Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

SMZ Szent István (1914-1918.)

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 542
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: SMZ Szent István (1914-1918.)

Post broj:#46  PostPostao/la Kantrida76 » 19.3.2018, 19:53

PORINUĆE BRODA SZENT ISTVAN

Svečano porinuće obavljeno je u subotu 17. siječnja 1914. u 11 sati u brodogradilištu Ganz & Comp. Danubius. (u stranoj literaturi često se navodi da je to brodogradilište 3. maj na predjelu zvanom Brgudi – toponim kojeg smo potpuno izbacili iz upotrebe).

Bilo je to samo pola godine prije atentata na prijestolonasljednika Franza Ferdinanda u Sarajevu. Kuma broda bila je nadvojvotkinja Maria Theresia (1862.+ 1933.), u to doba vrlo popularna u Istri i Dalmaciji).

Od strane ugarskih vlasti svečanosti su prisustvovali: predsjednik vlade grof Tisza, ministar trgovine barun Harkany, ministar financija grof Teleszky i ministar carskog dvora barun Burian. Pored stranih vojnih atašea, ceremoniji porinuća prisustvovala je i grupa mornaričkih časnika s njemačke lake krstarice Breslau, koja je bila na većem remontu u tršćanskom brodogradilištu S.T.T. i za tu prigodu doplovila u Rijeku. Također je organizirano praćenje porinuća za građanstvo, koje se nalazilo na brojnim brodicama.

Kuma broda presjekla je vrpcu razbivši tako bocu šampanjca o vitki pramac prvog i jedinog bojnog broda izgrađenog na navozima Ganz & Comp. Danubiusa.

U vrlo nadahnutom prigodnom govoru, između ostalog, rekla je: … ''klizni brode i neka te Svevišnji čuva na tvojim putovanjima'', što je kod prisutnih na svečano ukrašenoj bini bilo popraćeno mađarskim uzvikom eljen (hura). Nažalost, neučinkovitost blagoslova ubrzo se pokazala.

Nesreća se dogodila neposredno nakon porinuća. Bilo je predviđeno da se desnim pramčanim sidrom nakon porinuća brod zaustavi i tako se skrati otplov kako ne bi ugrozio brojne brodice s građanima koji su promatrali porinuće. Ljudskom nepažnjom kraj sidrenog lanca nije bio pričvršćen u lančaniku (prostor za slaganje sidrenog lanca), te se prilikom njegovog odmotavanja kraj lanca nekontrolirano počeo kretati po gornjoj palubi. Tada je došlo do nesreće kojom prilikom je smrtno stradao radnik Josip Pliskovac, a njegov kolega Ermenegildo Piccot ranjen je u lijevu nogu, koja mu je kasnije amputirana. Sidro je sljedeći dan izvađeno iz dubine od 48 metara. Lokalni tisak sutradan je lansirao priču da je poginuli radnik prethodne noći sanjao svoju smrt.

Još jedan nepriličan događaj dobio je publicitet, naročito u talijanskom i mađarskom tisku u Rijeci. Tako važnom događaju kao što je porinuće jednog od najvećih ratnih brodova KuK ratne mornarice, bilo je uobičajeno da prisustvuje Car ili važniji članovi dinastije Habsburg kao što su to činili prilikom porinuća ratnih brodova u tršćanskom brodogradilištu. No starost Cara Franje Josipa I., koji je već bio u 84. godini života, i njegova nezainteresiranost za ratnu mornaricu, razlozi su što nije doputovao u Rijeku. Prijestolonasljednik Franz Ferdinand ne samo što je ignorirao jedan od najznačajnijih događaja u mađarskoj povijesti, već je propustio poslati i uobičajeni telegram s čestitkama na uspješnom porinuću broda. Vrlo je vjerojatno da su dvorski krugovi savjetovali Caru Franji Josipu I. da donekle spasi ugled Dvora kojeg je Franz Ferdinand umanjio kod Mađara svojim bojkotom, te je poslao telegram s čestitkama. Evo kako je između ostalog u izvještaju za Dvor opisan prijem telegrama na svečanom banketu: …''iza ručka u 14.00 sati, kada je poslužena kava, stigao je telegram sa čestitkama kojeg je poslao Car. Nadvojvotkinja Maria Theresia zamoljena je da ga pročita….''

Capture2.PNG
Capture2.PNG (225.02 KiB) Pogledano 10621 puta


Capture.PNG
Capture.PNG (304.98 KiB) Pogledano 10621 puta


Iz jednog dijela telegrama bilo je vidljivo da je nadvojvoda Franz Ferdinand bio pogođen sadržajem njenog svečanog govora prilikom porinuća, posebno onim dijelom gdje se veliča sposobnost mađarske industrije. To je značilo da je Franz Ferdinand pomno pratio što se zbiva na porinuću.

Da bi se mađarskim poreznim obveznicima pokazala moć njene industrije koja je podignuta njihovim novcem, bio je napravljen film o toku gradnje broda Szent Istvan, u kojem su prikazani efektni prizori rada radnika zakovičara, porinuće (ali bez spominjanja nesreće koja se dogodila radnicima), opremanje, dokovanje itd. Nakon toga započelo se u opremnom bazenu s ugradnjom opreme, ali su zbog neiskustva radne snage na ovako složenom poslu radovi bili usporeni.

Kada je 24. svibnja 1915. Italija objavila rat Austro-Ugarskoj, izazvala je uznemirenje u vojnim krugovima. Već u početku vojnih operacija talijanske su trupe zauzele, drugo po veličini, brodogradilište u Monfalconeu, gdje se također gradilo ratne brodove, a osobito podmornice. Vlasti su smatrale da bi ta događanja mogla potaknuti domaću slavensku radnu snagu iz okolnih mjesta Rijeke na sabotažu radova u brodogradilištu. Stoga je osam nedovršenih razarača s ukupnim materijalom, opremom i naoružanjem premješteno u Pulu, koja je bila dobro zaštićena ratna luka. Isto je učinjeno i s osam torpiljarki koje su se gradile u Kraljevici. Nacrti i ostala dokumentacija odnijeta je dijelom u Pulu, a dijelom u Budimpeštu. Nedovršeni Szent Istvan također je otegljen u Pulu gdje je u See Arsenalu potpuno opremljen.

U sastav ratne flote Austro-Ugarske Monarhije Szent Istvan ulazi svečanom ceremonijom dana 17. studenog 1915.

Već idućih dana organiziraju se u Fažanskom kanalu vježbe gađanja i pokusne vožnje maksimalnog opterećenja turbina. Prema privatnim zabilješkama koje je napravio Arthur von Khuepack pri snazi od 26.400 Ks (stvarna brzina broda nikada nije službeno objavljena). Vježbe ispitivanja naoružanja i torpedna gađanja odvijala su se sve do 23.prosinca 1915. godine kada je brod i službeno primljen u 1. skvadron bojnih brodova i zauzeo svoje mjesto na plutači br. 33 sidrišta pulske ratne luke.

Važan događaj se dogodio 23.studenog 1916. nakon smrti Cara Franza Josefa I. Tada je posada prisegla na vjernost Caru Karlu I. prilikom njegovog ustoličenja. Novi Car učinio je jednodnevnu posjetu pomorskim snagama u Puli i tom prilikom posjetio bojni brod Szent Istvan 15. prosinca 1916.

Također važan događaj u životu broda dogodio se kada je Ugarsko-jadranska udruga, kao dio pokreta Magyar Tenger (Mađarsko primorje) dana 6. siječnja 1916. svečano predala brončanu plaketu s likom sv. Stjepana u nazočnosti posade na palubi broda. Zanimljivost protokola je u tome što je svirana mađarska himna, što su govori održani na mađarskom, njemačkom, hrvatskom i talijanskom jeziku. Svoj je govor u ime udruge, kao član Predsjedništva Ugarsko-jadranske udruge, kapetan korvete Nikolaus Sztankovich de Sztapar završio riječima:…S nadom u ovu lijepu budućnost predajem lik Sv. Stjepana ovome brodu. Tradicija velikog kralja neka vodi Szent Istvan u borbenom vrtlogu od pobjede do pobjede, za cara, kralja i domovinu.'' Primajući plaketu prvi zapovjednik Szent Istvana kapetan bojnog broda Edmund Grassberger istaknuo je u svojoj besjedi da mu je posebna čast što baš on kao prvi zapovjednik broda izgrađenog na mađarskom tlu prima ovaj dar, te da će im tekst ispod lika biti poticaj da vjerno s disciplinom i požrtvovnošću izvršavaju svoje obveze. Brončana plaketa bila je obješena u salonu zapovjednika broda. Zanimljivo je da plaketa nije pronađena prilikom istraživanja olupine potonulog Szent Istvana.

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 542
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: SMZ Szent István (1914-1918.)

Post broj:#47  PostPostao/la Kantrida76 » 19.3.2018, 19:55

CIJENA IZGRADNJE

Austro-Ugarska je 11. kolovoza 1892. ukinula zlatnu forintu (Fl) kao platežno sredstvo i uvela krunu (K) u odnosu 2Fl=1K. No prelazak je bio dosta spor i tek 1900. godine zlatna forinta potpuno je povučena iz upotrebe. Kruna nije bila konvertibilno sredstvo plaćanja, što je obračunavanje austrougarskog izvoza činilo vrlo kompliciranim. Francuski zlatni franak bio je glavna europska obračunska valuta tog vremena. U razdoblju 1910.-1913. godine vrijedio je tečaj: 100US$ = 496 K, odnosno 1L = 240 K.

U skladu sa izdatcima za ratnu mornaricu, svaki od četiri bojna broda klase Tegetthoff trebao je koštati 60.6 milijuna kruna, pa je toliko trebao i Szent Istvan. U troškovima se navodi da je za trup potrošeno 5 milijuna kruna, za strojeve 6 milijuna a za električna postrojenja 2 milijuna kruna. Neki izvori tvrde kako se zbog rata koji je uskoro izbio nikada nije ustanovila točna cijena izgradnje broda.

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 542
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: SMZ Szent István (1914-1918.)

Post broj:#48  PostPostao/la Kantrida76 » 19.3.2018, 19:58

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE BOJNOG BRODA „SZENT ISTVAN"

Izgrađen u brodogradilištu Ganz & Co. Danubius u Rijeci

Položena kobilica. 29. I. 1912.

Porinut u more: 17.I.1914.

Predan u upotrebu: 13. XII.1915.

Dimenzije

Dužina između okomica: 143,00 m

Dužina na vod. liniji: 1 51,00 m

Dužina preko svega: 152,18 m

Konstruktivni gaz na gl. rebru: 8,234m

Gaz sa zalihama municije i goriva: pramac 8,588 m

krma 8,377 m



Širina na gl. rebru: 27,998 m

Nadvođe na gl. rebru. 6,044m.

Istisnina konstruktivna 20.008,30 t. (metričkih tona)

19.693,17 t. (long tons)

Istisnina sa potpunim zalihama: 21.689,00 t (metričkih tona)

21.347,00 (long tons )



Pogonski sustav

12 kotlova Babcock i Wilcox sa 12 ložišta, od toga 2 za loženje naftom

Radni pritisak: 18 At.

Proizvođač: Ganz & Co Danubius Budimpešta
Dvije turbine AEG-Curtis
Dva propelera Ø4000 mm.
Korak 3220 mm.

Promjer okretanja broda 315 m

Pokusne vožnje izvršene 22.11.1915.

Maksimalna snaga turbina: 26 400 Ks

Zalihe goriva:

Ugljen: 1.844,5 t

Briketi: 1.519,0 t

Nafta: 267,2 t



Oklop

Bočni oklop 280 mm KC[1] čelik na kojem je bila postavljena tikovina debljine 80 mm, a na nju lim debljine 18 mm.

Bočni oklop na pramcu i krmi 150 mm KC čelik

Pramčane pregrade 160/120 mm krmene pregrade 160/120 mm.

Topovske kule: prednja okomita strana 280mm KC bočna strana 280/150 mm KC.

Krov topovske kule 60 mm KC

Bočne kazamate 180 mm KC





Naoružanje

Topovi u trocijevnim kulama



12 topova u trocijevnim kulama na električni pogon

Kalibar 305 mm. L/45 10

Tip:

Proizvođač. Škoda Plzen god. konstrukcije 1910.

Težina cijevi. 54 250 kg.

Hod cijev: 890 mm.

Elevacija. -4° +20°

Osnovni položaj topova +2,5°

Brzina dizanja cijevi po okomici:

brže 2,6°/ sek.

sporije 15'/sek.

Kut okretanja: 280°

Brzina okretanja kule:

brže 3°/sek.

sporije 15'/sek.
Brzina granate na izlazu iz cijevi: 800m/ sek.
Sila na izlazu iz cijevi 14.680 mt

Potisna sila 2800 At.

Upotrebljivost cijevi: 200 hitaca

Brzina paljbe: 2 hitca/min.

Zaliha granata po topu: 76 kom.

Težina granate: 450 kg.

Težina kartuše: 191 kg

Barutno punjenje: 170 kg.

Moć probijanja oklopa: 1065 mm. KC na izlazu cijevi

470 mm KC na daljini od 6 km

Domet topa kod elevacije od 45° -25 km

16° -18 km

20° -20 km



Bočni topovi u oklopljenim kazamatama

12 topova na postolju ručno pokretani

Kalibar 150mm. L/50

Tip

Proizvođač. Škoda Plzen god. konstrukcije 1910.

Težina cijevi 6085 kg.

Elevacija: -6° +15°

Kut okretanja topa: 120°/114°



Topovi za obranu od torpiljarki

18 topova smještenih na palubi

Kalibar: 70 mm. L/ 50 K10

Proizvođač: Škoda Plzen god. konstrukcije 1910.

Težina sa postoljem. 2300 kg

Elevacija-. -6,5° +20°

Brzina granate na izlazu cijevi: 850 m/sek.



Protuzrakoplovni top

Brod je bio naoružan s 3 protuzrakoplovna topa, i to na II. kupoli 1 kom. i na III. kupoli 2 kom.

Kalibar: 70 mm- L/50 K10

Proizvođač: Škoda Plzen, god. konstrukcije 1910.

Težina sa postoljem: 2030 kg

Elevacija: -5° +90°

Brzina granate na izlazu cijevi: 830 m/sek



Brod je također imao 2 topa za iskrcavanje kal. 70 mm. L/18 i 2 topa kal. 47mm. L/44 proizvedena u Škodi. Dvije strojnice kal. 8mm. tip Schwarzlose, 392 puške tip M 95 i 133 pištolja tip M 07.

Brod je nosio 20 mina tip C 1910 koje su trebale polagati barkase. Torpedno naoružanje sastojalo se od 14 torpeda od 450 mm, a kasnije 533 mm/L 6,3 m, od toga 2 su bila za vježbu. Torpedne cijevi bile su smještene: 1 kom. na pramcu 1 kom. na krmi i dvije na oba boka pod kutom od 63° u odnosu na simetralu broda. Sve cijevi bile su smještene ispod vodene linije.



Upravljanje vatrom

Na prednjem i zadnjem zapovjednom tornju bila su dva daljinometra marke Barr & Stroud, sa dužinom baze 3658 mm u okretnoj kupoli. Na bočnim zapovjednim mjestima za upravljanje vatrom bočnih topova bila su dva daljinometra iste marke, s dužinom baze 2743 mm, također u okretnim kupolama. Svaka topovska kula imala je ugrađene daljinomjere marke E-Messer dužine 2743 mm. Brod je imao 11 reflektora marke Siemens sa zrcalom promjera 1100 mm. Ručno upravljivi, a mogli su biti i daljinski upravljani iz zapovjednih tornjeva, s mogućnošću pomicanja po okomici i dvije brzine u ravnini. Za vrijeme dnevne bitke reflektori su spremani u spremišta u bočnim oklopljenim mejstima.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4497
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: SMZ Szent István (1914-1918.)

Post broj:#49  PostPostao/la Vežičanka » 16.4.2018, 17:34

spašavanje brodolomaca sa Szent Istvana

spašavanje brodolomaca sa Szent Istvana.jpg
spašavanje brodolomaca sa Szent Istvana.jpg (92.83 KiB) Pogledano 10574 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4497
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: SMZ Szent István (1914-1918.)

Post broj:#50  PostPostao/la Vežičanka » 21.8.2018, 12:49

Szent Istvan prilikom gradnje 1914. u riječkom brodogradilištu:

Szent Istvan 1914. u riječkom brodogradilištu.jpg
Szent Istvan 1914. u riječkom brodogradilištu.jpg (204.48 KiB) Pogledano 10181 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4497
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: SMZ Szent István (1914-1918.)

Post broj:#51  PostPostao/la Vežičanka » 17.9.2018, 23:11

Na palubi Szent Istvana u veljači 1917.:

veljača 1917-Szent Istvan.jpg
veljača 1917-Szent Istvan.jpg (139.42 KiB) Pogledano 9633 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4497
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: SMZ Szent István (1914-1918.)

Post broj:#52  PostPostao/la Vežičanka » 28.12.2018, 16:24

Ova slika nalazi se u zavjetnoj kapeli na Trsatu. Nisam slikala dovoljno oštro da se može pročitati tekst, niti sam uspjela pročitati tekst u kapeli na dnu slike, osim ime broda u pojasu za spašavanje.
Za pretpostaviti je da je to zavjetna slika jednoga od preživjelih od posade.

Szent Istvan-zavjetna kapela Trsat.JPG
Szent Istvan-zavjetna kapela Trsat.JPG (245.38 KiB) Pogledano 9303 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4497
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: SMZ Szent István (1914-1918.)

Post broj:#53  PostPostao/la Vežičanka » 10.1.2019, 14:19

Tekst sa slike u gornjem postu, razabire se između ostalog tekst: potoplene vojne ladje "Szent Istvan", vidi se upisan datum potapljanja 10.6. 19(18).
tekst zavjetne slike Szent Istvan.JPG
tekst zavjetne slike Szent Istvan.JPG (97.66 KiB) Pogledano 9147 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4497
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: SMZ Szent István (1914-1918.)

Post broj:#54  PostPostao/la Vežičanka » 22.3.2019, 13:01

Iz američkog pomorskog muzeja

Szent Istvan u brodogradilištu u Rijeci.jpeg
Szent Istvan u brodogradilištu u Rijeci.jpeg (318.8 KiB) Pogledano 8566 puta

Szent Istvan u brodogradilištu u Rijeci-1.jpg
Szent Istvan u brodogradilištu u Rijeci-1.jpg (251.59 KiB) Pogledano 8566 puta

Szent Istvan-..jpg
Szent Istvan-..jpg (366.79 KiB) Pogledano 8566 puta

Prethodni

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Pomorstvo

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost