Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Pomorske nesreće

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Pomorske nesreće

Post broj:#1  PostPostao/la petasatus » 26.4.2015, 06:49

POTONUĆE GRČKOG LOGGERA "KADIJA"

Jako jugo zapuhalo je u noći na 20 veljače 1900 godine Kvarnerskim zaljevom valjali su se ogromni valovi šibani vjetrom i uz grohot razbijali se o obalu. Kiša je pljuštala iz tamnih oblaka, spajala nebo s morem smanjujući vidljivost.

Dan koji se budio nakon olujne noći bio je siv, more se još uvijek pjenilo, valovi se prelijevali preko obale. Kiša se smirivala, ali su oblaci još uvijek prijetili da će ponovo istresti svoj vlažni teret.

Na obali, u neposrednoj blizini Whiteheadove tvornice torpedina gostioničar Franjo Da Polo – vlasnik gostionice "Alla fratellanza artiggiana" pripremao se za početak radnog dana. Bacivši pogled na more zamijetio je brod tipa "logger" kako se propinje na valovima, da bi propao u dolinu između dva vala. Učinilo mu se da čuje škripu dasaka, fijuk vjetra u valovima, pa čak i dovikivanje mornara s broda.

Ogromni valovi južnog vjetra nosili su brod prema kamenitoj obali: oko tvornice torpeda bio je izgrađen nasip, a prema njegovoj gostionici pružala se plaža. Morsko dno bilo je u tom području pjeskovito. Da Polo je zatim primijetio da su na brodu spuštene zastave, znak da je brod u nevolji.

grčki logger Kadija.jpg
grčki logger Kadija.jpg (84.54 KiB) Pogledano 3670 puta


Bio je to grčki logger imenom "Kadija" pod zapovjedništvom kapetana Staradi Andioda, a imao je šest članova posade. Plovili su prema riječkoj luci kad ih je zahvatilo nevrijeme. Jak vjetar s juga i golemi valovi bacali su brod prema obali. Posada je izgubila kontrolu nad njim. Pobojavši se da će ih vjetar baciti na obalu, spustili su zastave na pola koplja, znak da je brod u nevolji, ali i lengere – nadajući se da će oni zaustaviti brod. Zbog pjeskovitog dna lengeri nisu mogli zaustaviti brod koji se opasno približavao obali.

Gostioničar da Polo alarmirao je tvorničkog stražara, a ovaj obavijestio lučke službe za spašavanje. Ovi su "Kadiji" poslali u pomoć dva spasioca "Dravu" i "Ellore". Na "Ellore se nalazio lučki komesar Cappone. Parobrodima su pokušali sadržati "Kadiju" dalje od obale. Nisu uspjeli. Ni lengeri nisu izdržali. Popucali su. Brod se još više približio obali.

Očajni mornari htjeli su skočiti u more kako bi izbjegli opasnost da potonu s brodom. Spašavatelji su ih odgovorili jer je prijetila opasnost da ih brod prignječi.

Ubrzo je došla u pomoć "Clotilda" – barka za spašavanje koju je vozilo 12 pilota spasioca. Brod se razbio o grote na plićaku kraj tvornice torpeda.

Jedan mornar hrabro je skočio s broda na grote, ostali su mu dobacili konopac koji je on čvrsto vezao za jednu grotu pa su se ostali mornari po njemu spustili s broda. Zadnji je sišao kapetan.

Brod nije bio osiguran, a šteta je iznosila 7000 forinti.

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#2  PostPostao/la petasatus » 26.4.2015, 07:00

NAPOLEONE I

talijanski scooner Napoleone I.jpg
talijanski scooner Napoleone I.jpg (62.67 KiB) Pogledano 3669 puta


U petak 23 rujna 1911 plovio je prema Rijeci talijanski scooner Napoleoner I pod zapovjedništvom kapetana Michele Palomba. Posadu broda činila su još šest mornara. Scooner težak 220 tona zahvatilo je nevrijeme praćeno vjetrom s jugozapada i velikim valovima.

Jugozapadni vjetar i debelo more iz II kvadranta okrenuli su "Napoleone I" na ulazu u luku Baross na istok. Jedra su se pod udarima vjetra nadula pa je brodica bila bačena na nasip Marije Terezije - "Molo Longo" kod brodogradilišta Lazarus. Uz teško oštećenu škunu, oštećenje na lijevom boku, ušlo je more.

U pomoć oštećenoj brodici došao je parobrod "Vontato" od pomorske vlade s kapetanom Sablićem. Privezali su jedrenjak u nadi da ga odvuku na sigurno u luku. U toku manevra "Napoleone I" počeo je tonuti pa je kapetan Sablić naredio da se prekine operacija tegljenja.

Kontrolom potonulog broda ustanovljeno je da je brod jako oštećen. Odlučeno je da ga se neće podizati s dna nego odvući na široko more kako ne bi priječio ulazak brodovima u luku. Prije toga odrezati će jarbole.

Gdje je Škuner odvučen i potopljen "Novi list" nije naveo.

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#3  PostPostao/la petasatus » 26.4.2015, 07:29

ZAPALJEN JEDRENJAK POTOPLJEN DINAMITOM

grčki jedrenjak Agios Troios.jpg
grčki jedrenjak Agios Troios.jpg (41.56 KiB) Pogledano 3669 puta


Grčki jedrenjak "Agios Troios" pisao je "Riječki Novi list" doplovio je dne 15 siječnja 1911 u Rijeku. Usidrio se u luci Baross, gdje je ukrcavao slatki ugljen – 47 vagona. Netom prije polaska na put primijećeno je da iz "štive" broda suklja dim. Predstavnik lučkog komesara predložio je kapetanu da odgodi polazak kako bi se utvrdilo što je dovelo do pojave dima. Kapetan je pristao pa je započelo iskrcavanje ugljena na obalu. Iskrcana je određena količina ugljena, a preostali ugljen u brodu lučki radnici su počeli hladiti vodom. Ugljen je cvrčao pod mlazevima vode, a iz štive se i nadalje dizao dim – gušći i tamniji.

U jednom trenutku izgledalo je kao da je vatras stavljena pod kontrolu a bi se malo kasnije još jače razgorjela.

Lučke vlasti dale su otegliti brod van luke. Privezali su ga za nedaleku plutaču i nastavili s prekrcavanjem ugljena na pomoćne brodice, sve u nadi da će doći do srca požara. Čak se okupilo i mnoštvo privatnih barki na koje su vlasnici ukrcavali ugljen, opskrbivši se njime gratis. Nisu uspjeli dospjeti do središta požara. Vatra je ponovo buknula. Počela su gorjeti i oba jarbola.

Oko pet sati po podne začula se eksplozija. Teška drvena brodska vrata bila su izbačena u zrak i zatim pala u more. U sedam sati na večer parobrod "Ellore" se uspio približiti gorućem brodu, uzeti ga u tegalj i otegliti na otvoreno more.

U 23,30 topovnjači "Satelit" stacioniranoj u Rijeci dat je zadatak da potopi brod kojem nije bilo spasa, a koji je postao prijetnja luci i ostalim brodovima. Topovnjača je ispalila 30 granata malih dimenzija. Zadatak nije uspjela obaviti. Zapaljeni jedrenjak i dalje je plutao. Jedino rješenje bilo je kroz rupu na krmi koju su napravile dvije granate ubaciti dinamit. Eksplozijom dinamita brod je konačno potopljen.

Kapetan "Agiosa Troiosa" i njegovi mornari zaplakali su nad zlom sudbinom njihova jedrenjaka. Mnogima koji su prisustvovali tragičnom kraju jedrenjaka zasvjetlucale su u očima suze saučešća jer su znali kakav je gubitak doživjela posada koja je na brodu provela dio svog života.

Riječki novi list nije izvijestio na kojoj udaljenosti od obale je "Agios Trios" potopljen.

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#4  PostPostao/la petasatus » 26.4.2015, 07:42

UKLETI HOLANDEZ U HRVATSKOM JADRANU
Izvor: Novi list od 1909.

ukleti holandez u Jadranu.jpg
ukleti holandez u Jadranu.jpg (130.54 KiB) Pogledano 3669 puta


Šestog siječnja, pisao je Novi list, parobrod "Skodra" krenuo je na put za Kotor. Na putu kapetan Skodre ugledao je jedrenjak koji je čudnom putanjom plovio prema njegovu brodu. Pramac jedrenjaka bio je usmjeren prema Skodri. Kapetan je započeo izbjegavanje, ali ukleti brod kao da je predviđao svaki njegov potez i stalno mu se približavao. Dozivačem je pozivao posadu čudnog broda. Nitko se nije odazivao. Maknuo se s putanje jedrenjaka i zaustavio je Skodru.

Kapetan je zapovjedio spuštanje čamca u more, ukrcao se i s ostalom posadom u isti i naredio da se odvesla do jedrenjaka. Kad su došli u blizinu broda shvatili su da je pred njima grčki teretni jedrenjak "Evangelist".

Kapetan je ponovo pokušao dozvati posadu. Uzalud. Odaziva nije bilo. Jedrenjak je na boku imao oveću rupu. Kako je bila iznad vode brod je nastavio ploviti.

Popevši se na "Evangelistu" kapetan je na palubi pronašao jednu živu mačku. Posade nije bilo makar se vidjelo da je netko na brodu nedavno boravio. Brod je bio pun drva.

Što se dogodilo s posadom koja je napustila brod nikad se nije saznalo. O tome što se dalje događalo s "ukletim jedrenjakom" Novi list nije pisao.

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#5  PostPostao/la petasatus » 26.4.2015, 08:15

GUIDO

Godina 1909, listopad mjesec – tvornica Torpedo masovno izvodi torpeda jer je potražnja velika. Ispravnost torpeda svakodnevno se kontrolira, posebno njihova putanja. U moru ispred "Stabilimento tecnico" sagrađena je lansirna rampa za ispucavanje torpeda. Na određenoj udaljenosti od rampe postavljene su splavi "zattare" usidrene ogromnim sidrima. Tih splavi bilo je 12-15 u nizu, posljednja je bila na izlazu iz zaljeva (Vela vrata) Na njima se za vrijeme pokusa s torpedima nalazilo kvalificirano osoblje, po jedan čovjek na svakoj splavi, koji su pratili kretanje ispaljenog torpeda i javljali o uspješno ili neuspješno izvedenom pokusu.

Jednog listopadskog dana te godine za vrijeme pokusa dogodila se nesreća. Torpedo kao da se "oteo kontroli" i torpedirao brod "Guido". Brod s rupom na podvodnom dijelu trupa potonuo je vrlo brzo. "Riječkom novom listu od te godine koji je poslužio kao izvor nije izviješteno što se dalje događalo, odnosno da li je bilo ljudskih žrtava. Jedina činjenica iz novina jest da je "Guido"podignut iz mora i odveden na popravak.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4465
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#6  PostPostao/la Vežičanka » 28.4.2015, 17:35

Spomenut ćemo ovdje pomorsku nesreću koja se dogodila ispred senjske luke 1956. Senj nije daleko.

Časopis "Priroda" pisao je 1956. godine:

Ove godine izgleda da je bura dosegla vrhunac s brzinom od 144 km na sat, a hladnoća je zabilježena sa 18°C ispod nule.
Snijeg, vijavice i nevrijeme potpuno su spriječili promet na Jadranu. U Senju je bura toliko mlatila s usidrenim brodovima, da su pucali debeli konopi i tako je more odvuklo i talijansku lađu "Regolo" na pučinu, gdje je potopljena, a posada se utopila.


Brod Regolo potonuo je 9.veljače 1956. godine.(Slika iz teme Senj)
brod Regolo.jpg
brod Regolo.jpg (112.22 KiB) Pogledano 2659 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4465
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#7  PostPostao/la Vežičanka » 8.5.2015, 15:02

Havarija parobroda "Split" u riječkoj luci 24.prosinca 1917. godine

Parobrod "Split" sagrađen je u brodogradilištu Glasgow (Škotska) pod imenom "Killeavy" 1900. godine.
1908. prodan je Hrvatskom parobrodarskom društvu Jadran-Split. Tada mijenja ime u "Split".
Podaci o brodu; http://www.clydeships.co.uk/view.php?ref=15879
nosivost: 407 grt
dužina: 44,2 m
širina: 7,6 m
Bio je namijenjen obalnom teretnom prijevozu.

23. prosinca 1917. uplovio je u riječku luku s teretom ugljena, cijanida i karbida u željeznim bačvama.
U tijeku je bio Prvi svjetski rat, dio tereta imao je stratešku važnost, pa je parobrod pratila A-U torpiljarka oko Paga i Raba. Karbid se prevozio iz tvornice na Dugom Ratu.
Parobrod je pristao na Rivi Cristoforo Colombo -današnja Riva Boduli.

Slijedećeg jutra oko 6 sati, 24. prosinca 1917. došlo je do nesreće na brodu.
Prilikom otvaranja grotla, zbog propuštanja željeznih bačava s karbidom, došlo je do eksplozije karbidnog plina acetilena, te je Izbio požar.
Brodom je zapovijedao kapetan Juraj Jelčić iz Selca, koji je tom prilikom zadobio prijelom obje noge.
Četiri člana posade su teško ranjena, od kojih je tijekom jutra u riječkoj bolnici preminuo konobar Gašpar Matacin a nekoliko dana kasnije i vođa palube Josip Radulić, obojica iz okolice Zadra.

Da se izbjegne veća nesreća, gorući brod otegljen je u Martinšćicu i nasukan na zapadnoj strani Vele kave. Taj opasni posao obavio je lučki remorker "Vontato".

slika iz teme Stari kamenolomi-kave Rijeke i okolice
Slika
Pramac i zapovjednički most ostali su viriti iznad površine mora, te su dugo godina bili atrakcija za mnoge.

ostaci parobroda Split 1939 (2).jpg
ostaci parobroda Split 1939 (2).jpg (121.23 KiB) Pogledano 3651 puta

Okolno stanovništvo brzo je počelo odnositi s olupine broda sve što se dalo iskoristiti.
Odnosile su se bačve karbida koje nisu bile oštećene, razni inventar broda, sve što se dalo skinuti, izrezati, prodati ili upotrijebiti u domaćinstvu.
Karbid iz bačava odnešen s broda koristio se za osvjetljavanje. Ribari su ga koristili za noćno ribarenje uz svjetiljke- ferale na acetilen.
U domaćinstvu se upotrebljavao u svjetiljkama takozvanim "centilenama" u kojima se spajanjem malo karbida i vode stvarao plin acetilen koji je sagorijevao na goraču i koji je davao bijeli i vrlo svijetli plamen.
Olupinu parobroda "Split" dokrajčio je talijanski okupator 1941. i 1942. godine, kojemu je za potrebe rata trebao svaki komad željeza.

pogled s olupine broda na Velu kavu:
Vela kava pogled s olupine broda Split.jpg
Vela kava pogled s olupine broda Split.jpg (212.36 KiB) Pogledano 3651 puta

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
izvor: knjiga "Martinšćica u srcu"
jedino je u knjizi pogrešan podatak da je parobrod Split izgrađen u Glasgowu 1908. pod tim imenom.

Avatar korisnika
milic
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 871
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#8  PostPostao/la milic » 8.5.2015, 16:57

Bravo Vežica! :piva2
Pred malo vremena sam pročitao tu knjigu i ne sjećam se da su baš svi ti podaci unutra. To si, ovo o plovidbi pod pratnjom i požaru u luci, izvukla iz nekog drugog izvora?
Daj balu mali!

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4465
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#9  PostPostao/la Vežičanka » 8.5.2015, 18:16

Svi su podaci iz knjige "Martinšćica u srcu", jedino sam u izvoru čiji sam link dala, pronašla da parobrod "Split" nije izgrađen 1908. pod imenom "Split" u Glasgowu (kao što pogrešno piše u knjizi), već je izgrađen 1900. pod imenom "Killeavy".
Podatak o brodogradilištu Glasgow je točan.

Knjiga ima mnoštvo zanimljivih podataka, treba je zapravo više puta pročitati. A Martinšćica mi je zanimljiva jer je to susjeda Vežici :ljubav

Avatar korisnika
milic
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 871
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#10  PostPostao/la milic » 8.5.2015, 21:26

Bome onda je moram barem još jednom pročitati. Meni isto jako dobra knjiga i, priznajem, pročitao sam je na tvoju preporuku. Do tad nisam ni znao da postoji.
Daj balu mali!

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4465
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#11  PostPostao/la Vežičanka » 10.5.2015, 20:23

Iz naše teme Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Potopljeni brod Sv. Nikola

18. listopada 1834. godine „Sveti Nikola“ je krenuo iz Rijeke prema Kraljevici. Brod je bio u vlasništvu Spiridona Vučića i braće Polić. Na brodu je osim posade bilo 22 putnika te različita roba. Nakon što je brod prošao Kostrenu, kod Urinja, zahvatilo ga je jako nevrijeme. Jaki vjetar i veliki valovi razbili su brod o stijenje, a čak 11 osoba našlo je smrt u morskim dubinama. Još par dana nakon nesreće tragalo se za tijelima poginulih. Svi su dopremljeni brodom u Kraljevicu, a 21. listopada bila je sahrana. U Kraljevici je pokopano devetero stradalih, u Bakru dvoje. Dan danas na kraljevičkom groblju (iznad magistrale) mogu se naći nadgrobni spomenici žrtava ove pomorske nesreće.
Vrlo bogat čovjek, Matija Polić, u nesreći je izgubio sina Antona te unuku Mariju koja je imala 18. godina. Oboje su pokopani na kraljevičkom groblju. Marija je pokopana u kripti kapelice Svete Katarine.
Matija Polić naknadno je dobio dozvolu biskupa te je 1835. na mjestu udesa na Urinju podignuo malenu kapelicu. Godinama nakon toga se na godišnjicu nesreće u kapelici održavala misa za pokoj stradalih.

Izvor:Iz prošlosti Kraljevice 1790 – 1990

Od Edotijana saznajemo da je kapelica razrušena najvjerojatnije zbog gradnje bunkera (iz teme Kraljevica)
edotijan napisao:Dobar dan,
Malo o potonuću sv. Nikole ispred Urinja.
Kao što je spomenuto trabakul Sv. Nikola potonuo je sa svim osobama ispred Urinja, i u spomen je podignuta kapelica.
Ovaj dio se i danas zove " pod kapelicu ".
U toku 2.S.V. rata, u pod Urinju se sagrađena serija njemačkih bunkera, mislim da ih je bilo ukupno pet.
Tamo smo se znali igrati kao djeca i jedamput smo naletjeli na gnijezdo pčela.
Navodno je kapelica uništena prilikom gradnje jednog od tih bunkera, na lokaciji gdje je danas zadnji veliki tank kod
termocentrale prema rafineriji.
Nažalost slika od kapelice nije sačuvana.
Bila je svojedobno akcija bratovštine Sv. Nikole iz Kostrene, da se pronađe slika, ali koliko znam do sada bez uspjeha.
Pozdrav
Edo Tijan

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Edo, ako vas put nanese tamo, mogli bi nam poslikati mjesto gdje je bila kapelica koje se kako kažete i danas zove "pod kapelicu"

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4465
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#12  PostPostao/la Vežičanka » 28.7.2015, 15:53

Edotijan je napisao da je kapelica, izgrađena u spomen nesreće broda Sveti Nikola (1834.) ispod Urinja, bila na lokaciji gdje je danas zadnji veliki tank kod termocentrale prema rafineriji.
Stare karte to potvrđuju.

karta iz 1833.
1833-1.JPG
1833-1.JPG (124 KiB) Pogledano 3584 puta

povećan detalj s gornje karte gdje se vidlji ucrtana građevina s križem
1833-2.JPG
1833-2.JPG (64.39 KiB) Pogledano 3584 puta


karta iz 1903.godine, povećala sam detalj gdje se vidi ucrtana kapelica
Urinj karta1903.jpg
Urinj karta1903.jpg (241.97 KiB) Pogledano 3584 puta


današnja karta Googla
karta Urinj.JPG
karta Urinj.JPG (165.54 KiB) Pogledano 3584 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4465
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#13  PostPostao/la Vežičanka » 30.7.2015, 17:24

Pomorska karta obale Kostrene. vidi se lokalitet s nazivom Pod kapelicu. (pomorska karta je iz teme Kostrena)
Također se vidi lokalitet pod nazivom "Split", prema olupini broda koja je na tom mjestu stajala 25 godina (vidi post br.7 u ovoj temi)

Slika

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#14  PostPostao/la petasatus » 2.8.2015, 16:33

Dodatak na post o brodu "Regolo"
(podaci o brodu)

SS Regolo (1889 - 1956)

Talijanski teretni brod sa parnim pogonom.
Izgrađen je 1889. godine u Flensburger Schiffsbau Gesellschaft, Flensburg, Germany
gdje je izrađen i pogonski stroj od 85 n.h.p. maksimalne brzine 8,5 čvorova.
Dimenzije broda su: 58,3 x 9,4 x 4,1, a tonaža 813 g.r.t.
Službeno nestao 09.02.1956. ispred Senja i status mu nije potvrđen ( nije nađen).

Povijest broda:
Plovio kao SS Occident 1889. u vlasništvu Petersen H. A., Flensburg, Njemačka do 1937. godine.
SS Giuseppina 1937. u vlasništvu Giovanni Musico fu Michele, Messina, Italija do 1948. godine.
SS Salina 1948. u vlasništvu Trinacria, Italija, da bi 1953 promjenio ime i postao
SS Regolo i dalje u vlasništvu Trinacria, Italija do nestanka 1956.godine.

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#15  PostPostao/la petasatus » 7.8.2015, 20:04

Peltastis

peltastis.jpg
peltastis.jpg (140.86 KiB) Pogledano 3540 puta

07. siječnja 1968. godine u Jurjevu je bio privezan grčki trgovački brod Peltastis. Ukrcavao je drvenu građu. Najava nevremena natjerala je kapetana Teodorosa Beleisisa
da isplovi i napusti Velebitski kanal, te potraži sigurno pribježište u luci Rijeka.
Bilo je prekasno...
Olujna bura zaustavila je napredak broda, i počela ga zanositi prema Krku. Pao je mrak, a vjetru se pridružila i snježna mećava. Bacili su sidra u more u pokušaju da spriječe neminovno,
no nije bilo pomoći. Brodski sat zaustavio se 08. siječnja 1968. godine u 03h i 50min, a brod se smirio na dnu Krčke obale između Šila i Klimna.

Od dvanaest članova posade spasila su se četvorica, a tijela sedmorice koji su izgubili bitku sa morem pronađena su u sljedećih nekoliko dana. Kapetan Teodoros Beleisis nije pronađen,
te je proglašen nestalim...

peltastis_novine1.jpg
peltastis_novine1.jpg (369.47 KiB) Pogledano 3540 puta


peltastis_novine2.jpg
peltastis_novine2.jpg (833.21 KiB) Pogledano 3540 puta


peltastis_novine4.jpg
peltastis_novine4.jpg (414.25 KiB) Pogledano 3540 puta


Priča tu ne završava, pošto se među roniocima proširio glas da kapetan stoji za kormilom svog broda i dalje. Priča koju nitko nije uzimao zaozbiljno, pa čak ni kada je
austrijski ronioc Franz Mitznneg u lipnju 1968. snimo fotografiju...
U studenom 1968. i posljednji član posade nesretnog teretnjaka napustio je svoju dužnost. Kapetan je izvađen poslije deset mjeseci sa komandnog mosta...


peltastis_novine3.jpg
peltastis_novine3.jpg (396.82 KiB) Pogledano 3540 puta

Sljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Pomorstvo

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju