Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Bark Gange (1885)

Jedrenjaci Rijeke i Kvarnera
Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4495
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Bark Gange (1885)

Post broj:#1  PostPostao/la Vežičanka » 5.4.2018, 17:41

BARK GANGE

O JEDRENJAKU
Jedrenjak bark „Gange“ izgrađen je 1885. godine u Malom Lošinju u brodogradilištu Nikole Martinolića. Martinolići su bili poznata lošinjska obitelj brodograditelja.
Bio je to prvi jedrenjak izgrađen od željeza u nekom od Austro-ugarskih brodogradilišta. Dotada su se u A-U brodogradilištima gradili drveni jedrenjaci kojima je dno uglavnom bilo obloženo bakrenim ili mjedenim limom. Željezne jedrenjake u svom vlasništvu imao je tada u A-U samo tršćanski Lloyd.

Narodne novine 12.studeni1885. izvještavaju da je 7.studenog porinut Gange(s) (Gange je talijanska riječ za rijeku Ganges)
Narodne novine 12.studeni1885-porinut Ganges.JPG
Narodne novine 12.studeni1885-porinut Ganges.JPG (50.31 KiB) Pogledano 4848 puta

Bark Gange imao je nosivost od 1680 tona (podatak sa stranice TZ Lošinj), u australskoj štampi podatak o nosivosti je 1071 tona.
Jedrenjak Gange izgrađen je po narudžbi brodovlasnika Tarabocchie, Ivančića i Hreljića iz Lošinja, a porinut je 7. studenog 1885. godine.

Novine Pola (Pula) od 14.11.1885.- donose vijest da je porinut Gange
Pola 14.11.1885- porinut Gange.JPG
Pola 14.11.1885- porinut Gange.JPG (24.51 KiB) Pogledano 4848 puta

Nažalost Gange je imao tužnu sudbinu o kojoj ćemo ovdje ispričati priču. Brod je napravio samo dva putovanja, od koje je drugo, a ujedno i zadnje bilo kobno.
Bark Gange se nasukao, a kasnije i razbio u dalekoj Australiji 23. srpnja 1887. godine.

Novine „The Argus“ pisale su o barku Gange (kojeg se moglo dobro vidjeti nasukanog s obale), da je to veoma elegantan brod, vrlo simetričan. Jarboli koji se lijepo sužuju pri vrhu su jarko žute boje, a jedra su potpuno bijela, te je prava šteta što će tako lijep i vrijedan brod uskoro progutati more.

Bark Gange nasukan na australskoj obali, fotografija iz australskog pomorskog muzeja
bark Gange.jpg
bark Gange.jpg (74.03 KiB) Pogledano 4848 puta

POSADA NA ZADNJEM PUTOVANJU
Na zadnjem putovanju, na jedrenjaku Gange bilo je 19 osoba, i to prema australskom izvještaju 16 „Austrijanaca“ (to su bili, već pogađate Hrvati), dva Talijana i jedan Grk.
Od tih 19, bila je jedna putnica, ostalo je bila posada broda, uključujući kapetana.
Jedini putnik (tj. putnica) bila je mlada 18 godišnja supruga kapetana, Nila Ivančić, kojoj je to (naravno zajedno sa suprugom zapovjednikom) bilo ujedno i bračno putovanje.

Posada broda:
-zapovjednik, kapetan Franjo Ivančić, 35 godina star. Prije ovog putovanja zapovijedao je i na nekim drugim brodovima

-Prvi časnik Ivan Hreljić ukrcao se na brod u luci Brest gdje je zamijenio svog brata. Njegov brat, koji se pridružio posadi na početku putovanja u Londonu, bio je ozbiljno ozlijeđen u prsa i glavu za vrijeme oluje u Engleskom kanalu, pa nije mogao nastaviti putovanje. Tako je posljednje putovanje barka Gange bilo ujedno nesretno za oba brata Hreljić.

-Giovanni Gasparini - kormilar

-Ivan Matešić, kormilar

-Ludwig Siebel (Schudly?-u nekim izvještajima), kuhar, a ujedno i drugi časnik

-mornari: Martin Matešić, Franjo Dorić, Frank Gioffre, Vasilo Lazović, Dominik Pičnić, Ivan Sablić, Antonio Škrivanić, Giovanni Stack , Dominico Tarachia, Constantine Griffis (Grk), Augustino Pateno, Gašpar Glavanić -stolar, Wilhelm Loosa – sobar.

Izuzev Franka Dorića koji je plovio već 13 godina, i već prije bio u Melbournu, ostalima je to bio prvi dolazak u ove vode.

nastavlja se...........

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4495
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Naši slavni jedrenjaci

Post broj:#2  PostPostao/la Vežičanka » 5.4.2018, 19:17

.....nastavak......BARK GANGE

ZADNJE PUTOVANJE
Bark Gange krenuo je 24.ožujka 1887. iz Londona za Melbourne u Australiji. Teret se sastojao od 2496 komada tramvajskih tračnica, 4300 bačava cementa, 150 tona i 12 kvintala sumpora i 95 sanduka razne robe (uglavnom zakovice).
U Engleskom kanalu doživjeli su olujno vrijeme pa je došlo do nekih oštećenja na brodu, koja su popravljali u luci Brest (Francuska luka na Atlantiku).
15. travnja 1887. otplovili su iz Bresta za Australiju, Melbourne.
23.07.1887. u podne došli su do Cape Otwaya u Australiji, a do Port Phillip Heads stigli su navečer istog dana oko 10 sati.
Nesreća se dogodila malo iza 11 sati navečer 23.srpnja 1887.

NESREĆA
O tome što se događalo kobne subotnje noći 23. srpnja 1887., razlikovale su se priče posade našeg jedrenjaka i posade australskog pilotskog čamca.

Prema izjavi kapetana Ivančića, jedrenjak je dugo tražio pilotski brod, ali ga nije ugledao. Čak su se zaustavili na određenom mjestu očekujući da se pilot pojavi. Tek oko 10 sati navečer uočili su pilotski brod, škuner Mavis.
Izjava posade pilotskog broda bila je da su tri sata pratili jedrenjak Gange, da su davali signale raketama i svjetlom kako bi ih posada barka ugledala, ali bilo je uzalud sve do 10 sati navečer.

mjesto nesreće na karti s Googla označila sam crvenim križićem
Karta.JPG
Karta.JPG (91.39 KiB) Pogledano 4840 puta

Mora se napomenuti da je noć bila mračna i kišovita i da je puhao jak vjetar. Bark Gange imao je poteškoća s jedrima. Iznenadan i jak nalet vjetra, dok su očekivali pilota, otpuhao im je neka jedra.
Mornar Martino Matešić je teže ozlijedio ruku uklanjajući neku razbijenu opremu s palube, dok je Grk Constantino dobio jači udarac u glavu komadom drveta.

Kad je posada barka Gange konačno ugledala pilotski brod došlo je do nesporazuma jer su prema znakovima koje su dobili s broda razumijeli da trebaju slijediti pilotski škuner, pa su ga slijedeći doveli sebe u još teži položaj, jer su se opasno približili grebenu.
Pilotski brod je pokušavao signalizirati barku Gange da se zaustavi i omogući njihovom čamcu da priđe bliže kako bi pilot mogao doći na jedrenjak.

Prema izjavi pilota spustili su čamac u more po vrlo nemirnom moru, čime su ugrozili svoju sigurnost i približili se barku na takvu blizinu da su mogli dotaknuti trup veslom. Međutim na njihovo iznenađenje posada s jedrenjaka nije im dobacila konopac. Pilotski brod se udaljio, a čamac s pilotom i dva mornara ostao je skoro cijelu noć veslajući po nemirnom moru, pravim su čudom ostali na površini i pred jutro uspjeli doći do svoga broda.

Prema izjavama posade barka, sve se drugačije odvijalo. Oni su vidjeli da se s pilotskog broda spustio čamac i da se približio jedrenjaku, ali najbliže na oko 50 metara. Posada je dobila naređenje od kapetana da pilotima dobaci konopce, ali kako je čamac bio pre daleko, nisu to ni pokušavali.
Kasnije, u istrazi koja je provedena, i kapetan Ivančić i kormilar s barka izjavili su da su se u Engleskoj piloti ukrcavali na brod i po mnogo nemirnijem moru.

Nakon toga sve je vodilo do već nažalost neizbježne nesreće. Jedrenjak Gange bio je već opasno blizu grebenu, kapetan je prvi puta bio u ovim vodama, pilot se nije uspio ukrcati, a puhao je jak vjetar.
Malo poslije 11 sati navečer čula su se tri uzastopna jaka udarca. Posada je popadala licem na palubu, neki su se ozlijedili, čak i ozbiljnije.
Lijepi, veliki, novi jedrenjak Gange se nasukao na vanjski dio grebena Point Lonsdale blizu gradića Queenscliffa. To je na ulazu u zaljev Port Phillip, na čijem se kraju nalazi Melbourne, gdje su trebali stići s teretom.

crtež lokacije olupine- iz novina "The Argus", srpanj 1887.:

crtež lokacije olupine- novine The Argus July 1887.JPG
crtež lokacije olupine- novine The Argus July 1887.JPG (45.36 KiB) Pogledano 4840 puta

SPAŠAVANJE
U roku od pet minuta nasukan jedrenjak Gange počeo se puniti vodom, a krma je potonula u more.
Kapetanova mlada supruga bila je u kabini kada je brod udario u stijene. Uspjela se u spavaćici samo zaogrnuti dekom i pohitati na palubu. Na palubi bi je skoro odnijelo more kada se veliki val prelio preko broda, ali ju je na sreću uhvatio i spasio drugi časnik.
Posada je pokušala spustiti čamce za spašavanje u more, pripremili su ih, ali su ubrzo uvidjeli da bi to po vremenu koje je vladalo, bilo ravno samoubojstvu.
Ispalili su nekoliko raketa, a oni koji su imali pištolje pucali su da bi dali znak da su u opasnosti. Većina se uspela na jarbole jer je u brod prodrla voda.

Signale da je brod u opasnosti čula je obližnja stanica za spašavanje grada Queenscliffa. Skupina volontera brzo se ukrcala u čamac, te su teškom mukom veslali do broda dvije milje. Kad su stigli blizu broda, ispaljena je plava raketa da brod zna da pomoć stiže. Spasioci su odlučili da se mora čekati do jutra dok se ne razdani, to je bila jedina šansa da spašavanje uspije.

I posada jedrenjaka i posada spasilačkog čamca proveli su teških i neizvjesnih četiri sata u mraku, kiši, hladnoći i na vjetru u nemirnom moru. (Da napomenem, srpanj je zimski mjesec na južnoj polutki Zemlje.)
Kad se razdanilo, mornari s jedrenjaka bacili su čamcu dva konopa koji su oni privezali za krmu i pramac.
Spašavanje je teklo tako da su se po tri člana posade spustila niz brodske ljestve jedan iza drugoga. Tada su morali čekati pogodan trenutak da se jedan po jedan bace u čamac. Pogodan trenutak je bio kad bi val podignuo čamac, tada bi čovjeka koji se bacio dočekala u ruke dvojica spasilaca.
Kada je došao red na kapetanovu suprugu, kad su joj doviknuli da je pravi čas, hrabro se bacila.
Među posljednjim se spasio kapetan Ivančić. Novine su prenijele izjave spasilaca da se posada jedrenjaka prilikom spašavanja ponašala dostojanstveno, svi su strpljivo čekali svoj red.

Dirljiv je iskaz koji je dao spasioc Francis Wayth o kapetanovoj supruzi. Kako kaže on, ta krhka ženica, cijelu je noć provela na kiši, vjetru i hladnoći na pramcu broda, ujutro se hrabro bacila u čamac spasioca. Nakon toga sjela je na kraj čamca i nije progovorila ni riječi sve dok nije došao red na njenog supruga.
Kada se kapetan trebao baciti u čamac, ispružila je i ona ruke da ga dohvati, na sreću nije pao na njene ruke.
Spasioc Wayth kaže da je tada sjela kraj svoga supruga, stavila mu glavu na rame, ljubila ga i šaptala mu nešto na jeziku koji nije mogao razumijeti ali je mogao pretpostaviti što govori. Od toga prizora su mu zasuzile oči.

Donji crtež je iz novina "The Australasian Sketcher with Pen and Pencil", kolovoz 1887. Dolje se vidi bark Gange u nevolji, a s gornje strane je prikazano spašavanje Nile Ivančić, zapovjednikove supruge. Može se vidjeti da je zaogrnuta u deku a dva mornara dočekuju je ispruženih ruku u koje se trebala baciti s brodskih ljestava:
bark- Gange.jpeg
bark- Gange.jpeg (232.56 KiB) Pogledano 4840 puta

Brodolomci su zatim odvedeni spasilačkim čamcem u Queenscliff. Izgubili su svu svoju imovinu koja je ostala u kabinama. Sve što su imali bila je odjeća na njima u kojoj su se zatekli kod udarca broda u greben.
Posada nesretnog barka ukrcana je na brod Albatros koji ih je odveo u karantensku stanicu Portsea gdje ih je pregledao liječnik. Nakon toga odvedeni su u Melbourne, u Mornarski dom. Kapetan, njegova supruga i prvi časnik zatražili su da ih se odvede u hotel, pa su odvedeni u King's Commercial hotel u ulici Flinders.
Nakon toga zapovjednik Ivančić javio se austrijskom konzulu.

...slijedi i zadnji nastavak....što je bilo poslije

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4495
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Naši slavni jedrenjaci

Post broj:#3  PostPostao/la Vežičanka » 5.4.2018, 21:02

....nastavak..... BARK GANGE

ŠTO JE BILO POSLIJE
Ubrzo se provela istraga o cijelom slučaju. Cilj je bilo utvrditi je li pilotska služba učinila sve što je bilo u njihovoj moći da se one kobne noći ukrca na bark Gange.
Svoje iskaze dali su zapovjednik Ivančić, prvi časnik, kormilar, piloti. Samo je kapetan Ivančić govorio engleski jezik, za ostale je trebao prevodioc s talijanskog.
Zapovjednik Ivančić je izjavio da pilotski škuner nije vidio sve do 10 sati navečer.
Kormilar Matešić je govorio nekom mješavinom talijanskog jezika pa je bilo poteškoća prilikom prevođenja.
Pilotska služba je oslobođena krivnje, zaključeno je da je došlo do nesporazuma između posade barka Gange i pilota. Zaključeno je također da bi piloti trebali dočekivati brodove ranije, prema otvorenom moru.
Treba napomenuti da je bilo brodova koji su namjerno izbjegavali pilote, ali pilotska usluga se plaćala bez obzira jeste li ukrcali pilota na brod ili ne.

Spasioci, volonteri iz Queenscliffa dobili su službene pohvale i novčane nagrade te je u njihovu čast priređen banket, što su itekako zaslužili.

Što se tiče nesretnog barka Gange, njegovo dno se razbilo, voda je prodrla unutra. Teret sumpora i cementa bio je uništen, ali su se tračnice i zakovice (koje su bile u sanducima) mogle spasiti. Na dražbi su olupina i teret prodani za 165 dolara, što je manje nego što se očekivalo. Kupac je bio J.R. Miller.
Teret je bio osiguran, pretpostavljam i brod, mada tog podatka nema.
Nakon jedne oluje u rujnu 1887., bark se potpuno razbio i 8. rujna 1887., iznad površine više nije bilo ništa vidljivo.
Olupine više nema na mjestu gdje je bila, ali se može vidjeti cement koji označava mjesto gdje se davno nasukao i kasnije razbio nesretni Gange. To mjesto (na kojem su i neke druge olupine) je zaštićeno ronilačko područje

cement iz bačava (dio nekadašnjeg tereta) označava mjesto gdje je potonuo bark Gange:

Gange Cement Barrel.jpg
Gange Cement Barrel.jpg (74.02 KiB) Pogledano 4836 puta

Zapovjednik Ivančić, njegova supruga Nila i neki članovi posade otputovali su parobrodom Hohenstaufen (sjevernonjemački Lloyd) iz Melbourna preko Adelaide i Colomba za Bremen, 20.kolovoza 1887.

Kažimo još i to da je ova nesreća pobudila veliku pažnju, mnoge australske novine su o tome pisale (a to je meni omogućilo da napišem ovu priču.) Novine Argus su čak unajmile specijalan vlak da svoje reportere pošalju u Qeenscliff na mjesto događaja.
Ljudi iz obližnjeg grada dolazili su na obalu promatrati jedrenjak. Iako je iznad vode djelovao još solidno, dno je bilo razderano, i oštećivalo se sve više struganjem po morskom dnu, voda je prodirala sve više u utrobu, tako da jedrenjaku nije bilo nažalost spasa.
Taj dio obale je opasan za brodove. 44 brodova stradalo je na tom dijelu između 1839. i 1900.
Stradali brodovi kojih su se Australci sjetili kad se nasukao Gange, bili su jedrenjaci Glaneuse, razbijen nekoliko mjeseci prije i George Roper stradao 1883., oba na istom mjestu kao Gange.

U novinama Argus 1932. god. (dakle 45 godina nakon nesreće) novinar Charles Cunningham prisjeća se kad je kao mlad reporter kasno u noći 23.07.1887. dobio zadatak da ode na mjesto nesreće . Uspio je s broda na kojem je bio prijeći na tegljač Albatros koji je vozio spašenu posadu Gangea. Sjeća se kapetanove supruge koja je sjedila u kabini odjevena u spavaćicu preko koje je imala mušku jaknu i kabanicu.

Bilo bi zanimljivo saznati što je poslije bilo sa zapovjednikom Ivančićem i njegovom suprugom Nilom, koliko su djece imali, što im je donio život i koliko su živjeli.

KRAJ


  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Jedrenjaci

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost