Oceania-brodarsko akcionarsko društvo Sušak

[Vežičanka]

Brodarska kompanija osnovana je 1917. godine sa sjedištem u Trstu. Većinu brodova je izgubila za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Krajem 1923. sjedište se seli iz Trsta u Sušak, Uprava je bila na adresi Jelačićev trg br.4, Sušak.
Prestaje postojati 1947.

Oceania Sušak dimnjak i zastava.JPG (25.68 KiB) Pogledano 10160 puta

Odmah nakon podjele austro-ugarske trgovačke mornarice preseljavaju na Sušak novoformirana »Jadranska plovidba« i »Prekomorska plovidba«, a kad je 1924. god. utvrđena konačno granica između tadašnje Jugoslavije i Italije, izabiru Sušak svojim stalnim sjedištem »Oceania”, koja je preselila iz Trsta, te novoformirana brodarstva »Progres«, »Vesna« i »Slobodna plovidba Topić«.
Kapital najglavnijih brodarstva (Jadranska plovidba, Oceania i Prekomorska plovidba) nalazio se većim dijelom u rukama kreditnih poduzeća i banaka.

Oceania Sušak-1.jpg (132.06 KiB) Pogledano 10160 puta

reklama iz "Jadranske straže" 1925.god

brodarsko akcionarsko društvo Oceania.jpg (68.44 KiB) Pogledano 10160 puta

reklama 1932. god

reklama Oceania 1932.JPG (106.93 KiB) Pogledano 10160 puta

reklama 1937.god

Oceania reklama 1937-.JPG (148.99 KiB) Pogledano 10160 puta

reklama 1938.god

Oceania reklama 1938.JPG (85.59 KiB) Pogledano 10160 puta

O osnivanju Oceanie prema govoru Egona Stare, podpredsjednika nadzornog odbora, u povodu dvadesetogodišnjice osnivanja parobrodarskog društva "Oceania" 1937. god:

Za vrijeme Prvog svjetskog rata rodila se ideja u krugu nekolicine u Trstu, pod vodstvom braće Vladimira i Hektora Polića i Eduarda Pajkurića, da se osnuje veliko slavensko parobrodarsko društvo sa sjedištem u Trstu.
Cijele godine 1916. vršile su se pripreme i savjetovanja djelomično u Jadransko – podunavskoj, djelomično u Živnostenskoj banci, a dijelom u odvjetničkoj kancelariji Egona Stare u Trstu.

Dana 03.travnja 1917. održana je u Beču u prostorijama Živnostenske banke konstituirajuća glavna skupština parobrodarskog društva “Oceania”.

Prve godine nakon osnivanja bile su burne. Nakon Prvog svjetskog rata postavilo se pitanje opstanka društva i također pitanje da li će ovo društvo postati jugoslavensko.
U mjesecu rujnu 1920. prema sporazumu Trumbić-Bertolini konačno je odlučeno da "Oceania", čiji je veći dio temeljne glavnice bio u jugoslavenskim rukama, postane jugoslavensko društvo.
Unatoč tome, prošlo je još tri godine prije nego što se taj dogovor mogao stvarno i provesti.
Tek 20. studenog 1923. u trgovačkom registru u Beogradu “Oceania” je upisana kao jugoslavensko trgovačko društvo.
Odmah poslije završetka Prvog svjetskog rata i još duže vrijeme poslije toga bio je veliki dio društvenog parka rekviriran od talijanske vlade što je činilo društvu velike teškoće.
Nakon povratka brodova 1923. društvo je stalno napredovalo.

[Vežičanka]

parobrod Kostrena u sušačkoj luci- iz Novog lista 1927.god

Kostrena-Oceania- Novi list 1927.JPG (134.34 KiB) Pogledano 10159 puta

parobrod Vis

parobrod Vis-Oceania.jpeg (48.6 KiB) Pogledano 10159 puta

brod Ljubljana, bivši Dunav "Akcionerskog drustva "Oceania" iz Susaka. Slovo "O" je jos ostalo na dimnjaku, znaci da je netom po dolasku iz Drugog svjetskog rata

[Kantrida76]

Parobrod Vis naveden u postu #2 danas je olupina koja se nalazi nadomak rta Masnjak (sjeverni rt na ulazu u Plominski zaljev).
13. veljače 1946. VIS je isplovio za Rasu u lstri, gdje je trebao ukrcati teret ugljena. Puhala je bura, pa je krmeni vjetar pogodovao sporome parobrodu da poveća brzinu. Radi opasnosti od mina, budući da u srednjem dijelu Velih vrata (prolaz između obale Istre i sjevernog dijela otoka Cresa) još nisu bila uklonjena minska polja, zapovjedniku je naloženo da se drži sto bliže istarskoj obali, gdje je postojao “koridor” očišćen od mina. Tako je VIS plovio neposredno uz strmu istarsku obalu, držeći se na udaljenosti od oko 400 m.
Kada se oko 9.30 sati brod nasao kod rta Masnjak, brod je zatresla strahovita eksplozija, a uz desnu pramčanu ogradu uzdignuo se ve­liki vodeni stup. Skupa s vodom u zrak su po­letjeli dijelovi brodskog trupa i opreme, da bi nekoliko sekundi zatim pali u more uz brod. Pramčani jarbol se s treskom srusio preko palube, ostavivši na njoj krš i pustoš, a na desnom boku zjapila je velika rupa kroz koju je nagrnulo more. Zapovjednik Frano Jurkotić i prvi časnik palube Sveto Ratković te voda palube Ante Kraljević, kao i ostali članovi posade koji su se zatekli na palubi, brzo su radili da se spasi sto se može. Nije bilo vremena da se spuste čamci za spašavanje, jer je brod već uronio pramcem sve do glavne palube. Preostale su samo splavi koje su još saveznici postavili na kose rampe uz nadgrade broda, za slučaj da brod treba brzo napustiti. Posjećeni su konopci koji su držali splavi za spašavanje i one su skliznule u more.

Posada se nekako popela na splavi koje su plutale nedaleko broda koji je sve brže tonuo. Nije prošlo ni desetak minuta od eksplozije, a VIS je, visoko uzdignute krme, zauvijek zaronio. Bio je to težak prizor za brodolomce od kojih su neki prošli sve užase pomorskog ratovanja ploveći na VIS-u, da bi svoj brod izgubili nadomak matične luke. S brodom su život izgubila i trojica pomoraca. Brodolomce je spasio jedan motorni jedrenjak i iskrcao u Rabac

vis41.jpg (86.33 KiB) Pogledano 10140 puta

izvor http://www.diving-shark.hr/olupine/vis/

[Vežičanka]

Kretanje brodova Oceanie na dan 30.12.1925. , Novi list

parobrodovi Oceanie: Mrav, Jadera, Zora, Sava, Kostrena, Sud, Morava, Vladimir, Diamant

Novi list 30.12.1925..JPG (100.7 KiB) Pogledano 10112 puta

[Kantrida76]

1942 godine u Indijskom oceanu, u Mozambičkom kanalu, potopljen je u napadu japanske podmornice I-16 brod Sušak sušačkog brodara Brodarsko akcionarsko društvo Oceania. Izgrađen 1927. kao Hazelwood. Nestali su Slavko Vidas, Marijan Glažar treći strojar iz Sv Lucije, Kostrena, Nikola Ljuba, Juraj Musulin i Gajo Žižić.

[Kantrida76]

Parobrod Vid (Oceania-brodarsko akcionarsko društvo Sušak)

Izgrađen pod imenom Istina, 1935 godine prodan u Jugoslaviju i preimenovan u Vid za Brodarsko Akcionarsko društvo Oceanije, Susak. 1941 godine, brod je zarobljen od strane Britanije i preimenovan u Radchurch.

U 06.49 sati, 9. kolovoz 1942. Radchurch je udario jedan torpedo iz U-176, razbio na dva dijela i potonuo u roku od 10 sekundi, jugoistočno od rta Farewell. Brod je bio u konvoju SC-94, ali je napušten neoštećen oko 15.30 sati 8. kolovoza nakon napada na konvoj podmornica U-176 i U-379, u kojima su potonulo pet brodova. Dva člana posade su bili izgubljeni. Master i 39 članova posade je pokupila HMCS Battleford.

radchurch.jpg (25.61 KiB) Pogledano 10078 puta

Name Radchurch
Type: Steam merchant
Tonnage 3,701 tons
Completed 1910 - William Doxford & Sons Ltd, Sunderland
Owner E.R. Management Co Ltd, Cardiff
Homeport London
Date of attack 9 Aug 1942

[Kantrida76]

Parobrod Sava (Oceania-brodarsko akcionarsko društvo Sušak)

Izgradjen je u lipnju 1910. godine kao Nereide za T. Cossovich iz Trsta. 1924 godine prebačen u Jugoslaviju i preimenovan u Savu za Brodarsko Akcionarsko društvo Oceanije, Susak. 1941 godine brod je zaplijenjen od Britanije i preimenovan u Radhurst.

20 veljace 1943 godine u 05:08 sati brod je pogodio jedan od dva ispaljena torpeda iz podmornice U-525, u blizini St.John (Newfoundland). Torpedo je pogodio u sredinu broda te potopio ga u roku od tri minute. Svi clanovi posade su poginuli.

radhurst.jpg (36.41 KiB) Pogledano 10076 puta

Name Radhurst
Type: Steam merchant
Tonnage 3,454 tons
Completed 1910 - Cantiere Navale Triestino, Monfalcone
Owner J. & C. Harrison Ltd, London
Homeport London
Date of attack 20 Feb 1943

[Vežičanka]

Iz stare štampe:

kretanje brodova na dan 26.listopad 1935.
Brodovi: Mrav, Bor, Vid, Timok, Sava, Kostrena, Sud, Vis i Ivan

kretanje brodova Oceanie 26listopad 1935.JPG (40.79 KiB) Pogledano 9987 puta

kompanija objavljuje iznenadnu smrt Andrije Maurovića, I strojara parobroda "Kostrena" 7.ožujka 1925.

NL 7 ožujak1925 .JPG (66.57 KiB) Pogledano 9987 puta

o dionicama, svibanj 1925.

Novi list svibanj1925 .jpg (90.3 KiB) Pogledano 9987 puta

[Vežičanka]

Oceania 1936.god (izvor - Ekonomska analiza naših vodećih poduzeća za 1936. god, izdanje 1937.)

Početkom studenog 1936. godine “Oceania” je predala prometu još jedan novi veliki parobrod kombiniranog putničko-trgovačkog tipa od 3800 tona nosivosti i sa kabinama za 40 putnika.
Ovaj novi brod u sastavu trgovačke mornarice nosio je ime “Plavnik”, građen je 1923. u Njemačkoj.
Tada je potpuno renoviran i najmodernije uređen.
Zajedno s “Plavnikom” i s parobrodom “Dinara” od 5500 tona nosivosti, koji je nabavljen u travnju 1936., “Oceania” je raspolagala 1936. sa 10 parobroda ukupne nosivosti 53000 tona i i sa 2 parobroda u najmu (“Junak” sa 2500 tona i “Ivan” sa 2000 tona nosivosti).

Sa tih 12 parobroda društvo je podržavalo 4 redovne putničko-teretne pruge, i to: Jadran—Marselj—Španjolska—Sjeverna Afrika—Kanarsko otočje; Jadran—Malta—Španjolska—Maroko; Jadran—Sjeverna Afrika—Valencia—Marselj i Jadran-—Sjeverna Europa (London, Antwerpen, Rotedram, Amsterdam, Hamburg i Gdinja).
Slobodnu plovidbu “Oceania” je tada gotovo sasvim napustila.
1935. potonuo je brod “Vila” a nabavljeni su brodovi “Bor” i “Vid”.


U upravi “Oceanije” bili su su 1936.:

dr. Svetislav Šumanović, predsjednik; Bogumil Antić, Anton Huber, Inž. Živojin Ilič, Marko Lučić-Roki, Mate Marović, Marijan Mažuranlć--Janković, Milivoj Pilja, dr. Branko Pliverić, Kazimir Poiić, Dragutin Prica, Jovan M. Ranković, Milorad Smokvina, Milan Mih. Stefanovič, Božidar Švrljuga i Stevan Tubić.

U nadzornom odboru bili su:

Ljubomir Đinovski, dr. Egon Stare, Spasoje Gvozdenović, Bogdan Polić i dr. Radovan Švrljuga.
Generalni direktor društva bio je: Marko Lučić—Roki.

[Vežičanka]

Parobrod Bor sagrađen je 1910. god. u Velikoj Britaniji pod imenom Izrada. 1935. godine kupila ga je Oceanija i promijenila mu ime u Bor. 1941. god zaplijenila ga je Britanska vlada. 1944. god torpediran je i potonuo pod imenom Radbury. http://sunderlandships.com/view.php?ref=101232

Parobrod Bor u Rotterdamu 24. kolovoza 1935.:

SS Bor kolovoz 1935..jpg (120.32 KiB) Pogledano 9849 puta

[Vežičanka]

1942 godine u Indijskom oceanu, u Mozambičkom kanalu, potopljen je u napadu japanske podmornice I-16 brod Sušak sušačkog brodara Brodarsko akcionarsko društvo Oceania. Izgrađen 1927. kao Hazelwood. Nestali su Slavko Vidas, Marijan Glažar treći strojar iz Sv Lucije, Kostrena, Nikola Ljuba, Juraj Musulin i Gajo Žižić.

Iz knjige "Kostrena u NOBu", autora Eugena Cindrića 1976. god:

Marijan Glažar.JPG (24.69 KiB) Pogledano 9822 puta

MARIJAN GLAŽAR (1915-1942)
Rođen u Kostreni u zaseoku Glavani.
Godine 1940. ukrcao se kao asistent na parobrod "Sušak", poduzeća "Oceanija". Rat ga je zatekao na brodu, koji je za Saveznike prevozio razno oružje i opremu. Bio je treći časnik stroja.
6.lipnja 1942. godine u Indijskom oceanu "Sušak" je pogođen japanskim torpedom. Nakon toga, podmornica je otvorila artiljerijsku vatru. Marijan Glažar je među posljednjima napustio brod "Sušak" i tada pogođen granatom, odsječenih nogu, uspio je još doplivati do čamca za spasavanje. Ali, podlegao je ranama.

[KarloOP]

Ni jedan trgovacki brod nije imao izgleda u sukobu s ovakovom japanskom podmornicom deplasmana preko 3.000 tona, s 8 torpednih cijevi u pramcu i topom od 14 cm. Brzina na povrsini 23 cvora. Stradala je dvije godine nakon potapanja "Susaka" od avionskih dubinskih bombi - racuna se da je pogodjena na dubini oko 180 metara.

aoshima_i-16_port_view.jpg (91.03 KiB) Pogledano 9799 puta

[Vežičanka]

Oceania 1934, god. Novi parobrod Timok kupljen je 1933. godine. Izgrađen je u Rotterdamu 1920. god. pod imenom Eigen Hulp VIII. http://www.marhisdata.nl/schip&id=4834
Poslije WWII nosi ime Sutjeska. Izrezan je 1961. god.

Oceania 1934.god.jpg (135.5 KiB) Pogledano 9737 puta

[Vežičanka]

Brod Sutjeska, bivši Timok, u sastavu je Jugolinije od 1946.
Od 1958. do 1961. (kad je izrezan), u sastavu je Kvarnerske plovidbe.

brod Sutjeska 1959. godine:

brod sutjeska 1959.JPG (87.92 KiB) Pogledano 9701 puta

Brod Dunav brodarske kompanije Oceanija nakon WWII dobiva ime Ljubljana (slika u postu br.2).
Izgrađen je pod imenom Karpat u Velikoj Britaniji 1912. godine. Od 1922. do 1936. nosi ime Izabran (Brodarsko poduzeće Račić iz Dubrovnika i Jugoslavenski Lloyd Dubrovnik.)
1936. kupuje ga Oceania i mijenja ime u Dunav. Od 1946. do 1956, je u sastavu Jugolinije.
Od 1956. do 1963. kad je izrezan, plovi u sastavu Splošne Plovdbe Koper pod istim imenom Ljubljana.
http://www.tynebuiltships.co.uk/K-Ships/karpat1912.html

[Vežičanka]

Teretno -putnički parobrod Plavnik sagrađen je 1922. u Hamburgu pod imenom Schleswig-Holstein.
Oceania ga je kupila 1936.godine.
1946. pripao je Jugoliniji i mijenja ime u Užice. Izrezan je 1961.godine.

Nakon što je Oceania kupila Plavnik dala ga je preurediti u brodogradilištu u Splitu.
Na svoje prvo putovanje krenuo je preuređen i obnovljen Plavnik Sredozemnim morem krajem 1936. godine.

O parobrodu Plavnik piše časopis "Jadranska straža" početkom 1937. godine:

Parobrod Plavnik popravljen

Kako smo već javili, parobrod “Plavnik” društva “Oceanija”, bio je na brodogradilištu u Splitu na popravku. Početkom decembra je parobrod popravljen, otputovao na Sušak, odakle će preuzeti svoju putničko-teretnu prugu. Opis je broda ovaj:

Parobrod je dug 100 m, širina mu je 14 m, a visina do gornje palube za sunčanje 15 m. Nosivost 3800 tona.

Ima najmodernije strojeve trostruke ekspanzije, 2 kotla, te sve pomoćne strojeve i naprave. Pogonski strojevi razvijaju 1600 indiciranih KS., što daje brodu brzinu od 13 morskih milja, a sa punim teretom u redovnoj pruzi 11 milja na sat. Parobrod je klasificiran sa najvećom klasom Lloyds Registra.

Za utovar i istovar robe raspolaže sa 5 grotla, od kojih svako ima dvostruko vitlo.
Na brodu je uređeno centralno grijanje, ima velike hladnjake, prostranu kuhinju i peć za kruh.
Na pramcu broda je jedna jaka specijalna dizalica sa kapacitetom od 30 tona.
Prema ovom se vidi, da je parobrod najmodernije snabdjeven tehničkim napravama za brze operacije utovara I istovara.

Plavnik u Bakru 1940ih.jpg (96.88 KiB) Pogledano 9661 puta

Građen je u Njemačkoj 1923 godine, a prije je podržavao pruge između evropskih luka i Južne Amerike, te Južne i Sjeverne Afrike.
Pored toga posvećena je velika pažnja i odjeljenju za putnike. Na gornjoj palubi uređena je prostrana veranda i promenada kao i naročite palube za sunčanje. Putnicima stoji na raspolaganje veliki i udoban salon, blagovaonica sa kapacitetom za 40 lica, a isto tako i veoma udoban i intiman manji salon kao i pušionica.

Kabina za putnike ima 16. Od toga su dvije kabine luksuzne (dimenzija 5 metara sa 4.40) svaka sa zasebnom kupaonicom i W.Com, tako da se te kabine mogu mjeriti sa luksuznim kabinama na velikim putničkim parobrodima.
Isto tako su veoma prijatno uređene i sve ostale kabine, od kojih svaka ima tekuću vodu i grijanje kao i ventilaciiu, po čemu “Plavnik” ima sve karakteristike veoma udobnog putničkog parobroda. Parobrod ima 2 palube, više kupaonica, a uredio se i bazen za plivanje.

Pored komandanta na brodu su još 2 oficira i prvi strojar. Posada broji ukupno 35 članova.

Na kraju treba istaknuti još i to, da su na parobrodu izvršeni svi potrebni popravci i adaptacije na našem brodogradilištu u Supavalu*, i da je tim radovima parobrod generalno preuređen i obnovljen pod ličnim rukovodstvom g. direktora Lučića.

*Supaval – uvala gdje je 1931. napravljeno brodogradilište Split