Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Tune (tunolov) na Kvarneru

Morske životinje na području Kvarnera
Pravila foruma
Molimo što više komentirati svojim riječima i stavljati svoje fotografije ! Slike stavljati u privitke !
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21364
Teme: 858
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 17.5.2015, 20:41

Kako nam je dužunost da promoviramo lokalno nasljeđe i kako je povijest dio nas i naših identiteta otvaram zanimljivu temu o tunerama. Preluka se spominje da ih je imala prva. Krenimo i skupljajmo svu dostupnu građu.

Tunere na Kvarneru
Preluka ..Bakarac...Selce ...Kraljevica ...Krk..

Sačuvajmo što više našu baštinu i običaje !!!

Tunere su promatračnice s ljestvama, podizane zbog jedne od najznačajnijih aktivnosti kvarnerskih ribara, tunolova.

Stajaća tunolovka prvi se put spominje 1438. godine kada su riječkim i kastavskim ribarima dopuštali spuštanje mreža u zaljevu Preluku. Mi smo otplovili južnije - do Bakarskog zaljeva. Od nekadašnjih 67 tunera od Rijeke do Senja, u nemje ponosno stoje dvije - svjedočeći o tradicionalnome lovu na tunu - najveću ribu koštunjaču i najveću jestivu ribu.

Prošla su i vremena kada je Bakarski zaljev bio pun k'o šipak. Tuna: velikih i malih. Više od 20% ukupnoga ulova tune u na Jadranu ostvareno je u njemu. Južnije od Senja je do Lukova Otočkog - nekada mjesto s 950 duša a danas u njemu živi tek 11-ero mještana. Među njima je Branko Rogić, jedan od najzaslužnijih što su i lukovačke dvije tunere ostale sačuvane. On nam je pričao o sudbini svih tadašnjih ribara - puno ribe i puno posla, a oni i njihove obitelji jedva su preživaljavali.

Malo turističko mjesto Selce nedaleko od Crikvenice ponosi se stoljetnom tradicijom organiziranog turizma. Odnedavno je bogatije za povijesno ribarsku atrakaciju: tuneru. Prošlo je 96 godina od kad je u Selcu još postajala njezina originalna verzija.

Danas je sve drugačije. Ribari i njihove obitelji, srećom, nisu više gladni, a tune se uzgajaju i zaštićene su godišnjim kvotama ulova. Eh, kad bi tunere mogle pričati....

VIDEO prilog je na našem Fejsu. : o )
https://www.facebook.com/LokalpatriotiR ... =1&theater

preluka tunere kvarner rijeka.jpg
preluka tunere kvarner rijeka.jpg (87.5 KiB) Pogledano 512 puta

Preluka

Papalina
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 147
Teme: 6
Pridružen: 21.10.2014, 19:37
Lokacija: Otok Krk

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#2  PostPostao/la Papalina » 17.5.2015, 21:23

Tunolov u Bakru 1925

Tunolov.JPG
Tunolov.JPG (41.56 KiB) Pogledano 508 puta


Tunolov 1.JPG
Tunolov 1.JPG (90.7 KiB) Pogledano 508 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21364
Teme: 858
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#3  PostPostao/la Adamić » 17.5.2015, 21:44

Evo i uživo kako je to izgledalo u Bakarcu. : o ) Tune ko u priči. :gore

Bakarac - tunolov, 08.1974.
Gledaj na youtube.com


Višestoljetna tradicija i jedinstveni način izlova tune na sjevernom Jadranu obilježili su trajno život mještana Bakarca. Bakaračke tunere svjedoci su takvog načina tunolova još od doba Zrinskih i Frankopana pa sve do 1977. godine kada su ove tunere bile posljednji puta u funkciji. Danas su ostale tri tunere u Bakarcu kao dio kulturno-povijesne baštine ovog kraja. Ovaj vrijedan video dokument iz 1974.g. snimio je pok. Ivan Šverko iz Bakarca.


Treba spomenuti da je ubrzo izgrađena i koksara. Pa samo par natuknica.

1977. počinje izgradnja dimnjaka u Koksari Bakar. Izgradnja same koksare započela je sredinom '70-tih. Dimnjak je bio visok 250 metara, a u toranj je bilo ugrađeno 3300 m3 armiranog betona, 380 m3 šamotne opeke, 58,5 t čeličnih konstrukcija i više od 400 t armaturnog željeza. Veliku je visinu vjerojatno diktiralo nastojanje da ispušni plinovi što manje naškode okolišu. Dimnjak se gradio gotovo godinu dana, gradila ga je Vatrostalna iz Zenice, odnosno njezin beogradski pogon ili OOUR kako se to tada zvalo. Koksara je počela s radom 1978. i u 16 je godina rada prerađeno 16 milijuna tona ugljena, 440 tisuća tona koksnog katrana i 5 milijuna prostornih metara koksnog plina. Koksara, u kojoj je bilo zaposleno 570 radnika, prestala je s proizvodnjom 26. Rujna 1994. Danas svi ističu da je gradnja koksare na nasutom terenu uz morsku obalu bila zaista katastrofalna odluka, ali se isto tako obično ne propušta istaknuti da je njezinim zatvaranjem riječka luka izgubila 2 milijuna tona prometa. Dimnjak se počeo rušiti 12. Svibnja, a srušen je 10. Studenoga 2005.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3424
Teme: 78
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#4  PostPostao/la Vežičanka » 18.5.2015, 13:50

Kada je riječ o tunolovu moramo spomenuti odličnu knjigu "Bakaračke tunere"- autor Antun Ružić Barbić viewtopic.php?f=196&t=942&start=75

donji crtež je iz knjige "Austro-ugarska monarhija", (izdata u Beču 1902.godine), lov tuna u Primorju
iz teme Bakarac
Slika

stara slika jedne od bakaračkih tunera
Bakarac tunera.jpg
Bakarac tunera.jpg (105.16 KiB) Pogledano 502 puta

tune u Kraljevici
tune u Kraljevici.jpg
tune u Kraljevici.jpg (130.81 KiB) Pogledano 502 puta

stara razglednica tunere u uvali Carovo, Kraljevica
tunera u uvali Carovo.jpg
tunera u uvali Carovo.jpg (124.29 KiB) Pogledano 502 puta

Ova tunera još postoji (iz teme Kraljevica)
Slika

je li živa još ova tunera u Uvali Scott? Je li bio netko nedavno? Mislim da je ova razglednica iz 70ih godina prošlog stoljeća
tunera Uvala Scott.jpg
tunera Uvala Scott.jpg (144.28 KiB) Pogledano 502 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3424
Teme: 78
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#5  PostPostao/la Vežičanka » 7.9.2015, 22:27

Iz knjige „The Fisheries of the Adriatic", G.L,Faber 1883. https://archive.org/details/fisheriesofadria00fabe

Slika prikazuje položaj 15 tunera uz obalu, broj mreža i broj zaposlenih ribara kod svake tunere.
Najvažnije tunere su u Bakru, Bakarcu, Svetom Jakovu (danas Jadranovo op.Vežičanka), Vozu i Peškeri (na otoku Krku op.Vežičanka), od kojih svaka ima dvije ili tri mreže, ostalih deset tunera imaju samo po jednu mrežu.
Vrijednost svake mreže je 600 florina.
Svaki zakupnik koristi tunere po 5 godina za 25,000 florina, 5,000 florina na godinu i ima obavezu da opskrbljuje ribom razne komune po utvrđenoj cijeni od recimo 25 soldi po kili.
Sezona traje od sredine travnja do kraja rujna, a najbolja je u travnju i svibnju te u kolovozu i rujnu. Težina tuna varira od 3 do 300 kila po komadu, prosječne su od 6 do 8 kila. Nisu neoubičajene ni ribe od 150 do 200 kila, one iznad 200 kila su rijetke.
Ribe se odmah šalju u Rijeku, dok se višak ponude šalje željeznicom u Trst ili morskim putem u Veneciju za što je stalno uposleno 5 talijanskih brodova.
Unutrašnjost ne konzumira svježu tunu. Za unutrašnje tržište tune se konzerviraju u ulju a također i za izvoz.
Ulov tune bio bi učinkovitiji kada bi se za konzerviranje koristila sol. Riba koja se šalje u Trst i Veneciju, kada je ima viška, uglavnom stigne u stanju koje više nije za jelo, pa se mora uništiti. Na taj način se s viškom ne može računati na sigurnu dobit.
Prosječan godišnji ulov je 125 tona od čega se 40 tona izvozi.

tunere u Kvarneru 1883.JPG
tunere u Kvarneru 1883.JPG (72.4 KiB) Pogledano 477 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3424
Teme: 78
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#6  PostPostao/la Vežičanka » 7.9.2015, 22:44

Iz knjige „The Fisheries of the Adriatic" , G.L,Faber 1883

Tunere se nalaze svuda uzduž obale, ali najviše uz hrvatsku obalu, ali su u porastu i u Dalmaciji. Mreže su po pravilu rastegnute polukružno, jedan kraj je pričvršćen blizu obale, mreža je zatim rastegnuta prema moru, vanjski dio je paralelan s kopnom, na taj način tvori zatvoren prostor, s jednom stranom otvorenom za prolaz ribe.
Položaj je odabran prema obliku obale i morskog dna, važno je da je voda dublja, naročito na ulazu.
To odgovara prolazu tune koje imaju običaj da se približe obali u jatima, bilo da plivaju za škombrima ili kako se vjeruje da se češu o obalu kako bi se oslobodile nametnika.
Stoga je duboki zaljev ili tjesnac najpogodniji za pričvršćivanje mreže, naročito tamo gdje je ulaz u zaljev uzak i dubok. U tom slučaju mreža se jednostavno povuče preko ulaza u zaljev.
Naročito se pazi da se mreže postavljaju na putu gdje prolazi tuna na svom godišnjem migracijskom putu od Atlantika do Crnog mora i Azovskog mora, udaljenost od nekih 2800 milja i ponovno natrag.
Njezin put je uvijek isti, svake godine, hraneći stanovništvo Mediterana.
Ribari su neprekidno na oprezu da bi uočili jato riba. U tu svrhu stražar je stalno na mjestu za vrijeme sezone na vrhu ljestava nagnutih za oko 75°, na kojima je promatračnica i odakle se može promatrati ulazak jata riba.
Kada jato uđe u otvor mreže, ulaz se odmah zatvara povlačenjem mreže koja se za tu svrhu skupljena na vanjskom dijelu stajaće mreže, pomoću konopa čiji je kraj na kopnu.
Upozorenje se daje bacanjem kamenja blizu ulaza kroz koji je riba upravo prošla, i vikom.

tunera u Preluci
tonnara di Preluca 1883.JPG
tonnara di Preluca 1883.JPG (122.02 KiB) Pogledano 475 puta

tonnara di Preluca 1883-1.JPG
tonnara di Preluca 1883-1.JPG (147.36 KiB) Pogledano 475 puta


tunera u Preluci, slika iz teme Zgrada na Preluci
Slika

tunera Preluk
tunere-preluk.jpg
tunere-preluk.jpg (138.13 KiB) Pogledano 475 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3424
Teme: 78
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#7  PostPostao/la Vežičanka » 7.9.2015, 23:04

Iz knjige „The Fisheries of the Adriatic" , G.L,Faber 1883

Tunera u Bakarcu je konstruirana nešto složenije, tvoreći niz od tri mreže, slično kao u Preluci.
Jato tuna se približi obali i ulazi u manju mrežu blizu obale, ali zbog nepravilnog oblika obale, ponekad prođu kroz prvu ili drugu mrežu, u tom slučaju druga ili treća veća mreža je spremna da ih uhvati.
Kako morsko dno nije ravmo, jato ponekad pobjegne ispod mreže, u tom slučaju unutrašnja mreža služi da sprijeći njihov daljnji bijeg, ako ne pronađu neki drugi izlaz ispod te mreže.
Kao posljednja mjera, mreža je povučena preko ulaza u zaljev, gdje su pričvršćene tri mreže, pomoču čamaca, od točke A do B što se vidi na slici.
Vrijednost tunere razlikuje se u cijeni od 600 florina u Preluci do 2000 florina u Peškeri. Ona u Bakarcu stoji 1900 florina.
Broj zaposlenih ribara je od 8 u Preluci do 34 u Bakarcu.

tonnara di Buccarica 1883.JPG
tonnara di Buccarica 1883.JPG (134.93 KiB) Pogledano 474 puta


tunera u Bakarcu
tunera u Bakarcu (1).jpg
tunera u Bakarcu (1).jpg (74.64 KiB) Pogledano 474 puta

tunera u Bakarcu (2).jpg
tunera u Bakarcu (2).jpg (201.35 KiB) Pogledano 474 puta

Avatar korisnika
sposaric
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 212
Teme: 3
Pridružen: 30.10.2013, 10:54
Lokacija: Sv. Nikola, Rijeka

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#8  PostPostao/la sposaric » 8.9.2015, 11:56

Evo i mog priloga ovoj temi. Nemam fotografija, ali imam jednu lijepu pjesmu pok. Bakranina Nikole Luzera:

RIBAR VA TUNERE

Ribar je stari gledal va tuneru
Žepa je znel zdavljenu tabakeru
Napunil pipu – stavil ju v´ usta
Z rukami glavu potpuntal
I čekal...

Sunce je spod oblaka teplilo
Jadnoga starca skoro j´ smutilo
I se malo po malo se j´ nagnul
I zatanjal.
Vu snu je videl
Kako se j´ more od tun crnelo
Se j´ okolo njega vrvelo
More, kako da j´ oživelo
A to mu se je jadnomu samo prevelelo.

Sega je glasa zazijal: "Tira, tira!"
Tako j´ kad vrag čoveku ne da mira,
Sudbina je š njin našalit otela,
Pipa mu j´ z ust va more zletela.


(Iz zbirke ""Bakropis", Adamić - ICR, Rijeka-Bakar, 2000)

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3424
Teme: 78
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#9  PostPostao/la Vežičanka » 12.9.2015, 17:13

10 godina nakon izdanja knjige "The Fisheries of the Adriatic" 1883., Mijo Kišpatić piše o tunerama u svojoj knizi Ribe 1893. :

Kod nas u Jadranskom moru love tunu na dva načina. U hrvatskom Primorju čekaju tunu, dok zadje u razapete mreže, dok po Dalmaciji idu za ribom, da ju mrežom obkole i onda na obalu izvuku.

čišćenje tune kod Novog Vinodolskog.jpg
čišćenje tune kod Novog Vinodolskog.jpg (132.55 KiB) Pogledano 451 puta

Tko je Primorjem putovao, taj dobro zna, što je to tunera. Uz morsku obalu na zgodnu mjestu stisnula se uz gole pećine kukavna kuća, u kojoj ribari preko ljeta stanuju, dok traje tunolov. Tu uz kolibu i tik uz obalu digle se u vis ogromne ljestve. Dolnji kraj im je zatrpan kamenjem, pa kako su prama moru nagnute, to im gornji kraj stoji iznad vode. I tu na vrhu ljestava prikovana je njeka vrst koša, a u košu opazit ćete stražara, kako neprestance u more bulji.

1908 Bakar tunera.jpg
1908 Bakar tunera.jpg (154.17 KiB) Pogledano 451 puta

Dolje u moru poredao se cio niz koturova od pluta, a na njima visi mreža, koja siže do dna. Mreža ide uzporedo sa obalom i na jednom kraju se vraća k obali, dok je drugi kraj ostao odmaknut od obale, da bude otvoren put, kojim će riba u mrežu zaći.
Ako je sreće, pa riba udje u mrežu, obaviesti stražar ostalu momčad i za čas evo potegoše i drugi kraj mreže k obali i riba je zatvorena. I mreža se sad priteže kraju, a prestrašena riba u njoj kao bez glave leti i skače. Voda se smuti i pjeni, a kad je mreža do kraja izvučena, već se je mnoga tuna u njoj i ubita. Ako je obilna lovina, nadje se obično i pomagača, jer svatko zna, da ne će praznih ruku proći. Polovljena se riba odmah nožem otvori i iz nje izvadi "drobac", da se ne pokvari.
Na škržnoj kosti, koja se sa drobom izvadi, ima izvrstna mesa, pa se to meso odmah proda kao "drobac" i potroši. Očišćena tuna odpremi se odmah na prodaju na Rieku, u Trst ili u Mletke. Gospodar brzojavom upita, gdje će najbolje ribu moći prodati, pa ju onamo što prije odpremi, da mu se ne pokvari.
Ako ne dobije parobroda, a on najmi veslače, koji se na putu izmjenjuju. Kilogram tune prodaje se po 80 nvč. do 1 for.

1908 tunera Kraljevica.jpg
1908 tunera Kraljevica.jpg (145.87 KiB) Pogledano 451 puta

Tunu love od svibnja do listopada. Kad je zlo vrieme, onda se mreža potegne na kraj, pa se čeka, dok se vrieme opet popravi.
Mreža, koju za tunu razapinju, zove se velika trata, i ona stoji 700 do 800 for. Na velikoj tnneri imadu troje ljestve i na dvjema je uviek straža. Manje tunere imadu samo jednu stražu. Na straži sjedi čovjek po jedan sat te se onda izmjenjuje. Oko tunere mora da bude sve mirno, jer se riba plaši, a kad je tiho, onda se riba čeka danju i noću. U tamnoj noći obično je bolji lov nego po mjesečini. Svaka tunera ima jednoga ili više vlastnika (principala), koji se pogode sa ribari za lov.
Obično je tako uredjeno, da polovica lova pripada vlastniku a polovica ribarom. Ribari tu dobiju još drobac i osim toga drugom mrežom love sitniju ribu, kojom se hrane. Gdjekoji vlastnici pogode se sa ribari u napried za svu polovljenu ribu, da ju sami kupe.

Bakar lov tune.jpg
Bakar lov tune.jpg (34.86 KiB) Pogledano 451 puta

Uz veću tuneru obično je 13 ribara, a jedan je med njima zapovjednik, zovu ga "gospodar" (capo). Ako je dobra i sretna godina, onda se u jesen vrate svi zadovoljni kući, ali na žalost ne biva to uviek. Biva kadšto, da ciele tjedne i mjesece ne ulove ni glave, a kad je sreće, puni se mreža svaki čas tunom. Pri dobru lovu zahvate po 500 do 800 glava, a bude kadšto i dva puta toliko.

Tunere nalazimo kod ovih mjesta : 1. Karlobag, 2. Lukovo izpod Senja, 3. Sv. Juraj kod Senja, 4. Baška, 5. Vrbruk, 6. Novi, 7. Selce, 8. Kačjak kod sv. Jelene, 9. Šilo, 10. Sv. Jakov, 11. Peškiera,
12. Perčin, 13. Srščica, 14. Dubno, 15. Bakarac, 16. Bakar, 17. Voz, 18. Preluka u Istri.

tunera Selce 1913.JPG
tunera Selce 1913.JPG (106.26 KiB) Pogledano 451 puta

U Dalmaciji su tunere vrlo riedke, jer tunu love povlačnimi mrežami, kojimi u moru ribu obkoljuju. U oveliku ali laku barku sjedne do dvanaest dobrih veslača i uz njih izkusan glavar. Na barci je smještena velika mreža (palandara) od jedno 480 metara, kojom će tunu zaokupiti. Kad se tuna ukaže, gdje se na površju baca ili gdje oko nje oblieću galebovi, zapovjedruk barke stane odredjivati, kamo će barkom zaploviti. On poznaje struje u moru, zna običaje u tune, pa se prama tomu i ravna.
Kad se je primaknuo cilju, izkrca njekoliko momaka na obalu i s njima jedan kraj mreže, a ostali veslači moraju sada brzo zahvatiti te obkoliti bjegajuće tune. Kako barka leti, tako pada mreža u more, pa ako je tuna sretno obkoljena, izkrca se i ostala družina na kopno, da i drugi kraj mreže na kopno dodje. Ako je lovina dobra, onda moraju u pomoć priteći i drugi ljudi, koji se na obali dese. Što je mreža bliže obali, to se više muti i pjeni more. Riba se otimlje, a ribari uzrujani viču i potežu. U dobroj se godni u Dalmaciji polovi na milijun kilograma tunine, dok u hrvatskom Primorju uhvate po tunerah do 150.000 kilograma.

Bakar tunera.jpg
Bakar tunera.jpg (290.89 KiB) Pogledano 451 puta

Uz tunu love u znatno manjoj množini poglavito uz dalmatinske obale tuni vrlo sličnu ribu, polandu (Pelamys sarda, palamida), koju ćemo po izprutanom tielu lako od obične tune razpoznati.
Meso od tune i polande hvale da je tečno, pa se svježe i usoljeno mnogo troši. Za slabije želudce ta je hrana vrlo težko jelo, no ako je meso iole pokvareno, onda je ono za svakog vrlo pogibeljno.
Od njega dobije čovjek upalu crieva, od kojo može i zaglaviti

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3424
Teme: 78
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#10  PostPostao/la Vežičanka » 13.9.2015, 13:19

Od gornjeg posta vraćamo se 40 godina prema našem vremenu.
O tuni i tunolovu piše 1933. časopis "Priroda"

O tuni I tunolovu

Lov na tune ima dvije periode: proljetnu i ljetnu; prva traje od sredine ožujka do sredine svibnja, druga od sredine srpnja do kraja rujna, kad riba najjače navrne.

1933 Kraljevica uvala Carovo (1).jpg
1933 Kraljevica uvala Carovo (1).jpg (64.27 KiB) Pogledano 440 puta

Najzgodnija mjesta za lov na tune su osamljene uvale, u koje tuna najradije navraća. Takva mjesta zovu tunjica ili tunolovka, a u Kvarneru tunera (od tal. tonnara).
Tunjica se već izdaleka poznaje po visokim ljestvama, koje su u obali ukopane, kamenjem poduprte i prema moru nagnute. To je tako zvana "straža", koja ima na vrhu "koš" (sjedalo) za "špijača", (stražara), koji pomno prati kretanje riba u tunolovki, u kojoj se nalazi u pravokutu razapeta velika mreža zvana "trata".

Kraljevica tunera 1929.jpg
Kraljevica tunera 1929.jpg (55.43 KiB) Pogledano 440 puta

Čim špijač opazi, da je tuna ušla u mrežu, poviče: potež, potež!, na što ribari priskoče i ribu istegnu.
Kadšto povuku u jedan mah i po nekoliko stotina glava, a kadšto prođe i po više sedmica, da ne uhvate ni jedne. Da ne bi riba za vrijeme istezanja iz mreže umakla, špijač baca iz male vrećice u more kamenje ili krupni pijesak, da tako ribu poplaši i u mrežu vrati.

Kraljevica 1940.jpg
Kraljevica 1940.jpg (74.38 KiB) Pogledano 440 puta

Na tune se vreba i noću, osobito pod kraj glavne sezone (u mjesecu rujnu), samo s tom razlikom, da špijač ne sjedi na vrhu "straže" u košu, nego na obali. Ako je mjesečina, drži u ruci konop, tako zvani "preteg" koji je pripet o mrežu (tratu) i po njegovu drmanju osjeti kad tuna uđe u mrežu. Za tamne noći naprotiv ne treba pretega, jer se tuna u moru ljeska i dobro vidi zbog svojega metalnog sjaja.
Obilat je tunolov naročito za vrijeme seljenja lokarde (plavice) i skuše, koje ribe tuna nemilo progoni, jer su joj najmilija hrana, ali i onda kad tunu tjera dupin (pliskavica) ili morski pas. Poznato je, da se najviše morskih pasa uz naše obale lovi upravo u glavnoj sezoni tunolova (kolovoz, rujan).

Lov na tune u Malom Lošinju 1950.JPG
Lov na tune u Malom Lošinju 1950.JPG (190.95 KiB) Pogledano 440 puta

Meso od tune siječe se na kilograme, a u svježem stanju upravo je do zamjene slično govedini. Najviše cijene meso od trbušne strane, koje je meko, sočno i vrlo ukusno. Meso od tune vrlo se brzo kvari, poradi čega svuda na tržištima vlasti strogo nadziru prodaju ribe.
Tunina se uživa ponajviše pečena na "roštilju" ili se soli i sprema u bačve, a zalaže i u ulje, u limene kutije. Iz kostiju i kože kuhaju ulje.
Mnogo je rjeđa od obične tune u našem moru mala tuna koju u podgorju Velebita zovu voj (Thynnus thunnina). Ona je ozgo tamno modra sa nepravilnim smeđim uzdužnim prugama, po stranama i trbuhu srebrnasta. Voj je znatno manji od obične tune, ali je i njegovo meso u velikoj cijeni.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3424
Teme: 78
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#11  PostPostao/la Vežičanka » 14.9.2015, 11:14

Završavam ovu seriju napisa o tunolovkama, većim člankom iz 1961. izašlim u časopisu "Priroda" autora Teodora Ćorića iz Kraljevice, koji donosim u dva dijela.
Tada je lov tuna pomoću tunera već bio na zalazu.

Lov tuna u tunolovkama

Teodor Ćorić, Kraljevica

Lov tuna u tunolovkama ili tunarama poznat je na Jadranu od davnine, naročito na njegovu sjevernom dijelu gdje jata tuna dolaze u neposrednu blizinu obale i gdje je more relativno mirno pa omogućuje takav način lova. Ranije je takav lov bio mnogo rašireniji, a danas se održao samo na nekim najboljim lovištima, osobito u Bakarskom zaljevu i u njegovoj neposrednoj okolini.

U svemu danas ima još oko 7-8 tunolovki. Nakon drugog svjetskog rata ulovi su bili dosta dobri, ali su postepeno opadali, naročito od 1955. do danas. Ribari i ribarski stručnjacl navode za to više razloga, no koliko oni utječu na pojavu tuna u priobalnom području i na ulov na tunolovkama teško je nešto određeno reći.

slika sa stranice Turističke zajednice Dobrinj- Tunera kod Šila (otok Krk)
TOZ Dobrinj- tunera na Punti Šila.jpg
TOZ Dobrinj- tunera na Punti Šila.jpg (66.79 KiB) Pogledano 434 puta

Neosporna je činjenica da su jata koja posljednjih godina dolaze u ova lovišta malobrojna, a malen je i broj riba u jatima. Ribari tvrde da je riba nemirna, pa se često događa da naoko siguran ulov izmakne. Oni misle da je jedan od razloga u tome što je poslije rata porasla flota tunolovaca, kako naših tako i talijanskih, koja na otvorenom moru lovi tune u mnogo većim količinama nego što je to bilo ranije. Pri tom se događa da im riba često i pobjegne, ali postaje plašljiva i rasprši se, pa je razumljivo zašto je kod dolaska u područje tunolovki oprezna i plaha.
Jasno je da su ulovi tunolovaca izdašniji i kod dobre organizacije u uvjetima modernog ribarstva ekonomski opravdaniji, pa se ne može zahtijevati da se tunolovkama čine ustupci. Ipak je nešto u tom smislu učinjeno.

Bakarac ribarska kućica uz tuneru (1).JPG
Bakarac ribarska kućica uz tuneru (1).JPG (141.85 KiB) Pogledano 434 puta

U području ispred Bakarskog zaljeva i u samome zaljevu zabranjen je lov tunolovcima, kako bi barem ona riba koja dolazi u to područje bila mirna. Tunolovci se, međutim, uvijek ne pridržavaju ove zabrane, pa je to povod za sukobe među ribarima. U prilog tvrdnji da tunolovci utječu na ulov tunolovki govore činjenice. Naime, u prošlom ratu tunolovaca na otvorenom moru nije bilo, ili tek po koji, i ulovi na tunolovkama bili su obilni. Nisu smetale operacije ratnih brodova, pa čak npr. ni to što su vrata Bakarskog zaljeva bila zatvorena plutačama. Plutače i njihova sidra su osobito kod nemirnog mora pravila buku i stvarala mogućnost da se riba plaši.

Bakarac ribarska kućica uz tuneru (2).JPG
Bakarac ribarska kućica uz tuneru (2).JPG (209.66 KiB) Pogledano 434 puta

Čini se da su jata tuna u Jadranu općenito postala rjeđa, pa ni ulovi naših tunolovaca ne zadovoljavaju. Tome je svakako doprinio razvoj tunolovne flote sredozemnih zemalja.
Zbog toga naši tunolovci odlaze u lov tuna na sjeverne obale Afrike, a u posljednje vrijeme vrše se pripreme i za oceanski lov.
Naime, naši su stručnjaci uvidjeli da japanski ribari postižu tamo obilne ulove i da dovoze ribu za našu riblju industriju. Kad bi ulovi na Jadranu bili i obilni, ipak ne bi ni tada mogli da zadovolje razvoj našeg ribarstva i riblje industrije.

slika iz teme Kraljevica
Slika

Jedan od daljih razloga nestanka tuna prema mišljenju ribara treba tražilti u sve većem izlovljavanju male plave ribe na otvorenom i priobalnom području modernim ribarskim sredstvima. Mala plava riba služi,
kako to ribari kažu, kao "paša" tunama, pa se one kreću za svojom "pašom".
Može se, dakle, pretpostaviti da jata tuna traže hranu tamo gqje je Ima više. Poznato je, naime, da se u Riječkom zaljevu i u njegovoj blizini vrlo mnogo lovi mala plava riba, pa je vjerojatno da tune ovamo rjeđe dolaze, jer nemaju dovoljno hrane.
Ribarima je poznato da se jata tuna ne pojavljuju svake godine u jednakim količinama.
To se zna od davnine, pa otuda i uzrečice "gladno" i "bogato" ljeto. U tome se opaža određeni periodicitet. Analizom ulova tunolovki utvrđeno je da se određenim redom ulov postepeno povećava, dosegne maksimum, pa opet opada. Taj se periodicitet opaža i danas, ali su i općenito ulovi slabiji.
U takvoj situaciji u pitanju je rentabilitet i opstanak tunolovki, usprkos tome što su izdaci za tunolovke u odnosu na izdatke za tunolovce znatno manji. Međutim tunolovci love tune duže nego tunolovke, tj. počinju lov ranije i završavaju kasnije. Kod tunolovki je sezonski karakter lova izrazitiji, jer se uglavnom ograničava na period od polovice srpnja do polovice listopada. Ulovi su mogući i prije (pozata je po tome npr. tunolovka Sršćica na ulazu u Bakarski zaljev).

Uvala Scott 1969.jpg
Uvala Scott 1969.jpg (105.35 KiB) Pogledano 434 puta

Pa ipak ribari na tunolovke i danas dolaze već početkom travnja, a napuštaju ih polovicom ili krajem listopada.
U predsezoni računaju na ulove male plave ribe, osobito skuša (u Hrv. primorju lokarde) i srdela, a u jeseni računaju na lov trupova (u Hrv. primorju rumbaca), koji se love usporedo s tunama.
što se tiče proljetnog lova, gdje se radi o stacionarnom lovu inače brzo migrirajuće plave ribe, rezultati u današnjim uvjetima nisu zadovoljavajući, ali je s lovom trupova u jesen situacija nešto povoljnija.

U današnje se doba i s današnjim rezultatima tunolovke ipak održavaju, jer zarada koju ribari steknu nije jedini njihov prihod u toku godine kako je to bilo ranije. Zbog toga se na njima zapošljavaju ribari koji van sezone love drugim načinima drugu ribu, ili pak ribari koji imaju starosne penzije pa im taj prihod predstavlja nuzzaradu. Ovi posljednji, dakako ne suviše stari ljudi, pogodni su naročito zbog toga što je kod ulova nužna pažnja i strpljenje, a napori lova osim u izrazitoj sezoni nisu osobito veliki.

Tunolovke su smještene na mjestima za koja se od davnine zna da ih redovito posjećuju jata tuna. Na takva mjesta riba dolazi u neposrednu blizinu obale i uvijek iz istog pravca. Tako su npr. tunolovke u Bakarskom zaljevu smještene na njegovim južnim obalama,.
Koliko se danas zna, jata tuna ulaze u Riječki zaljev najčešće na Velika vrata (prolaz između otoka Cresa i Istre), a odatle idu manje-više ravno prema Bakarskom zaljevu i u njega, ili pak obilazno uz obalu istočne Istre pa dalje uz riječku i kostrensku obalu opet prema ulazu u Bakarski zaljev.
Međutim, tune ulaze u Riječki zaljev i na "Mala vrata" (prolaz između otoka Cresa i Krka), a isto tako i kroz prolaz izmedu Krka i kopna.
Koji sve faktori utječtu kuda će riba doći i kako će se hvatati teško je reći. Sigurno je da kod toga igraju ulogu morske struje, ranije spomenuto kretanje "paše" i slično.
O ulasku tuna u Riječki zaljev, tj. o mjestu ulaska ovisi koja će tunolovka određene godine bolje loviti. Neki misle da riba koja dolazi npr. u Bakarski zaljev direktnim putem od Velikih vrata postaje češće plijen tiunolovki na Bakarcu, a u Bakru ona koja dolazi zaobilazno.

nastavlja se.....

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21364
Teme: 858
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#12  PostPostao/la Adamić » 14.9.2015, 22:23

Odlični prilozi !!! :bravo: :bravo: :bravo: :zastava: :piva

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3424
Teme: 78
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#13  PostPostao/la Vežičanka » 15.9.2015, 13:11

1961. "Priroda" Lov tuna u tunolovkama

Teodor Ćorić, Kraljevica

Zašto tune posjećuju baš Bakarski zaljev?

Na to se ne može pouzdano odgovoriti. Misli se, da na to utječe niža temperatua njegovih voda, zbog velikog broja izvora na njegovm sjevernim obalama. Drugi navode kao razlog plavu ribu, koje u zaljevu u ljeti redovito ima, iako ne naročito mnogo. Neki čak dovode slabiji dolazak tuna u zaljev u vezu s time što su izvori u posljednje vrijeme slabiji. No ni obilje vode nije povoljno, jer se osobito nakon kiša voda u zaljevu zamuti, pa se događa da je nemoguće opaziti dolazak ribe u tunolovku, dok u isto vrijeme tunolovke izvan zaljeva imaju uspjeh u lovu.

slika iz teme Bakarac
Slika

Najveći dio tuna dolazi najčešće kod ulaska u Bakarski zaljev najprije na njegov sjeverni centralni dio (Črno), odakle se, ponekad sa zadržavanjem ponekad bez zadržavanja, okreću prema Bakarcu ili Bakru. Odatle kreću dalje sjevernim obalama do uvala obaju mjesta gdje se okreću i južnim stranama izlaze van. Upravo tu ih dočekuju mreže i ribari.
Za lijepih dana može se kretanje riba promatrati s obližnjih brda. Najčešći su opisani putovi, iako se riba kreće i drugim pravcima.
Jedan od važnih momenata pri ulovu tuna je pojava Mjesečevih mijena. Ribari iz iskustva znaju da su ulovi najoblniji oko mlađa. Tada se naime, javljaju jake struje koje vjerojatno utječu na kretanje planktona i male plave ribe, pa to vjero)atno djeluje i na kretanje i ulov tuna.

tunera Kraljevica (1).JPG
tunera Kraljevica (1).JPG (122.15 KiB) Pogledano 416 puta

Trunolovka obuhvaća određeni dio obale na kojem je kuća za ribare građena poluotvoreno kako bi svi ribari na dan znak mogli odjednom skočiti i povući konop kojim se zatvaraju vrata stajaće mreže.
Tu se nalazi i betonski plato na koji se izvlači pokretna potezna mreža zajedno s tunama.
Svaka tunolovka ima obično dvije straže a neke i tri. Straže se sastoje od dvaju jelovih debala položenih usporedo jedno uz drugo i povezanih prečkama radi penjanja na njihov vrh. Na vrhu je sjedalo, istureno zbog kosog položaja straža nad morem na visini od 10 do 25 m. Iz tog sjedala promatra određeni ribar dolazak tuna u mrežu. Ribari se izmjenjju svaka 2 ili 3 sata, pa za toplih ljetnih dana treba zaista strpljivosti da se stalno gleda u određeni dio mora.

Današnji način lova na tunolovkama se nešto razlikuje od načina koji se primjenjivao ranije, kada se lovilo samo jednom mrežom koja se nazivala "tunera". Ona je bila gušca i jača, jer je služila za zatvaranje jata a ujedno se njome izvlačila riba na kopno.
Ona, međutim, danas služi samo za zatvaranje ribe, dok se drugom mrežom, tzv. "migavicom za tune" (naziv iz Hrv. primorja), riba zatvorena u stajaćoj mreži opkoli i izvlači iz mora. Današnja stajaća mreža - tunera ili kako je češće zovu trata (pod tim se pojmom u Dalmaciji misli na poteznu mrežu) - mnogo je rjeđa i tanja. Ipak, vrlo se rijetko dogodi da je tuna probije, osim kad kod izvlačenja uspije probiti poteznu mrežu pa bezglavo jurne I probije gotovo s lakoćom tratu, ili ponekad noću, naročito kada mreža zbog mjeseca ne svjetluca.

tunera Kraljevica (2).JPG
tunera Kraljevica (2).JPG (142.17 KiB) Pogledano 416 puta

Tuna je vrlo plašljiva i hitra riba, pa je kod zatvaranja potrebna velika brzina. Kad je zatvorena, vrti se samo u krugu unutar trate. Trata je položena u more u obliku velikog slova L, kojem je kraći kraj vezan za kopno, a duži ide paralelno s kopnom. Tako se formira prostor, koji je ograničen s dvije strane mrežom, a s treće kopnom. Na glavi (vrh slova L) nalazi se skupljena mreža koja je konopom po dnu spojena s kopnom. Na znak ribara sa straže da je riba ušla u tratu ribari potegnu konop i zatvaraju čitav prostor u kojem ostaje riba. Visina te stajaće mreže veća je za otprilike polovinu dubine mora na tom mjestu. Na dnu mreže je debeli konop koji vuče mrežu po dnu, ali veći dio mreže padne na dno. Na gornjem pak dijelu nalaze se gusto poredana pluta. Mreža stoji dugo u moru, pa se na njoj nakupi morsko bilje i da nema pluta ona bi zbog težine potonula.
Visoka preko dubine mora biti zbog struja koje je osobito kod mijena Mjeseca zanose i podignu, pa, bi, ako ne bi bila dovoljno visoka, nastao šuplji prostor kroz koji bi riba mogla izaći. Događa se ipak, osobito na tunolovki "Grabrova" kod Kraljevice, da jake struje odnesu tratu zajedno sa sidrima pa ribari moraju ulagati mnogo truda dok je podignu i smjeste na staro mjesto.

tunera Kraljevica (3).JPG
tunera Kraljevica (3).JPG (204.11 KiB) Pogledano 416 puta

Neke tunolovke imaju ispred stajaće mreže - trate - još jednu mrežu koja na svojem kraju ima također mrežu za zatvaranje tog prostora prema kopnu. Ta se, mreža naziva preteg i služi za zatvaranje ribe koja uđe u taj prostor. Događa se, naime, da riba uđe u preteg, all ne odmah u tratu, pa bi bila izgubljena kada je ribari ne bi privremeno zatvorili na ovaj način. Kasnije uđe u tratu i u njoj se ulovi, iako taj prijelaz iz pretega u tratu ne ide uvijek lako.

tunera Kraljevica (4).JPG
tunera Kraljevica (4).JPG (144.22 KiB) Pogledano 416 puta

Kada ribar-stražar poviče "tira", svi ribari odjednom skoče i povlačenjem konopa zatvore mrežom vrata trate, i to čim brže tim bolje zbog velike plahosti i brzine tuna. Povik je drukčiji kada u mrežu ulaze trupovi. Tada na povik "potez" također zatvaraju mreža, ali nije potrebna velika brzina jer su trupovi mnogo sporija riba.
Ribu zatvorenu u trati opkole ribari poteznom mrežom "rnigavicom", koja se spušta unutar trate iz barke, a zatim izvuku ribu na betonski plato. Tu se riba odmah otvara, vadi joj se utroba, povezuju se po dvije zajedno i vješalu o grede u hladu. Tu se riba ocijedi i onda najbržim putem transportira do naših ili inozemnih potrošača ili u tvornice ribljih konzervi. Lov tuna moguć je po vedrom i tihom vremenu, ali isto tako, ponekad čak i bolje, uz umjereni sjeveroistočnjak.

očišćene tune , vezane po dvije i obješene 1961.JPG
očišćene tune , vezane po dvije i obješene 1961.JPG (92.88 KiB) Pogledano 416 puta

Tune se love i noću. Za mračnih noći more svjetluca i stražar može dobro zapažati kretanje ribe. Kada su noći obasjane mjesečinom more ne svjetluca, ali ribari i tada love.
Unutar stajaće mreže spuste u more rijetku i tanku mrežu od koje vodi tanki konopčić do ruke ribara-stražara. Kad tune naiđu i udare u mrežu, stražar to osjetl i daje znak za zatvaranje. Dalji lov je isti kao i po danu.
Pored tuna i trupova moguće je na opisani način uloviti i druge vrste riba kao npr.: palamide, lampuge, skuše i sl., ali ti ulovi nemaju većeg značenja.
Događa se da u tunolovku zaluta i morski pas, ali se ribari danas rijetko odlučuju da ga ulove, jer im pričinjenu štetu na mrežama ne može nadoknaditi protuvrijednost koju dobiju njegovom prodajom.
Uloviti lukavog dupina na ovaj način izvanredna je rijetkost, iako on često dolazi u blizinu mreža, čak vrlo blizu, i ometa lov tuna.
U novije vrijeme pomišlja se na modernizaciju ovog načina lova tuna. Tako se misle dosadašnje mreže zamijeniti trajnim, laganijim najlonskim mrežama, a pomišljja se perspektivno čak i na uvođenje nekih novih tehničkih dostignuća.
U današnjim uvjetima lova pomalo je riskantno upuštati se u veće investicije bez prethodne detaljne stručne analize svih faktora koji utječu na slabiju pojavu tuna s jedne strane, kao i bez analize načina poslovanja tunolovki s druge strane.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3424
Teme: 78
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#14  PostPostao/la Vežičanka » 23.9.2015, 10:54

tunera na otočiću Sveti Marin -(Novi Vinodolski)-Menci Klement Crnčić 1917.
tunera na otočiću Sveti Marin -(Novi Vinodolski)-Menci Klement Crnčić 1917.jpg
tunera na otočiću Sveti Marin -(Novi Vinodolski)-Menci Klement Crnčić 1917.jpg (130.33 KiB) Pogledano 405 puta

Otočić Sveti Marin kod Novog Vinodolskog-slika sa stranice Neverinov blog
otočić sv.Marin.jpg
otočić sv.Marin.jpg (55.01 KiB) Pogledano 405 puta

tunera je nedavno ponovno stavljena na otočić kao sjećanje na nekadašnju tradiciju i kao turistička atrakcija:
http://www.novi-vinodolski.hr/2012-05-2 ... -sv-marina
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Nepoznati autor piše u ljeto 1961. u časopisu "Priroda" (dio teksta)
Lov na tune je poseban doživljaj. Iako svaki lov ribe ima svojih uzbudljivosti, lov na tune je nešto specifično i za domaćeg i za stranca. Posve jednostavna signalizacija da je riba na dohvatu, uzbuđena trka ribara, izvlačenje mreže i posljednja borba tuna za život (ponekad za neku tunu i uspješna), kada se more od silnog udaranja ulovljenih riba posve zapjenuši, ne ostavlja ni jednog gledaoca ravnodušnim. Još je uzbudljiviji taj lov noću.
Sva zbivanja u lovu tuna su zanimljiva kada se odigravaju u moru. Završetak lova, kada ribari počnu izbacivanjem tuna iz mreže na kopno koje uskoro postaje krvavo od snažnog udaranja riba u agoniji o kamen, pa zatim čišćenje tuna i priprema za otpremu potpuno sliče postupku u svakoj drugoj klaonici, te prestaju biti predmet većeg zanimanja, iako je to logički završetak i svrha samog ribolova.
Nestaju postepeno tunolovke, no još se poneka drži. Ulov je čas bolji čas lošiji, ali je sigurno da će tunolovke i ulov u njima biti sve rjeđe.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Iz teme Krk:

Menci Klement Crnčić (Bruck an der Mur, Austrija, 3. travnja 1865. - Zagreb, 9. studenog 1930.), hrvatski slikar i grafičar
Na Plasama kod pruge članovi kluba Kvak podigli su mu 1933. god. spomenik koji je obnovljen 1995. (vidi temu Stari grad Hreljin)

tunera u uvali Voz otok Krk s pogledom na otočić Sv.Marka: Menci Klement Crnčić "Školj Sv. Marka" 1908.
Slika
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21364
Teme: 858
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Tune (tunolov) na Kvarneru

Post broj:#15  PostPostao/la Adamić » 4.11.2015, 18:49

Kraljevica oko 1910.

Kraljevica. Tunolovka cca 1910.jpg
Kraljevica. Tunolovka cca 1910.jpg (300.98 KiB) Pogledano 390 puta

Sljedeće

Vrati se na: Morske životinje

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost