Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Škuna Sveti Nikola (1920)

Jedrenjaci Rijeke i Kvarnera
Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4705
Teme: 162
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Škuna Sveti Nikola (1920)

Post broj:#1  PostPostao/la Vežičanka » 9.2.2022, 10:18

“Sveti Nikola” hrvatski motorni jedrenjak velike obalne plovidbe - tragično stradao 12. siječnja 1933.

Pisali smo već o našem posljednjem jedrenjaku duge plovidbe “Zagreb”, a ovdje će biti riječi o hrvatskom trgovačkom motornom jedrenjaku velike obalne plovidbe, koji je tragično stradao 12. siječnja 1933.
U to doba to je bio naš najveći trgovački jedrenjak velike obalne plovidbe a po podacima kojima za sad raspolažem, nakon toga nismo gradili niti nabavljali veće.

O BRODOGRADILIŠTU KOEFOED
Godine 1874. brodograditelj Jens Julius Koefoed nastanio se u tada novoj luci Faxe Strand u Danskoj i tu osnovao svoje brodogradilište. Iste godine porinuta je prva novogradnja.
To su bili počeci brodogradnje u Faxe Strand, djelatnosti koja je tu trajala do sredine 1990ih.

ČETIRI KRALJICE
Zlatno doba brodogradilišta bilo je između 1916. i 1921. godine, kada je škver imao između 80 i 100 zaposlenih.
U tom periodu izgrađene su četiri četverojarbolne škune koje su dobile imena po danskim kraljicama.
To su bile Dronning Thyra, Dronning Dagmar, Dronning Margrethe i Dronning Thyra (II).
Dronning je danska riječ za kraljicu.

Danski registar iz 1922. Vidimo tri škune “kraljice”, prva Dronning Thyra nedostaje, već je bila potopljena. Brojevi se malo ili uopće ne razlikuju, to su bili sestrinski brodovi. (klikni za veći prikaz)
Dronning Dagmar, Margrethe, Thyra 1922.jpg

Prva “kraljica”, Dronning Thyra građena je 1917. Stradala je već na svom prvom putovanju iz Gothenburga za Rouen 29.06.1918., 20 milja od Lindesnesa (Norveška), kada ju je potopila njemačka podmornica u tjesnacu Skagerrak.

Druga “kraljica” Dronning Dagmar izgrađena je 1919. godine. Potonula je 20.09.1926. nakon sudara s danskim parobrodom Drottning Victoria.

Dronning Dagmar, slika sa stranice Historie Faxe Ladeplads
HISTORIE Faxe Ladeplads-Dronning Dagmar.jpg
HISTORIE Faxe Ladeplads-Dronning Dagmar.jpg (289.9 KiB) Pogledano 822 puta

Treća “kraljica” Dronning Margrethe izgrađena je 1920. godine. To je buduća škuna Sveti Nikola. I ta bivša kraljica imala je nesretan kraj o čemu ćemo ovdje pričati.

Četvrta kraljica nazvana je Dronning Thyra po prvoj nesretno stradaloj škuni istog imena. Izgrađena je 1920. godine i jedina još postoji od ova četiri broda. Često se imenu dodaje oznaka II kad se piše o njoj, da se razlikuje od prvog broda istog imena, premda je u registrima nosila ime Dronning Thyra, isto kao i njena prethodnica.
Taj brod još postoji ali samo kao trup na suhom, što ćemo vidjeti kasnije.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4705
Teme: 162
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Škuna Sveti Nikola (1920)

Post broj:#2  PostPostao/la Vežičanka » 9.2.2022, 10:51

Dronning Thyra (II). Po ovoj slici možemo vidjeti kako je izgledao naš jedrenjak, škuna Sveti Nikola.
Dronning Thyra.jpg
Dronning Thyra.jpg (116.4 KiB) Pogledano 818 puta


ŠKUNA DRONNING MARGRETHE
1920. godine u brodogradilištu Koefoed u danskom gradu Faxe Ladeplads izgrađena je drvena četverojarbolna škuna koja je dobila ime Dronning Margrethe (Kraljica Margareta).
Bio je to motorni jedrenjak s brodskim strojem od 120 KS.
Škuna je imala jedno križno jedro.
Dimenzije (iz registra) u stopama 145-2 x 31-5 x 14-7 – u metrima - 44,24 x 9,6 x 4,44 metara

tonaža – 386 NT, 469 BT
Brod je izgrađen za brodarsku firmu “Dannevirke” Aktien, H.Hansen, iz Kopenhagena u Švedskoj. To brodarsko društvo bilo je vlasnik i ostalih triju škuna -“Kraljica”.
Brod je imao nekoliko havarija, nezgoda, gubitka tereta, dok je bio u vlasništvu Šveđana. Čak je i potonuo jednom prilikom ali je izvađen.

DRONNING MARGRETHE POSTAJE SVETI NIKOLA
1930. godine jedrenjak kupuju Luka Duplačić iz Splita, braća Teodor i Rudolf Puhalović iz Visa i braća Vidan iz Stomorske.

O tom našem jedrenjaku piše Oliver Fio, u drugom dijelu članka u kojem piše i o našem posljednjem jedrenjaku duge plovidbe “Zagreb”. https://hrcak.srce.hr/212091
U spomenutom članku pogrešno je prvo ime motornog jedrenjaka i godina kada ga kupuju hrvatski brodovlasnici.
Navedeno je da je luka upisa bila Split, a nakon prodaje novim vlasnicima Omiš, međutim u Lloydovom registru, kao matična luka upisan je Sušak, i to cijelo vrijeme dok je brod bio pod jugoslavenskom zastavom (od kupnje 1930. do potonuća 1933.)

Na svom prvom putovanju, kad je kupljen, od Švedske do Splita, brod je s teretom građevnog materijala otplovio u Sevilju, zatim u Casablanku gdje je krcao fosfat za Palermo. Na tom putu, brodom je zapovijedao kapetan Valerio Vranić.

Prvi put doplovio je u Split 07. srpnja 1930. Svečano krštenje obavljeno je 09. srpnja. Kuma broda bila je gospođa Puhalović, koja je brodu ujedno poklonila zastavu.
Svečanost je održana na palubi jedrenjaka Sveti Nikola. Među brojnim uzvanicima bio je i zapovjednik školskog broda Vila Velebita kapetan Nikola Gerechtshammer s prvim časnikom Martinom Ćepulićem, lučki poglavar, predstavnik biroa Veritas kod kojeg je klasificiran jedrenjak i mnogi drugi uzvanici.
Nakon toga brod je krenuo na putovanje za Italiju.

Slijedeća 1931. godina nije bila dobra za vlasnike jer je u nedostatku posla u pomorskom prijevozu brod stajao u raspremi neko vrijeme.
Sredinom siječnja 1932. brod plovi za Cataloniju s teretom od 70 vagona pšenice i to nakon duže stanke.
Jedrenjak je napravio još nekoliko putovanja za Napulj, Palermo, Alžir i Tunis.

Te godine vlasnici ga odlučuju prodati. Krajem 1932. godine kupuju ga Omišani braća Vicko i Josip Stella i Ante Kuzmanić. Odmah poslije kupnje novi vlasnici daju ga na popravak u Trogirsko brodogradilište. U brod su uložili sav svoj imetak.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4705
Teme: 162
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Škuna Sveti Nikola (1920)

Post broj:#3  PostPostao/la Vežičanka » 9.2.2022, 11:42

POSLJEDNJE PUTOVANJE JEDRENJAKA SVETI NIKOLA
27.11.1932. godine Sveti Nikola je ukrcao 80 vagona cementa u Vranjicu za tunisku luku Sfax.
Navodno su lučke vlasti naredile da se 15 vagona iskrca jer je jedrenjak bio prekrcan. Manji brodovi prevezli su višak cementa do Milne. Izgleda da je Sveti Nikola izigrao propise, tako što je ponovo ukrcao u Milni tih 15 vagona i otplovio za Tunis.
Tijekom putovanja, jedrenjak je ponešto propuštao, pa se 5 vagona cementa smočilo.
U luci Sfax iskrcan je sav teret, brod je pregledan, a propuštanja su začepljena cementom. Međutim na brod je morao biti vraćen promočen cement.
Zatim je brod otplovio u tunisku luku Susa gdje su ukrcali 75 vagona fosfata za Taranto. Čini se da je tada brod postao zaista prekrcan jer se očito nije računalo da će dio tereta biti vraćen.

NESREĆA
Iz Suse je jedrenjak otplovio 10. siječnja 1933. i to je bio zadnji datum kada se za brod čulo.
Ujutro 11. siječnja nastala je velika oluja, a najveću snagu dostigla je u noći između 11. i 12. siječnja, te se računa da je tada brod stradao i to najvjerojatnije negdje kod Malte.
Uzalud su trgovci u Tarantu čekali svoj teret fosfata, Sveti Nikola se u luci nije pojavio.

JE LI SVETI NIKOLA VIĐEN U OLUJI?
Parobrod Talas vlasništvo Parobrodarskog društva Grgić s.o.j. iz Splita pod zapovjedništvom kapetana Nika Matkovića, vozio je na istoj ruti (Tunis-Taranto) za istu trgovačku firmu fosfat. Talas je u Taranto stigao, međutim Sveti Nikola nikad nije.
Kapetan je izjavio da je vidio 12. siječnja jedrenjak Sveti Nikola na horizontu, u blizini Malte, u oluji, kako se bori sa ogromnim valovima koji su dosizali visinu i do 5m. Parobrod je htio pomoći jedrenjaku, ali u onoj oluji to je bilo nemoguće.

Iz Lloydovog spiska stradalih i nestalih brodova u 1933. godini
1933-Sveti Nikola stradao.jpg
1933-Sveti Nikola stradao.jpg (87.52 KiB) Pogledano 811 puta


POSADA
Posada jedrenjaka brojala je 11 članova zajedno sa zapovjednikom.

Zapovjednik je bio Bonifacije Ćepulić iz Kostrene Svete Barbare.

Iz knjige Vjekoslav Bakašun – “Patnje i smrt su našli tamo gdje su življenje tražili”:
Bonifacije Ćepulić, 54 god. Zapovjednik motornoga jedrenjaka Sv. Nikola (trojarbolna* goleta) koji je 1933. u nepoznatim okolnostima nestao u Jonskom moru (u Tarantskom zaljevu) na putovanju iz Bone** u Tunisu za Jadran (Split). U brodolomu je stradala cijela posada. Jedrenjak je na putovanje za Tunis isplovio iz Vranjica, a dokumente je za isplovljenje predao lučki kapetan Toma Knafel.
Njegov sin Zdenko sjećao se kako je tada kao dječak bio s ocem na jedrenjaku pred isplovljenje, a brod je bio obojen u crno.

* jedrenjak je imao 4 jarbola
** putovao je iz Suse u Tunisu za Taranto u Italiji (Bona je u Alžiru, sada se zove Annaba)


Ostala posada:
-prvi časnik Marin Mimica pok. Jure iz Rogoznice kod Omiša
-strojar Dobroslav Ružić Nikolin iz Splita
-vođa palube Ante Dragičević Jurin iz Starigrada na Hvaru
-kormilar Lovrić Toma pok. Ante iz Šibenske Rogoznice (nastanjen u Omišu)
-kormilar Stella Vicko Nadin (također i suvlasnik) iz Omiša
-mornari Nižetić Jerko Viktorov, Usmiani Dragomir pok. Ivana
-mladić palube Stella Ante Nadin –(također i suvlasnik) iz Omiša
-Ante Kuzmanić Dinkov –suvlasnik iz Omiša
-još jedna nepoznata osoba

...Zatvorimo na čas oči i zamislimo da smo na palubi Svetog Nikole......

.....ma ne trebamo zamišljati. U danskoj fototeci nalazi se ova odlična fotografija koja prikazuje palubu škune Dronning Margrethe (budući Sveti Nikola), (klikni za veći prikaz):
Dronning Margrethe.jpg

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4705
Teme: 162
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Škuna Sveti Nikola (1920)

Post broj:#4  PostPostao/la Vežičanka » 9.2.2022, 12:18

NAKON NESREĆE
Nesreća našeg u to doba najvećeg jedrenjaka velike obalne plovidbe bolno je odjeknula u rodnim mjestima posade a i u cjelokupnoj javnosti.
Mnoge obitelji stradalih pomoraca našle su se u teškoj životnoj situaciji bez hranitelja.
Tada je pokrenuta akcija da se u okviru fonda Daksa* prikupe prilozi za nastradale obitelji pomoraca s motornog jedrenjaka Sveti Nikola.
(*Daksa je bio parobrod Dubrovačke plovidbe, koji je potonuo u Biskajskom zaljevu 26.01.1930. godine. Pritom je stradala sva posada od 38 članova. Nakon te strašne tragedije osnovan je fond za pomoć nastradalim pomorcima nazvan “Daksa”.)

30.travnja 1933. održana je u Omišu Oblasna skupština Jadranske straže. Tom prilikom isplovio je parobrod Rab na pučinu gdje je bačen vijenac u more u počast poginuloj posadi našeg motornog jedrenjaka Sveti Nikola. Svečanom činu uz delegaciju Jadranske straže i rodbine poginulih prisustvovali su i brojni izletnici na brodu. Omiška glazba na brodu odsvirala je molitve, zastava je bila spuštena na pola koplja, a zazvonila su i crkvena zvona na kopnu. Na vijencu koji je bačen u more pisalo je “Poginulim na Sv. Nikoli –Jadranska straža” .

KAKO JE IZGLEDAO TRUP BRODA SVETI NIKOLA MOŽE SE DANAS VIDJETI NE SAMO NA SLIKAMA
Stanovnici gradića Faxe još se sjećaju škuna izgrađenih u njihovom nekadašnjem brodogradilištu.
Freddy Juul Schmidt izgradio je maketu škune Dronning Thyra i poklonio je mjesnoj crkvi Hylleholt u Faxe Ladeplasu. Maketa je nakon svečane ceremonije obješena u crkvi 09.05.2012.
Tu je se može vidjeti kako visi sa stropa zajedno s drugim maketama brodova pokonjenih ranije crkvi.

Maketa škune Dronning Thyra (II), fotografija iz danskog arhiva
Dronning Thyra-maketa u crkvi.jpg
Dronning Thyra-maketa u crkvi.jpg (34.74 KiB) Pogledano 809 puta


Stvarna škuna Dronning Thyra (II) još je živa! Brod je 1929. prodan u Njemačku gdje je promijenio ime u Schleswig, iste godine je prodan u Rigu, a 1932. u Finsku u grad Raumo. Tu je škuna dobila ime Helena.
Nakon mnogo godina plovidbe krajem 1960ih novi vlasnik pretvara brod u restoran i disko i naziva je Silakka (haringa na Finskom). Poslije nekog vremena brod je potonuo kraj pristaništa.
Jedrenjak je naknadno podignut s dna i postavljen na suho u pijesak pokraj novog restorana u Gustavsu (Kustavi) na jugozapadu Finske.
Može se donekle naslutiti nekadašnji sjaj veličanstvenog broda, premda je u lošem stanju, boja se ljušti, niti jedan jarbol više ne postoji, drvo je omekšalo, skraćen mu je kosnik.
Na brod se ne može ići.
Ipak se može, ako netko posjeti brod dok još nije potpuno propao, dobiti predodžbu u stvarnim dimenzijama, kako je izgledao trup Svetog Nikole jer su to bili sestrinski brodovi.

Dronning Thyra danas, trup na suhom, slika sa stranice Kristeligt-dagblad
Dronning Thyra danas.jpg
Dronning Thyra danas.jpg (104.36 KiB) Pogledano 809 puta

Radi se (ili je u međuvremenu već napravljena) maketa broda Dronning Thyra u mjerilu 1:25, dugačka 2 m, s jarbolima od 1,5 m.
https://stevnsbladet.dk/firemastet-skon ... reloaded=1

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4705
Teme: 162
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Škuna Sveti Nikola (1920)

Post broj:#5  PostPostao/la Vežičanka » 11.5.2022, 10:24

JADRANSKA STRAŽA PIŠE 1933. O KATASTROFI JEDRENJAKA "SVETI NIKOLA"

Nestanak motornog Jedrenjaka „Sv. Nikola"

Stigao nam je novi crni glas, da je prigodom bijesne oluje u Sredozemnom moru postao žrtvom mora naš m/j »Sv. Nikola«, luke pripadnosti Omiš, a s njime i čitava njegova posada, jedanaest naših pomoraca, većinom Omišana.

Ova je nesreća u crno zavila cijeli Omiš, koji je sa velikim zanimanjem pratio prvo putovanje najvećeg našeg motomog jedrenjaka, vlasnosti Omišana. Porodice nastradalih pomoraca sa zebnjom su očekivale vijesti svojih hranitelja. Zadnje su im stigle iz Sousse u Tunisu, otkuda je brod 10 januara o. g. otputovao za Taranto u Italiji, krcat fosfata. Na njegovu putu bjesnila je strahovita oluja.

Dani su prolazili, prošle su sedmice i mjeseci, a vijesti o brodu od nikuda. Siromašne porodice uz zle slutnje i zebnje osjećale su i nestašicu, nijesu s vremenom imale čime da se prehrane. Dobro i plemenito srce našeg naroda otvorilo se je prvo u Omišu. J. p. s. klub »Slavinj« obrazovao je odbor građana, koji im je pružio prvu pomoć i obratio se je Zakladi za pripomoć.

Zaklada, koja može da raspolaže samo prihodima, nije u mogućnosti da im primjerno pripomogne, jer je već razrezala prihode za 1933 g. za 22 porodice nastradalih u obliku redovitih mjesečnih pripomoći, a za 9 porodica u obliku jednokratne pripomoći, pa se nalazi primorana da se povodom ovog novog nesrećnog slučaja obrati opet javnosti sa novim apelom, da bi mogla pružati i porodicama nastradalih na m/j »Sv. Nikola« ne jednokratnu, već redovitu, periodičnu pripomoć.

Ponovićemo riječi koje su pale u drugoj jednoj zgodi, i kazati, da žrrve što će ih naš narod doprinijeti za mornarske porodice nisu ona obična milostinja koja se daje sirotinji ili humanom zavodu, dakle da se tu ne radi o humanosti, već o narodnom ponosu i časti, o narodnoj snazi i veličini, jer kada pomažemo porodice nastradalih mornara, radimo na jačanju naše pomorske snage.

Prema odazivu moći će se da prosudi da li je naš narod doista shvatio što je za našu državu more i pomorstvo.
Molimo, dakle, sve narodne ustanove, sve uplivne i bogatije ličnosti, sve slojeve naroda, a osobito redove samih pomoraca da pruže svoj obol svaki prema svojoj ekonomskoj snazi, te da svoje doprinose šalju na Zaklada »Daksa«, poštanski ček - Zagreb broj 37.563.

Posebni apel upućujemo svima ograncima Jadranske straže, pod čijom je zaštitom i pokroviteljstvom povedena prva sabirna akcija za porodice nastradalih pomoraca, da se i oni zauzmu za sabiranje doprinosa svaki u svom okružju. Apelujemo na ogranke Jadranske straže i zato, što je Jadranska straža po svome zadatku prva pozvana da u ovakovim slučajevima pruži svoju moralnu i materijalnu pomoć.

Čuvajmo naše more!
Pomozimo porodice nastradalih pomoraca!
Zaklada »Daksa« - fond za potporu porodica nastradalih jugoslavenskih pomoraca-Split.

Jedrenjak "Sveti Nikola", foto Slavija -Split

Jedrenjak Sveti Nikola.jpg
Jedrenjak Sveti Nikola.jpg (84.98 KiB) Pogledano 211 puta

Katastrofa jedrenjaka »Sv. Nikola«

Poslije katastrofe parobroda »Daksa« koja je, kako je poznato, nastradala kod Viga, evo nove žalosti za našu trgovačku mornaricu, nestankom velikog motornog jedrenjaka »Sv. Nikola« (bivšeg »Droüning« (Dronning Margrethe- op. Vežičanka), vlasnosti švedske), koji je pripadao luci Omiš. Tonaža »Sv. Nikole« iznosila je netto 382 a bruto 465, građen je u Faxe Ladeplatz g. 1921, nosivosti 780 tona; dug je bio 41, širok 8.7. a visok 4.8 m. Ima motor od 150 indiciranih K.S.

Mororni jedrenjak »Sv. Nikola« otputovao je 27. novembra 1932. sa teretom cementa iz Vranjica za Tunis, a na povratku iz Sousse (Tunis) sa teretom fosfata otputovao je 10. januara o. g, prema Tarantu. Od toga dana do danas za »Sv.Nikolu« ne zna se ništa, pa se drži sigurnim da je za nevremena u drugoj polovini januara nastradao u Malteškom Kanalu, gdje znadu da vremenske nepogode budu kao pred Finisterom.

Priča se da su neki parobrodi čuli zov SOS i da je tom prigodom pored »Sv. Nikole« nastradao i neki engleski parobrod koji se je nalazio u orkanu.
Kako mu od tada nema traga, niti se je dosad ko od posade javio, drži se da je čitava posada našla grob u hladnim morskim valovima, vršeći svetu dužnost pionira naše zastave i naše privrede.

Posada »Sv. Nikole« sastojala se je od 1) zapovjednika Ćepulić Bonifacija iz Kostrene Sv. Barbare, 2) časnika Mimice Marina pok. Jure iz Rogoznice (kod Omiša). 3) šofera Ružić Dobroslava Nikolina iz Splita, 4) nadglednika tereta i suvlasnika broda Kuzmanić Ante Dinkova iz Omiša, 5) vođe palube Dragičević Ante Jurina iz Starigrada, 6) kormilara i suvlasnika broda Stella Vicka Božina iz Omiša, 7) kormilara Lovrić Tome pok. Ante iz Rogoznice kod Šibenika, nastanjena u Omišu, 8) mornara Nižetić Jerka Viktorova iz Spliske, 9) mornara Usmijani Dragomira pok. lvana iz Rogoznice kod Šibenika, nastanjena u Omišu, 10) mladića palube i suvlasnika broda Stella Ante Božina iz Omiša, 11) nepoznato ime, jer je ukrcan u Milni.

Na parobrodu "Rab" ispred Omiša obavljena je 1933. godine komemoracija za poginule pomorce jedrenjaka "Sv. Nikola". Predsjednik oblasnog odbora Jadranske straže Dujam Mikačić održao je govor i bacio vijenac u more.
1933 vijenac za poginule pomorce  jedrenjaka Sv. Nikola.jpg
1933 vijenac za poginule pomorce jedrenjaka Sv. Nikola.jpg (101.99 KiB) Pogledano 211 puta


  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Jedrenjaci

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost