Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Čedo Žic (1922.-1944.) antifašist , grad Krk

Kako samo ime kaže - klikamo i slikamo spomenike iz doba NOB-e u od riječke okolice pa do granica našeg kraja PGŽ, da bismo ih sačuvali od zaborava jer neki po viđenom stanju neće još dugo ! Ovo je prva takva baza ikad napravljena.
Za riječko područje imate temu " Spomenici antifašističke borbe u Rijeci".
Pravila foruma
NAPOMENA: naslov teme mora sadržavati mjesto i kratki naziv AF spomenika .
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23118
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Čedo Žic (1922.-1944.) antifašist , grad Krk

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 23.7.2015, 01:08

Čedo Žic (1922.-1944.) antifašist , grad Krk (1).JPG
Čedo Žic (1922.-1944.) antifašist , grad Krk (1).JPG (80.75 KiB) Pogledano 1703 puta

Čedo Žic (1922.-1944.) antifašist , grad Krk (2).JPG
Čedo Žic (1922.-1944.) antifašist , grad Krk (2).JPG (112.27 KiB) Pogledano 1703 puta

Dakle, u ovoj kući rođen je Čedo Žic, prvi sekretar kotarskog komiteta saveza koumističke omladine Jugosalvije za kotar Krk. Poginuo 23.02.1944.

Nema podataka o njemu na internetu . Osim ovog.

Tako je prva or¬ganizacija Komunističke partije Jugoslavije na Kvarnerskim otocima osnovana u Puntu, a u drugoj polovini 30-tih godina na Krku djeluje jedini Kotarski komitet KP Hrvatske u Kvarnerskom primorju. Ima i sudionika protufrankističko-fašističkog rata u Španjolskoj. Otok su posjetili vođa Hrvatske seljačke stranke Stjepan Radić i KP Jugoslavije Josip Broz Tito.
God. 1941-1943. otok ponovno drži okupiranim Savojska Imperija, ovaj put fašistička, a od 1943. do 1945. god. nacistička Njemačka. Okupatori su osnovali na dijelu Hrvatske Nezavisnu državu Hrvatsku, ali to nema bitnijega odjeka na o. Krku; uostalom, njeni su se nositelji kvislnzi/ustaše već u maju 1941. odrekli i Bodulije u korist Italije. Okupatori vladaju buntovnim otokom samo represivnim mjerama (već u 1941. god. trećina svećenika u Krčkoj biskupiji je pohapšeno, stavljeno u zatvore ili internirano u Italiji). No, od početka, od 1941. do 1945. god. i na otoku traje narodnooslobodilački rat, u kojemu – pod vodstvom KPH (u okviru KPJ) – masovno sudjeluju i Boduli. Otok je, npr., imao i vlastitu parti¬zansku borbenu grupu, a prvo tijelo vlasti na Kvarnerskim otocima, Mjesni NOO osnovan je u Krasu na Božić 1942. u župnome uredu toga dobrinjskoga sela; množe se ta tijela vlasti države u nastajanju, pa od slijedeće godine djeluje Kotarski narodnooslobodilački odbor itd. Nakon kapitulacije Kr. Italije ujesen 1943. god. na otoku je boravio i dr. Ivan Ribar, predsjednik AVNOJ-a, najvišega (ratnoga) tijela treće Jugoslavije. Od važnijih događaja treba spomenuti da je preko otoka, s kopna za o. Lošinj prošla velika skupina četnika (srbijanskih i četnika iz drugih jugoslavenskih područja), suradnika okupatora, koji su se sada namjeravali predati Anglo-Amerikancima (koji nisu došli); skršili su ih uglavnom sami otočani. Nakon mjestimice i žestokih borbi, u kojima su sudjelovali i, jedinice 26. dalmatin¬ske divizije NOV i PO Hrvatske, u kojima sudjeluju, npr., i Hercegovci i Slovenci, uništile su ili istjerale nacifašističkog njemačkog okupatora i kvislinge/ustaše, pa su otočani 17. travnja 1945. god. dočekali nacionalnu i socijalnu slo¬bodu.
Pojedini dijelovi otoka su i materijalno stradali; tako je, npr., u kolovozu 1944, u doba stoljetne svetkovine Stipanja njemačko-nacistička/ustaška kvislinška jedinica dinamitom srušila višestoljetni župni zvonik u Dobrinju i pobila ljude. Spaljena je te godine, npr., škola u Staroj Baški. Otočani su u II. sv. r. u znatnom broju padali kao borci i žrtve nacifašističkog te-rora na samome Krku, ali i u drugim krajevima Jugoslavije, u konclogori¬ma smrti Njemačke i Italije te u zapadnim savezničkim jedinicama na svjetskim frontovima. Na samome otoku poginuli su čak i vođe krčkoga NOP-a, Petar Franolić i Čedo Žic iz Punta, sekretari Kotarskoga komiteta KPH i SKOJ-a o. Krka.
http://osnovnaskolakrk.hr/otok-kr/


Neka se nađe i ova javna česma s petokrakom iz 1946. koja se nalazi blizu spomenika.
javna česma 1946 AF Krk.JPG
javna česma 1946 AF Krk.JPG (200.46 KiB) Pogledano 1703 puta
Slika

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Antifašistički spomenici i spomen-ploče PGŽ

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost