Strana 2 od 2

Re: Pomorska škola u Bakru

PostPostano: 13.3.2017, 09:35
Postao/la Vežičanka
U ovom zadnjem nastavku kap. Gerechtshammer govori o školskom brodu "Vila Velebita" od 1918. do 1926. (kad je pisan ovaj tekst). Saznajemo o rasporedu boravka đaka na brodu dok brod plovi i dok je na putovanju u nekoj od luka:

Nakon ujedinjenja našeg troimenog naroda naša je država došla u posjed triju nautičkih škola i to u Bakru, Dubrovniku i Kotoru, te je bilo od prijeke nužde, da se stvori jedinstvena naučna osnova za sve ove škole.
Ovom reorganizacijom, naše nautike primile su naslov Kr. Pomorske akademije, i u njih se primaju uz prijamni ispit učenici koji su navršili 4 godine koje srednje škole.
Sa ovakvom reorganizacijom škola trebalo je proširiti i putovanja i rad na školskoj lađi. To je ostvareno i doznačen je kredit za takova putovanja.

I uistinu već god. 1922. poduzela je „Vila Velebita“ tri ovakova putovanja i to prvo sa pitomcima kr. pomorske akademije u Bakru, tičući luke: Mesinu, Napulj, Genovu, Marselj, Barcelonu, Alžir i Maltu; drugo sa pitomcima kr. pomorske akademije u Dubrovniku, tičući: Mesinu, Napulj, Genovu, Marselj, Maltu i Krf; treće putovanje sa pitomcima kr.pomorske akademije u Kotoru tičući: Mesinu, Napulj, Genovu, Marselj i Krf.

Godine 1924. poduzeta su tri putovanja po istočnom dijelu Sredozemnog mora i to prvo s pitomcima kotorske akademije tičući luke: Krf, Patras, Pirej, Carigrad, Drač, Ulcinj i Bar; drugo putovanje s pitomcima bakarske akademije, tičući luke Krf, Korint, Gavrio na otoku Andros, Smirnu i Carigrad; treće putovanje sa pitomcima dubrovačke akademije obavilo se je po Jadranskom moru, tičući naše glavnije luke, Veneciju i Trst. Na ovom trećem putovanju ostala je školska lađa u Jadranskom moru s razloga, što je po Orijentu vladala kuga.

Godine 1925. putovala je školska lađa sa pitomcima bakarske akademije do Patrasa, u svrhu da se pregleda Atena.
Drugo putovanje putovalo se sa pitomcima dubrovačke akademije do Carigrada a treće sa pitomcima kotorske akademije po Jadranskom moru.
Ne mogu propustiti da ne spomenem da je svaka od ovih škola putujući na otok Krf pohodila ujedno otočić Vido nazvan Ostrvo smrti da se pokloni sjenama palih junaka za slobodu.

U savezu s reorganizacijom pomorskih akademija preinačena je ne samo osnova istih, već i rad učenika na školskoj lađi. Trajanje škole prema novom programu, imalo bi biti 8 mjeseci, 2 mjeseca putovanja po moru, a 2 mjeseca praznici.
Za vrijeme ukrcanja, đaci obavljaju izmjenično straže na zapovjedništvu, na kormilu, na pramcu i stroju, manevriraju brodom i jedrima, vježbaju se u mornarskom radu, međunarodnoj signalizaciji i alarmima. Barataju svim mogućim nautičkim instrumentima, računaju položaj broda iz vlastitih opažanja visina nebeskih tjelesa, određuju točku broda geodetskim problemima, određuju devijacije i kompenziraju kompase broda. Ovo sve zasijeca u praktičnu naobrazbu.

naslovna strana slovenskog časopisa 1937., "Vila Velebita" u Bakru

Vila Velebita 1937.JPG
Vila Velebita 1937.JPG (191.51 KiB) Pogledano 446 puta

Izvan praktičnih predmeta đaci za vrijeme straže ponavljaju izbjegavanje sukoba u svim slučajevima kada školski brod susreće drugi brod, koji mora da izbjegava. Nadalje oni su upotrijebljeni za pranje palube i đačkih prostorija, za čišćenje kovina, pranje i čišćenje vlastitih odijela, a slijedeća tabla pokazuje raspored rada od zore do noći:

A) kad brod plovi

-U 5 sati pere se ona straža koja je u službi.

-U 5 i po sati ustaju učenici slobodne straže. Svaki učenik savija svoju brandu*, deku i pojas za spasavanje i sprema je na određeno mjesto. Zatim se u praonici opere i podpunoma uredi. U isto doba spuštaju dežurni učenici stolove za doručak.
*branda - mornarski krevet u brodu od ovješenog platna, visaljka

-U 6 sati na znak zvona imaju se svi učenici obiju straža skupiti na palubi, gdje će obaviti jutarnju molitvu i saslušati eventualna naređenja. Molitvi prisustvuje zapovjednik broda i dežurni profesor. Odmah iza obavljene molitve doručkuju obje straže, i to ona straža koja je u službi na palubi, a slobodna straža u đačkom prostoru. Zatim svi učenici obavljaju vježbe na jarbolima.

-od 7-8 sati oni učenici koji taj sat nisu u službi, peru palubu i čiste kovine, a dežurni i njihovi pomoćnici peru i čiste đački prostor i praonicu.

- Od 8-9 sati odmor.

-Od 9-11 sati škola.

- Od 11-12 sati odmor, a dežurni spremaju potrebno za objed. Komisiono pregledavanje hrane.

-U 12 sati objeduju, po mogućnosti obje straže, i to ona u službi na palubi a slobodna u đačkom prostoru. Iza objeda svaki učenik pere svoj pribor za jelo i sprema ga u ormar.

-U 12 i pol sati učenici izmjenjuju straže

-Od 12 i pol – 16 sati odmor. Učenici slobodne straže moraju spavati.

-Od 16-17 sati škola

-Od 17-17 i pol sati alarmi i razne vježbe jedrima, kao preleti, praćanje, skidanje i prišivanje jedara, snimanje križeva i nastavaka itd.

-U 18 sati večera za sve učenike istodobno osim onih na kormilu, pramcu i u stroju. Zatim odmor do 20 sati.

-U 20 sati nastup za večernju molitvu i za saslušanje rasporeda straža za slijedeći dan kao i eventualnih naređenja. Poslije toga idu učenici slobodne straže na počinak. Učenici spavaju redovito u brandama u đačkom prostoru, a na palubi samo onda kada im se to iznimno dozvoli. Đački je prostor uvijek zatvoren osim za vrijeme doručka, objeda, večere i počinka.
Za red i čistoću u đačkom prostoru odgovorni su dežurni učenici.
Svake subote do 9 sati dozvoljeno je učenicima pranje rublja.

B) Kada je brod u luci

Raspored rada je isti kao kad brod plovi, s tom razlikom da umjesto škole manevriranja i alarma đaci razgledavaju luku, uređaje i znamenitosti dotičnoga mjesta.

Za vrijeme putovanja učenici dobivaju besplatno opskrbu, radno i paradno odijelo, braide i deke te potrebiti stolni pribor.

Mislim da ne trebam govoriti o kulturnoj i društvenoj koristi što ju učenici prikupe na ovim putovanjima, kada u njihovoj mladelačkoj dobi imaju prilike posjetiti najveće trgovačke emporije Sredozemnog mora, pregledati znamenitosti velebnih gradova i upoznati kulturu i običaje velikih naroda. Strana štampa pozdravila je s najvećim oduševljenjem boravak školske lađe u svojim lukama, te je jednodušno izjavila potrebu školskog broda za njihove pomorske akademije.
Kada je onomade sjeverno-američko ratno brodovlje podjetilo naše luke, admiral flote P. Andrews, pregledavajući naše pomorske akademije i način praktične obuke na školskoj lađi, izjavio je da bi naša nautika imala biti uzor svih nautika svijeta.
A sama „Vila Velebita“ lijepa i ponosna jahta, ponosno vije svoj narodni stijeg i pokazuje stranim narodima da je naš troimeni narod svjestan svog imena i opstanka i da je potpuno razumio, koju ulogu ima na svjetskome moru.

-KRAJ-

Re: Pomorska škola u Bakru

PostPostano: 15.3.2017, 09:19
Postao/la Vežičanka
Vratit ćemo se malo na prvi školski brod, jahtu nazvanu Margita.

U ljeto 1895. god. obišla je Margita jadransku obalu od Kraljevice do Budve i natrag. To putovanje opisao je dr. Ivan Hoić u Glasniku hrvatskog naravoslovnog društva 1896. U uvodnom dijelu Ivan Hoić predstavlja lađu Margitu:


Prvo naučno putovanje sa ,,Margitom", jahtom nautičke škole u Bakru.
Napisao Dr. Ivan Hoić. (1895. godine)

Ponajprije da ti cijenjeni čitatelju opišem našu kuću, naš lijepi brod.
Živjeti je počeo u zemlji Albiona u Birkenheadu, današnjem predgrađu Liverpola. Birkenhead slovi već dugo veličajnom svojom brodogradnjom.
Brod je dao graditi od teakovine, najizvrsnije građe, za svoju zabavu neki engleski lord*. Brod nazvan „Chonita" stajao je vlasnika oko 7.000 funti. Iza rane smrti vlasnikove prodala je njegova udovica Chonitu za 38.000 for. u zlatu Robertu Bourbonu, vojvodi parmanskomu. Vojvoda je na to brod obnovio i po svojoj volji preuredio, potrošivši na nj do 15.000 for.
Chonita nazvana od vojvode „Farnese" imala je od onda svoje ležište u luci bakarskoj.

Slika
Brod nosi 54 tone; dug je 33 m. (98 engl. st.) širok 6 m. (16,8 engl. st.) a dubok 3 m. (9 engl. st.). Stroj je „Comport" a radi za 20 konjskih sila. Za uru prevali 8,5 engl. milja a na jedra 10,5 engl. milja.
Iz broda su izrasla visoko dva vita jarbola, a sve je tako zgodno udešeno, da se za vjetra može na 4 jedra ploviti. Među jarbolima je uski dimnjak, a pred njime kapetanovo prijestolje, odakle on brodom upravlja. Zatim slijedi elegantna sobica za kapetana, a stubama silaziš u donje prostorije, gdje je maleni salon sa tri sobice, zatim malena kuhinja.
U svem je dakako prostor odmjeren, no kakih 10 osoba može i mjesece gospodski prebivati u ovim prostorijama.
U svem stane na lađu oko 120 ljudi.
U svakom pogledu elegantna jahta Farnese bila je svojinom parmanskoga vojvode od god. 1881. do god. 1894., kad je prešla u vlastništvo kr. zemaljske vlade u Zagrebu.
Svijetloga bana vodila je pri tom kupu želja, da pribavi nautičkoj školi u Bakru izvrsno sredstvo, da se tamošnji đaci praktički što intenzivnije vježbaju i upučuju za službu na moru. Dne 22. travnja godine 1894. okrštena je jahta svijetlim imenom preuzv. banice Margite grofice Khuen-Hédervary.

Kako je jahta Margita nabavljena u prvom redu za naučne svrhe bakarske nautičke škole, poslužila je lijepo već dosada nekoliko puta svojoj namjeni.
Jahtom Margitom upravlja po vis. vladi imenovani komandant lađe Bonaventura Urpani. Vrli taj pomorac proživio je više decenija na moru po raznim brodovima, a na ovoj jahti je još za parmanskoga vojvode upravljao kao ,,drugi". On je vješt zapovjednik i valjan mornar. Njegova je plemenština mnogo doprinijela k tomu, da smo tako lijepo obavih taj put. Pa kako i ne! Kapetan je duša svega života na brodu, — on je na brodu sve, apsolutni gospodar.
On dava svoje zapovjedi „noštromu", koji ih zatim daje ostaloj momčadi. — Naš vrijedni kapetan ostao nam je svima u trajnoj uspomeni, a siguran sam, da će se i on rado sjećati onih dana, što smo ih zajedno sproveli.
Od družine bijaše na jahti (sa noštromom) šest mornara, mašinista, dva fogista**, dva kuhača i jedan izučeni nautičar, koji je bio dodijeljen lađi kao kamerier.
U svem nas je bilo na jahti 20 ljudi.

* Chonita je izgrađena u engleskom brodogradilištu Birkenhead 1880. za industrijalca Henrya Pigeona.
Konstruirao ju je britanski inžinjer brodogradnje John Byrne St Clare koji se specijalizirao u konstrukciji luksuznih jahta za vrijeme kasnog viktorijanskog i ranog edvardijanskog doba.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
**fogist - ložač na parnom brodu

Re: Pomorska škola u Bakru

PostPostano: 31.3.2017, 09:26
Postao/la Vežičanka
Još nekoliko slika Vile Velebita:

Vila Velebita u Bakru 1932.jpg
Vila Velebita u Bakru 1932.jpg (128.11 KiB) Pogledano 394 puta

Vila Velebita u Bakru.jpg
Vila Velebita u Bakru.jpg (103.4 KiB) Pogledano 394 puta

1927 Vila Velebita-.JPG
1927 Vila Velebita-.JPG (172.28 KiB) Pogledano 394 puta

Vila Velebita 1930ih pred Bakrom.JPG
Vila Velebita 1930ih pred Bakrom.JPG (71.88 KiB) Pogledano 394 puta

Re: Pomorska škola u Bakru

PostPostano: 7.5.2017, 11:39
Postao/la Vežičanka
Frnez se je nasukal!

(Iz knjige "Uspomene iz Bakra", autor Zvonimir Klepac 1963., izdala Matica Hrvatska , ogranak Rijeka 1996.)

Školsku lađu Margita nazivali su Bakrani uvijek imenom Frnez, jer se je prije prodaje nazivala "Farnese" i pripadala je nadvojvodi Robertu duca di Parma, ocu carice Zite.

Jedno poslijepodne lađa "Margita" se na dolasku u Bakar, s maturantima na brodu, nasukala. Ljudi su trčali i vikali "Frnez se je nasukal!"
Drveni parobrod "Senj" Ungaro Croate, nakon pola sata uspio je osloboditi jahtu. Zapovjednik na Margiti tada je bio stari kapetan Urpani.

Na "Margiti" je upravitelj stroja bio Josip Sinčić.
43 godine služio je kao upravitelj stroja na lađama "Margita" i "Vila Velebita". Bio je inteligentan i marljiv čovjek koji je čitav svoj život proučavao strojeve. Konstrurirao je malen željezni čamac s parnim strojem.
1910. mnogi Bakrani prisustvovali su pokusima vožnje tog malog čamca u Bakru koja je prošla s velikim uspjehom.

Re: Pomorska škola u Bakru

PostPostano: 21.5.2017, 13:57
Postao/la Vežičanka
Vila Velebita 1920. u Trstu:

Vila Velebita 1920. u Trstu.jpg
Vila Velebita 1920. u Trstu.jpg (321.48 KiB) Pogledano 332 puta

Re: Pomorska škola u Bakru

PostPostano: 1.7.2017, 16:16
Postao/la Vežičanka
Zapovjednici i časnici na školskim lađama Margita i Vila Velebita

iz posta br. 14, tekst kap.Gerechtshammera; zapovjednici "Margite":
Prvi zapovjednik bio je kap. Bonaventura Urpani i to od početka do 21.travnja 1900., zatim ondašnji ravnatelj Vjekoslav Baborski do 25.lipnja 1900., pa kapetan Desider Kasumović do 23. Travnja 1908., te napokon kapetan Nikola Turina do njezine prodaje.

URPANI BONAVENTURA iz Bakra (14.VII 1828.- 4. VIII 1900.)
Počeo rano ploviti na bakarskim jedrenjacima. Ispit za kapetana položio 1853. godine, a od tada preko četrdeset godina na zapovjedništvu raznih jedrenjaka - "Pace", "Giorgetto", "Bartol", "Maria S.", "Luka", "Grad Zagreb", "Trojednica".
Prvi zapovjednik školskog broda bakarske nautike "Margita" do smrti. Bio je vrlo cijenjen u krugu bakarskih pomoraca.

BABORSKY VJEKOSLAV, direktor bakarske nautike (Rijeka, 28. I 1865. - Donja Zelina 4.VII 1921.)
Bio je oficir ratne mornarice. Razmjerno mlad, kao kapetan korvete, prelazi u nautičko-pedagošku službu. Od 1896. do 1909. direktor bakarske nautike, a zatim referent za nautičku nastavu odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade u Zagrebu. Mnogo se zauzimao za unaprjeđenje nautičke nastave, izgradnju nove školske zgrade i novog školskog broda.

KASUMOVIĆ DESIDER profesor bakarske nautike (24. VII 1870. Karlovac - 18. V 1953. Bakar)
Bio je oficir ratne mornarice, u činu poručnika bojnog broda napušta ratnu mornaricu 1900. godine i prelazi u nautičko-pedagošku službu. Bio je profesor nautičke struke od 1900. do 1940. godine s prekidom od 1908. do iza rata.
Od 1901. do 1908. godine ujedno zapovjednik školskog broda "Margita".

TURINA NIKOLA iz Bakarca (7. IX 1881. - 25.I 1961. u Sušaku)
Bakarsku nautiku završio 1901. godine. Ispit za časnika položio 1903., a za kapetana 1906.godine. Kao poručnik ukrcan na lošinjski bark "Francesco Giusepe I." s kojim je oplovio Cape Horn.
Neko vrijeme plovi na francuskom jedrenjaku "Duc d Aumale". Godine 1907. stupa u službu društva "Adria".

Od 1908. do 1910. godine zapovjednik školskih brodova "Margita" i "Vila Velebita", a zatim opet časnik na brodovima društva "Adria".
Kapetan Nikola Turina napustio je 1908. "Adriu" da postane zapovjednikom školskog broda "Margita", odnosno malo kasnije "Vile Velebita". No, kako se nije slagao s direktorom bakarske nautike Baborskim, bivšim oficirom ratne mornarice, vratio se 1910. godine na "Adriu".
Godine 1914. stupio u lučku službu, nakon oslobođenja prvi upravitelj Lučke kapetanije u Splitu, do 1946. godine.
Kao zapovjednik školskog broda ujedno pravi učitelj za nautičke predmete na bakarskoj nautici.

iz posta br. 15, tekst kap.Gerechtshammera; zapovjednici "Vile Velebita":
Prvi zapovjednik bio je kap. Nikola Turina i to do 14. rujna 1909., zatim kap. Eugen Kavić do 1.svibnja 1912., i napokon današnji zapovjednik Nikola Gerechtshammer.

EUGEN KAVIĆ (iz monografije "Školski brodovi Pomorske škole Bakar" 2009.)
(Zagreb 20.svibanj 1875. - Pula 1916.)
U Rijeci je pohađao Carsku i kraljevsku pomorsku akademiju. "Pravi učitelj" postaje 1907.god.
1910. dodijeljen je Eugenu Kaviću naslov profesora, zamjenski je ravnatelj, postavljen je za zapovjednika kraljevske školske lađe (do 1912. godine) i k tome predaje nautiku, gradnju i opremu broda, veslanje, mornarski rad, te pomorsko praktične predmete.
Od 1912. do 1914. upravitelj je Škole (više ne mijenja Baborskog), čuvar je učiteljske knjižnice, predaje brodogradnju i njemački jezik, zatim talijanski jezik, brodsko strojarstvo i ponovno prostoruko risanje. Početkom I. svjetskog rata je mobiliziran a 1916. god. umire u Puli.

GERECHTSHAMMER NIKOLA iz Bakra (9.IX 1870. - 16.I 1939.) Bakarsku nautiku završio je 1888. godine, zatim plovi na barku "Dušan" i "Trojednica".
Ispit za časnika položio je 1891. godine, a za kapetana 1895.godine. Kao škrivan plovi na barku "Armonia", a nakon položenog ispita za kapetana na barku "Grad Karlovac". Prilikom polaganja ispita za kapetana riječki mu je Governo Marittimo odao priznanje za savjesno vođenje časničkog dnevnika.
Od 1896. godine u službi je društva "Adria" kao časnik, a 1910. unaprijeđen je za zapovjednika. Od 1912. do 1937. godine zapovjednik je školskog broda "Vila Velebita", a osim toga predaje nautičke predmete. Bavio se također naučnim nautičkim problemima. Bio je blage ćudi, uglađena ponašanja. Dugogodišnji ispitivač stručnih predmeta na ispitima za časnike i kapetane.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Posada i časnici:

RANDIĆ KUZMA iz Bakra (24. VI 1864. - 11. X 1918.) Najprije radi dvije godine na Matrljanovom brodogradilištu u Bakru. Plovio je od 1880. godine na bakarskim jedrenjacima i parobrodima. Od 1894. kormilar je na školskom brodu "Margita". Godine 1903. postaje poslovođa za mornarstvo na školskom brodu "Margita", a kasnije, sve do smrti na "Vili Velebita".
Đaci su ga voljeli. Bez škola, no otvoren i pristupačan.

SINČIĆ JOSIP upravitelj stroja školskog broda (Kastav 19. III 1872. - 28. VI 1952. u Bakru).
Završio Delavsku školu u Kastvu, radi kao kovač u Stabilimento tecnico u Trstu. Položio ispit za pomorskog strojara 1892. Plovi na parobrodima "Adrije" i "Ungaro-Croate" kao strojar. Proveo je u službi na školskom brodu "Margita" i "Vila Velebita" od 1894. do 1938. godine, kada je penzioniran. Ujedno je od 1908. do 1915. godine predavao parostroj u višim razredima nautike.

Iz knjige "Poškropljeni z moren" Radojice Barbalića, osim o Eugenu Kaviću

Re: Pomorska škola u Bakru

PostPostano: 11.8.2017, 12:55
Postao/la Vežičanka
Vila Velebita u Boki Kotorskoj 1926.god.
1926  Vila Velebita u boki Kotorsko.jpg
1926 Vila Velebita u boki Kotorsko.jpg (134.88 KiB) Pogledano 219 puta

vježbe na Vili Velebita 1926. god.
1926  vježbe na Vili Velebita.jpg
1926 vježbe na Vili Velebita.jpg (182.38 KiB) Pogledano 219 puta

1922. na satu nautike i manevriranja brodom, rad na modelu - profesor Nikola Car
sa sata nautike i manevriranja brodom profesor Car rad na modelu  1922 .JPG
sa sata nautike i manevriranja brodom profesor Car rad na modelu 1922 .JPG (72.8 KiB) Pogledano 219 puta

Re: Pomorska škola u Bakru

PostPostano: 26.8.2017, 19:33
Postao/la Vežičanka
Vila Velebita 1922. god. u Dubrovniku:

Vila Velebita 1922 u Dubrovniku.JPG
Vila Velebita 1922 u Dubrovniku.JPG (63.45 KiB) Pogledano 167 puta

Vila Velebita 1922 u Dubrovniku-1.JPG
Vila Velebita 1922 u Dubrovniku-1.JPG (73.6 KiB) Pogledano 167 puta


iz Pomorskog godišnjaka za 1926.godinu (izašao početkom 1927.); Škv = škuna na vijak; č = čelik
Vila velebita Pom.god.1926 (1).JPG
Vila velebita Pom.god.1926 (1).JPG (35.93 KiB) Pogledano 158 puta

Vila velebita Pom.god.1926 (2).JPG
Vila velebita Pom.god.1926 (2).JPG (38.35 KiB) Pogledano 158 puta

Re: Pomorska škola u Bakru

PostPostano: 29.8.2017, 12:05
Postao/la Vežičanka
Slika iz časopisa Priroda 1914. prikazuje prizor s naučnog putovanja Vile Velebita u kolovozu 1913. godine. Profesor Car (slika u postu br. 22), na donjoj slici je šesti s desna.

Na Vili Velebita kolovoz 1913-.jpg
Na Vili Velebita kolovoz 1913-.jpg (132.52 KiB) Pogledano 141 puta

Re: Pomorska škola u Bakru

PostPostano: 4.9.2017, 18:24
Postao/la Vežičanka
Ova obavijest je iz Službenog glasnika odjela za bogoštovlje i nastavu Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade za godinu 1896.

Baborsky vjekoslav imenovan.JPG
Baborsky vjekoslav imenovan.JPG (24.91 KiB) Pogledano 118 puta

Re: Pomorska škola u Bakru

PostPostano: 12.11.2017, 10:56
Postao/la Vežičanka
Fotografija iz naše teme Fotografije i slike osoba, lica prošlosti

Fotografija je sa stranice MUO (Muzej za umjetnost i obrt Zagreb), slikano 1895.
Na slici su mladi Eugen Kavić (lijevo) i prijatelj. Eugen Kavić (1875.-1916.) je bio ravnatelj Pomorske škole Bakar i zapovjednik školske lađe Vila Velebita. (više o njemu u postu br.21)
Slika

Iz knjige "Školski brodovi pomorske škole Bakar" - posada školskog broda "Vila velebita dva":
posada broda Vila Velebita dva.JPG
posada broda Vila Velebita dva.JPG (89.96 KiB) Pogledano 36 puta