Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Bark Pace (lošinjski) (1855)

Jedrenjaci Rijeke i Kvarnera
Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4553
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Bark Pace (lošinjski) (1855)

Post broj:#1  PostPostao/la Vežičanka » 14.1.2018, 16:23

Lošinjski jedrenjak bark Pace

U tekstu Igora Žica u Sušačkoj reviji "Dva Spiridona dvije tragične sudbine", pronašla sam podatak da je za srpskog trgovca i brodovlasnika Spiridona Gopčevića, nastanjenog u Trstu, izgrađen bark Pace u Malom Lošinju 1853. godine.

Spiridon Gopčević stariji, je kako se može vidjeti u tekstu zapao u znatne financijske teškoće zbog čega je 1861. izvršio samoubojstvo.
Kaže se da su mu 1855. razne firme zaplijenile četiri jedrenjaka (ne piše koja), a za očekivati je da je kasnije prodana ili zaplijenjena i ostala flota.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4553
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Bark Pace (lošinjski) (1855)

Post broj:#2  PostPostao/la Vežičanka » 11.5.2018, 15:47

U knjizi Bare Poparića "Doživljaji hrvatskih pomoraca" nalazi se priča o barku imena Pace, čiji je zapovjednik bio Urpani Bonaventura a vlasnik Spiridon Gopčević:

U knjizi koja ima 11 priča, u priči naslova "Žuta groznica na brodu" - Doživljaji kapetana Bonaventure Urpani (1854-1855),
Bonaventura Urpani kaže (jezik u knjizi je originalni iz 1904.godine kad je napisana knjiga):
Za vrijeme ljutoga Krimskog rata zapovjedao sam jedan od ljepših brodova glasovitoga brodovlastnika Špira Gopčevića, koji je onako nesretno svršio. Moj je brod bio bark, a zvao se "Mir", t.j. talijanski "La Pace". I od svih brodova, što sam zapoviedao, izuzamši sadanji naš školski brod, taj mi se je najviše dopao; pa njegova slika*, kao i ona nesretnoga Gopčevića, visi uviek u mojoj sobi. Na brodu nas je bilo šestnaest ljudi; poručnik vodja, dvanaest mornara i "mali".

*tko zna gdje je sada ta slika ako još postoji- možda u Bakarskom muzeju ili u privatom vlasništvu?

Urpani Bonaventura neko je vrijeme bio zapovjednik školskog broda Margita.
Iz knjige „Poškropljeni morem“ R. Barbalića:
URPANI BONAVENTURA iz Bakra (14.VII 1828.-4. VIII 1900.) Počeo rano ploviti na bakarskim jedrenjacima. Ispit za kapetana položio 1853. godine, a od tada preko četrdeset godina na zapovjedništvu raznih jedrenjaka- Pace, Giorgetto, Bartol, Maria S., Luka, Grad Zagreb, Trojednica. Prvi zapovjednik školskog broda bakarske nautike Margita do smrti. Bio je vrlo cijenjen u krugu bakarskih pomoraca.

Dalje slijedi tužna priča o jednom nesretnom putovanju barka Pace, iz kojeg se vidi kako je nekada život pomoraca malo vrijedio vlasnicima, najvažnije je bilo što više zaraditi na brodu, sačuvati brod, a pomorac se lako zamijeni.

Prepričat ću ukratko nastavak priče:

Mjeseca svibnja 1854. jedrenjak Pace je u Veneciji krcao žito za Englesku. Tek 40 dana nakon odlaska iz Venecije prošli su Gibraltar. U Engleskoj, iskrcavši teret dobili su nalog da odu za Cardiff gdje su trebali ukrcati razni teret za Južnu Ameriku. Ta vijest je među posadom primljena s velikim nezadovoljstvom jer je u Južnoj Americi vladala jaka zaraza žute groznice.
(Tu se vidi kako je najvažnija bila zarada i vlasniku i zapovjedniku - bilo bi logično izbjegavati u to doba J. Ameriku - op. Vežičanaka)
Kapetan Bonaventura se prema vlastitom priznanju nije obazirao na pritužbe posade. Za njegove odsustnosti četiri mornara iz Boke Kotorske su pobjegla s broda ali su ih (nažalost) brzo ulovili i pritvorili.
Kad su doplovili u Cardiff još četvero mornara je pobjeglo s broda. (Ljudi su očito bili itekako svjesni velike opasnosti od zaraze, a koliko su imali pravo, vidjet će se na kraju priče).

U Cardiffu su ukrcali nove mornare- Hrvata Filipa Antonovića, rodom iz Istre; dva Talijana imenom Amado i Bello, po jednog Grka, Španjolca i Irca.

Sedamdeset dana nakon odlaska iz Cardiffa uplovili su u Rio de Janeiro. Ubrzo su saznali da gradom hara žuta groznica. Bio je prosinac, ljeto na južnoj polutki zemlje, a po vrućini se ta bolest jače širi. Trebali su iskrcati teret i ukrcati vreće kave od 60 kg za Europu. Nadali su se to obaviti što prije, ne izlaziti s broda bez potrebe i tako izbjeći zarazu.
Kada su isplovili iz Ria, činilo se da je sve u redu, da su izbjegli žutu pošast. Ali samo za kratko je trajalo zadovoljstvo.
Ubrzo se teško razboljela od žute groznice prva osoba, a to je bio Filip Antonović, koji je bio oženjen i imao djecu.
Nakon nekoliko teških dana nažalost je umro.
Sad je bilo jasno da na brodu vlada zaraza, samo je bilo pitanje koga će pogoditi - možda sve, a brod će lutati kao Ukleti Holandez sam na pučini. Bili su daleko od svakog kopna.
Najcrnje slutnje su se ubrzo obistinile - redom su oboljeli i zatim nakon nekoliko dana umrli Irac, Španjolac, Talijani Amdo i Bello i Grk.

Teška agonija i neizvjesnost vladala je na jedrenjaku Pace.
Ostala su živa devetorica članova posade, premalo za jedrenjak veličine kakav je bio Pace. Ostalo je petero mornara, "mali", brodski vođa, časnik i zapovjednik Bonaventura Urpani.
Preostali preživjeli pomorci na jedrenjaku Pace kleknuli su i pomolili se Majci Božjoj na Trsatu, okrenuvši se u smjeru Trsata.
Početkom ožujka stigli su do Gibraltara. Na sreću nitko više nije obolio na brodu. Na Uskrs 1855. godine bark Pace spustio je sidro u tršćanskoj luci.

kapetan Bonaventura Urpani, slika iz knjige "Doživljaji hrvatskih pomoraca" , Bare Poparić:
kapetan Bonaventura Urpani.JPG
kapetan Bonaventura Urpani.JPG (92.64 KiB) Pogledano 4265 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4553
Teme: 157
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Naši slavni jedrenjaci

Post broj:#3  PostPostao/la Vežičanka » 18.10.2018, 17:14

Dio stranice iz Pomorskog godišnjaka Austrijskog Lloyda 1855. godine (dakle stanje za 1854. god.), iz koga se vidi da je bark Pace izgrađen u Malom Lošinju 1853.
Matična luka mu je Trst, zapovjednik Urpani Bonaventura a vlasnik Spiridon Gopčević. Tonaža je 478 tona i ima 12 člana posade.
U pomorskim godišnjacima od 1856. do 1858. vlasnik barka je Komitet za likvidaciju firme Spiridona Gopčevića, a zapovjednik je Urpani Bonaventura. U godišnjaku za 1859. isti je vlasnik, a zapovjednik je Jovanović Giovanni.

Pomorski godišnjak Austrijskog LLoyda 1855.jpg
Pomorski godišnjak Austrijskog LLoyda 1855.jpg (57.8 KiB) Pogledano 2665 puta

Situacija s jedrenjakom 1863. godine (iz Lloydovog pomorskog godišnjaka 1864.), a isti su podaci i u izdanjima od 1860. - do 1863. -suvlasnici Čevešić Nikola iz Trsta i Bjelovučić Nikola iz Dubrovnika, svaki po 12 karata.
1859. zapovjednik je Bodlovich Nicolo, od 1860. do 1862. - Zudenigo Domenico.
1863. zapovjednik je Jovanović Giovanni (Pom god. 1864.)
1864. bark prodat je u Egipat (pom. godišnjak 1865.)

Pomorski godišnjak Austrijskog LLoyda 1863.jpg
Pomorski godišnjak Austrijskog LLoyda 1863.jpg (70.85 KiB) Pogledano 2612 puta


  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Jedrenjaci

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost