Oceania-brodarsko akcionarsko društvo Sušak

[Vežičanka]

Kad govorimo o parobrodu Plavnik (opis broda smo dali u prethodnom postu), ne možemo ne spomenuti pomorsku nesreću u kojoj je sudjelovao 02. svibnja 1937. godine.
Tog dana, točnije oko 3:30 sata u jutro po GMT, pri gustoj magli Plavnik se sudario s malim obalnim parobrodom (919 tona) imena Alecto, 60 nautičkih milja od Rotterdama, blizu svjetionika-broda Noord Hinder. Plavnik je udario u desni bok obalnog parobroda Alecto i pritom ga prepolovio. Brod je potonuo u roku od 5 minuta. Plavnik je doživio samo malo oštećenje, bez ljudskih gubitaka.
Tom prilikom od 14 članova posade Alecta, Plavnik je uspio spasiti samo četvoricu. Desetorica su se utopila.
Prema "Jadranskoj straži" Plavnik nije proglašen krivim.

Pisac i pomorac Peter Wright bio je tada desetogodišnji dječak i tom je prilikom izgubio oca. O tom događaju piše između ostalog u svojoj knjizi "Triumphs and Tragedies: Twenty-five aspects of the life of a Liverpool Sailor"
(Bilješka o piscu)

slika sa stranice Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka

Plavnik -pom. muzej.JPG (120.87 KiB) Pogledano 9186 puta

Vijest o tom događaju tada su donijele mnoge novine. Ovdje su neke:

sudar Plavnika i Alecta 1937.jpg (124.67 KiB) Pogledano 9186 puta

[KarloOP]

Evo i nesretnog parobroda Alecto.

Alecto.jpg (174.42 KiB) Pogledano 9165 puta

[Vežičanka]

Parobrod Diamant sagrađen je 1901. godine u Njemačkoj. U floti Oceanie je od njenog osnivanja do 1934.god.
Nakon toga mijenja vlasnike i imena. Izrezan je 1953.

Parobrod Diamant je prema opisu slike prvi stigao u luku Baroš 1924. god. nakon evakuacije Talijana. Krcao je drvenu građu da bi je prevezao u Alžir.

parobrod Diamant u luci Baroš 1924.JPG (123.38 KiB) Pogledano 9144 puta

[Vežičanka]

Uprava"Oceanie" krajem 1926. godine, iz Pomorskog godišnjaka 1927.:

image.jpg (112.23 KiB) Pogledano 9094 puta

image.jpg (205.92 KiB) Pogledano 9094 puta

[Vežičanka]

Stanje flote krajem 1926., iz Pomorskog godišnjaka 1927. godine:

flota Oceanie krajem 1926.JPG (217.18 KiB) Pogledano 9051 puta

[Vežičanka]

Parobrod KOSTRENA sagrađen 1902. na rijeci Clyde, u Škotskoj u brodogradilištu Napier & Miller Ltd, Old Kilpatrick, za brodovlasnika Ivana Alojza Šodića i drugove. U sastavu Oceanie je od njenog osnivanja.
Porinut je 12.prosinca 1901.
Tonaža 2562 grt / 1627 nrt
Dimenzije: dužina 314.0 ft; širina 44.0 ft; visina 20.7 ft

Podaci i slike su sa stranice The Clyde Built Ships http://www.clydeships.co.uk/view.php?ref=15957

Kostrena 1901-12-12.jpg (190.7 KiB) Pogledano 9015 puta

Kostrena at Weymouth 1901-12-12.JPG (302.37 KiB) Pogledano 9015 puta

[Vežičanka]

Iz časopisa Jadranska straža 1937.godine:

»OCEANIJA« NABAVILA NOVI BRZI TERETNO-PUTNIČKI PAROBROD

Pred kratko vrijeme upravni odbor brodarskog društva »Oceanija« u Sušaku odlučio je da poveća i obnovi društvenu flotu. Sada možemo izvijestiti, da je Oceanija pefektuirala kupnju jednog parobroda od 6600 tona nosivosti, koji je sagrađen 1928.
Pregled i preuzimanje broda uslijediće početkom decembra.

Karakteristike nabavljenog broda jesu ove: dužina 387 noga, širina 52.6 noga, a visina 24.3 noge. Brod gazi 21.7 noga. Tonaža netto iznosi 2260, brutto reg. t. 3744, a nosivost je 6600 tona.

Brod raspolaže sa 12 putničko-turističkih mjesta, te udobnim salonom i pušionicom za putnike.
Prostorije zapovjednika nalaze se ispod zapovjedničkog mosta, a one za časnike i strojare po sredini broda. Ostala posada smještena je prema najmodernijim propisima po krmi broda, i to u udobnim i zračnim prostorijama sa posebnom blagovaonicom za osoblje palube i stroja, te zasebnim prostorijama za pranje i kupanje.
Stroj i kotlovi su najmodernije konstrukcije. Brod po svim svojim karakteristikama pretstavlja ono, što se u modernoj konstrukciji parobroda naziva »economic ship«.

Stroj razvija 2000 Ind. HP. Kotlovi su od 200 libara presije, sa umjetnom promajom i pregrijačima pare, čime je u velike olakšan rad u stroju.
Parobrod je bio do sada vlasništvo jednog velikog engleskog parobrodarskog društva koje je s njime vršilo redovitu prugu iz Londona za Montreal.

Oceanija će ovaj brod uposliti na svojim redovitim prugama, i to na pruzi »Jadran—Sjeverna Evropa«, na kojoj su, obzirom na veoma jak promet potrebni veći brodovi.
Sa ovim novim parobrodom »Oceanija« raspolaže sa 11 velikih plovnih jedinica, a pored toga drži stalno u najmu 4 velike plovne jedinice, tako da ukupno raspolaže sa 15 parobroda, koji imaju kapacitet od 70.000 tona nosivosti, koji su uposleni u stalnoj linijskoj službi.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Iako ne piše ime, radi se o brodu koji je Oceania nazvala Sušak. Izgrađen je 1927. kao Hazelwood u Velikoj Britaniji. http://www.tynebuiltships.co.uk/H-Ships ... d1927.html
O sudbini broda Sušak pročitajte u postu br.5 i br.11

Slika jednog od broda Oceanie (ne vidi se ime), u Sušačkoj luci kod iskrcavanja južnog voća, iz naše teme Stare fotografije Rijeke:

[Vežičanka]

Dana 9.kolovoza 1924., pri jakom nevremenu, u Mediteranu kod Alžira, parobrod Kostrena pritekao je u pomoć francuskom poštanskom avionu. Spasili su pilota, dva putnika i svu poštu.
Zapovjednika parobroda Kostrena, Josipa Kalafatovića odlikovala je vlada Francuske republike u znak zahvalnosti brončanom plaketom.
Svečana predaja odlikovanja bila je u Rijeci 17.prosinca 1925. na brodu Kostrena.

Brončana plaketa i pomorska knjižica kapetana Kalafatovića nalaze se u fundusu Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci. (što se može vidjeti u knjižici izložbe "Po svjetskim morima" http://ppmhp.hr/dokumenti/e-books/po-sv ... morima.pdf)

Iz Novog lista 20.prosinca 1925.godine:

1925 SS Kostrena .jpg (163.43 KiB) Pogledano 8900 puta

iz knjige "Oploviti Cape Horn" R.Barbalić i I.Jurković:

KALAFATOVIĆ JOSIP (Janjina 25.10.1881. - Sušak 5.5.1964.)
Dubrovačku nautiku završio 1897., ispit poručnika 1900., a kapetana 1903.godine. Prvi put se ukrcao 1898.godine kao mladić od palube na pelješki jedrenjak "Stipan" kojim je oplovio svijet i Cape Horn. Kasnije plovi na parobrodima "Kate", "Arcadia", "Beatrice", "Kostrena" i mnogim drugima. Plovi do 1940.godine. Vlada Francuske Republike dodjeljuje mu 1925. godine bronzanu plaketu za zasluge u spašavanju posade i putnika jednog francuskog hidroaviona, koji se zbog kvara morao spustiti u mrkloj noći na otvorenom i uzburkanom moru kraj francuske obale.

[Vežičanka]

Parobrod Vila

tragom kratke informacije u postu br.9

1935. potonuo je brod “Vila” a nabavljeni su brodovi “Bor” i “Vid”.

Parobrod Vila sagrađen je u škotskom brodogradilištu Greenock 1914. godine pod imenom MUNWOOD.
http://www.clydeships.co.uk/view.php?of ... el=MUNWOOD

Od prvog vlasnika kupuje ga 1914. Munson Steam Ship Line, New York., zatim je od 1917. vlasništvo Munwood Steam Ship Corp, New York.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata unajmila ga je američka mornarica za svoje potrebe http://www.shipscribe.com/usnaux/ww1/ships/id4460.htm.

Ova fotografija umjetničke slike parobroda Munwood je iz razdoblja 1918.-1919.

USS_Munwood_(ID-4460).jpg (57.15 KiB) Pogledano 8870 puta

1928. godine parobrod Munwood kupuje Oceania-brodarsko akcionarsko društvo iz Sušaka i preimenuje ga u Vila.

Pučki prijatelj izvještava 28.lipnja 1928.

Pučki prijatelj 28lipanj1928.JPG (40.8 KiB) Pogledano 8870 puta

20. veljače 1935. parobrod Vila sudario se u magli s talijanskim brodom Rodi na ušću rijeke Piave, na svom putu iz Trsta za Veneciju i Las Palmas sa teretom fosfata i pšenice. Vila je potonula odnijevši sa sobom 4 života. Preostalu posadu spasio je m/v Rodi.
Spisak brodoloma u 1935. godini https://www.revolvy.com/main/index.php? ... type=topic

MV Rodi- kolekcija slika Björn Larsson

MV Rodi from the collection of Björn Larsson.jpg (83.84 KiB) Pogledano 8870 puta

Vila sudar.JPG (57.52 KiB) Pogledano 8870 puta

iz časopisa Katolik saznajemo imena četvorice poginulih. To su Mate Dragin, Mirko Bukulin, Škifić (ispravno je Rafić) Danilo- sva trojica iz Žmana na Dugom otoku i Toma Velić (ispravno je Belić) iz Ugljana.

Katolik 3.ožujak 1935 nesreća parobroda Vila-Oceania.JPG (37.42 KiB) Pogledano 8870 puta

Katolik 10.03.1935 -istraga katastrofe Vile.JPG (26.78 KiB) Pogledano 8854 puta

Prema stranici https://www.venicediving.com/en/wreck-diving/ (na stranici je pogrešan podatak da je Vila bila talijanski brod), ronioci mogu posjetiti olupinu parobroda Vila.

[Vežičanka]

Detaljnije o katastrofi parobroda Vila.

Parobrod Vila bio je u to vrijeme najveći parobrod Oceanije. Obavljao je promet na pruzi Jadran-Francuska-Alžir-Maroko- Kanarski otoci.
Dana 20.veljače 1935. po gustoj magli Vila je plovila prema Veneciji s teretom od 3600 tona fosfata i 300 tona žita.
Posada se sastojala od 32 člana, a zapovijedao je kapetan Josip Kalafatović (vidi post br.23).
Parobrod Vila postupao je prema ondašnjim propisima za plovidbu u magli, smanjio je maksimalno brzinu i davao propisane zvučne signale svake minute.

Do sudara s motornim brodom Rodi došlo je oko 14 sati, nekih 6 milja ispred Venecije.
Motorni brod Rodi naletio je na Vilu s takvom snagom i brzinom od 14 milja na sat da je pramcem na njenom boku napravio ogromnu rupu u blizini zapovjedničkog mosta. Motornim brodom Rodi zapovijedao je kapetan Loprieno.
U trenutku udara kapetan Kalafatović je s prvim i drugim časnikom bio na zapovjedničkom mostu, te se posljednji ukrcao u čamac za spašavanje.
Posada Vile sačuvala je prisutnost duha, spustili su čamce za spašavanje u more, a neki su skočili u more.
Četiri člana posade koji su se utopili stradali su zbog toga što su željeli spasiti dio svojih stvari. To ih je stajalo života. Dvojica od njih su već bili ukrcani u čamac za spašavanje ali su se vratili na brod, pa ih je on povukao u morske dubine. Nitko nije očekivao da će brod tako brzo potonuti.
Parobrod Vila potonuo je u roku od 10 minuta. Nesreća se desila takoreć pred kućnim pragom jer je Vila trebala iskrcati fosfat u Veneciji, zatim otploviti na Sušak te tamo preuzeti svoju redovnu prugu.

Stradali članovi posade:
-Mate Dragin Josipov rođen 1891. u Žmanu, oženjen, otac petero djece, ložač
-Mirko Bukulin Antin, rođen 1907. u Žmanu, neoženjen, ložač
-Danilo Rafić, rođen 1907., u Žmanu, neoženjen, ložač
-Toma Nikolin Belić, rođen 1895., na Ugljanu, oženjen otac dvoje djece, ugljenar

MV Rodi preuzeo je spašene pomorce i prevezao ih u Trst. Pred Trstom je zapao u gustu maglu pa se putovanje oduljilo.
Planiralo se da društvo Tripković iz Trsta minira potopljeni parobrod, jer je prema jednom izvoru navodno iz mora virio dio jarbola i dimnjaka. Što je točno izvedeno nisam pronašla.
Šteta je za Oceaniu iznosila 10 milijuna dinara. MV Rodi je proglašen krivim za sudar.

Jadranski dnevnik 09.07.1935 i osmrtnica povodom potonuća Vile.jpg (250.13 KiB) Pogledano 6610 puta

Na brodu su bila 32 člana posade.
Dio prežvjelih članova posade broda:

zapovjednik kapetan Josip Kalafatović iz Janjine na Pelješcu
prvi časnik palube kapetan Vladimir Poljanić iz Potomja na Pelješcu
treći časnik kapetan Adam iz Sušaka
vođa palube Jerko Gerica iz Kučišta na Pelješcu
strojarski vježbenik Nikola Hrabaš iz Kotora
prvi konobar Ljubo Melada iz Lukorana (otok Ugljan)
III strojar Andro Mardešić iz Komiže
radiotelegrafist Antun Mrgudić
I strojar Mandić
kormilar Šorić

[Vežičanka]

Oceania- plovidbe iz Jadrana u Marseille, Španjolsku i natrag u 1931. godini:

Oceania brodarsko društvo 1931.JPG (187.84 KiB) Pogledano 8701 puta

[Vežičanka]

Parobrod Sušak- slika iz časopisa Mornar 1938. god. (o parobrodu Sušak čitajte u postu br. 22)

parobrod Sušak.JPG (154.65 KiB) Pogledano 8381 puta

[Vežičanka]

Parobrod Mrav

Parobrod "Mrav" izgrađen je u brodogradilištu "Robert Stephenson & Co. Ltd.", Tyne , Velika Britanija, 1905. god pod imenom "Lydford".
http://www.tynebuiltships.co.uk/L-Ships ... d1905.html

1911. kupuje ga brodovlasnička obitelj Bijelić iz Pelješca te mu mijenja ime u "Mrav".

pomorski godišnjak 1915.:

Mrav 1915-1.JPG (61.23 KiB) Pogledano 7676 puta

1920. Mrav ulazi u sastav novoosnovanog društva Oceanija koje je imalo privremeno sjedište u Trstu. Kad su to prilike dozvolile sjedište brodarske kompanije seli se u Sušak krajem 1923. godine.

29. travnja 1936. Mrav je potonuo nakon sudara s estonskim parobrodom "Mari" 5 milja sjeveroistočno od Dungenessa, na putu iz Antwerpena za Split. Sva se posada uspjela spasiti.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kako je došlo do katastrofe - Jadranski dnevnik 30.04.1936.:

Katastrofa patobroda “Mrav'' u kanalu La Manche

PAROBROD JE ODMAH POTONUO DOK SE POSADA USPJELA SPASITI - USLIJED GUSTE MAGLE U »MRAVA« JE UDARIO ESTONSKI PAROBROD »MARI«

Parobrod “Mrav” društva Oceanije koji je prekjučer u utorak ujutro otputovao iz Rotterdama s kompletnim teretom ugljena i drugog generalnog tereta za Split, Dugi Rat, Vranjic i Sušak, sudario se jučer ujutro u 4.45 sati u kanalu La Manche s estonskim parobrodom “Mari” od 2 tisuće tona. Sudar je nastao zbog guste magle i bio je katastrofalan za “Mrava” jer je ovaj nakon kraćeg vremena potonuo, dok je estonski parobrod znatno oštetio svoj pramac.

Zapovjednik, časnici i jedan dio momčadi spasili su se vlastitim sredstvima tj. brodskim čamcima i sretno stigli u englesku luku Dover. Dugi dio posade spasio je oštećeni parobrod “Mari”, koji je također stigao u Dover. Tamo je čitava posada “Mrava” bila preobučena i svi se sada nalaze izvan svake opasnosti i sretni su što su spasili svoje živote.

Kako se saznaje u kanalu La Manche vladala je jučer neobično gusta magla. Parobrod “Mrav” vozio je po svim pomorskim propisima koji važe za ovakve slučajeve. Zbog toga nema nikakve krivnje do zapovjednika “Mrava” jer je estonski parobrod svojim pramcem udario u “Mrava”. Odmah nakon sudara “Mrav” je dao signale “SOS”, ali nakon tog znaka više se nije javljao niti je kako se pretpostavlja bilo moguće davati druge znakove. (Radiotelegrafist bio je Aldo Dačić iz Sušaka - op. Vežičanka)
Posada je odmah spustila brodske čamce i tako se sva spasila od ložača i mornara do zapovjednika.

magla koja je toga dana vladala nad Engleskim kanalom nad morem:

magla nad morem 29.04.1936.JPG (31.02 KiB) Pogledano 7676 puta

Parobrod “Mrav” imao je 6.500 tona nosivosti i 3.786 brutto register tona. Mašine su mu imale 1.640 HP, pripadao je luci Sušak, a građen je u Wallsendu 1905. godine. Imao je 104.1 metara dužine, 13.8 širine i 7.5 visine.

Parobrodom je zapovijedao iskusni pomorac kapetan g. Ante Begović rodom iz Orebića, prvi časnik je kapetan g. File Suserić rodom iz Sušaka, a drugi časnik kapetan g. Kisić. Prvi strojar je g. Cuculić iz Sušaka. Ukupno se na brodu nalazilo 25 člana posade.

“Mrav” je zadnji put bio u Splitu 16. ožujka ove godine. Vršio je prugu Jadran-London-Anversa-Rotterdam. Sada se nalazio na povratku iz Rotterdama za Split.

Koliko saznajemo i brod i teret bili su osigurani. Glavni teret ugljen parobrod je vozio za g. Marina Ferića.

Jučer ujutro i parobrod “Kralj Aleksandar” kojl vrši brzu putničku prugu Venecija – Kotor, a koji je jučer u 11 sati stigao u Split primio je radiografski poziv Scheveningen radio stanice iz Holandije.
Taj poziv upućen je u 5.15 sati po Greenwichu a u 6.15 sati po našem vremenu. U toj molbi holandskog radija stajalo je da se potraži jugoslavenski parobrod “Mrav” koji je poslao znak SOS u koliziji a prekjučer je otputovao iz Rotterdama za Split.

Čim je taj rado poziv bio primljen bilo je jasno da je s parobrodom “Mrav” sve svršeno. Rodbina pojedinih članova posade koja je nastanjena u Splitu jučer preko cijelog dana interesirala se za sudbinu svojih. Jučer poslije podne g. ing. Petar Bradanović koji je ujedno i agent društva Oceanije primio je detaljne vijesti i tako se saznalo za sudbinu parobroda i momčadi i umirila rodbina posade.

Nakon katastrofe parobroda “Vila” koji je također potonuo uslijed sudara u magli, naše vrlo agilno parobrodarsko društvo pretrpjelo je i sa ovom katastrofom parobroda “Mrav” težak udarac. Jedino je sreća što ovog puta nije nitko od posade nastradao.

BRODOLOMNIK SA “MRAVA” U SPLlTU
Parobrodom “Bor” doputovao je u Split g. Salamon Hendrieus Hubertus Franciecus iz Nizozemske. On se je nalazio na parobrodu “Mrav” koji je, kako smo javili potonuo uslijed sudara u kanalu La Manche. Na brodu je g. Hendrieus bio jedini putnik i spasio se zajedno s posadom.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Jadranski dnevnik, 09.05.1936.:
Dio posade sa parobroda „Mrav" u Splitu
Jutros je parobrodom »Ljubljana« doputovao u Split jedan dio posade nastradalog parobroda »Mrav«. Oni se vraćaju iz Engleske svojim ku­ćama. U razgovoru mornari su izjavili da su ne­obično zadovoljni sa prijemom na koji su naišli kod engleskih pomorskih vlasti koji su ih čak smjestili u prvorazredne hotele. Naglasili su i nastojanje uprave samog društva »Oceanija« ko­ja ih je snabdjela sa odijelima i otpremila ih u domovinu. Jedino se žale na postupak zapovjed­nika i posade estonskog parobroda »Mari«, či­jom je krivnjom potopljen »Mrav«. Ne samo da su ih estonski mornari držali skoro cijeli dan bez jela nego ih čak nisu htjeli ni spasiti iz mora. Inače ne mogu da se nahvale hladnokrvnosti za­povjednika »Mrava« kapetana g. Begovića, či­jom su zaslugom spasili svoje živote.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Poznato je točno mjesto olupine broda:
http://www.ukdiving.co.uk/wrecks/wreck.php?id=464

[Vežičanka]

Parobrod Vis

Parobrod Vis jedna je od najpoznatijih olupina u Jadranu. O njegovom stradanju 13. veljače 1946. kod rta Mašnjak na ulazu u Plominski zaljev dosta se pisalo (o tome čitajte u postu br. 3 ove teme)

Znamo kakav je bio kraj broda Vis, a kakav mu je bio život?

Parobrod Vis sagrađen je u brodogradilištu Dunlop, Bremner & Co. Ltd., Port Glasgow 1921. godine pod imenom Renteria. Brod je izgrađen za norveškog brodara Fearnley & Eger iz Osla (tada Kristiania).
Tonaža 1872 grt / 1024 nrt ; DWT 3022
Dimenzije – dužina 79 x širina 12,5 m
http://www.clydeships.co.uk/view.php?of ... RENTERIA#v
https://www.sjohistorie.no/en/skip/23874/bilder

parobrod Vis – fotografija iz gornjeg linka

OD 1934. DO 1939.
1934. kupilo ga je brodarsko društvo Oceania iz Sušaka i promijenilo mu ime u Vis. Bio je to teretni parobrod s nešto mjesta i za putnike. Kada je kupljen mogao je primiti 12 putnika i to 8 u prvom i 4 u drugom razredu. Na brodu je za putnike bila zatvorena veranda sa šetalištem i lijepo uređeni saloni.

Na svom prvom putovanju u domovinu, na kojem je prebrodio više oluja, parobrod je dovezao ugljen iz Engleske.
Vis je dolaskom u domovinu preuzeo redovnu liniju iz Sušaka za Sjevernu Afriku. Na tom putu ticao je jadranske, francuske i španjolske luke. Ponekad plovi i na Kanarske otoke.

10. studenog 1934. Vis doplovljava u Split na svom prvom putovanju iz Sušaka. Ukupan broj posade je 24, a zapovjednik je kapetan Lujo Cvjetković iz Dubrovnika.

Tih godina najčešći teret iz naših luka mu je drvo i cement za Francusku, Španjolsku i sjevernu Afriku (Maroko, Tunis, Alžir).
Sredinom kolovoza 1935. u sušačkoj luci na parobrodu je izbio manji požar koji je ugašen brzim djelovanjem posade i sušačkih vatrogasaca. Oštećene su samo dvije brodske kabine.

Krajem kolovoza 1935. Vis dolazi u Split i tu krca cement za Somaliju. U Šibeniku i Sušaku je ukrcao drvenu građu za Afriku.

Vis dovozi svoj prvi teret naranči iz Španjolske 21. studenog 1935. U Sušak je dovezao 30 vagona naranči. Zatim odlazi za Trst pa natrag u Sušak prazan gdje krca drvo. Prosljeđuje za Split, zatim za Dubrovnik (luka Gruž ili Dubrovnik II kako su je onda ponekad zvali). Iz Dubrovnika putuje za Maltu, Tunis, Alžir i Valenciju (Španjolska).

Krajem siječnja 1936. godine Vis krca volove u šibenskoj luci. Zapovjednik je kapetan Luka Matović.
Iz Španjolske dovozi naranče u ožujku iste godine.
Vis je te godine i dalje prevozio stoku. U listopadu 1936. u splitskoj luci krca 600 volova, u studenom krca 156 volova za Maltu.

Krajem travnja 1936. Vis dovozi jedan neobičan teret iz Marseja u Splitsku luku. Naime dovozi automobil u kojem se vozio kralj Aleksandar kad je na njega izvršen atentat u Marseju (09.10.1934.). Automobil je otpremljen dalje u Beograd.

Vis je tada trebao otploviti u Vranjic da ukrca cement. Puhala je jaka bura što je otežavalo manevriranje. Prilikom izlaska iz luke desila se nezgoda kada je brod zahvatio veliku lučku dizalicu. Neko vrijeme ju je vukao dok se nije srušila. Tom prilikom na sreću nitko nije stradao.

Vis je i u slijedećim godinama nastavio putovati između jadranskih luka, Francuske, Španjolske, Malte, Sjeverne Afrike i Kanarskih otoka.
Iz naših luka odvozi najčešće drvo, cement i stoku. U Jadran dovozi južno voće i raznu robu.

1936. parobrod Vis je predviđen za preuređenje u splitskom brodogradilištu. Trebalo se povećati broj kabina za putnike. Da li je to izvedeno, nisam pronašla.

Za vrijeme Španjolskog građanskog rata (1936.-1939.), Vis ponekad ima problema u španjolskim vodama u koje ga je često dovodi teret. Zbog imena koji je na jednoj strani napisano ćirilicom, španjolski nacionaisti misle da je Vis ruski brod. Odvode ga pod pratnjom te je potrajalo neko vrijeme dok se sve nije razjasnilo.

U svibnju 1937. u Oranu (Alžir) ukrcava bale duhana.
U listopadu 1937. teret ga vodi u London, što je bilo izvan njegovih uobičajenih ruta.
1938. brod prevozi kukuruz u Englesku.

Luka Oran u Alžiru. Vis je u Alžiru plovio još u luke Philippeville (danas Skikda), Azrew i Alžir. U Maroku plovi u Casablancu i Rabat.

luka Oran-alžir.jpg (293.07 KiB) Pogledano 7059 puta

VIS U DRUGOM SVJETSKOM RATU
Tijekom II. svj. rata parobrod Vis bio je u sastavu Savezničke trgovačke mornarice pod upravom Britanskoga ministarstva ratnog transporta.
Za vrijeme WWII trećina brodova duge plovidbe pod britanskom upravom bila je u vlasništvu drugih zemalja – Jugoslavije, Danske, Norveške, Belgije, Grčke, Nizozemske, Poljske, Rusije i dijela Francuske.
To je stoga što su se mnogi brodovi i pomorci stavili u službu saveznika dok su njihove zemlje bile pod njemačkom okupacijom.

Početkom studenog 1940. godine Vis odlazi u Smirnu (luka Izmir u Turskoj) a nakon toga u Sjedinjene američke države.
Slijedeće četiri godine prevozi ugljen i drvo između luka Sjedinjenih država i Kanade.
Nakon toga Vis plovi u Veliku Britaniju i prevaža ratni materijal za Alžir a kasnije plovi između Egipta i luka istočnog Sredozemlja.

Nakon WWII Vis prevozi u našu ratom razorenu zemlju pomoć Ujedinjenih naroda.
13. veljače 1946. na putu za Rašu gdje je trebao ukrcati teret ugljena, naletio je na minu kod rta Mašnjak i potonuo. Pritom su stradala trojica pomoraca.

[Vežičanka]

O parobrodu Kostrena čitajte u postovima 21 i 23.

iz serije fotografija u postu br. 21 - Kostrena u Weymouthu

parobrod Kostrena.jpg (90.48 KiB) Pogledano 6760 puta

ova slika parobroda Kostrena nalazi se u Pomorskom muzeju u Rijeci

parobrod Kostrena (2).JPG (235.11 KiB) Pogledano 6760 puta