Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Bark Mimi P. (1866)

Jedrenjaci Rijeke i Kvarnera
Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4519
Teme: 156
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Bark Mimi P. (1866)

Post broj:#1  PostPostao/la Vežičanka » 9.4.2019, 22:37

Dva su razloga zašto želim ukratko predstaviti bark MIMI P.
Prvi je jedan događaj, to jest prijava vezana uz taj jedrenjak, a drugi je da se tu objavi stari dokument sa spiskom posade koji se nalazi u australskom pomorskom muzeju.
O barku i njegovim putovanjima samo ukratko stoga što je u knjizi “Onput kad smo partili” R. Barbalića i I. Marendića opširno prikazan.

Prvo da vidimo kako je izgledao jedrenjak. Slika je iz gore spomenute knjige, a naslikao ju je poznati marinist Basilio (Vasilije) Ivanković.
Basilio Ivanković je bio pomorski kapetan rođen u Carigradu 16.09.1815. Roditelji su mu bili iz Boke kotorske. Ivanković je živio i radio u Trstu, a kraće vrijeme i u Marseju. Njegove slike nalaze se u muzejima i crkvama duž naše i talijanske obale i za većinu naslikanih brodova jedino su svjedočanstvo o njihovom izgledu. Kapetan Ivanković preminuo je u Trstu 23.02.1898.
bark Mimi P..JPG
bark Mimi P..JPG (292.28 KiB) Pogledano 1374 puta

Bark Mimi P. sagradili su u Rijeci, u brodogradilištu Pul peškarije riječki brodograditelji braća Brazzoduro 1866. godine. Tonaža mu je bila 627 tona, od 1872. smanjena na 487 tona. Imao je posadu od 12 članova.

Suvlasnici su prve tri godine bili Mate Pajkurić s 12 karata, Josip Verzenassi sa 6 karata i Randić Natale, otac zapovjednika Anselma Randića sa 6 karata.
Od 1869. omjer vlasništva je Mate Pajkurić 15 karata i Josip Verzenassi 9 karata.
1878. Pajkurić svoj udio prodaje supruzi Sandri Josipi rođenoj Mihoč. Godine 1882. Pajkurić otkupljuje od Verzenassija njegovih 9 karata i od tada je brod potpuno u vlasništvu supružnika Pajkurić.
Brod je plovio između Rijeke, Trsta, engleskih luka, New Yorka, sredozemnih luka, a napravio je i barem jedno putovanje u Australiju.
Zapovjednici su bili redom Anselmo Randić, Mate Thian, Ivan Pezelj, Andrija Randić. Posljednji zapovjednik bio je vlasnikov sin Josip Pajkurić koji je nastradao s brodom.

1883. bark je odjedrio s kapetanom Randićem iz Rijeke za Marsej s teretom hrastovih dužica. U Marseju zapovjed preuzima mladi Josip Pajkurić kome je to bilo prvo zapovjedništvo a nažalost i posljednje.
18. studenog 1883. bark je isplovio iz Marseja za Montevideo do kojeg nikad nije stigao. Doživio je brodolom kod otoka Malorca. Utopio se kapetan Pajkurić, dva člana posade i dva mornara s otoka koji su brodu pritekli u pomoć.
--------------------------------------------------------------------

Koji me je to događaj iznenadio u vezi jedrenjaka? (Spomenut je i u knjizi “Onput kad smo partili”.)

Da je homoseksualizam u 19. stoljeću (čak i u 20. st, a ponegdje i u 21.) bilo kažnjivo djelo za koje se završavalo u zatvoru, to sam znala. Međutim, moja predodžba je bila da se tada o tome nije govorilo, da se homoseksualizam prešućivao, kao da ne postoji.
Stoga me je iznenadila ideja skupine mornara na jedrenjaku Mimi P. da nagovore maloga (kamarota) u jesen 1882. u Filadelfiji, da lažno prijavi kapetana zbog navodnog homoseksualnog napada.
Prema knjizi "Onput kad smo partili" to se desilo jer je kapetan bio strog, što se posadi nije svidjelo pa su mu se pokušali osvetiti.

Prema američkom izvoru o slučajevima sa strancima iz 1883.:
Nakon prijave posade, policajac je došao na brod s namjerom da uhiti Randića koji se tom prilikom opirao. Policajac je bio prisiljen otići s broda i vratiti se s pojačanjem. Tada je kapetan uhićen i odveden. Kako nije mogao platiti jamčevinu od 1500 dolara za sumnju u kazneno djelo i dodatnih 800 dolara za opiranje uhičenju, zadržan je u zatvoru.
Austro ugarska vlada je protestirala jer je postupak proveden suprotno pravilima. Trebalo je prvo obavijestiti austro-ugarskog konzula u Filadelfiji o slučaju i doći s njim na brod. Na taj način bi se slučaj najvjerojatnije brzo riješio u korist kapetana Randića.

Prema knjizi "Onput kad smo partili" kapetan Randić je pušten nakon što se utvrdilo pravo stanje, to jest da je prijava lažna. Randić je zatražio posredovanje austrijskog konzulata, pa je bečka vlada uputila prosvjed Washingtonu zbog nedoličnog postupka prema zapovjedniku.
--------------------------------------------------------------------------------
Za kraj - spisak posade, dokument iz Pomorskog muzeja Australije.
Jedrenjak je doplovio iz luke Mayotte (otok u Indijskom oceanu koji je i danas pod francuskom upravom) u luku Sydney, New South Wales, 29. svibnja 1871. Zapovjednik je bio A.( Anselmo) Randić. Na brodu je bilo zajedno sa zapovjednikom 14 članova posade.
posada barka Mimi P. 29.05.1871.jpg

Mogu predočiti još dokaza da je bark Mimi P. zaista bio u Australiji 1871. godine. Bark je dovezao teret šećera u Sydney koji je stavljen na dražbu. Agent oglašava da je bark Mimi P. pod zapovjedništvom kapetana Randića raspoloživ za najam.

The Sydney Morning Herald 05.06.1871.JPG
The Sydney Morning Herald 05.06.1871.JPG (37.53 KiB) Pogledano 1374 puta

The Sydney Morning Herald 31.05.1871.JPG
The Sydney Morning Herald 31.05.1871.JPG (24.08 KiB) Pogledano 1374 puta

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Jedrenjaci

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost