Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Titanic (02.04.1912.-15.04.1912.) i Carpathia (1903. - 1918.)

gost
 

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#16  PostPostao/la gost » 22.2.2012, 08:00

Adamić napisao:...
"U povodu obilježavanja stogodišnjice potonuća Titanika, smatrali smo da bi bilo prikladno na ovaj način pozdraviti odvažnost jednoga od naših kolega", rekao je predsjednik Royal Society of Chemistry David Phillips...

Eto kako se radi business, mislim turizam. ;)
Ma kome je nakon sto godina stalo do toga hrabrog čovika. Sve je to za ovovremene potrebe i promociju.
A mi (pacijenti) još razmišljamo da li postaviti spomenik Titanicu ???
Kapaci smo za uzeti šoldi od turizma, to se već puno puta u Rijeci pokazalo. Glavno da smo skoro sve šoldi TZ-a stukli na mjesec dana maškara. A efekt odličan: grupa Japanaca i dve grupe Talijana. Ah da, nije za nespomenuti da smo imali izvrsnu posjećenost domaćih gostiju. Čak nekoliko auta iz Zagreba je prišlo na Karneval da vide "kaj se to tu dela". :oops:

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#17  PostPostao/la nikola » 27.2.2012, 14:18

Još malo o Carpathii, nakon što je postala poznata time što je sudjelovala u spašavanju brodolomaca sa Titanika.

Za vrijeme Prvog Svjetskog rata Carpathia se koristila za prijevoz američkih trupa u Europu. Tako je i posljednji preživjeli američki veteran Prvog svjetskog rata Frank Buckles prešao Atlantik ploveći na Carpathii.

Dana 15.07.1918. godine brod je u konvoju napustio Liverpool. Nakon dva dana, 17.07.1918. godine u 09,15 sati u Keltskom moru torpedirala ga je njemačka podmornica U-55. Od tri ispaljena torpeda, dva su pogodila strojarnicu, a na mjestu je poginulo 5 čl. posade. Kapetan broda William Prothero dao je zapovjed o napuštanju broda pa su 57 putnika i 218 članova posade prešli u čamce za spašavanje. Kada se sa njemačke podmornice U-55 htjelo ispaliti još ubojitih torpeda u pravcu tonule Carpathie i čamaca za spašavanje punih brodolomaca, u pomoć je pristigao HMS Azalea- Snowdrop, te su se svi spasili. Carpathia je potonula u 11,00 sati na 49.25 N 10,25 W, oko 120 m (190 km) zapadno od Fastnet.

Tako je završila i priča o Carpathii, brodu koji veže Titanic i Rijeku. Na kraju, presudilo joj je oružje koje je poveznica Carpathie, Rijeke, mora i brodova svijeta-torpedo. Riječki torpedo.
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
jazbac
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 655
Teme: 7
Pridružen: 28.10.2010, 11:00
Lokacija: Matulji

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#18  PostPostao/la jazbac » 28.2.2012, 08:38

Čitajući ove textove o Carpatiji čini mi se da je izostao jedan detalj koji se može nadopuniti, a vezan je uz Rijeku.
Nakon spašavanja brodolomaca s Titanica i iskrcavanja u New Yorku, Carpatia ponovo kreće na put u Europu i u Rijeci pristaje 5. maja 1912. (podatak za kronologiju).
Na Carpatiji je jedna od putnica bila i povratnica iz Amerike Zora Sušanj - Zoretina iz Rukavca koja je često svojim suseljanima prepričavala akciju spašavanja putnika s Titanika. Naravno, bila su to vremena kada su ljudi još uvijek komunicirali (ćakulali) uz kamin ili uz moderno čudo tadašnjeg vremena - šparget na drva. Zora Zoretina doživjela je duboku starost i umrla je negdje iza 2. svj. rata, a njenih priča, na žalost ne i detalja, sjeća se i moj tata.

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#19  PostPostao/la nikola » 4.3.2012, 11:40

Evo i par sličica spomenute Carpathie...uskoro je godišnjica, pa nek` se nađe

zapravo, par slika posade i kapetana, pa malo onemoćalih brodolomaca sa Titanica, jedna slika mornara Carpathie iz I WW ( ona sa prslucima-to nisu prsluci sa Titanica), dve tri broda u New Yorkškoj luci i to je to...

carpathia  (1).jpg
carpathia (1).jpg (101.54 KiB) Pogledano 2667 puta

carpathia  (2).jpg
carpathia (2).jpg (113.48 KiB) Pogledano 2667 puta

carpathia  (3).jpg
carpathia (3).jpg (168.92 KiB) Pogledano 2667 puta

carpathia  (4).jpg
carpathia (4).jpg (169.58 KiB) Pogledano 2667 puta

carpathia  (5).jpg
carpathia (5).jpg (123.55 KiB) Pogledano 2667 puta

carpathia  (6).jpg
carpathia (6).jpg (82.43 KiB) Pogledano 2667 puta

carpathia  (7).jpg
carpathia (7).jpg (97.55 KiB) Pogledano 2667 puta

carpathis01.jpg
carpathis01.jpg (109.5 KiB) Pogledano 2667 puta
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23164
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#20  PostPostao/la Adamić » 7.3.2012, 12:16

Kad smo kod Carpathie postoji filmski uradak "Dolazak broda Karpathia u Rijeku" , izdavač: Projectograph, Budapest. Godina izdanja:1910.
http://rijecki-film.com/index.php?optio ... &Itemid=32
---------------------------------------------------------------------------

Titanic je nakon sudara poslao poziv u pomoć, a prvi brod koji je stigao u pomoć bio je Carpathia. Od 2.227 putnika i članova posade preživjelo je samo 706. Poginulo ili utopilo ih se 1.517, od toga 1.360 muškaraca i i 157 žena i djece. Među njima i 27 Hrvata[

Gotovo dva sata nakon što je Titanic potonuo, RMS Carpathia je stigao na mjesto nesreće, te je pokupio dio preživjelih iz spasilačkih čamaca. Tokom idućih nekoliko sati, ostatak preživjelih je također spašen. Na brodu Carpathia, održana je kratka molitva za spašene, te za sjećanje na one, koji su izgubili svoje živote. Istog jutra, u 08:50, Carpathia je krenuo za New York, gdje je stigao 18. 4.1912.
Kada je potvrđen broj žrtava, ljudi iz kompanije White Star Line su poslali brod MacKay-Bennett, koji je trebao pronaći tijela preminulih. Ukupno 338 tijela je pronađeno. Neka od njih nikada nisu bila identificirana.


Sad slijede slike Carpathie s objašenjenjima. Izvor je: Library of Congress

spasilackicamci.jpg
spasilackicamci.jpg (207.81 KiB) Pogledano 2667 puta

Preživjeli sa Titanika u čamcima za spašavanje idu prema brodu CARPATHIA.

ukrcajprezivjelih.jpg
ukrcajprezivjelih.jpg (269.07 KiB) Pogledano 2667 puta

Ukrcaj preživjelih na CARPATHIU.

gradanisudocekalikarpat.jpg
gradanisudocekalikarpat.jpg (174.87 KiB) Pogledano 2667 puta

Ljudi čekaju Carpathiu da dođe sa preživjelima.

ispredwhitestaroffices.jpg
ispredwhitestaroffices.jpg (184.73 KiB) Pogledano 2667 puta

Ispred kompanije White Star offices

kompanijawhitestarline.jpg
kompanijawhitestarline.jpg (173.5 KiB) Pogledano 2667 puta

Ljudi očekuju najnovije vijesti od njih.

michel4iedmondnavratil2.jpg
michel4iedmondnavratil2.jpg (152.4 KiB) Pogledano 2667 puta

Eh sad ovo dvoje djece. Ovo na slici su dva brata iz Francuske, Michel (4 godine ) i Edmond Navratil (2 godine ).
Da se ukrcaju na brod njihov otac uzeo je ime Lolo and Momon. Otac se prijavio kao Louis Hoffman a pravo ime mu je bilo Michel Navratil , rođen u mjestu Szered, Slovačka.
Otac nije preživio havariju Titanika.

captarthurhenryrostronk.jpg
captarthurhenryrostronk.jpg (137.4 KiB) Pogledano 2667 puta

Arthur Henry Rostron kapetan Carpathie koji je došao pomoći Titaniku.

srebrnipokal1912may.jpg
srebrnipokal1912may.jpg (190.04 KiB) Pogledano 2667 puta

Kapetan Arthur Henry Rostron sa svojim osobljem pokraj srebrnog pokala kojeg su im preživjeli uručili kao znak zahvalnosti što su ih je spasili .

Još malo pa je sto godišnjica. :pozdrav:
Slika

gost
 

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#21  PostPostao/la gost » 29.3.2012, 20:05

Fotka sa noći muzeja ove godine

titanic muzej Rijeka Fiume.jpg
titanic muzej Rijeka Fiume.jpg (135.3 KiB) Pogledano 2667 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23164
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#22  PostPostao/la Adamić » 1.4.2012, 14:28

Današnji Nedjeljni- Jutarnji na svoju naslovnicu donio je svjetsko otkriće, nikad objavljeni dnevnik osječke učiteljice Marije Bartowski koja je sudjelovala u akciji spašavanja Titanika.
Navodno su već neki koji se bave tom tematikom htjeli otkupiti taj dnevnik koja je ona napisala, među njima i naš Povijesni muzej u Rijeci. Na kraju se vlasnik ovog dnevnika odlučio javiti Jutarnjem na stotu godišnjicu od potonuća Titanika.
Kako tekst nije dostupan javnosti u cijelosti , morao sam kupiti novine po cijeni od 10 kuna jer je bio i neki prilog o hrani uz njega. Tekst je skeniran i vama prezentiran. :kava:
I pisalo je : "Ako ovo vidite bilo gdje drugdje, znajte da je ukradeno iz Jutarnjeg". Očito su željeli naglasiti da su oni prvi došli do toga. Eto mi ćemo to u cijelosti objaviti ovdje, naravno izvor je potpisan iz poštovanja prema autoru članka. Mi smo prvi koji je cijeli članak javno prenio u cijelosti na internet.

titanicww477132s0.jpg
titanicww477132s0.jpg (186.7 KiB) Pogledano 2667 puta

1.4.2012. , broj 4925.
-----------------------------------------------------------------------------------
titanic477128s1.jpg
titanic477128s1.jpg (113.17 KiB) Pogledano 2667 puta


KAKO SU SPAŠAVANI PUTNICI TITANICA: Davno izgubljeni dnevnik osječke učiteljice otkriva SVE! Dramatične ispovijesti donosi NEDJELJNI

Marija Bartowski, mlada i samostalna žena iz Osijeka, otisnula se na veliko putovanje u Ameriku, a nije ni znala kako će po povratku iz New Yorka naletjeti na najveću pomorsku tragediju u povijesti. Ovo je, sto godina nakon brodoloma, prva objava njezina dramatičnog dnevnika za koji su se otimale sve svjetske novine.

Novi istraživački rad novinara godine Drage Hedla. Foto arhiva obitelji Bartowski.

KAKO JE NEDJELJNI DOŠAO DO EKSKLUZIVE
Borba za prava na objavu dnevnika Marije Bartowski bila je duga i bespoštedna, a neslužbene informacije govore kako su se za njega otimali i najugledniji svjetski časopisi poput National Geographica, kao i vodeće televizijske postaje. Ipak, obitelj Bartoski odlučila je podariti svoje povjerenje Nedjeljnom Jutarnjem i istraživačkom novinaru Dragi Hedlu.

Dnevnik osječke učiteljice o brodolomu Titanica.
15.4.1912. "Dan kojeg za cijeli život neću zaboraviti.. Užasne li nesreće."


marija bartowski.jpg
marija bartowski.jpg (182.59 KiB) Pogledano 2667 puta


Dan kojeg neću za cijeli život neću zaboraviti, zapisala je Osječanka Marija Bartowski u ponedjeljak 15. travnja 1912. na brodu Carpathia, suočivši se s užasom koji je prekinuo njen san. Tek razbuđeni putnici s broda Carpathia, koji su u polusnu čuli metež na palubi i vidjeli čamce za spašavanje, nisu znali o čemu se radi. Neki su pomislili da tone njihova Carpathia, koja se četiri dana prije toga otisnula iz New Yorka prema Rijeci i da posada u žurbi evakuira putnike.

Probudim se oko pola 6, jedna gđa Mađarica u kabini već ustala i bila vani. Povrati se u kabinu i plače... Brod tone! Rekoh neka, neću se ni maknuti. U to skoči frajlica brzo iz postelje, brzo se odjene i pođe da vidi što je. Za 20 časaka se povrati. Brod ne tone, ali je potonuo Titanic od White Star Linea! Devetnaest čamaca donijelo nam je brodolomce”.

Tim riječima Marija Bartowski, putnica II. klase iz kabine broj 50 na brodu Carpathia, opisala je trenutak kada je saznala da je nekoliko sati prije toga, nekih 58 milja dalje, na svojoj prvoj plovidbi iz engleskog Southamptona u New York potonuo Titanic, najmoćniji i najluksuzniji putnički parobrod tog vremena. U panici, zbrci i užasu koji je vladao Marija Bartowski, kao ni ostali putnici na Carpathiji, nije tada mogla znati da je do njihova broda doplovilo 17, a ne 19 čamaca očajnih brodolomaca.

Na 31. stranici dnevnika, koji je pedantno vodila od 29. studenoga 1911., kada se iz Osijeka uputila u New York, do povratka u Rijeku 6. svibnja 1912. godine, kao neposredni svjedok događaja koji je potresao tadašnji svijet, ona bilježi nevjericu putnika s Carpathije dok su u čamcima za spašavanje promatrali očajnike s Titanica, uglavnom žene i djecu, preplašene, prozeble i iznemogle nakon brodoloma. Za razliku od prvih 30 stranica, ispisanih nalivperom, najdramatičniji dio dnevnika - onaj o spašavanju brodolomaca s Titanica - pisan je grafitnom olovkom. Njen senzacionalni dnevnik, skriven od očiju javnosti cijelo jedno stoljeće, sada po prvi put otkriva dramatične prizore spašavanja putnika-očevidaca s Carpathije.

“Oko 1500 ljudi potonulo je, najviše muškaraca. Užasne li nesreće. Brodari je ne pamte odavna. Santa leda, porezala je parobrod i za tričetvrt sata nestao je najveći parobrod svjetski. Kapetan nije ostavio svoje mjesto. Jedni pričaju da se je ustrijelio, drugi da je potonuo s parobrodom. Izgleda nam brod kao ratište. Jedni hodaju ovamo, drugi onamo, ovdje majka traži djecu svoju, ondje žena muža, a nema ih, more ih progutalo. Spašeno je najviše samo ženskih, i to gospođa i djece. Časnici parobroda su zaustavljali muškarce s revolverom u ruci. Muž je morao ostaviti ženu i djecu, morao je ostati u svom grobu. Užasno! Taj jauk, taj plač! Oh, brodolome, kako si strašan.”

Stanje na Carpathiji ujutro, tog 15. travnja 1912., bilo je upravo onako kako to u svom dnevniku opisuje Marija Bartowski. Bilo je nalik ratištu. Trebalo je prihvatiti čamce krcate brodolomcima, očajne ljude i djecu koji nisu imali ništa osim odjeće u kojoj su se zatekli kad je moćni Titanic, nakon sudara s ogromnom gromadom leda, počeo tonuti. Još strašnija bila je zebnja koju su brodolomci donijeli sa sobom na palubu Carpathije. Nisu znali gdje su im najbliži - djeca, roditelji, majke, očevi, braća, supružnici…
------------------------
Nastavak slijedi , drugi zadnji dio uskoro !
Slijedi par slika...
unukmarijebartowskidana.jpg
unukmarijebartowskidana.jpg (98.8 KiB) Pogledano 2667 puta

Unuk Marije Bartowski, danas 76-godišnji Branimir

bartowski2.jpg
bartowski2.jpg (171.64 KiB) Pogledano 2667 puta

Unuk Marije Bartowski, danas 76-godišnji Branimir, ljubomorno je čuvao bakin dnevnik, zaklevši se da ga neće nikome pokazati do stote obljetnice tragedije. Njegova baka bila je "neobična žena ispred svoga vremena", kako je danas opisuje, a u Ameriku se otisnula želeći se osobno uvjeriti je li uistinu obećana zemlja, kako je čitala u novinama. Želja joj je bila toliko jaka da je za sobom ostavila muža i dva sina.

bartowskidnevnik2.jpg
bartowskidnevnik2.jpg (162.15 KiB) Pogledano 2667 puta

Dnevnik

rukopis.jpg
rukopis.jpg (170.06 KiB) Pogledano 2667 puta

Rukopis njen, isječak ove stranice ste već pročitali.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23164
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#23  PostPostao/la Adamić » 1.4.2012, 18:58

Nastavak -zadnji dio!

spasavanje putnika Titanic.jpg
spasavanje putnika Titanic.jpg (185.59 KiB) Pogledano 2487 puta


Kad je kapetan Carpathije Arthur Henry Rostron primio očajnički SOS s Titanica, bez oklijevanja je odlučio da se, unatoč opasnosti od ledenih santi, najvećom mogućom brzinom - a ona je bila tek 15 čvorova - krene u pomoć. Bio je svjestan da tako ugrožava i život svojih putnika, ali vjerovao je da njegov 165 metara dugi brod, koji je morima plovio već devet godina, može sigurno stići do brodolomaca. Kao iskusni kapetan, taj 43-godišnjak znao je kako se u noći, u mrklom mraku, na studenom Atlantiku, osjećaju brodolomci i koliko, s mješavinom očaja i nade, vape za pomoć. Naravno, nije znao koliko ih je, nadao se da Titanic još pluta - jer tko bi mogao zamisliti potonuće tog superbroda - sve dok mu prvi preživjeli putnici izvučeni iz čamaca za spašavanje nisu rekli da je Titanic progutalo more. Na Carpathiji se, kad su svi brodolomci izvučeni iz čamaca, odjednom našlo 706 putnika koje je trebalo zbrinuti.

"Gledam kako ih dižu na naš brod”, piše u svom dnevniku Marija Bartowski, putnica s Carpathije, 15. travnja 1912., jutro nakon potonuća Titanica. “O ne, na dnu čamca ukočeno tijelo, a tamo, u drugom čamcu dva. Svi su opasani spašavajućom gurtom, no tko nije u čamcu, tome nema spasa. Dižu ih pojedince iz čamca, žene i djeca najprije. Jedan muškarac umro od veselja, da se je spasio čim su ga gore dovukli. Puklo mu je srce! Eno otmjene gospođe, smije se, šenula je pameću, nestali su joj muž i dvoje djece... da, razloga dosta... U svakom kutu dresing-rooma sjede brodolomci, udovice. Malo se je muškaraca spasilo, i to silom. Jedan je Kranjac tu sa svojom djevojčicom. Čujem ga hrvatski govori, obratim se njemu, što je, kako je? Veli, brat i ja držali smo moju malu rukama. Malu su primili u čamac, a nas su odgurali natrag, ali ja ne budi lijen i skočih s broda u čamac, moj brat ostao je na brodu…nema ga. Ima mu 28 godina, a u Europi ostavio ženu i petero djece. Sirota udovica! Bezbroj primjera i jedan žalosniji od drugoga. Eno dvoje krasne otmjene djece. ‘Francuski’ otac s djecom od pet i tri godine putuju u New York, gdje im je majka. Oca nema, mali su ‘Francuzi’ siročad. Krasni dečki, obiteljsko im je Hofman. Brodara bilo je na brodu 870, a od svih potonulo je blizu 500. U I. kabini bilo je 470, a u II. 360, a u III. 800. A koliko ih ima na brodu? Ne znam ima ih 1/3”, opisuje Marija Bartowski užas koji se tog jutra zbivao na Carpathiji.

Kad su oko 10 sati tog jutra i iz posljednjeg, 17. čamca izvučeni preživjeli putnici s Titanica, kapetan Carpathije Arthur Henry Rostron odlučio je brod okrenuti prema New Yorku. Sada je imao 706 putnika više i te nesretne ljude trebalo je što prije dovesti na njihovo odredište. Brod Californian, koji se nedugo nakon dolaska Carpathije također našao u blizini mjesta brodoloma, odlučio je ostati ondje još neko vrijeme kako bi eventualno našao još ponekog preživjelog.

Slijedećeg dana, u utorak 16.travnja, duboko potresena onim što je vidjela, Marija Bartowski u svoj dnevnik zapisuje samo dvije dramatične rečenice: "Nigdje smijeha, ni veselog lica, tako mora biti čovjeku pri duši kad prođe bojište. Tuga i jauk, suze i uzdisaji, svagdje živo groblje". No, pravo, stvarno groblje bio je Titanic. U svojoj utrobi, sad već duboko na dnu Atlantika, povukao je 1517 ljudi.

Dok je Carpathija neplanirano plovila prema New Yorku, trebalo je, u izvanrednim prilikama koje su nastupile, uvesti red na brodu i redovne putnike lišiti dijela komfora koji su uživali. Nije lako bilo smjestiti više od sedam stotina brodolomaca, osigurati im postelju i obroke, pronaći odjeću. Kapetan Rostron imao je težak zadatak. Posao mu je olakšalo razumijevanje putnika, duboko svjesnih tragedije koju su preživjeli brodolomci Titanica. Svatko je u svoju kabinu prihvatio nekog od tih nesretnih ljudi i dao mu nešto odjeće.

Opskrbili smo brodolomnike. Po mogućnosti, što je tko mogao, dao je. U mojoj postelji leži bolesna Eva Hart i majka zdvojna, muža je izgubila i sve svoje imanje izgubila. Bili su rasprodali u Engleskoj svoje imanje i nakanili su se nastaniti u Americi. Šest velikih kovčega sa stvarima propalo joj je, a novac je imao muž pri sebi. Cijelu noć hoda gospođa okolo i ne spava ni čas, pa ni nama nije ugodno. Spavam samo u gornjoj postelji. Sutra prispjet ćemo u New York, da iskrcamo nesretnike", zapisala je na 35. stranici svog dnevnika 17. travnja 1912. Marija Bartowski.

Marija Bartowski dijelila je kabinu s Evom Hart, najpoznatijom preživjelom putnicom s Titanica. Eva je, sve ao smrti 1996., u javnosti često prepričavala svoje iskustvo.

Stranicu ispred toga, Esther Hart, nenadana "cimerica" Marije Bartowski, upisala je u njen dnevnik ime svoje tada sedmogodišnje kćeri Eve i njenog oca Benjamina, koji je stradao u brodolomu. Upisala je i njihovu adresu s koje su, otisnuvši se na put u Ameriku, krenuli iz Engleske: 2 New Road, Ilford, Essex. Hartovi su bili putnici druge klase u kojoj je karta stajala 26 funti i 5 šilinga. Početkom 1912. Benjamin je odlučio emigrirati s obitelji u Kanadu i u Winnipegu otvoriti drogeriju. Sudar Titanica s ledenom gromadom razorio je njihove snove o boljem životu. Kad se to dogodilo, sedmogodišnja djevojčica Eva Hart čvrsto je spavala zajedno s majkom u njihovoj kabini. Evin otac panično je dotrčao do kabine, zamotao je Evu u pokrivač i zajedno s njenom majkom odveo je do palube broda. Smjestio ih je u čamac broj 14 i rekao Evi da drži majku čvrsto za ruku i da bude dobra djevojčica. Bio je to njen rastanak s ocem kojeg nikada više nije vidjela. Eva koja je postala jedna od najpoznatijih preživjelih osoba s Titanica, o tome je često pričala u mnogim prigodama. Umrla je 1996. u 91. godini života. S obzirom na to da je bila još dijete kada je, zajedno sa svojom majkom Esther na Carpathiji dijelila kabinu s Marijom Bartowski, malo je vjerojatno da su poslije održavale kontakt.

Na istoj, 34. stranici uzbudljivog dnevnika Marije Bartowski, upisana su i imena obitelji Brown. Rukopis je vjerojatno Edith Eileen Brown ili njene majke Elizabeth, također putnica drugog razreda Titanica. One su iz Cape Colonyja u Južnoj Africi, preko Engleske, zajedno s glavom obitelji, Thomasom Williamom Solomonom Brownom, putovale u Ameriku. Njihovo krajnje odredište trebao je biti Seattle, u državi Washington, na krajnjem sjeverozapadu Sjedinjenih Država, na granici s Kanadom. Namjeravali su se baviti hotelijerstvom jer su u Južnoj Africi radili isti posao.Thomas Brown nije preživio brodolom Titanica, no njegova kći koja je u trenutku nesreće imala 15 godina, bila je dovoljno odrasla da zapamti detalje tragedije. Ona i njena majka, baš kao i "cimerice" u kabini Marije Bartowski, spašene su u čamcu broj 14. Edith Eileen Brown u knjizi objavljenoj 1995. pod naslovom "Život na Titanicu" opisala je svoje viđenje najveće pomorske tragedije tog doba.

Dvije žene koje su se upisale na 34. stranici dnevnika Osječanke Marije Bartowski, Edith Eileen Brown i tada već 90-godišnja Eva Hart, ponovno će se naći 15. travnja 1995. na 83. godišnjicu potonuča Titanica, na otvaranju memorijalnog vrta u Nacionalnom pomorskom muzeju u londonskom Greenwichu. Marija Bartowski tada je bila mrtva već 41 godinu.

Ona četiri dramatična dana, od početka spašavanja brodolomaca do uplovljavanja Carpathije u New York, Marija Bartowski mora da je bila silno zauzeta pomažući unesrećenima. Njeni inače opširni dnevnički zapisi, s nizom detalja i darom zapažanja, koje je vodila putujući iz Rijeke u New York, pa potom u Philadelphiju, sada su šturi, škrti. Na dan kad je Carpathia dodirnula dokove New Yorka, 18. travnja 1912. tek je kratko zapisala: "Evo nas u New Yorku. Svjetine sila. Čekaju svoje, nadaju se, da su ipak na životu, Merkonijev brzojav već je donio listinu preživjelih. Prizori strašni! Gdje je velika nevolja, to Amerikanci znadu brzo pomoći. Ambulantni automobili, liječnici, zbor gospođa, svi čekaju da prime one nesretnike koji nemaju nikoga u New Yorku. Pomogao im Bog!".

Istoga dana, Marija Bartowski svom će suprugu Franji, porezniku koji je radio u Našicama, gdje su neko vrijeme i živjeli da bi poslije preselili u Osijek, jer su ondje posjedovali dvije kuće, u današnjoj Ružinoj i Dubrovačkoj ulici, poslati razglednicu i prenijeti mu dio dojmova o tragediji Titanica. Napisat će: "My darling! Zbog brodoloma Titanica vraćamo se u New York. Bili smo već 4 dana na putu. U noći od 14. na 15. IV. dogodio se brodolom. Najveći i najmoderniji svjetski brod od White Star Linea. Utopilo se blizu 2000 ljudi, spasili smo oko 700, brojevi se još točno ne znaju. Večeras bit ćemo u New Yorku. Grozna nesreća. Brod je naletio na santu leda, a led je brod raskolio. Od pet brodova mi smo prvi stigli na mjesto nesreće, brod je već bio potonuo, ali 17 čamaca plovili su nam ususret. Bili smo 60 milja udaljeni od mjesta nesreće. Voli vas majčica. Valjda 8. ili 10. svibnja bit ćemo u Trstu, gdje ćemo se iskrcati."

Zanimljiva je sudbina te razglednice na čijem je licu bila slika broda junaka Carpathije, razglednice koju je Marija Bartowski frankirala s dvije mađarske poštanske marke, svaka od 10 filira, a koja je ipak,bez obzira na to što na njoj nisu bile nalijepljene američke poštanske marke, iz New Yorka stigla u Našice. Unuk Marije Bartowski, danas 76-godišnji Branimir Bartowski, koji je ljubomorno čuvao njen dnevnik, zaklevši se da ga nikome neće pokazivati do stote obljetnice tragedije Titanica, kaže kako je razglednicu "na revers" uzeo Marijin posinak Ivan i prodao je nekom kolekcionaru u Sisak. Danas je razglednica u posjedu društva Titanic iz Švicarske i najpoznatijeg hrvatskog istraživača tragedije tog legendarnog broda, Slobodana Novkovića. Branimir Bartowski ima tek kopiju te razglednice.

Njegova baka Marija, koja je na put preko Velike bare krenula iz Rijeke u New York 2. prosinca 1911., već tjedan dana poslije suprugu Franji javila se u Našice razglednicom iz Gibraltara. "Prije ulaska u ocean, šaljem Vam bezbroj pozdrava i poljubaca, dečki moji, ljubeći Vas majčica. A kako je tebi F.? Jesu li djeca dobra? Pazi mi na njih", piše Marija Bartowski svom suprugu 9. prosinca 1911. ni ne sluteći što će je zadesiti na putovanju, kada se istim brodom kojim je putovala u New York, odande bude vraćala.Ta neobična osoba, "žena daleko ispred svog vremena", kako je naziva njen unuk Branimir Bartowski, otisnula se u Ameriku želeći se osobno uvjeriti je li to uistinu "obećana zemlja", kako su je nazivali u tadašnjim novinama. Željela je, naravno, naučiti i engleski, uz njemački koji je već odlično poznavala. Ta želja bila je toliko jaka da je u Osijeku, na skrbi suprugu, ostavila dva sina, Franju, kojemu su bile četiri godine, i još mlađeg, dvogodišnjeg Većeslava, oca Branimira Bartowskog.

Na slici snimljenoj 1910. godine u studiju tada poznatog osječkog fotografa Svirčevića, na krilu drži majušnog Većeslava, dok Franjo na stilskoj stolici, držeći igračku u rukama, stoji uz nju, prkosno gledajuću u kameru. Odvući je od tih dječačića, željnih majčine ljubavi, mogla je samo silna želja za upoznavanjem svijeta. Put u Ameriku nije bio jeftin, pa su prodali vinograd u Kaptolu, da bi za 170 kruna kupila kartu za kabinu druge klase na Carpathiji. Na prvim stranicama dnevnika zabilježila je kako je u Rijeci, dan prije nego što se ukrcala na brod, promijenila 100 kruna i za njih dobila 20 dolara.
"Kurs je 4,96 K za $", zapisala je 1. prosinca 1911. S ogromnim uzbuđenjem opisala je kako je sljedećeg dana ušla na brod:



"U 9 h prijepodne morali smo biti kod parobroda; najprije se ukrcao III. razred -1300 osoba. Govorila sam s gosp. Lahorskim iz Orahovice - Slavonija. Bedak putuje III. razredom, a to je strašno! U 12 h i 1/2 opet je već bio na brodu. Kabinu imam broj 10 s malom Anom Erchard 14 godina starom i dvije Mađarice, kalvinke, mlađe ženice, ne znaju govoriti osim mađarski. Kod stola imam broj 60, dobro mjesto. Prvu noć spavala sam dobro", opisuje Marija Bartowski svoj prvi dan puta koji će je odvesti u veliku, nezamislivu avanturu.
Marija Bartowski bila je učiteljica, gutala je Schillera i Goethea, a od hrvatskih pisaca Šenou i Kumičića. Strast za čitanjem nije ju napuštala ni na brodu. Drugog dana putovanja u dnevnik je zabilježila kako je u parobrodskoj knjižnici posudila Villu Schónow.

Jedan je Kranjac tu s kćeri. Brat i on držali su malenu na rukama. Nju su primili u čamac, a njih dvojicu gurnuli van. kočio je za njom natrag u čamac.

Za razliku od razglednice New Yorka koju je Marija Bartowski, kako smo rekli, svom suprugu Franji poslala u Našice 18. travnja 1912., kad su iskrcani brodolomci s Titanica, a Carpathia nastavila u Trst i Rijeku, njen uzbudljivi dnevnik, odlično sačuvana bilježnica tamno-plavih korica na čijoj prvoj stranici piše "Mira Aliuš, teacher" (Aliuš je njezino djevojačko prezime), nikada nije napuštao krug obitelji Bartowski. Tada nesvjestan vrijednosti tog dokumenta, u čiji je posjed bakinom voljom došao kao maturant, Branimir Bartowski ljubomorno ga je čuvao, instinktivno osjećajući da je u pitanju obiteljski dragulj.
Nisam tajio, niti prijateljima skrivao činjenicu da posjedujem bakin dnevnik u kojem opisuje spašavanje brodolomaca s Titanica, no nikome ga nisam pokazivao. Kad se priča pročula, tražili su me novinari, kolekcionari, ali i kojekakvi špekulanti koji su se željeli domoći dnevnika. Svima sam govorio da će dnevnik moje bake, Marije Bartowski, postati dostupan javnosti tek na 100. godišnjicu potonuća najpoznatijeg broda na svijetu, Titanica. Da čekam još 100 godina bilo bi malo predugo, tko zna hoće li planet tada više postojati", kaže u šali Branimir Bartowski. Želio bi da originalni, ili rukom pisani dnevnik njegove bake bude izložen u nekom od muzeja koji čuvaju građu i dokumente o legendarnom, tragičnom brodu i njegovu prvom i posljednjem putovanju.

Koliko god knjiga o Titanicu bilo napisano, koliko god ii serija, filmova i dokumentaraca bilo snimljeno, ni sto godina nakon njegova nestanka ta priča još uvijek nije do kraja ispričana. Dnevnik Marije Bartowski, s kojim se i sada javnost prvi put susreće, dodao je toj velikoj priči mnogo do sada nepoznatih detalja.

Ugledni kapetan Edward Smith.jpg
Ugledni kapetan Edward Smith.jpg (108.08 KiB) Pogledano 2487 puta

Ugledni kapetan Edward Smith (desno) bio je jedan od najistaknutijih pomoraca koncerna White Star Line, uvijek je upravljao njihovim najvećim i najnovijim brodovima. Luksuzni interijer broda koji je impresionirao svjetsku javnost.

80164765.jpg
80164765.jpg (219.42 KiB) Pogledano 2487 puta

91494173.jpg
91494173.jpg (302.25 KiB) Pogledano 2487 puta

92934680.jpg
92934680.jpg (159.2 KiB) Pogledano 2487 puta


:pozdrav:
--------------------------------------------------------------------
Vrijeme potrebno za unos cijelog članka pa nekih skoro pa 3 h. ..
Slika

gost
 

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#24  PostPostao/la gost » 3.4.2012, 22:49

Tanjur sa Carpathie - držao sam ga neki dan u rukama - djed kolege s posla bio tamo

Tanjur sa Carpathie.jpg
Tanjur sa Carpathie.jpg (243.91 KiB) Pogledano 2667 puta

Avatar korisnika
nikola
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 11096
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#25  PostPostao/la nikola » 4.4.2012, 10:05

I ja sam držao u rukama skenirani pijat u boji. Se to računa? ;)
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1720
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#26  PostPostao/la Fiuman » 4.4.2012, 10:11

15.4 na History channelu, onaj tko ga može gledati biti će prikazan dokumentarac o 100 godina titanica...mislim da će to biti sve isto kao i do sada snimljeno, ali vrijedi pogledati, nastojati ću snimiti...

gost
 

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#27  PostPostao/la gost » 11.4.2012, 09:57

U petak sto godina od potonuća Titanica
Program će početi u 17.30 sati otvaranjem izložbe posvećene Titanicu i Carpathiji u Velikoj vijećnici Pomorskog fakulteta

Sto godina od potonuća »Titanica« bit će obilježeno u Rijeci u petak otvorenjem dviju izložbi na Pomorskom fakultetu u Rijeci te u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, gdje će biti održana i prigodna izlaganja studenata Pomorskog i Medicinskog fakulteta. Brojna događanja krenut će u 17.30 sati otvaranjem izložbe posvećene »Titanicu« i »Carpathiji« u Velikoj vijećnici Pomorskog fakulteta.
– Kao nautička ustanova smatramo se dužnim s posebnim pijetetom obilježiti stotu obljetnicu potonuća »Titanica«, ali jednako tako s ponosom se prisjetiti spasilačkih napora posade »Carpathije«, prvog broda koji je putnicima s »Titanica« pritekao u pomoć, među čijim je članovima bilo i hrvatskih pomoraca. Na posebnoj izložbi koju organiziramo bit će ponuđena stručna analiza potonuća »Titanica« s nautičkog, brodostrojarskog i aspekta pomorskih komunikacija. Tehnička obilježja »Titanica«, jednog od najvećih putničkih brodova iz 1912. godine detaljno ćemo usporediti sa suvremenim brodovima koji se koriste za iste namjene, kaže dekan Pomorskog fakulteta prof. dr. Serđo Kos.

Slika
Pressica na kojoj je najavljen program obilježavanja sjećanja na Titanic

Mitovi i zablude
Dodaje da se izložba osvrće i na najvažniju posljedicu udesa, a to je stupanje na snagu Međunarodne konvencije o zaštiti života na moru, čime je okrenuta nova stranica u pomorskoj povijesti čitavog svijeta. Autor izložbe prof. dr. Robert Mohović s Pomorskog fakulteta napominje da će izložba srušiti i brojne mitove i zablude koje su o potonuću »Titanica« opstale sve do danas, kao što su tvrdnje da je kapetan »Titanica« želio osvojiti »plavu vrpcu« za najbrži prelazak Atlantika ili da je s »Titanica« emitiran prvi SOS signal. Izložba obuhvaća i umjetničke slike »Titanica« i »Carpathije«, novinske izreske te artefakte s »Titanica«, a bit će otvorena mjesec dana, dok će kasnije biti uređen njen stalni postav na Pomorskom fakultetu.
Specifičnu priču o »Titanicu« i »Carpathiji« ponudit će i izložba, što će biti otvorena u 19 sati u Pomorskom i povijesnom muzeju, uz gostovanje Slobodana Novakovića, autora knjiga o »Titanicu«, koji se ovom temom bavi već trideset godina. Autor izložbe Nikša Mendeš navodi da će biti izloženi eksponati poput spasilačkog prsluka, medalja dodijeljenih članovima posade »Carpathije«, te razglednica iz New Yorka.

Glazba s broda
Prof. dr. Miljenko Kapović najavio je kako će nakon otvaranja izložbe u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja biti održan zajednički program Pomorskog i Medicinskog fakulteta, uključujući i klasične skladbe koje su se izvodile i na »Titanicu«. Svećenik iz Omišlja dr. sc. Anton Bozanić, koji je tijekom službe u SAD-u imao prilike razgovarati s putnicima s »Carpathije«, ispričat će sjećanja i doživljaje tih ljudi. Bit će pročitan i literarni osvrt prof. dr. Amira Muzura na tragediju »Titanica«, te otvorena i izložba djela slikara Claudija Franka. Popratni program čine izložbe likovnih radova djece riječkih vrtića Mirta i Pčelice, što će biti postavljene u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. Izložba »Titanic-Carpathia« ostaje otvorena do 15. prosinca.

Carpathia 1912
Na brodu »Arca Fiumana« jučer je započeo multidisciplinarni program »Carpathia 1912«. Pod vodstvom riječke maketarske udruge Zeppelin i pokroviteljstvom njemačke tvrtke Revell započela je škola modeliranja u kojoj će najmlađi sklapati modele »Titanica«. U drugom dijelu broda za roditelje je organizirana besplatna projekcija dokumentarnog filma »Titanic«, virtualna plovidba i navigacija »Titanicom« uz pomoć Virtual Sailora te turnir u potapanju brodova. Danas u 18 sati nastavlja se škola modeliranja, turnir u potapanju brodova, a tu je i još jedna projekcija filma te simulator plovidbe. Sutra u 18 sati bit će otvorena izložba rijetkih fotografija, održano predavanje o povijesnom značenju »Carpathije« za Rijeku i Primorje, a posjetitelje očekuje i projekcija filma i simulator plovidbe. U petak u 18 sati bit će prikazan dokumentarni film »Titanic: The Ship That Never Sank«, dok će u subotu u 14 sati u Peek&Pokeu biti održano predavanje Slobodana Novkovića. Program se nastavlja na »Arci Fiumani« gdje od 20.30 na gornjoj palubi nastupa gudački kvartet Veljak, a posjetitelje u obaveznim večernjim toaletama i smokinzima očekuje i meni jednak onom na »Titanicu«. Za »posljednju večeru« putnici će morati izdvojiti 190 kuna. Od 22 sata na donjoj je palubi na rasporedu »sirotinjska« zabava uz »meni« i nastup riječke grupe »Kantridersi«. Karta za »putnike« trećeg razreda iznosi 15 kuna. (I. Ko.)
Andrej PETRAK
-----------------
Adamiću, mogao bi koju slikicu slikat s otvorenja :slikanje: :putopisac:

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1720
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#28  PostPostao/la Fiuman » 11.4.2012, 14:11

U petak e na pomorskom u 17.30 to? Onda bi mogli skupa...na tu izložbu i u muzej?

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23164
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#29  PostPostao/la Adamić » 11.4.2012, 15:07

Pa mogli bi, čut ćemo se.
Slika

Fiuman
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1720
Teme: 22
Pridružen: 23.6.2011, 00:40
Lokacija: Turnić

Re: Spasilački prsluk s broda »Titanica« čuva se u Rijeci

Post broj:#30  PostPostao/la Fiuman » 13.4.2012, 22:16

Eto danas Adamić i ja pohodili na izložbu na Pomorskome fakultetu u Rijeci, na temu 100 godina potonuća Titanica i herojstva broda Carphatie. Bili svi krem de la krem riječkog sveučilišta i pomorstva. Dekan pomorskog, medicinskog,građevinskog fakulteta, gradonačelnik Opatije, kapetan lučke kapetanije, bojnik ratne moranrice i ostali...

Mogu reći da su se jako dobro potrudili oko organizacije, tehničkih detalja, slika, i grafike. Možda ima malo puno teksta na plakatima za čitati, ali zanmljivo je pa se brzo čita. Čelni ljudi struke su držali govor, navažnije što je bitno znati, nešto tehničkih podataka Titanica i Carphatie, neke podatke koji su mit već 100 godina. Na kraju izložbu je "otvorio" Slobodan Novković, autor knjiga, koje već 30 godina bavi temom Titanic, surađuje sa svjetskim znanstvenicima i istražiteljima na tom području i zna skoro sve detalje vezane oko te pomorske tragedije. U muzej nismo išli zbog gužve, i jer je sve već rečeno bilo ponovo na repertoaru...I da, eto na slici se vidi, spomenuli su nas, naveli kao izvor slike, jako lijepo za vidjeti, ipak se naš trud prepoznaje... :zastava:

Jednu od stvari koje bi spomenuo je, da je gosp. Slobodan naveo, da grad Rijeka nije još se potrudio da se spomen na članove posade (njih 76) koji su bili iz Rijeke postavi negdje u Rijeci, da li kao ploča, ili neka trajna postava, da se ljude koji žive u Rijeci upozna zašto je Carphatia i u konačnici Titanic povezani s našim gradom, a i stranci koji dođu...to se potpuno slažem s gosp Slobodanom...vrijeme je da grad dobije nešto takvo. Jedna ironična priča, koju ne znaju svi, je da je herojski brod Carphatia, koje spasio 720 putnika s Titanica, potonuo od torpeda, izuma koji je prvi put nastao u našem gradu. Veže nas toliko toga, a tako se malo zna...no,...

Izložba u pomorskom fakultetu traje do sredine Svibnja mjeseca...vrijedi pogledati....ulaz besplatan...

Evo slika, da predočim kako je to izgledalo...

Izložba slika, sve vezano za temu

100 godina potonuća Titanica izlozba rijeka (1).jpg

100 godina potonuća Titanica izlozba rijeka (2).jpg

100 godina potonuća Titanica izlozba rijeka (3).jpg

100 godina potonuća Titanica izlozba rijeka (4).jpg

100 godina potonuća Titanica izlozba rijeka (5).jpg

100 godina potonuća Titanica izlozba rijeka (6).jpg

Interijer sobe na Titanicu za prvu klasu putnika
Interijer sobe na Titanicu.jpg


Spomenuti na slici pri dnu... :zastava:
Carpathia rijeka.jpg


Usporedba danas navećeg broda na svijetu (Oasis of the seas i Titanica, najvećeg broda prije 100 godina) razlika da je Oasis of the seas duži 91 metar od Titanica, aviši od njega oko 3 puta)

titanic 2.jpg


titanic.jpg

Carpathia fiume Rijeka.jpg


Tehnički podaci Titanica

slika (1).jpg


Carphatie

slika (2).jpg


slika (3).jpg


Skupilo se ljudi kada je krenuo službeni dio

img1210tu.jpg


Gosp. Slobodan Novković drži govor...

Slobodan Novković.jpg



Ugl., bilo je super...kvaliteno potrošenih sat i pol vremena...

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Pomorstvo

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron