Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Pomorske nesreće

DANILO
Gost
Gost
 
Postovi: 8
Teme: 4
Pridružen: 17.5.2012, 10:53

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#16  PostPostao/la DANILO » 23.10.2015, 16:04

nesreća kod Urinja broda sv. Nikola
Prema pričanjima starijih mještana Urinja, kapelicu su krajem rata razrušili - partizani, ali nenamjerno. naime, gađali su njemačke bunkere topom negdje s Hreljina i pogodili kapelicu ...

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4520
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#17  PostPostao/la Vežičanka » 30.10.2015, 19:27

Vežičanka napisao:Iz naše teme Iz našeg kraja-priče i legende, imena i nazivi

Potopljeni brod Sv. Nikola

18. listopada 1834. godine „Sveti Nikola“ je krenuo iz Rijeke prema Kraljevici. Brod je bio u vlasništvu Spiridona Vučića i braće Polić. Na brodu je osim posade bilo 22 putnika te različita roba. Nakon što je brod prošao Kostrenu, kod Urinja, zahvatilo ga je jako nevrijeme. Jaki vjetar i veliki valovi razbili su brod o stijenje, a čak 11 osoba našlo je smrt u morskim dubinama. Još par dana nakon nesreće tragalo se za tijelima poginulih. Svi su dopremljeni brodom u Kraljevicu, a 21. listopada bila je sahrana. U Kraljevici je pokopano devetero stradalih, u Bakru dvoje.Dan danas na kraljevičkom groblju (iznad magistrale) mogu se naći nadgrobni spomenici žrtava ove pomorske nesreće.
Vrlo bogat čovjek, Matija Polić, u nesreći je izgubio sina Antona te unuku Mariju koja je imala 18. godina. Oboje su pokopani na kraljevičkom groblju.Marija je pokopana u kripti kapelice Svete Katarine.
Matija Polić naknadno je dobio dozvolu biskupa te je 1835. na mjestu udesa na Urinju podignuo malenu kapelicu. Godinama nakon toga se na godišnjicu nesreće u kapelici održavala misa za pokoj stradalih.

Izvor:Iz prošlosti Kraljevice 1790 – 1990

181 godina je prošla od tragedije.
kapelica svete Katarine na kraljevičkom groblju iznad magistrale
groblje Kraljevica kapelica (2).JPG
groblje Kraljevica kapelica (2).JPG (148.89 KiB) Pogledano 3569 puta

groblje Kraljevica kapelica (1).JPG
groblje Kraljevica kapelica (1).JPG (229.93 KiB) Pogledano 3569 puta

groblje Kraljevica kapelica (3).JPG
groblje Kraljevica kapelica (3).JPG (143.38 KiB) Pogledano 3569 puta

groblje Kraljevica kapelica (4).JPG
groblje Kraljevica kapelica (4).JPG (200.78 KiB) Pogledano 3569 puta

groblje Kraljevica kapelica (5).JPG
groblje Kraljevica kapelica (5).JPG (194.82 KiB) Pogledano 3569 puta



ploča s natpisom o tragediji nalazi se na južnom zidu kapelice:

groblje Kraljevica kapelica (6).JPG
groblje Kraljevica kapelica (6).JPG (134.66 KiB) Pogledano 3569 puta


Slova su već manje čitljiva, iako vjerujem da je natpis obnovljen, vjerojatno kad je obnovljena i kapelica 1977. (to je godina koja piše nad ulazom), inače vjerujem da se slova vjerojatno ne bi vidjela
Arhaični jezik je teže razumljiv (u kombinaciji s pomalo nečitkim slovima). Kada usporedim taj tekst s engleskim tekstovima iz tog doba koji su gotovo indentični njihovom današnjem jeziku možemo zaključiti koliko je dugogodišnji tuđinski jaram u našoj državi učinio štete na svim poljima. Trebalo je duže vremena da standardiziramo svoj jezik.

Dio (početak) arhaičnog teksta koji mogu "prevesti":
Dan gorki i žalosna uspomena 18 oktobra, leta 1834. Anton Matija Polić stanovnik Kraljevice star 40 godina, 4 mjeseca i 5 dana krenuo je ujutro prema gradu Rijeci skupa sa svojom starijom kćerkom Marijom starom 18 godina, 6 mjeseci i 28 dana po svojim trgovačkim poslovima u trabakulu imena Sveti Nikola u kojemu vraćajući se po strahovito uzburkanom moru on i njegova kći s drugom devetoricom utopiše se nemilo kod punte Urinj pod Kostrenu.

klikni za veći prikaz
groblje Kraljevica ploča na kapelici.JPG

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#18  PostPostao/la petasatus » 22.11.2015, 17:24

28.10.1882. godine Riječku je luku pogodila najveća pomorska katastrofa izvan ratnog vremena.

Olujno je jugo u svega nekoliko sati na stijene ispred Mlake ( danas nasipano područje ispred svjetionika ) razbilo četiri jedrenjaka.

Nesreći je pridonio i nezavršeni lukobran, koji je u to vrijeme bio nasipan do razine gata Vladimira Nazora ( Frigo ), dok su do planiranog kraja lukobrana bile postavljene plutače. Plutače su bile predviđene za privez . Na plutači 5 bila je privezana grčka krstarica Psara u posjeti Rijeci.

U 7 00 ujutro jugo je malo popustilo i dva su jedrenjaka uspjela uploviti u zavjetrinu lukobtana. Ostali nisu bili te sreće...

Prvi je bio Arfascad od 635 brt pelješkog brodarskog društva s kapetanom Ivanom Mrgudićem. Nije uspio skrenuti u zaštićeni dio, te je bacio sidro. Vidjevši da i dalje idu prema obali spustili su i drugo, no na žalost ni to nije bilo dovoljno; završio je na stijenama ispred Mlake.

Slijedio ga je brigantin Andrić vlasništvo A.F.Pošćića i Antona Lukanovića iz Voloskog s kapetanom Ivanom Štefićem koji se, uvidjevši da neće uspjeti ući u luku, usidrio pored grčke krstarice. Nije pomoglo, te se pridružio predhodniku na morskom dnu.

Ni brik Dunaj u vlasništvu Luke Blaževića iz Kraljevice nije uspio ući u luku te je slijedio predhodnike i završio na dnu.

Posljednji u nizu tog kobnog dana bio je tršćanski brik Commandatore Tonello vlasništvo Kozulicha i Schmarda. Njemu je u pomoć stigao i lučki remorker Hebe no nakon kratke borbe morao je odustati i prepustiti brik sudbini pored ostala tri broda.

Sretna je okolnost što toga dana nije bilo ljudskih žrtava.

Odjek nesreće u javnosti bio je tako jak da je s položaja upravitelja luke bio smjenjen Mađar, grof Edmond Bathlen, a umjesto njega za upravitelja je postavljen Martin Rukavina, bivši časnik ratne mornarice.

Riječka trgovačka komora pokrenula je istražni postupak kako bi se ustanovilo kako je došlo do nesreće u kojoj srećom nije bilo poginulih. Istragom je utvrđeno da plutače nisu bile dovoljno dobro usidrene te ih je olujno nevrijeme zanijelo preblizu obali. Zbog toga je promet lukom bio otežan. a po zaključenju istrage odredila je da:

- plutajuće svjetlo će se bolje usidriti kako bi se osiguralo od odmaknuća
- organizirati će se služba spašavanja
- nabavit će se jači remorkeri
- uspostavit će se nadzor rada službi

(La bilancia iz Rijeke i Sloboda sa Sušaka donijele su detaljne izvještaje o katastrofi.)

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4520
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#19  PostPostao/la Vežičanka » 22.11.2015, 18:03

Ove se priče čitaju bez daha! :gore
Kao stvorene za nedjeljno popodne. : ucenje

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#20  PostPostao/la petasatus » 23.11.2015, 00:03

Bitka za Bakar

Nije u pitanju klasična pomorska nesreća, no za Mlečane je bila. Ostaci vjerojatno još i danas leže na dnu Bakarskog zaljeva.

Kad su se god. 1613. Senjski Uskoci na jednoj mletačkoj galiji, koja pod Pagom usidrena bijaše, osvetili, poboja se nadvojvoda Ferdinand, da bi Mletčići mogli udariti na Primorje, stoga odredi, da se svi primorski gradovi na obranu spreme.

Mletački admiral, Filip Paskvaligo, doplovi sa 20 galija, zatvori morski kanal izmeđju Rieke i Senja ; nu Senjani dovažahu hranu iz Rieke preko Bakra.

Neprestano medjusobno neprijateljstvo porodi medju austrijskom i mletačkom vladom rat
( 1615.-1617.), koji je poznat pod imenom uskočkoga rata.

Mjeseca kolovoza god. 1616. dopru Mletčići i do Bakra. Udarili su s mora i s kraja ; s mora s dva velika broda i 20 galija, a s kraja sa 4000 momaka. Obsjedali su grad od pol noći do druge večeri i izbacili iz topova 1000 krugalja, ne nahudiv gradu ništa. Bakar je branio kapetan Budački vjerno i hrabro, a poslije mu u pomoć priskoči 300 Riečana pod vodstvom kapetana Burgundera, Martina Sadrića i vojvode Jurja Steinbergera. Ovi se utvrde na Kalvariji, od kuda su suglasno sa Budačkijem strašnu vatru na Mletčiće sipali. Budački je s kaštela tako dobro nišao, da je ta¬netom shvatio zapovjednika mletačke vojske, koji kod južine sjedjaše, te ga ubio i ladju mu po¬topio. Uplašeni tim Mletčići pobjegoše glavom bez obzira, ostavivši mnogo mrtvih, koje poslije naši u magazinama pokopaše.

Ovu nam je borbu na molbu župnika bakarskoga, Mate Rožmanića, god. 1631., a 16. lipnja opisao franjevac Dioniz Janković, vlastoručno podpisao i priklopio glagolskomu breviaru, na pergameni pisanu po Bartolu Kipu vulgo Šupincu, Hrvatu iz Krbave g. 1441. i poklonio ga za viečnu spomen župnoj crkvi sv. Andrije, gdje ga žalibože sada više ne ima.

Izvor: Dragutin Hirc - Hrvatsko Primorje (1891.)

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#21  PostPostao/la petasatus » 29.11.2015, 17:20

petasatus napisao:28.10.1882. godine Riječku je luku pogodila najveća pomorska katastrofa izvan ratnog vremena.

Olujno je jugo u svega nekoliko sati na stijene ispred Mlake ( danas nasipano područje ispred svjetionika ) razbilo četiri jedrenjaka.

Nesreći je pridonio i nezavršeni lukobran, koji je u to vrijeme bio nasipan do razine gata Vladimira Nazora ( Frigo ), dok su do planiranog kraja lukobrana bile postavljene plutače. Plutače su bile predviđene za privez . Na plutači 5 bila je privezana grčka krstarica Psara u posjeti Rijeci...


Nakon dodatnog istraživanja otkrio sam neke zanimljive podatke.

Grčki ratni brod koji se spominje na vezu 5, kapetan kojega je u to vrijeme bio optužen da nije pružio pomoć brodovima u nevolji, ima stvarno zanimljivu povijest, pa sam odlučio da je podijelim sa vama kao fusnotu uz podatke o samoj nesreći. Dakle:

mine depot ship psara.jpg
mine depot ship psara.jpg (57.89 KiB) Pogledano 3529 puta

Grčki minopolagač Psara 870 tona, 91.2x9.2m, 500hp, 14čv. Naoružan sa dva 120mm Kruppova topa, dva 37 mm Hotchkissova mitraljeza i četiri 356mm torpeda i mina.
Brod je izgrađen u Glasgowu 1858. Pod imenom Douglas, a plovio je za Isle of Man Steam Packet Company između Liverpoola i otoka Man do 1862. Te je godine prodan Konfederaciji i preimenovan u Margaret & Jessie, gdje je radio kao brod za dostavu do zarobljavanja od strane snaga Unije 5.11.1863. Preimenovan je u Gettysburg i pridodan mornarici Unije 1864.
Po završetku Američkog građanskog rata plovio je po Karibima do 1876. Kada odlazi preko Atlantika na poseban zadataku, utvrđivanja navigacijskih podataka na Mediteran.
Tijekom trogodišnjeg perioda provedenog na Mediteranu posjetio je skoro sve luke, pa tako i Jadranske ( cijela obala Italije).
1880. godine prodan je Grčkoj i preimenovan u Psara. Pod Grčkom zastavom plovi do 1916. Kada je zaplijenjen od strane Francuske. Vraćen je Grčkoj 1918. Da bi 1921. Bio stavljen na listu za prodaju, te je 1923. Prodan u svojstvu trgovačkog broda i konačno 1933. izrezan u Italiji.

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#22  PostPostao/la petasatus » 6.12.2015, 22:18

SS Lina

Lina je parobrod izgrađen 1879. u Newcastle-u, Tyne, Velika Britanija. Ovaj teretni parobrod od čelične konstrukcije izgrađen je u vrijeme kada su parobrodi čelične konstrukcije predstavljali veliki napredak u pomorskom transportu. Komandni most bio je smješten na sredinu broda, a paluba od pramca do mosta i mosta do krme izrađena od drva.

Parni je motor bio smješten ispod komandnog mosta, a dimnjak je bio iznad parnog kotla odmah uz most. Ispod pramčanog i krmenog dijela nalazio se tovarno prostor, svaki opremljen sa svojom dizalicom za utovar i istovar.

Pod imenom Ville de Namour, a poslije i Nueva Estramadura prevozeći ulje, ugljen i vino Lina je preplovila cijeli Mediteran. 1901. godine brod je prodat Vicenzu Granatu, vlasniku Societa Adratica iz Barija, Italija, koji mu mijenja ime u Lina.

Na posljednje putovanje brod je krenuo iz Rijeke, 14. januara 1914. godine, natovaren sa 720 tona drveta prema Siciliji, pod komandom kapetana Giuseppe Cicconardija. Vrijeme se naglo pogoršalo. U Velim Vratima između otoka Cresa i obale Istre u borbi sa jakom jugozapadnim vjetrom i uz lošu manevarsku sposobnost mornari nisu mogli spriječiti udes. Brod je nedaleko od rta Pečenj (Punta dei ladri), blizu Porozine, naletio na stijene i potonuo.

Prve vjesti o nesreći objavilo je jutarnje izdanje italijanskog Il Piccola 19. januara 1914. godine pod naslovom Il Naufragio Del Piroscafo Lina.
Linu su, tada još neimenovanu, 60tih godina roniocima prijavili ribari. Lina leži uz rub stijena na pješčanom dnu dubine od 25 m na pramcu, pa sve do 55 m na djelomično ukopanoj elisi.

Zaron sa obale prema potopljenom brodu ostavlja posebno jak dojam. Iz mračne dubine pred očima ronioca pojavi se prvo poput noža oštar pramac, a nakon toga i jarbol, te ostatak olupine. Drvena paluba broda i komandni most su uništeni, pa se jasno vidi unutrašnjost. Na dimnjaku je još vidljivo slovo G koje predstavlja logo Societa Adriatica i porodice Granato.
lina1.jpg
lina1.jpg (104.13 KiB) Pogledano 3519 puta

lina2.JPG
lina2.JPG (156.67 KiB) Pogledano 3519 puta

lina3.JPG
lina3.JPG (111.06 KiB) Pogledano 3519 puta

lina4.JPG
lina4.JPG (107.59 KiB) Pogledano 3519 puta

lina5.JPG
lina5.JPG (65.97 KiB) Pogledano 3519 puta

lina6.JPG
lina6.JPG (96.61 KiB) Pogledano 3519 puta

Avatar korisnika
milic
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 871
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#23  PostPostao/la milic » 7.12.2015, 08:02

Hvala! :gore
Daj balu mali!

Avatar korisnika
sijori
Forza Fiume !
Forza Fiume !
 
Postovi: 78
Teme: 2
Pridružen: 13.11.2012, 14:08

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#24  PostPostao/la sijori » 7.12.2015, 09:40

odlične su ove priče a i fotke

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4520
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#25  PostPostao/la Vežičanka » 24.4.2016, 20:25

Vela kava 1928- Iz mora izviruje pramac potopljenog broda "Split". Više o tome u postu br.7 ove teme (fotografija GKR -Gradska knjižnica Rijeka)

Vela kava 1928.jpg
Vela kava 1928.jpg (202.3 KiB) Pogledano 3481 puta

Papalina
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 165
Teme: 7
Pridružen: 21.10.2014, 19:37
Lokacija: Otok Krk

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#26  PostPostao/la Papalina » 24.4.2016, 20:48

Jedno pitanje nevezano uz temu, ali kad je već slika ovdje.....
Registracijska oznaka barke SK 268.....da li je to bila oznaka za Sušak ili?

SK 268.JPG
SK 268.JPG (88.51 KiB) Pogledano 3478 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4520
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#27  PostPostao/la Vežičanka » 24.4.2016, 21:52

Slika iz knjige "Martinšćica u srcu". Na barci se nazire samo slovo S, drugo slovo je nejasno ali zato opis slike govori sve.
Znači SK je bila oznaka barke za Sušak.

U uvali Martinšćica 1939.JPG
U uvali Martinšćica 1939.JPG (147.66 KiB) Pogledano 3477 puta

U uvali Martinšćica 1939-1.JPG
U uvali Martinšćica 1939-1.JPG (21.73 KiB) Pogledano 3477 puta

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#28  PostPostao/la petasatus » 12.6.2016, 13:57

Igrane

Na Badnjak 1959. g. po jakom jugu i pod velikim valovima ispred Kostrene na oko dvije nautičke milje izvan uvale Svežanj potonuo je drveni motorni brod Igrane, vlasništvo Šibenske obalne plovidbe.

1.jpg
1.jpg (191.64 KiB) Pogledano 3456 puta


Motorni brod Igrane izgrađen je 1949. g. u Kraljevici. Bio je dugačak 49.36m, širok 9.37m, a visok 4.88m, s 507 brt i 720 t nosivosti. Najprije je plovio u sastavu Jadranske slobodne plovidbe, a onda je predan Šibenskoj obalnoj plovidbi. Uz Martinšćicu bio je to najveći drveni motorni brod.

igrane.jpg
igrane.jpg (93.71 KiB) Pogledano 3456 puta


U vrijeme nesreće apovjednik je bio kapetan Milan Žgur rodom iz Kostrene, a od trinaest članova posade život je izgubilo njih sedmero.

Toga tragičnoga putovanja Igrane je u Bakru krcao teret rudače pirit za Veneciju. Isplovio je iz Bakra 24. prosinca oko 10:00 sati. Meteorološki su uvjeti bili vrlo nepovoljni. Na čitavu Kvarneru vladalo je veliko nevrijeme. Jako jugo kod Raba i Paga dosezalo je orkansku snagu od 10 bofora, s prosječnom brzinom vjetra od 100 km/h, dok je u Riječkom zaljevu stanje bilo nešto povoljnije, sa snagom vjetra od 6-7 bofora, pa je Igrane dobio dopuštenje da isplovi.

Spašeni kapetan Žgur već je u prvoj službenoj izjavi medu ostalim je rekao:

"Teret pirita krcali smo u Bakru. Bio je ravnomjerno raspoređen po čitavu skladištu, ali smo primijetili da je bio prilično mokar. U olujnom jugu izgleda da je more prodrlo u skladište, još više namočilo rudaču, što je bio razlog da se i inače opasan teret pomakne. Brod se naglo jako nagnuo. Ocijenivši situaciju nepovoljnom, naredio sam da se brod napusti. Na žalost, posada nije čekala spuštanje čamca za spašavanje, već je poskakala u pobješnjelo more. Na brodu smo ostali samo vođa palube Antun Gršković i ja. U zadnjem trenutku smo uspjeli spustiti čamac u more i krenuti prema obali jer je brod brzo tonuo. Na putu prema obali uspjeli smo iz mora izvući još tri člana posade i probijajući se kroz nevrijeme, stići u Martinšćicu jer Žurkovo nismo mogli dohvatiti."

U škver Brodograđevne mehaničke radione Žurkovo, baš u vrijeme marende, utrčao je Ante Suzanić Baćin i priopćio da ispred Stipanovićeve vile u Svežnju tone neki brod.Radnici su ostavili marendu i trčeći se uputili obalnim putem prema Svežnju, jer nismu uspjeli pokrenuti motorni čamac u škveru. Stigavši na Svežanj brod nisu vidjeli, ali su opazili čamac koji se teško probijao kroz valove i nošem vjetrom kretao prema Martinšćici. Prvo su pomislili da se čitava posada nalazi u čamcu, ali su ubrzo, bliže obali, opazili čovjeka u moru koji se, boreći se s velikim valovima, nastojao približiti obali. Kada se dočepao obale, postojala je opasnost da ga onako iznemogla valovi bace i usmrte na oštrim stijenama. Ne razmišljajući mnogo, radnici škvera Ivan Puhar i Davor Skračić skočili su u more i počeli spašavati utopljenika, ni ne pomišljajući da bi i oni mogli nastradati. Ive Puhar uhvatio ga je za ruku, dok se drugom grčevito držao za stijenu. Izdržao je dok su mu drugi pristigli upomoć i obojicu izvukli iz mora. Onesviještenoga su pomorca na rukama odnijeli u Žurkovo, gdje su ga barba Nacijo i teta Lojza Rubinić utoplili i sačekali kola Prve pomoći da ga odvedu u bolnicu. Kasnije smo doznali da je to bio vođa stroja Ivan Đenić iz okolice Zadra.

Nakon nekoga vremena u moru su primijetili još jednoga utopljenika. Valovi i vjetar nosili su ga prema zapadnoj obali Žurkova i postojala je opasnost da bude bačen na stjenovite obale Vele kave. Barba Nacijo je predložio da se uzme njegov čvrst ribarski guc i pokuša doveslati do utopljenika. Dušan Rahelić i Drago Legac su uz velike napore, na oko 250 metara od obale, došli do njega. Na žalost, odmah su utvrdili da je prekasno jer je na pojasu za spašavanje ležalo nepomično tijelo s glavom uronjenom u more. Izvukli su ga i položili u barku. Uspjeli su uploviti u Martinšćicu, gdje je već stigao i čamac s Igrana.

Među stradalima bio je i Pere Čukov iz Betine. Mladić koji je tek završio pomorsku školu u Bakru. Uspio je doplivati do obale na Pećinama, izbjeći stijene i izvući se na žalo, no na žalost njegovo srce nije izdržalo te strahovite napore, te je ubrzo preminuo.

Avatar korisnika
petasatus
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 116
Teme: 9
Pridružen: 13.9.2010, 13:09

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#29  PostPostao/la petasatus » 12.6.2016, 23:13

SS Srbin

srbin.jpg
srbin.jpg (81.81 KiB) Pogledano 3442 puta


Srbin je pod imenom Sparta je porinut 1913. u brodogradilištu Hall, Russell & Co. Ltd. Aberdeen kao novogradnja 531 dužine 65,2m i širine 9,2 m, istisnine 978 BRT i 700 tona nosivosti. S parnim stapnim strojem trostruke ekspanzije Hall, Russell & Co. Ltd od 1200 KS postizao je brzinu od 11 čvorova.
Od 1913. plovi na pruzi Trst - Kotor.Sparta je bio manji brod od svojih takmaca, ali je imao što oni nisu imali - pravu pravcatu hlađenu štivu. Brod je mogao primiti i 50 putnika u kabinama.

U ratu je Sparta od 1917. godine transportni brod ratne mornarice KundK.

Podjelom flote 1921. pripala je Hrvatskom parobrodarskom društvu iz Rijeke i dobiva ime Srbin. Od 1923. Srbin je u floti Jadranske plovidbe. d.d. sa Sušaka. Usprkos velikim teškoćama prouzročenim 2. svj. ratom, parobrodi Jadranske plovidbe Predsjednik Kopajtić i Srbin održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, talijanskih, albanskih, grčkih i crnomorskih luka. Uz opasnosti koje su prijetile od podmornica, ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na Maltu pod sumnjom ratnog šverca.

Za vrijeme rata Talijani mu mijenjaju ime u Constantino Borsini. Od 1943. je u rukama Britanaca (Ministry of War Transport London ) i 1945. je vraćen Jugoslaviji tj. Jadranskoj plovidbi, te je dodijeljen novoutemeljenoj Jadroliniji.

6. lipnja 1947. između rta Glavotok i svjetionika Spena na otoko Krku Srbin je na putovanju iz Splita za Rijeku naletio na magnetnu minu. Brod se od eksplozije prelomio i potonuo. Na tom brodu kod Glavotoka poginula je kompletna devetnaestočlana posada sa zapovjednikom Gligom Setenčićem i četiri putnika.
Brodospas je izvadio krmeni dio, ali brodu nije bilo spasa. Ostaci su izrezani u Malinskoj. I dan danas na mjestu potonuća nalaze se dijelovi broda.

Posadu broda sačinjavali su pomorci:
Gligo Setenčić, Vinko Medvid, Stipe Miškulin, Ante Crnčić, Albert Bračanov, Jakov Lučin, Ivan Juraga, Ivan Peršić, Ivan Vozila, Nikola Medak, Marijan Frka, Mate Lakoš, Vladimir Begonja, Šime Vučetić, Božo Batinić, Kajo Čarija, Ive Radović, Vlado Čargonja i Emil Pesenti.

Avatar korisnika
milic
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 871
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Pomorske nesreće

Post broj:#30  PostPostao/la milic » 13.6.2016, 07:33

Bravo! Tako se to radi. :gore
Daj balu mali!

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Pomorstvo

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost