Iz obitelji Khuenberg potječe niz visokih crkvenih dostojanstvenika među kojima ima i salzburških nadbiskupa. Vidimo da se radi o visokim slojevima društva Svetog Rimskog Carstva, kojemu tada pripada i Rijeka.

U kakvom su stanju freske, što je dosad učinjeno i kakav posao tek predstoji restauratorima da bismo ih vidjeli u punome sjaju?

– Zidne slike su dosta oštećene sitnim natučenjima koja su nastala da bi se lakše prihvatila kasnija žbuka. Usto se i pigment osipa. Prva faza restauratorskog zahvata obuhvaćala je uklanjanje kasnijih slojeva žbuke i naliča te preventivnu konsolidaciju žbuke koja nosi zidnu sliku, kao što su opšivanja žbuke i injektiranje slojeva koji su se odvojili od podloge. Trenutno je u toku druga faza restauratorskog zahvata, koja obuhvaća fino dočišćavanje zidnih slika i konsolidaciju pigmenata. Potrebno je još zapuniti sva otučenja vapnenom žbukom te izvesti retuš koji će biti iznimno zahtjevan.

Možete li nam pokušati dočarati kako će svod kapele izgledati nakon restauracije?


– Da bi čitatelji mogli sebi dočarati kako bi zidne slike mogle izgledati nakon retuša, upućujem ih da posjete župnu crkvu sv. Jurja u Lovranu, u čijem je svetištu također u tijeku restauracija gotičkih zidnih slika. Taj zahvat vodi restauratorica Hrvatskog restauratorskog zavoda Kristina Krulić.

Retuš će povećati čitljivost prikaza. Boje će biti intenzivnije nego što su trenutno. Vratit će se izvorni kromatski odnosi na slici, tako da će boje rebara biti crvene, a pozadina zelenkasto-plavkasta.

Znate li koliko bi cijeli zahvat mogao koštati i koliko će trajati?

– Sredstva za restauraciju planirana su prije početka radova troškovnikom koji je izrađen na osnovu površine pretpostavljenog zidnog oslika od 127 četvornih metara. Za drugu i treću fazu restauracije troškovnik je predvidio 402 tisuće kuna. Međutim tijekom radova na skidanju i preventivnoj konsolidaciji utvrdilo se da će biti potrebna nešto veća sredstva od planiranih. Precizan troškovnik izradit će se do polovine siječnja iduće godine nakon što se definitivno utvrdi način na koji će se izvesti retuš. Ukoliko financiranje bude u cjelokupnom iznosu zatraženih sredstava nema zapreke da se u kontinuiranom radu ne dovrši restauracija u roku od dvije do maksimalno tri godine.

Na nedavnoj prezentaciji oslika u kapeli sv. Trojstva skrenuli ste pažnju da je i na vanjskom zidu kapele Bezgrešnog začeća otkrivena freska koju prati natpis s najstarijim spomenom grada Rijeke na talijanskom jeziku. Što nam možete kazati o tome?
Bratovština plemenitih

– S lijeve strane ulaza u kapelu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije nalazi se fragmentarno sačuvana zidna slika na kojoj se nalazi Raspeće s četvero likova. S lijeve strane Raspeća nalaze se stojeći likovi Bogorodice i sv. Ivana, dok u klečećem liku prema dugoj raspuštenoj kosi prepoznajemo Mariju Magdalenu. S desne strane nalazi se klečeći lik u habitu, kojeg prepoznajemo po crvenom kardinalskom šeširu kao sv. Jeronima. Ove zidne slike nastale su oko 1485. kad se gradi i kapela, a stilski se mogu povezati s kastavskim slikarskim radionicama zbog karakterističnog oblikovanja oštro lomljenih nabora haljina. Ispod opisane scene nalazi se natpisno polje u kojem su čitljive zadnje dvije riječi: »(...) de Fiume«. Vjerojatno se one odnose na porijeklo naručitelja, tj. tadašnjeg priora augustinskog samostana. Nažalost ostalo je premalo teksta za iscrpnije čitanje. U svakom slučaju i ovako fragmentaran, taj je natpis važan, jer je najstariji na kojem je zabilježena talijanska inačica imena našeg grada.

Kapelu Bezgrešnog začeća dali su podići riječki kapetan Gašpar Rauber i njegova supruga Katarina, ali uz nju je vezano i djelovanje Bratovštine plemenitih, koja je imala sjedište u augustinskom samostanu. Što znamo o njima?

– Bratovština plemenitih osnovana je krajem 16. stoljeća, a okupljala je plemiće, uglavnom strance, koji u Rijeku dolaze trgovati i razvijati svoje poslove. U drugoj polovici 17. stoljeća na korištenje su dobili kapelu Bezgrešnog začeća, koju su dogradili i velikim lukovima povezali s još dvjema bočnim kapelama, koje u tom zahvatu dobivaju i galerije, a početkom 18. stoljeća podižu i monumentalni oltar od raznobojnog mramora s brojnim skulpturama.

Kapelu su koristili kao molitveni prostor, a zanimljivo je da su bili flagelanti, oni koji se bičuju u znak pokore. Jedan od utemeljitelja bratovštine bio je Anton Zanchi, trgovac i zakupnik riječke mitnice, koja je bila povezana uz habsburšku obavještajnu službu, jer su preko nje išla i sva plaćanja obavještajaca. Zanchi je plemstvo dobio od Karla II., nadvojvode Unutrašnje Austrije i utemeljitelja Karlovca, a epigrafski je zabilježen na trima riječkim spomenicima, među kojima je i stup za gradsku zastavu na Trgu Riječke rezolucije.

Među epigrafskim spomenicima koji se čuvaju u augustinskom samostanu kao ekskluzivnost izdvajate i jedan s najduljim natpisom u Hrvatskoj, a možda i šire.

– Riječ je o natpisu riječkog kapetana Baltazara de Dura iz 1484. godine. U kamenoj ploči uklesan je ugovor između Baltazara de Dura i priora augustinskog samostana Gašpara, kojim riječki kapetan daje samostanu kuću u Rijeci za jednu misu, koja će se čitati svakog petka u kapeli Sv. Trojstva za njegovu pokojnu suprugu Katarinu. To je jedan od najduljih epigrafskih tekstova za koje znam. U 22 retka nalazi se više od 500 riječi. U Državnom arhivu Rijeka čuva se i papirnati primjerak ugovora.
Izvjesni novi nalazi

Govorimo o kući na vrhu današnjeg Koblerovog trga, koja pola stoljeća kasnije postaje Gradskom vijećnicom?

– Da. Augustinci su kuću kapetana De Dura 1532. prodali općini i sljedećih tristo godina u njoj je bila Gradska vijećnica. Ona i nakon toga ima zanimljivu sudbinu, no u ovom je kontekstu važno da su augustinci u zamjenu za kuću dobili povlastice za uvoz robe u grad sa svojih posjeda na Krasu i iz Dubašnice na otoku Krku. Sve to govori koliko je velika bila vrijednost De Durovog dara augustincima.

Augustinci su u Rijeci djelovali gotovo punih pet stoljeća, od osnutka samostana 1315 . do ukinuća reda 1788. godine. Koliko je toga stradalo u prenamjenama koje su uslijedile: od gimnazije preko zatvora do Municipija.

– Tijekom izgradnje zgrade Municipija središnji dio samostana u potpunosti je uklonjen, ali još uvijek imamo jedan od najbolje očuvanih augustinskih sklopova unutar kojega razlikujemo dvije dominantne faze arhitektonskog razvoja: gotičku i baroknu. Gotičkoj fazi, osim kapela sv. Trojstva i Bezgrešnog začeća pripadaju sjeverni i istočni zid klaustra, svetište crkve sv. Jeronima te stara sakristija. Drugoj, dominantnoj fazi pripada barokni oratorij kojemu je pripojena kapela Bezgrešnog začeća, proširenje i produženje crkve sv. Jeronima, povišenje njezina svetišta te izgradnja dvorišnog zida klaustra. Iz faze velike obnove u vrijeme priora Ivana Primožića 1543. godine sačuvan je samo zvonik. No nije nastradala samo arhitektura, već i većina pokretnog inventara samostana koja je otuđena u Budimpeštu, zajedno s dijelom fonda samostanske knjižnice.

U Državnom arhivu u Rijeci sačuvan je popis ovih knjiga, koji je dosad objavilo dvoje autora, ali nije se nastavilo istraživati sudbinu knjižnice ni inventara samostana. Jedan nasumičan pregled utvrdio je da se u stranim knjižnicama nalaze i knjige koje nisu bile na popisu, poput primjerka Senjskog glagoljskog misala iz 1494. godine u biblioteci Mađarskog nacionalnog muzeja u Budimpešti, na čijim je koricama zapisano da je knjiga bila u posjedu augustinskog samostana u Rijeci. Senjski misal je četvrta po redu hrvatska inkunabula, a sačuvana su samo tri primjerka, od kojih je ovaj u Budimpešti najcjelovitiji, sa sačuvanim kolofonom. Treba li istaknuti kakvu on vrijednost ima i na kakav bi ponos Rijeci bilo da se i danas u njoj nalazi.

Sačuvane dijelove augustinskog samostana Grad planira preurediti u prostor javne kulturne namjene. Mislite li da nas prilikom obnove mogu iznenaditi i novi nalazi?

– Imamo sreću da i Hrvatska dominikanska provincija ima namjeru prostor starog dijela samostana staviti u funkciju i otvoriti javnosti. A novi su nalazi izvjesni. Prilikom uklanjanja gotičkog svoda svetišta 1744. godine, radi izgradnje monumentalnog oltara, koji bogati Riječanin Josip Minoli naručuje od kipara Antonija Michelazzija, negdje je morala biti ugrađena sva ta skulpturalna dekoracija. Svaki od fragmenta koje možda pronađemo omogućit će nam da zaokružimo povijesnoumjetničku interpretaciju ovog kulturnog dobra. Dapače čini se da su neki od elemenata gotičke ili renesansne crkve preživjeli, poput kamene prozorske ruže na pročelju i južnog portala tipičnog renesansnog oblikovanja.

http://www.novilist.hr/Kultura/Zeljko-B ... fresh=true
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#23  PostPostao/la Adamić » 1.10.2018, 20:42

Vrlo mi je teško u glavi smjestit današnji izgled i onaj prije.

Augustinski samostan  i crkva Svetog Jeronim.jpg
Idealizirani prikaz 1690
Augustinski samostan i crkva Svetog Jeronim.jpg (207.21 KiB) Pogledano 3009 puta

Uslijed potresa 1750. godine crkva je znatno stradala nakon čega je 1768. barokizirana i produžena dobivši uglavnom današnji izgled.

Rijeka zidine crkva 1690.jpg
Rijeka zidine crkva 1690.jpg (305.91 KiB) Pogledano 3009 puta
Slika

Avatar korisnika
Ana
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 227
Pridružen: 5.10.2015, 20:46

Re: Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#24  PostPostao/la Ana » 1.10.2018, 20:50

Kad se ide? Je li se može priključiti?

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#25  PostPostao/la Adamić » 1.10.2018, 21:12

Naravno. PP pogledajte.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#26  PostPostao/la Adamić » 2.10.2018, 23:29

Bilo je preodlično danas . Ja sam uživao .Bilo je ukupno 5 morčića tj. toliko naušnica su imali moja malenkost, Vežica i Ana. :lol: :zastava:

Hvala pateru Zvonku Džankiću na strpljenju i voditelju Bistroviću u u ime konzervatorskog odjela grada Rijeke. Nismo mu se uspjeli zahvaliti jer smo bauljali samostanom nakon prezentacije i penjali se na vrh zvonika svi.

Dominikanski samostan (bivši augistinski samostan) u Rijeci zaštićeno je kulturno dobro, 1961. godine.

Evo kratki prikaz prije reportaže !

Augustinski samostan spomenik 1639.JPG
Augustinski samostan spomenik 1639.JPG (256.98 KiB) Pogledano 2954 puta

Mnogo naše povijesti utkano je sam samostan.
1876 star knjiga samsotan.JPG
1876 star knjiga samsotan.JPG (106.7 KiB) Pogledano 2954 puta

Držanje stare knjige stare više od 1 st. u rukama je neopisiv doživljaj.
Naišlo smo na mnogo stare arhive. Ogromna karta Preluke na njemačkom jezuiku prije I.ww. Nismo imali vremena za istraživanje ali ima svega.
Augustinski samostan natpis Fiume najstariji.JPG
Augustinski samostan natpis Fiume najstariji.JPG (88.04 KiB) Pogledano 2954 puta

Dio koji smo najviše čekali. Najstariji spomen našeg grada. Ispod debelog sloja žbuke.
lusterAugustinski samostan rijeka .JPG
lusterAugustinski samostan rijeka .JPG (111.21 KiB) Pogledano 2954 puta

Luster iz 19 st. prema mišljenju Ane.
zvonik Augustinski samostan.JPG
zvonik Augustinski samostan.JPG (235.89 KiB) Pogledano 2954 puta

Pogled sa zvonika
sampanjac rijekaAugustinski samostan  .jpg
sampanjac rijekaAugustinski samostan .jpg (124.82 KiB) Pogledano 2954 puta

Posjet smo završili izvrsnim šampanjcem. : sampanjac
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Trg riječke rezolucije- samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#27  PostPostao/la Adamić » 20.6.2020, 23:20

 ! Adamić napisao:
Tema preimonovana u Trg Riječke rezolucije i prati cijeli sklop građevina - među njima Augustinski samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408).


20.6.2020. Trg riječke rezolucije dobio je novog stanovnika, riječku trobojnicu a uskoro bi se trebao i obnoviti stoga mu dajemo zasebnu temu !!! :zastava:

Slika
Slika
Slika
Veće slike na: Riječka povijesna zastava
S našeg fB -a . A sad malo ponovimo gradivo.

Riječka trobojnica izvješena stalno na Trgu riječke rezolucije !

A uskoro se namjerava Trg Riječke rezolucije reprezentativno urediti. Zasad su izbačeni automobili i trg je pretvoren u pješačku zonu.

Pješačke zone često su najljepši dijelovi gradova, povećavaju kvalitetu života stanovnika i poboljšavaju izgled gradova. Ti prostori oaze su za stanovnike i goste. Pored toga, puno više dolaze do izražaja kulturna dobra grada a na ovom mjestu ga ima i više nego dovoljno. Pa nabrojimo. Kad bi trg mogao pričati rekao bi nam svašta.

Naime, na Trgu se nalazi stendarac, vrijedan spomenik riječke povijesti zatim crkva sv. Jeronima i Dominikanski samostan (najstariji natpis FIUME), čuvari bogate riječke sakralne povijesti. Trg funkcionira kao urbanističko povijesna cjelina i zaista je šteta to maksimalno ne valorizirati.

Na ovom mjestu tada Piazza Municipio jedan od najuspješnijih gradonačelnika u povijesti Rijeke, Giovanni Ciotta dao je urediti riječku gradsku vijećnicu iznutra i izvana prepustivši taj posao tada najboljim riječkim arhitektima (danas je nažalost reprezentativna unutrašnjost u kojoj su gradski vijećnici donosili važne odluke devastirana a veliki riječki grb na fasadi maknut).
Ciotta je odmah nakon instalacije kao novi gradončelnik umjesto mađarske zastave izvjesio riječku trobojnicu, službenu zastavu grada Rijeke. Zastava je bila sve do državnog udara 1922. i svrgavanja predsjednika Slobodne Države Riccarda Zanelle. Rijeka ulazi u fašizam i riječku trobojnicu zamjenjuje talijanska.

Na ovom trgu postoji i spomen ploča Corpusu Separatum.(23.04.1779.). Što ona znači za nas ?
Ona obilježava autonomiju grada. Naime 23.04. 1779. Rijeka dobiva autonomiju od Marije Terezije (Corpus separatum ). Ujedno je spomenik na kompliciranu riječku povijest.

CORPUS SEPARATUM

je potakla kasnija zbivanja i tijek povijesti. Fiume (Rijeka) na koje su se Riječani pozivali. Marija Terezija odredila je da se grad Rijeka sa svojim kotarom ima smatrati kao zasebno tijelo pridruženo kraljevskoj ugarskoj kruni, ali tako da se ne miješa s ostalim bakarskim ili kojim drugim područjme koje pripada Kraljevini Hrvatskoj. Rijeka kao najveća glavna luka Mađara uživa poseban status (Corpus separatum ). Izdvojena kao zasebno tijelo. Riječka autonomija Corpus separatum smatra se da najdužim trajanjem na svijetu kroz povijest. Od tada pa do 1924. godine Rijeka postoji kao samostalni entitet s više ili manje elemenata državnosti ili pokušaja da se autonomija poništi, tako Rijeka kratkotrajno gubi autonomiju 1848. nakon okupacije bana Jelačića ali ju ponovno stiče 1868. (Riječka krpica) kada ulazi u Ugarsku krunu kao izdvojeno tijelo ili 'Corpus separatum'.

Nažalost za razliku od Bakra koji je svoju povelju reprezentativno istaknuo javnosti Rijeka još to nije učinila.
Dugo se ova povelja smatrala izgubljena. Original se po našim saznanjima čuva "negdje"u Državnom arhivu Rijeka, daleko od očiju javnosti. Dok se u svijetu naveliko digitalizira kulturna baština, mi smo skoro na nuli u tom pogledu. Većina se građe nalazi u nekakvim podrumima i skladištima, jedva da se i zna za nju. A oni koji su je vidjeli kažu naša je ljepša, a Bakru je došla kao utješna nagrada.

Osvrnite se i pogledajte oko sebe sljedeći put kad se budete našli na ovom mjestu,čije bi konačno uređenje trebalo pridonijeti podizanju urbane i estetske te povijesne dimenzije ovoga dijela gradskog središta.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23077
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Trg riječke rezolucije- samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#28  PostPostao/la Adamić » 20.6.2020, 23:30

Novi detalji na trgu koji su napravljeni u sklopu EPK-a !! :gore :zastava:
Trg Riječke rezolucije ploča EPK.JPG
Trg Riječke rezolucije ploča EPK.JPG (180.3 KiB) Pogledano 1756 puta


Te na kraju zašto uopće ovaj trg nosi ime trg Riječke rezolucije ? :kava:

Riječka rezolucija ploča 3.10.1905. Hrvati i Srbi Rijeka  (1).JPG
Riječka rezolucija ploča 3.10.1905. Hrvati i Srbi Rijeka (1).JPG (134.97 KiB) Pogledano 1756 puta

Riječka rezolucija ploča 3.10.1905. Hrvati i Srbi Rijeka  (2).JPG
Riječka rezolucija ploča 3.10.1905. Hrvati i Srbi Rijeka (2).JPG (114.75 KiB) Pogledano 1756 puta

Hrvati i Srbi zajedno za novu državu protiv tuđinca.

Na dan 3.10.1905. zastupnici Hrvatskog naroda objavili su u ovoj zgradi povijesnu odluku- riječku rezoluciju i upravili politiku Hrvatske slozi i bratstvu Hrvata i Srba u borbi protiv tuđinca za nacionalnu slobodu i jednistvo jugoslavenskih naroda.
Rijeka 3.10.1955.
Slika

Avatar korisnika
Ana
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 227
Pridružen: 5.10.2015, 20:46

Re: Trg riječke rezolucije- samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#29  PostPostao/la Ana » 21.6.2020, 10:19

1779. marija Terezija je potvrdila autonomiju (corpus separatum), nakon što je 1776 priuključila Rijeku Hrvatskoj. Fiumani su onda dali žalbu s 30 točaka u kojoj dokazuju da Rijeka nikad nije bila dio Hrvatske, i to je uvaženo , i rezultiralo već spomenutim Dekretom iz 1779, kojeg hrvatski povjesničari uglavnom ignoriraju. Kao dokaz hrvatske državnosti devedesetih godina prošlog stoljeća, prema povjesničaru Ivaniševiću iz Beča, služio je statut dan Zagrebu 1527, potpisana pragmatična sankcija i Hrvatsko ugarska nagodba. Sva tri dokumenta ima i Rijeka, ali izvan Hrvatske, i što sad?

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4469
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Trg riječke rezolucije- samostan (1315) i crkva Svetog Jeronima (1408)

Post broj:#30  PostPostao/la Vežičanka » 21.6.2020, 11:02

To što Rijeka "nikad nije bila dio Hrvatske" do određenog datuma u povijesti, ne znači da je to bilo i pravedno. Uostalom za sve postoji prvi put, ništa nije počelo od Velikog praska, to jest samo je svemir počeo.

Prethodni

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Vjerski objekti

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju