Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Jadranska Plovidba dd, Sušak

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#61  PostPostao/la Vežičanka » 8.6.2018, 15:15

Parobrod Drava izgrađen je 1913. u brodogradilištu Marka Martinolića u Malom Lošinju za Ungaro Croatu.
1922. ulazi u sastav Jadranske plovidbe. Talijani je zaplijenjuju 1941., a nijemci 1943. Parobrod je potonuo je 30.01.1944. kod otoka Pianosa.

Drava je porinuta 21. srpnja 1913. (Marine Engineer 1913)
Drava porinuta 21srpnja1913.JPG
Drava porinuta 21srpnja1913.JPG (21.54 KiB) Pogledano 5060 puta

Parobrod Drava u Splitu 1938. (iz zbirke fotografija njemačkog arhiva)
Split 1938 brod Drava .jpg
Split 1938 brod Drava .jpg (176.12 KiB) Pogledano 5060 puta

Avatar korisnika
KarloOP
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 498
Teme: 2
Pridružen: 27.10.2013, 16:32

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#62  PostPostao/la KarloOP » 10.6.2018, 12:35

"Bakar" u drugom planu.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#63  PostPostao/la Vežičanka » 10.6.2018, 18:00

:gore Odlično što si to uočio!

Evo ga izdvojenog iz slike

1938 parobrod Bakar.jpg
1938 parobrod Bakar.jpg (60.83 KiB) Pogledano 5024 puta

Avatar korisnika
KarloOP
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 498
Teme: 2
Pridružen: 27.10.2013, 16:32

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#64  PostPostao/la KarloOP » 10.9.2018, 21:09

Vežičanka napisao:Časopis Mornar 1938. donosi opširan opis brodova "Šumadija" i "Sarajevo":

Novosagrađeni parobrodi Jadranske Plovidbe d. d.

»ŠUMADIJA« I »SARAJEVO«

Kako smo već javili, na Jadranskim Brodogradilištima u Splitu bijahu 6. novembra o. god. porinuti u more uz velike svečanosti i uz sudjelovanje mnogobrojnih dostojanstvenika i predstavanika Kr. Vlade dva nova broda Jadranske Plovidbe: »Šumadija« i »Sarajevo«.

Dimenzije ovih brodova iznose: dužina među okomicama — na razini mora 49.50 m; širina kostura — pod oplatom — 7.70 m; visina kostura — do glavne palube.— 6.60 m; gaz sa potpunim teretom — oko 140 tona — 305 m; srednji gaz — sa cca. 90 tona tereta — 2.90 m. Bruto tonaža 500 tona.

Brodovi su putničko-teretni, imaju ravni pramac uzdignutim kaštelom iznad glavne palube, djelomičnu donju palubu u pramcu i krmi, dugačku osojnu palubu zatvorenu bočnom oplatom, eleptičnu krmu, pod kaštelom na pramcu nalazi se prostor za momčad, poštanski ured, brodska pisarna, umivaonici i zahodi za putnike i posadu.
U donjoj prednjoj palubi uređen je salon za putnike III. klase, iza III. razreda nalazi se skladište tereta sa kapacitetom od 90 tona, dalje od ovoga ugrađen je kotlovski i mašinski prostor sa ugljenarkama, iza mašinskog prostora u donjoj krmenoj palubi nalaze se kabine za putnike, časnike i podoficire.

Glavna paluba sprijeda nosi otvor skladišta i dizalicu tereta, prostranu kuhinju sa smočnicom, zatim ulaze sa obje strane u salone i na osojnu palubu. Saloni se sastoje: iz dva vestibila. glavnog saIona blagovaone — i krmenog dijela salona -pušione.

"Šumadija" na Neretvi
Parobrod na Neretvi.jpg

Pušiona od blagovaone odijeljena je staklenom ogradom i vratima, u pušioni je stubište za silaz u kabine, po krmi pušione nalaze se umivaonici, zahodi I. klase i prolazi na krmu. Skrajni dio krme udešen je za napravu kormila i privezu broda.
Na osojnoj palubi sprijeda ugrađena je velika zatvorena veranda sa oblim mjedenim prozorima; po uzoru Jadranske Plovidbe. Od verande prama krmi nalazi se velika promenadna ili osojna paluba sa sjedalima za veći broj putnika.

Na ovu palubu uzlazi se sa tri strane, dva bočna stubišta na sredini broda i jedno po krmi. Nad verandom je zapovjednički most i navigacijona kabina sa nautičkim instrumentima i napravom za kormilarenje.

Salon i pušiona su moderno izgrađeni sa zatvoreno-tapeciranim ložama, stolovima i sjedalima, imadu 52 mjesta za blagovanje.

Brodovi imaju šest nepromočivih odelenja sa pet pregrada u koritu, sedam ugrađenih tankova za balast i pitku vodu, tekuću pitku vodu u svim umivaonicima te automatsko pranje zahoda morskom vođom. Električnu rasvjetu i ventilaciju najmodernije konstrukcije, parno grijanje svih prostorija itd. Kormilska naprava je najsavršenijeg sistema sa tele-motorom.

Brodovi su građeni za redovitu brzu prugu Metković—Split—Vis, saobraćat će normalnom brzinom od 14 morskih milja, dok najveća brzina bit će oko 16 morskih milja.

Mašinski uređaj je savršenog parnog sistema, strojevi su trostruke ekspanzije, jakosti oko 1200 konjskih snaga.
Parni kotao proizvodi paru od 15 atmosfera radnog tlaka sa umjetnom — forsiranom — promajom, posebnim napravama za cirkulaciju vode u kotlu, za čišćenje plamenih cijevi od čađe te ejektorom za bacanje pepela izvan broda. Glavni strojevi imaju mnogobrojnih zasebnih naprava: pumpa za cirkulaciju kondenzatora, zračne i nadoljevne sisaljke te pumpe za balast, pitku i morsku vodu i ostalo, svekolike naprave opskrbljene su rezervama, kako to imaju veliki prekooceanski brodovi.

Ova dva broda građena su pod kontrolom I klasifikacijom Lloyd's Registra, jednako savkoliki materijal upotrebljen za gradnju ovih brodova izrađen je i kolaudiran po stručnjacima ove institucije. Brodovi imaju neograničenu klasu te bi mogli putovati po svim morima svijeta. Naprave za sigurnost i spašavanje putnika i posade izgrađeni su po propisima Board of Trade kao veliki prekooceanski brodovi, vrlo su jake i precizne konstrukcije, građeni iz Simens-Martin-čelika poprečnim rebrima i uzdužnim pojačanjima. Kotlovi i mašine građene su u Glasgowu, Vel. Britanija.

Opremom mašinskog postrojenja zadocniše Englezi, radi teže nabave potrebitog materijala. Da toga nije, ove bi dvije jedinice bile dovršene već prvih dana marta 1938.

Jadranska Plovidba ovom svojom narudžbom dobiva dva lijepa, jaka i savršena parobroda, koja će svojom velikom silom i jakom konstrukcijom prkositi svakom nevremenu našeg — često puta —nemirnog i uzburkanog Jadrana. »Šumadija« i »Sarajevo« nastupit će idućeg proljeća s prvim putovanjima našim morem pod simbolom našeg narodnog jedinstva Jugoslavenskom trobojkom!


Na fotografiji u delti Neretve, sigurno nije "Šumadija". Ili je "Bakar" ili "Rab". Prednost dajem "Rabu". Tu se misljenja dobrih poznavalaca tih dvaju brodova razilaze. Te okrugli te kvadratni finestrini ispod krmene palube, te ih je 11, pa 13. Pa pet ili sest okruglih na lijevoj ili desnoj strani pramca.

A, kad bolje pogledam, gore u drugom planu sam naveo da je "Bakar". Bogme, sad nisam siguran - mozda "Rab"???

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#65  PostPostao/la Vežičanka » 10.9.2018, 21:58

Hvala na ispravku. :gore
U postu br. 19. sam stavila da je Rab, pa ako se ipak odredi drugačije ispravit ću.

Avatar korisnika
KarloOP
Quarnero
Quarnero
 
Postovi: 498
Teme: 2
Pridružen: 27.10.2013, 16:32

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#66  PostPostao/la KarloOP » 10.9.2018, 22:17

Vjerujem da ce tako i ostati.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#67  PostPostao/la Vežičanka » 10.12.2018, 12:46

Parobrod DUBROVNIK

Parobrod Dubrovnik sagrađen je u Norveškoj pod imenom Viking 1908. godine. Nakon toga brod mijenja imena i vlasnike. Od 1921. ime mu je Milltown, od 1925. Rodemere.
Dimenzije su mu bile dužina 79 m, širina 10,54 m i visina 6,26 m. Tonaža 1870,35 BT i 1161,51 NT.
http://www.lardex.net/TONSBERG/PJohanne ... viking.htm

1926. kupuje ga Jadranska plovidba i mijenja ime u Dubrovnik. Jadranska plovidba koristila ga je kao teretni brod za veliku obalnu plovidbu, a može biti da je mogao primiti i nešto putnika, što je bio običaj u ono vrijeme.

iz pomorskog godišnjaka izdanje 1927. godine:
parobrod Dubrovnik (1).JPG
parobrod Dubrovnik (1).JPG (53.87 KiB) Pogledano 4470 puta

parobrod Dubrovnik (2).JPG
parobrod Dubrovnik (2).JPG (25.88 KiB) Pogledano 4470 puta


Parobrod Dubrovnik ukrcava drvo za Grčku:
Dubrovnik 1933- Jadranska plovidba.jpg
Dubrovnik 1933- Jadranska plovidba.jpg (125.06 KiB) Pogledano 4470 puta

Dimnjak parobroda Dubrovnik:
dimnjak parobroda Dubrovnik.jpg
dimnjak parobroda Dubrovnik.jpg (45.93 KiB) Pogledano 4470 puta

Parobrod Dubrovnik ukrcava bačve vina na grčkom otoku Samos:
ukrcavanje bačava vina u parobrod Dubrovnik-otok Samos.jpg
ukrcavanje bačava vina u parobrod Dubrovnik-otok Samos.jpg (66.35 KiB) Pogledano 4470 puta


1933. godine parobrod Dubrovnik izrezan je za staro željezo što se može vidjeti iz Lloydovog registra:

parobrod Dubrovnik-Lloyd 1934-34.jpg
parobrod Dubrovnik-Lloyd 1934-34.jpg (291.35 KiB) Pogledano 4470 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#68  PostPostao/la Vežičanka » 4.2.2019, 09:35

Prema donjem tekstu, kao datum osnivanja "Jadranske plovidbe d.d." može se uzeti 04. studeni 1922. godine.

Novo doba 14.11.1922- osnivanje Jadranske plovidbe.JPG
Novo doba 14.11.1922- osnivanje Jadranske plovidbe.JPG (88.36 KiB) Pogledano 4244 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#69  PostPostao/la Vežičanka » 7.2.2019, 18:35

U postu br. 50 na str. 4, pisali smo kako je podignut parobrod Val s dna Tršćanskog zaljeva 1929. godine.
Kako je parobrod Val potonuo 18. svibnja 1928. godine čitajte ovdje:


"Novo doba" 22.05.1928.:

NORVEŠKI PAROBROD »FREY« NIJE SE DRŽAO PROPISA I ZATO JE DOŠLO DO SUDARA.
JEZOVITI MOMENTI KATASTROFE. ŠTO PRIČA KAPETAN »VALA«.

Javili smo već brzojavnu vijest, da je parobrod Jadranske Plovidbe »Val« bio potopljen pred tršćanskom lukom od norveškog parobroda »Frey«. Sada su nam stigle detaljne vijesti o ovoj katastrofi na moru. Katastrofa se dogodila u petak na večer, nešto poslije 20,45 sati.
Noć je bila mirna i vedra. Oko 20,40 jugoslavenski parobrod “Val” otisnuo se sa gata III Punto Franca.
Nosio je oko 500 tona razne robe. Kretao je za Sušak, Split i Kretu s tom robom. Parobrod je izašao van lukobrana i spremao se zaploviti punom parom. Poslije nekoliko trenutaka, začuli su se u tršćanskoj luci dugi zvižduci sirene. Lučke vlasti i pomorci odmah su shvatili da to neki parobrod zove pomoć.

Kako lučke vlasti tršćanske luke nisu odmah imale pri ruci veliku pomoćnu lađu, nije mogla da bude odmah upućena pomoć. Poslije desetak minuta približila se obali mala motorna lađa lučke kapetanije puna polugolih i krvavih ljudi. To je bilo dvanaest momaka posade s parobroda “Val”. Među njima bio je i kapetan Nesanović. Komandant i pet šest drugih mornara imali su na tijelu ozlijede, ali ne teže. Nakon što su svi ovi mornari bili iskrcani i upućeni u bolnicu, krenula je prema mjestu sudara talijanska pomoćna lađa “Audax”.

Kako je došlo do sudara?
Parobrod “Val” izlazio je iz luke, a u isto vrijeme ulazio je norveški parobrod “Frey”, koji je nosio teret ugljena.
I jedan i drugi parobrod imali su signalne fenjere u redu. “Val” je prema internacionalnim propisima plovio desno, kad je “Frey”, valjda uslijed pogreške ili kvara na kormilu umjesto da slijedi dalje istim pravcem, skrenuo prema “Valu”.
Komandant Nesanović, opazivši da je sukob neizbježan, pokušao je brzom komandom promijeniti pravac svoga parobroda, ali je sve bilo kasno jer je došlo do strahovitog sudara.

Norveški parobrod koji je bio visok jer nije imao mnogo tereta, udario je “Val” u lijevi bok, u mjesto gdje se nalaze mašine. Zadjeo se svojim pramcem u tijelo ”Vala” i na tom mjestu otvorio mu je veliko zjalo, s promjerom od 5-6 metara. Čim se dogodio sudar, norveški je parobrod svom snagom pokrenuo brod natrag, oslobodio se na taj način “Vala”, ali je kroz otvoreno zjalo more nahrupilo svom snagom u unutrašnjost “Vala”. On se odmah počeo potapati krmom. Kroz samih petnaestak minuta njegova krma dosegla je dno, a pramac mu se nadigao.

Spašavanje brodolomaca.
Čim su se začuli signali, kojima se tražilo pomoć, pošlo je na mjesto sudara mnogo lađa spašavati brodolomce. Osim onih koji su motornom lađom bili dovedeni na kopno, čamac norveškog parobroda spasio je preostalih sedam mornara.

U bolnici Kraljice Jelene
Svi brodolomci bili su odvedeni u bolnicu Kraljice Jelene. Ni jedan od njih nema težih ozljeda. Kad dobiju odijela svi će moći izaći. Tu su sklonjeni kapetan Nesumović iz Orebića, strojar Domenik Roba, strojar Stjepan Bilić, strojar Nikola Matešić, strojarski pomoćnik Petar Antičević, kormilar Čiril Dadić, zatim Mate Rodolfi, Marko Jurišić, Šimun Lučić, Pavao Grasko, Božo Mihajlović, Marin Salić, Josip Kezata, Nikola Sojka, Josip Bandik, Andrija Lapor, Branko Matić, Nikola Karković, Ljubomir Kašavić.

Što kaže kapetan Nesanović o sudaru?.

Kapetan Nesanović, upitan kako je došlo do sudara, ispričao je:
“Val” je bio prvorazredan parobrod, sagrađen je pred četrdeset godina u brodogradilištu u Sunderlandu u Engleskoj. Bio je upisan u splitskoj luci. Svake tri sedmice putovao je iz Trsta za Rijeku, Split, Patras itd.
Kad smo se u 20,40 sati otisnuli s tršćanske obale, fenjeri “Vala” bili su na mjestu. Približio nam se jedan parobrod tršćanske “Libere”. Dao sam znak zviždukom, on je odgovorio i mimoišli smo se.
Kad smo prošli svjetionik, opazili smo drugi parobrod. To je bio “Frey”. I njemu smo dali znak sirenom i ispravno nam je odgovorio. Ali umjesto da drži pravac, on je skrenuo prema ”Valu”. Žurno sam naložio kormilaru da skrene još za 20 stupnjeva na desno i naložio mašinisti da tjera svom parom naprijed. Ali ova manovra bila je nepotrebna.
Norveški parobrod zahvatio nas je odjednom u predio krme. Nastao je silan lom i sve se streslo. Škripanje metala koji se lomio, pomiješalo se s jaucima mojih mornara, naročito mašinista koji su blijedi kao smrt istrčali na palubu.
“Val” je počeo tonuti i moralo se misliti na spašavanje. Tražio sam signalima od norvežana da spuste lađice i da pomognu mojim mornarima da se spase. Na naše pozive oni nam nisu odgovarali. Kad se norveški parobrod odijelio od nas, voda je kroz zjalo počela navirati svom silom i “Val” je brzo počeo tonuti. Tada sam dao nalog: “Nek se spašava ko može” i momčad se brzo počela svlačiti i bacati u more. Ostao sam na zapovjedničkom mostu s kormilarom Jurišićem iz Splita. Kad je “Val” skoro utonuo, kormilar je skočio u more, a kasnije sam se i ja bacio u more da se spasim.
Iz mora me izvukoše na motor kapetanije.
-Je li bilo vrijednosti na “Valu”?
-U blagajni je bilo oko 15000 dinara, a teret se sastojao od razne robe u vrijednosti od oko pola milijuna dinara. Šteta će biti nadoknađena od osiguravajućih društava, ali jadni ljudi neće dobiti nikakve naknade a izgubili su sve što su imali. Nekoji od njih čuvali su na brodu ušteđevinu od svoje teške mornarske zarade i sve im je propalo, te su sada puki prosjaci.
Kapetan je dalje rekao da zapovijeda ”Valom” već četiri godine i kako parobrod kroz četrdeset godina nije doživio nikakav sudar, osim jednog lakšeg 19. rujna 1926. s Lloydovim parobrodom “Praha”.
Komisija lučkih vlasti mora sada ispitati uzrok sudara.
Norveški parobrod “Frey” porinut je u more 1893. u Stocktonu, ima 3110 tona nosivosti, dug je 110 metara.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#70  PostPostao/la Vežičanka » 26.2.2019, 19:19

iz posta br. 24, str.2 ove teme - to je iz Mape "Jadrolinija (1872-1922-1947)", autora Radojice Barbalića 1972.
Vežičanka napisao:Parobrod TOPOLA
49,80 ; 6,40 : 3,06 m
BRT 254, NRT 130, IKS 730, brzina 13 ČV, nosivost 467 putnika.
Gradnja broda započeta tokom I svjetskog rata (1918) u Malom Lošinju kao putnički luksuzni brod za prijevoz putnika tokom ljeta.
1922. trup broda ulazi u sastav „Jadranske plovidbe d.d.“ – Sušak, a 1924. završen i stavljen u plovidbu.
Plovio je uglavnom na brzoj pruzi Sušak - Rab i na izletničkim putovanjima.
Rekviriran od talijanske vlade 1941. dobiva novo ime „Ammiraglio Giovanni Viotti“.
15.VIII 1943. prilikom invazije saveznika na Siciliju oštećen i nasukan u Mesinskom zaljevu kod mjesta La Pace.

Ime koje su Talijani dali rekviriranom brodu Topola bilo je "Ammiraglio Viotti". Njime su prevozili 1942. ljude u talijanski koncentracioni logor na otoku Molat.

Parobrod Topola u Selcu između dva svjetska rata:
parobrod Topola.jpg
parobrod Topola.jpg (131.28 KiB) Pogledano 3978 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#71  PostPostao/la Vežičanka » 2.2.2020, 10:36

Amerikanci pišu u knjizi o Jugoslaviji (izdatoj krajem WWII) da je parobrod Hrvatska tipični mali brod za obalnu plovidbu, koji je ostao iz austro ugarske flote trgovačkih brodova.
Zaista, bivši je to parobrod Croatia nekadašnjeg brodara Ungaro- Croate. Nakon osnivanja Jadranske plovidbe 1922., kao i ostali bivši U-C brodovi ulazi u sastav novoosnovane Jadranske plovidbe.
Jadranska plovidba, za razliku od U-C koristila ga je kao pretežno teretni brod. Najčešće je između dva svjetska rata prevozio cement iz Dalmacije.

Izgrađen je 1891. u brodogradilištu Howaldtswerke u Kielu za Ungaro- croatu s imenom Croatia. U sastavu Jadranske plovidbe nosi ime Hrvatska. 1941. zaplijenili su ga Talijani i promijenili mu ime u Sansego. Za Talijane je vršio putnički promet između Zadra, Lošinja i Trsta. Za vrijeme bombardiranja Zadra njime su Talijani masovno bježali u Trst.
Potopljen je u bombardiranju Lošinja u 27.svibnja 1944.
1946. izvučen je iz mora, popravljen i dodijeljen Jadroliniji. Od 1947. nosi ime Kostrena, a od 1962. Kormat. Izrezan je za staro željezo 1964. nakon 73 godine plovidbe (manje 2 godine što je ležao u moru).

Parobrod Hrvatska u Šibeniku:
SS Hrvatska.JPG
SS Hrvatska.JPG (130.53 KiB) Pogledano 3327 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#72  PostPostao/la Vežičanka » 13.2.2020, 17:05

Opis slike iz 1930. godine je "Na komandnom mostu parobroda Karađorđe". Ako je na slici zapovjednik broda, to je kapetan Roman Prodan iz Bakra koji je te godine i ranije zapovijedao parobrodom Karađorđe.
Kapetan Roman Prodan pokopan je na Bakarskom groblju-(vidi post br. 4 u toj temi).

na komandnom mostu parobroda Karađorđe 1930.jpg
na komandnom mostu parobroda Karađorđe 1930.jpg (55.59 KiB) Pogledano 3258 puta

Kapetan Prodan bio je zapovjednik broda Karađorđe 06.07.1930. kad je došlo do sudara s talijanskim brodom Francesko Morosini (vidi postove br. 22,31 i 35 ove teme). Pritom je kapetan Prodan pokazao izuzetnu hrabrost i snalažljivost i time spriječio veću nesreću.

Narodna svijest 08.10.1930.JPG
Narodna svijest 08.10.1930.JPG (74.87 KiB) Pogledano 3258 puta

Češki Sokolovi na parobrodu Karađorđe 1930. godine:
češki Sokolovi na brodu Karađorđe 1930.jpg
češki Sokolovi na brodu Karađorđe 1930.jpg (238.67 KiB) Pogledano 3258 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#73  PostPostao/la Vežičanka » 15.2.2020, 09:06

Parobrod Trogir

Jedan od brodara koji je ušao u sastav “Jadranske plovidbe d.d.” prilikom njenog formiranja 1922. godine bila je kompanija Dalmatia, kao što vidimo u prvom postu ove teme.

U flotu Jadranske plovidbe zajedno s drugim brodovima Dalmatie tada je ušao i parobrod Nada.

Parobrod Nada u Pomorskom godišnjaku 1913., tada u floti Dalmatie:
1913-Nada.JPG
1913-Nada.JPG (174.78 KiB) Pogledano 3233 puta

Pod istim imenom Nada parobrod ulazi u flotu Jadranske plovidbe 1922. godine.

Parobrod Nada u Pomorskom godišnjaku iz 1927. godine (stanje na kraju 1926.)

parobrod Nada 1927.JPG
parobrod Nada 1927.JPG (109.02 KiB) Pogledano 3233 puta

Iz teksta Marijana Žuvića “Dalmatia”: The Forgotten Milestone, mogu se saznati slijedeći podaci o parobrodu Nada:
Parobrod Nada izgrađen je 1885. godine u Wallsend-on-Tyne kao jahta imena Salamander.
Krajem 1907. od talijanskih vlasnika kupuje ga brodarska firma “Dalmatinsko-istarska paroplovidba Pio Negri i drugovi”. Bio je to zadnji brod koji je ušao u njihovu flotu, jer se već iduće 1908. udružuju s još nekim brodarima u novo društvo nazvano Dalmatia. U flotu Dalmatie ulaze njihovi tadašnji brodovi, pa tako i parobrod Nada.

O jahti Salamander u Tyne Built Ships. Što je bilo s jahtom nakon prvog imena i vlasnika, oni ne znaju, ali mi znamo, pa to u ovom postu i pišemo.
http://www.tynebuiltships.co.uk/S-Ships ... r1885.html

Parobrod Nada prevozio je putnike po dalmatinskim lukama. Često je prevozio Sokolaše i bio unajmljivan za razne izlete.

Da mu je prijašnje ime bilo Tartarin može se doznati iz članka iz novina “Hrvatska riječ” iz 1908. Ujedno saznajemo da je stari brod bio spor.

Hrvatska riječ 08.07.1908-Nada.JPG
Hrvatska riječ 08.07.1908-Nada.JPG (62.25 KiB) Pogledano 3233 puta

Zaista, bivše ime Tartarin potvrđuje se u registru jahti iz 1902.-1903. Dakle prvo ime Salamander kao što smo već rekli, zatim promjena imena u Xantho, posve sigurno s novim vlasnikom jer to najčešće tako ide, zatim se zove Tartarin. Vlasnik je talijanski novinar i pisac Edoardo Scarfoglio koji je bio, spomenimo i to – prijatelj D’Annunzia, a pisao je pod pseudonimom “Tartarin”.
Yacht register 1903-Tartarin ex Xantho ex Salamander.jpg
Yacht register 1903-Tartarin ex Xantho ex Salamander.jpg (170.66 KiB) Pogledano 3233 puta

U floti Jadranske plovidbe parobrodu mijenjaju ime 1928. u Trogir. Brod i dalje plovi između dalmatinskih luka, vozeći često i za organizirane izlete.
1936. zapovjednik je kapetan Magaš Šime.

Nisam pronašla slike parobroda Trogir ili Nada. Dok se eventualno ne nađu, pogledajmo kako je izgledala jahta Tartarin vlasnika Edoarda Scarfoglia:

jahta Tartarin.JPG
jahta Tartarin.JPG (195.37 KiB) Pogledano 3233 puta

jahta Tartarin-1.JPG
jahta Tartarin-1.JPG (215.17 KiB) Pogledano 3233 puta

Na stranici Fleet File Rotterdam kao bivše ime parobroda Trogir ex Nada navodi se jahta Antoinetta, ali nisam još našla dokaz za to.

Prema stranici Wikipedia parobrod Trogir stradao je u zadnjoj ratnoj godini, 3. ožujka 1945. godine kod Tagliamenta u Italiji.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#74  PostPostao/la Vežičanka » 18.2.2020, 21:40

Vežičanka napisao:Na stranici Fleet File Rotterdam kao bivše ime parobroda Trogir ex Nada navodi se jahta Antoinetta, ali nisam još našla dokaz za to.

Da razjasnimo i to.

1902. godine E. Scarfoglio prodaje jahtu. Novi vlasnik je barun R. Corsi, a novo ime Antonietta.

Prema novinama "Hrvatska riječ", parobrodarsko društvo Dalmatia kupilo je u Genovi jahtu Antonietta koju je prekrstilo imenom prijašnjeg vlasnika - Tartarin.

Hrvatska rieč 20.06.1908 - .JPG
Hrvatska rieč 20.06.1908 - .JPG (35.08 KiB) Pogledano 2753 puta

Ubrzo su se predomislili i svoj novi parobrod nazivaju Nada.

Hrvatska rieč 04.07.1908 - .JPG
Hrvatska rieč 04.07.1908 - .JPG (52.61 KiB) Pogledano 2753 puta

Pulske novine Omnibus 03.07.1908:
Omnibus 03.07.1908.JPG
Omnibus 03.07.1908.JPG (33.25 KiB) Pogledano 2699 puta

Lloydov registar brodova 1945.:
parobrod Trogir 1945.jpg
parobrod Trogir 1945.jpg (188.23 KiB) Pogledano 2676 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4429
Teme: 153
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Jadranska Plovidba dd, Sušak

Post broj:#75  PostPostao/la Vežičanka » 1.3.2020, 21:12

Parobrod Kaštela

Jedan od brodova koji je kratko bio u Jadranskoj plovidbi je parobrod Kaštela.
U flotu Jadranske plovidbe ušao je 1928. godine prilkom gašenja brodarske kompanije Kaštelanska plovidba.
Kaštelanska plovidba osnovana je u prosincu 1911. godine.
1928. godine posjedovala je dva parobroda – Kozjak (vidi post br. 23 ove teme ) i Kaštela, i jedan motorni brodić Ljubomir, koji su svi ušli u sastav Jadranske plovidbe 1928. godine.
Parobrodarsko društvo Kaštelanska plovidba likvidirano je u jesen 1929. godine.

Parobrod Kaštela sagrađen je 1895. kao jahta imena Speedy u brodogradilištu Ramage & Ferguson u Leithu, u Škotskoj. Konstruirao ju je poznati konstruktor jahti Dixon Kemp. Prvi vlasnik bio je barun Henry Barreto iz Brandona, Suffolk. Moguće ova osoba https://en.wikipedia.org/wiki/Baron_Bliss. Jahte su tada, a i danas mogli posjedovati samo bogati.
http://www.clydeships.co.uk/view.php?of ... sel=SPEEDY

Ovaj lijepi model jahte Speedy nalazi se u muzeju “National Maritime Museum, Greenwich London”. Slika je s njihove stranice:
jahta Speedy.jpg

Speedy je doživio jednu promjenu vlasnika bez promjene imena.
1900. godine brod je prodan u Italiju. Novi vlasnik je markiz Gerolamo de Mari iz Genove, a novo ime je Bice. Iza toga jahta ponovo mijenja vlasnika i ime, te se zove Meloria.

Parobrodarsko društvo Societa di Navigazione Monfalconese kupuje jahtu Meloria i pretvara je u putničko - teretni parobrod Ninfeo.
Societa di Navigazione Monfalconese dalo je svoj parobrod preurediti 1914. u brodogradilištu Monfalcone. Probna vožnja izvršena je 30.04.1914., a brod je dobio novo ime Sistiana.

Kaštelanska plovidba kupuje parobrod 1925. i mijenja mu ime u Kaštela.

Novo doba 23.04.1925-novi parobrod Kaštela.JPG
Novo doba 23.04.1925-novi parobrod Kaštela.JPG (78.53 KiB) Pogledano 2635 puta

Podaci o brodu u Pomorskom godišnjaku iz 1927. Brod je još u vlasništvu Kaštelanske plovidbe:
1927-Kaštela.JPG
1927-Kaštela.JPG (103.43 KiB) Pogledano 2635 puta

11. svibnja 1925. godine kršten je parobrod Kaštela na svečan način. Na brodu je bila zakuska uz mnogo gostiju, a brod je krenuo uz Kaštela do Trogira pozdravljajući sirenom svako selo. Slijedeći dan parobrod je preuzeo svoju redovnu prugu Split - Trogir.

Naša manja brodarska društva su u nedostatku sredstava češće kupovala stare jahte. Ti brodovi nisu bili baš pogodni za svrhu za koju su nabavljani, to jest za prijevoz većeg broja putnika i robe.
1927. u novinama “Novo doba” možemo čitati opširnu prepisku između Kaštelanske plovidbe i trogirskog trgovca Pasinija. Pasini naziva dva parobroda Kaštelanske plovidbe, “stare karkaše”, te se naročito tuži na parobrod Kaštela, na činjenicu da nema prostor za teret ispod palube. Svoj teret mora na njemu prevoziti na palubi, te se time uništava od vremenskih nepogoda i valova, a izložen je i krađi.
Ujedno saznajemo da je tada glavni strojar na parobrodu Kaštela bio Miroslav Rubelli.

Parobrod Kaštela plovi prema splitskoj luci, slika sa stranice Croinfo:

parobrod Kaštela.jpg
parobrod Kaštela.jpg (73.9 KiB) Pogledano 2635 puta

Podaci iz Lloydovog registra – u registru od 1932. godine parobrod je još u vlasništvu Jadranske plovidbe.

U registru 1933. godine kao vlasnik se navodi Filippo Curia iz Rijeke, a napomena uz ime broda je – “broken up”, to jest izrezan.
Pretpostavljam da je Filipu Curia iz Rijeke Jadranska plovidba prodala brod kao staro željezo.

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Pomorstvo

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 2 gostiju