Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Poštanske marke Rijeke, Fiume

Riječki buvljak .Podijelite s nama stare stvari na koje ste naišli.
gost
 

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#46  PostPostao/la gost » 16.9.2010, 11:58

Poštanske marke Rijeke, Fiume 1918.-1924.
Treći dio – godina 1919/20.


gost
 

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#47  PostPostao/la gost » 16.9.2010, 11:59

Poštanske marke Rijeke, Fiume 1918.-1924.
Četvrti dio – godina 1920.


gost
 

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#48  PostPostao/la gost » 16.9.2010, 12:00

Poštanske marke Rijeke, Fiume 1918.-1924.
Peti dio – godina 1921.


gost
 

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#49  PostPostao/la gost » 16.9.2010, 12:01

Poštanske marke Rijeke, Fiume 1918.-1924.
Šesti dio – godina 1922/23.


gost
 

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#50  PostPostao/la gost » 16.9.2010, 12:02

Poštanske marke Rijeke, Fiume 1918.-1924.
Sedmi dio – godina 1924.


Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#51  PostPostao/la Adamić » 16.9.2010, 13:10

Odlično, dobro napravljeno :bravoveliki:

Stavi link u opisu videa. Tako da ljudi ako ih zanima mogu otići na web stranicu.

Fiume stamps (Rijeka poštanske marke, francobolli, briefmarken) of 1921

Avatar korisnika
nikola
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 11101
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#52  PostPostao/la nikola » 16.9.2010, 13:35

Da, bravo, super napravljeno. :bravo:
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

gost
 

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#53  PostPostao/la gost » 1.10.2010, 07:22

Da ne otvaram novu temu stavit ću tu:

Rijeka - "mjesto rođenja" hrvatske predfilatelije

Prema D. Cividiniju, zasigurno jednom od najvećih suvremenih poznavatelja hrvatske predfilatelije, riječki manipulativni poštanski žig "V: Fiume" iz 1755. godine, najstariji je do danas sačuvan poštanski žig na području Republike Hrvatske. Iako je od autorove objave tog podatka u Priručniku XII. Hrvatskoga filatelističkog saveza pod nazivom "Poštanski manipulativni žigovi Hrvatske 1755 - 1918" prošlo više od petnaest godina nije do danas dovedena u sumnju njegova vjerodostojnost u pogledu originalnosti i starosti žiga.

rijeka_prvi_manipulativni_zig_poste.jpg
rijeka_prvi_manipulativni_zig_poste.jpg (6.91 KiB) Pogledano 145 puta

najstariji hrvatski poštanski žig iz 1755. godine

Privatna poštanska služba

Prvi sadržajniji izvor za povijest riječkog poštarstva na prijelazu iz sedamnaestog u osamnaesto stoljeće bio je kranjski povjesničar Johann Veikhard Valvasor. U svom opsežnom djelu "Die Ehre des Herzogthums Krain" (Slava Vojvodine Kranjske) objavljenom 1689. godine u iscrpnom prikazu razvoja i stanja poštanske službe spominje se i Rijeka. Iz navoda "iz Klagenfurta i Rijeke idu samo obične listonoše" možemo zaključiti da je organizacija poštanske službe u Rijeci u to vrijeme bila na razini sličnoj onoj i u razvijenijim austrijskim krajevima i to obavljanjem prijenosa pošte putem poštonoša pješaka. Prijenos pošte putem konjanika odvijao se je u to vrijeme pravcem Beč - Graz - Ljubljana - Gorica - Trst. Poštohod prema Rijeci išao je od Ljubljane preko Logateca do Postojne od koje preko Rupe i Klane do Rijeke. Preko Postojne Rijeka je bila povezana i s Trstom. Podaci Valvasora o već uznapredovaloj organizaciji poštanske službe u Rijeci u drugoj polovici XVII. stoljeća potvrđeni su jednim drugim izvorom, istina znatno kasnijim. Riječ je o riječkom povjesničaru Giovanniu Kobleru koji u svom djelu "Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume" objavljenom 1896. i pretisnutim 1978. godine postojanje prvog znanog riječkog "postmeistera" - poštanskog majstora smješta u 1686. godinu. Ne znamo na žalost kada je dotični Eustacchio Babi(ć) stupio na tu dužnost i koji je po redu gradski obnašatelj poštanske službe bio, no od njegovog se imena sustavno evidentiraju poštanski majstori u Rijeci. Ako znamo uvjete koje je jedan zakupac poštanske službe morao ispunjavati, a znamo daje morao imati kuću za obavljanje poštanske službe, zemlju za ispašu konja, poznavati poštansku manipulaciju i biti lojalan gradanin, za zaključiti je da je u to vrijeme u Rijeci morao postojati poštanski ured. O njegovom nasljedniku Felice Babiu, vjerojatno sinu, znamo samo to da od 1710. iz gradske blagajne prima poseban doplatak u iznosu od 40 škuda godišnje, najvjerojatnije zbog većeg obujma posla. Istovremeno na Sušaku, prema A. Račkom spominje se 1716. godine kao poštanski majstor (postmaestro di Tersatto) izvjesni Ivan Ognjen.

Državna poštanska služba

Patentom od 1. srpnja 1722. car Karlo VI. podržavljuje dotadašnju koncesionarsku poštansku službu u rukama velikaške obitelji Paar. Iako Paarovima ostaje privilegij administrativnog vodenja poštanske službe, s vremenom sve više savjetodavnog i protokolarnog karaktera, država preuzima organizaciju i provedbu poštanske službe kojom rukovodi Visoki dvorski poštanski ured u Beču.

U vrijeme tih promjena Rijeka, već značajno brodarsko-trgovačko središte, u žiži je interesa nove „jadranske" politike Beča. Godine 1717. Karlo VI. proglašava slobodnu plovidbu Jadranom a dvije godine kasnije 1719. Trst i Rijeku slobodnim lukama (porto-franco). Već 1722. godine zapadno od gradskih zidina započinje izgradnja lazareta Sv. Karla Boromejskog s vlastitom umjetnom lučicom Mandrać zaštićenom lukobranom koja je okončana 1725. Za naš tekst interesantna pošta iz zemalja ugroženih kugom i kolerom prolazila je u lazaretu proceduru raskuživanja i prodimljavanja, što je označavano naznakom "netto di fuori, netto di dentro", u prijevodu "čisto izvana i iznutra". Prvi upravitelj lazareta bio je Marco Antonio de Orebich, kojeg od 1742. nasljeđuje Nicolo Tomaso Simich. Godine 1728. Rijeka je konačno prometno povezana s unutrašnjošću Hrvatske. U razdoblju od 1726. do 1732. probijena je kroz Gorski kotar do Rječine "poštanska" cesta koja je u počast cara nazvana Karolinškom cestom. Poštohod je polazio od Karlovca preko Dubovca do Bosiljeva a zatim trasom Vrbovsko - Mrkopalj - Fužine - Zlobin - Hreljin preko Drage za Rijeku, s odvojkom za Bakar. Za kolni prijevoz rekonstruirana je 1780. godine. Nekako u to vrijeme krajem dvadesetih godina završena je i modernizacija ceste za kolni prijevoz od Rijeke preko Matulja do Lipe, koju su gradske vlasti započele 1716. godine.

Otvaranje "državnog" poštanskog ureda u Rijeci

Navedene gospodarske promjene u vidu jačanja pomorske orijentacije i kopnene prometne povezanosti zasigurno su se morale odraziti na obujam poslova i organizaciju poštanske službe u Rijeci. Felicea Babia zamjenjuje na mjestu poštanskog majstora u Rijeci Anton Stemberg, a ovoga Giovanni Rodi. Nekako u to vrijeme, konkretno 22. ožujka 1730., otvoren je prema N. Rukavini, jednom od najvećih poznavatelja hrvatske predfilatelije starije generacije, poštanski ured u Rijeci. Očito je riječ o novoj organizaciji poštanske službe kao javne službe u državnom regalu, jer iz gornjih navoda znamo da organizirani vid poštanske službe u Rijeci egzistira najranije od 1686., po nekim indicijama i ranije. Potpuni datum otvaranja daje naslutiti da je autor koristio službenu, vjerojatno poštansku, dokumentaciju, a što indirektno prihvaća i Velimir Ercegović, preuzimajući u svojoj monumentalnoj monografiji o hrvatskoj filateliji njegove podatke o otvaranju pošta u Republici Hrvatskoj.

Nakon Giovannia Rodia mjesto poštanskog majstora, bolje rečeno upravitelja poštanskog ureda u Rijeci obnašaju redom Giuseppe Cepper, od 1757. Jacques Le Pret i od 1760. Michele Belluzzi. Potpuniji podaci o poštanskim upraviteljima u Rijeci raspoživi su nam tek od 1766. kada poštanski ured u Rijeci preuzima trgovac Ludwig Henry. Riječki poštanski ured tada je bio smješten u nastavku starogradske vijećnice poznatoj danas kao kući Ivana pl. Zajca na današnjem Koblerovom trgu, s ulazom iz Calle dell Arco Romano, današnjim Starim vratima. S te prve znane nam lokacije jednog riječkog poštanskog ureda Henry se seli u kuću izvjesnog Berdarinija, da bi 1776. godine riječki poštanski ured smjestio izvan gradskih zidina u vlastito zdanje sagrađeno na mjestu negdašnje gradske utvrde Sv. Jeronima, danas na mjestu zgrade 'Kraš" na Korzu.

Prvi manipulativni poštanski žig riječke pošte

Iako uporaba poštanskih žigova otpočinje u Engleskoj još u drugoj polovici XVII. stoljeća, do njihove pojave u Austrijskom Carstvu dolazi relativno kasno. Sama uporaba poštanskog žiga uvjetovana je praktičnim razlogom označavanja mjesta otpreme poštanske pošiljke. Naime, u to je vrijeme poštarinu, ovisno o udaljenosti, snosio primatelj pa je označavanje mjesta otpreme, ako to nije učinio pošiljatelj, padalo na teret poštanskih službenika. Kod pošta s većim prometom u koje je u to vrijeme zasigumo spadala i Rijeka to je iziskivalo dodatni angažman. Oprost, potpun djelomičan, od poštarine imala je samo službena korespondencija viših upravnih razina na koju je stavljana oznaka Ex offo (ex officio), u prijevodu "službena pošta". Izvjesne povlastice uživala je i trgovačka korespondencija, i to sve do 1763. godine, od kada se odlukom vladara ona tretira kao privatna pošta.

Najstariji poštanski žig u Austrijskom Carstvu je onaj bečke pošte V. Wien iz 1751. godine. Nedugo zatim 1752. pojavljuje se žig tršćanske pošte V. Triest. Relativno brzo već 1755. riječka pošta koristi svoj manipulativni žig V: Fiume, odnosno Von Fiume, u prijevodu "od/iz Rijeke". Žig je crne boje, jednoredan i u pravokutnom okviru. Sačuvan je otisnut na pismu putovalom iz Rijeke u Ljubljanu, danas u privatnom vlasništvu u inozemstvu. O početku njegove uporabe postoje u stranoj stručnoj filatelističkoj literaturi manje nepodudarnosti, pa tako na primjer R. Dehn početak njegove uporabe smješta još ranije u 1754. godinu ali za to ne navodi nikakav dokaz ili preuzeti izvor.

pismo iz Rijeke s prvim znanim žigom riječke pošte.jpg
pismo iz Rijeke s prvim znanim žigom riječke pošte.jpg (119.99 KiB) Pogledano 147 puta

pismo upućeno iz Rijeke u Ljubljanu s prvim znanim žigom riječke pošte

Vrijeme pojave riječkog poštanskog žiga vrijeme je okončanja reformi postojećeg poštanskog sustava za vladavine carice Marije Terezije. Od najznačajnijih je uvođenje prijenosa pošte u kočijama (diližansama) za prijevoz putnika odvojene od prijenosa listovne pošte, čime je povećana brzina, točnost pa i sigurnost njenog prijenosa. Kolni poštanski prijevoz pošte diližansama započinje 1747. godine i to na liniji Beč - Trst. Sredinom 1785. otvoren je probno na pet godina kolni poštohod Rijeka - Lipa - Materija - Trst, koji je slijedeće godine zbog nerentabilnosti ukinut, da bi 1794. bio ponovno uspostavljen, i to jedanput tjedno. U to vrijeme, zapravo od 1787., Rijeka je kolnim poštanskim prijevozom povezana i s Karlovcem. Od organizacijskih promjena značajnijih za riječku poštu došlo je do prijenosa nadležnosti od goričke na tršćansku poštu, koja od 1753. postaje nadzorna odnosno glavna pošta za dio istarskih te riječku poštu, a što će potrajati punih trideset godina sve do 1783. Te je godine, sada već za vladavine cara Josipa II., provedena opsežnija decentralizacija poštanskog sustava kojom riječka pošta potpada pod nadležnost Višeg poštanskog ureda u Varaždinu. U novom organizacijskom ustroju riječka pošta ima status jedne od šest diobenih pošta, i u njenom se sastavu nalazi i poštansko sabiralište Bakar.

Pojavom riječkog poštanskog žiga V: Fiume prije više od dva i pol stoljeća otpočelo je, bar prema današnjim spoznajama, razdoblje hrvatske predfilatelije. U drugoj polovici XVIII. stoljeća poštanske žigove koristilo je pored riječkog još samo šest poštanskih ureda u današnjoj Republici Hrvatskoj, i to kronološki prema godini uporabe: Dubrovnik (Ragusa) 1763., Osijek (Essegg) 1780., Zagreb (Agram) 1783., Varaždin (Warastin) 1783., Legrad 1785. i Karlovac (Carlstatt) 1794.
______________________________________________________________
Tekst iz Izložbenog kataloga XII. Jadranskih filatelističkih susreta 2006. godine.
Treba naglasiti da je značaj pošte nekada bio puno veći nego što je danas. Dugo vremena pošta je bila jedina komunikacija što je danas u eri elektronskih medija gotovo neshvatljivo. Također, broj nepismenih do prije pola stoljeća je u stanovništvu bio višestruko veći od današnjeg.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#54  PostPostao/la Adamić » 1.10.2010, 11:08

Odličan tekst . :bravoveliki: :zastava:


Ide u Naj ,naj rubriku. :čitati:

Avatar korisnika
nikola
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 11101
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#55  PostPostao/la nikola » 1.10.2010, 14:21

Fini tekst, eto nešto novoga.
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

gost
 

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#56  PostPostao/la gost » 11.10.2010, 13:03

400 obljetnica Kapucina u Hrvatskoj (Rijeci)
Još jedan riječki NAJ NAJ

Hrvatska pošta je 15. travnja 2010. godine izdala prigodnu poštansku marku povodom 400 godišnjice kapucina u Hrvatskoj. Motiv na marci je kapucin i sv. Leopold Mandić pod arkadom crkve Gospe Lurdske u Rijeci.

kapucini.jpg
kapucini.jpg (30.86 KiB) Pogledano 147 puta

Tom prigodom Riječko filatelističko društvo Rijeka će u četvrtak, 14. listopada 2010. godine, zajedno s Državnim arhivom u Rijeci i Hrvatskom poštom promovirati prigodnu omotnicu br. 143 i prigodni žig. Prigodni žig će toga dana (14.10.2010.) biti upotrebljivan na glavnoj riječkoj pošti.

O povijesti i djelovanju Kapucina u Rijeci i Hrvatskoj:

Red manje braće kapucina (lat. Ordo fratrum minorum Capucinorum, OFMCap) nastao je reformom franjevačkog reda kao treći samostalni ogranak prvog reda sv. Franje Asiškog. Osnovali su ga M. da Bascio i L. da Fassombrone radi održavanja izvornog «Pravila» Franje Asiškog. Potvrdu novog Reda dao je 1528. papa Klement VII., a vlastitoga generalnog ministra (poglavara). Red dobiva 1616. za vrijeme pape Pavla V. Sjedište kapucina je u Rimu. Nose smeđe odijelo sa šiljastom kukuljicom (kakvo je navodno nosio sv. Franjo). Tijekom povijesti braća kapucini, obilježeni kao red koji vodi iznimno kontemplativan život, razvili su raznolik apostolat među različitim društvenim slojevima. Prihvatili su pastoralno djelovanje kao i dušobrižništvo, izobrazbu i misionarstvo, pa su bili važna poluga katoličke reforme 16./17. stoljeća. Naime, nakon 1574. papa Grgur omogućio je širenje Reda izvan granica Italije, kad počinje njihova snažna propovjednička i misionarska djelatnost.

Dolazak kapucina u Hrvatsku vezuje se izravno uz osnutak kapucinskog samostana u Štajerskoj 1600., odnosno nastanak Štajerske provincije 1608. godine.
Službeno, prvi put kapucini stižu u hrvatske krajeve 1610., najprije u Rijeku, gdje osnivaju i počinju graditi samostan, a potom se samostani počinju osnivati u Zagrebu 1618., Splitu 1691., Varaždinu 1699., Osijeku 1703. i Karlobagu 1710. godine. Razdoblje od 1625. do 1789. naziva se još i zlatnim dobom Reda jer tad počinje intenzivno širenje kapucina i u druge hrvatske gradove. Osamnaesto stoljeće označilo je početak stagnacije zvanja i raspuštanje brojnih samostanskih zajednica. Kao početak nove faze u razvitku hrvatskih kapucina bilježi se 1824. godina. Te godine Redu pristupa šesnaestogodišnji mladić, Juraj Bedenik iz Koprivnice, koji dobiva ime fra Angelik. Naime, 1845. fra Angelik postaje kustodom Hrvatsko-primorske kustodije za koju je 1874. ishodio uzdignuće u rang provincije.

Početkom 20. stoljeća riječki samostan pod vodstvom fra Bernardina Škrivanića postaje središnjim samostanom hrvatskih kapucina i žarištem vjerske i kulturne obnove u Hrvatskoj. Njegovom inicijativom u veljači 1904. počinje gradnja crkve Gospe Lurdske prema projektu arhitekta Giovannija Marije Cureta.

Slika

Donji dio crkve dovršen je 1908. i posvećen Mariji Tješiteljici Duša u Čistilišta. Konačni izgled pročelje gornje crkve dobilo je 1929. prema projektu riječkog arhitekta Cornelija Budinicha. U gornjoj je crkvi poznati riječki slikar Romolo Venucci uspješno izveo stropne slike i dekoracije. Kiparsku dekoraciju na pročelju izradili su venecijanski kipar Urbano Bottasso i riječki klesar Antonio Marietti.

zabica1.jpg
zabica1.jpg (184.98 KiB) Pogledano 147 puta

Zvonik, koji se trebao uzdizati iznad glavnog pročelja, nije realiziran.

Cjelokupna građevina, kvalitetna neosrednjovjekovna arhitektura, jedinstvena je na širem području Rijeke i regije.

U to su doba na inicijativu fra Bernardina Škrivanića osnovane i moderne tiskare «Miriam», «Kuća dobre štampe». Riječki samostan postaje središnje mjesto hrvatskog katoličkog pokreta na čelu s krčkim biskupom Antonom Mahničem. Godine 1967. tadašnja kapucinska Ilirska provincija, koja je okupljala slovenske i hrvatske samostane, podijeljena je na hrvatski i slovenski komesarijat, odnosno povjerenstvo. Nedugo nakon toga, 1974., generalni ministar Reda, fra Pashal Rywalski, proglasio je hrvatski komesarijat samostalnom provincijom. Od tada pa sve do danas Hrvatska kapucinska provincija pod zaštitom je sv. Leopolda Mandića i obuhvaća samostane u Zagrebu (sv. Mihael i sv. Leopold), Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Karlobagu, Splitu i Dubrovniku. Obilježavanje 400 godina od dolaska kapucina u Hrvatsku iznimno je važna obljetnica u hrvatskoj kulturnoj povijesti te predstavlja znamenit i važan element hrvatskog identiteta uopće.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#57  PostPostao/la Adamić » 11.10.2010, 15:49

Markica je prekrasna ali se ne vidi da je to u Rijeci. Koji je to dio arkade uopće ?

Nedavno sam gledao na našoj lokalnoj televziji da je u našoj kapucinskoj knjižnici otkrivena neka jako stara knjiga . Sad ne znam točno o čemu je riječ ali uglavnom o nekom pismu. Tražio sam takvu vijest takvu po internetu ali nisam je mogao naći. Ako zna netko više o tome neka napiše.

Avatar korisnika
nikola
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 11101
Teme: 266
Pridružen: 27.7.2009, 16:32
Lokacija: Na kopnu, moru i u zraku

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#58  PostPostao/la nikola » 11.10.2010, 20:46

Na marki je prikaz arkade koja se nalazi unutar crkve.Zapravo prikazuje bočni arkade.
Tako izgleda crkva unutra i to svaki riječanin mora znati!
A desno na marki je Otac Leopold.O njemu ne treba puno govoriti
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Leop ... andi%C4%87

Inače, za kapucinsku crkvu vežu me mnoge uspomene i sjećanja.
Tamo su mi se roditelji oženili, tamo sam kršten po fratru Iliji Borak, a imao sam i tu čast i privilegiju da sam osobno poznavao fra Ante Tomića, čovjeka na glasu svetosti.
U pripremi je početak postupka za njegovu beatifikaciju. Grob fra Ante Tomića u donjem je dijelu crkve.
JAPANSKI: リエカ KINESKI: 里耶卡 KOREJSKI: 리예카 GRČKI: Ριέκα HEBREJSKI: רייקה LATINSKI: Tarsatica

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21306
Teme: 856
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#59  PostPostao/la Adamić » 11.10.2010, 20:57

Da imaš pravo. Evo ga taj detalj sa markice ovdje na slici.

crkva unutrašnjost.jpg
crkva unutrašnjost.jpg (57.44 KiB) Pogledano 146 puta

gost
 

Re: Poštanske marke Rijeke, Fiume

Post broj:#60  PostPostao/la gost » 12.10.2010, 08:56

Adamić napisao:... Evo ga taj detalj sa markice ovdje na slici.

Nije markica nego marka (kao poštanska marka).
Jako važan detalj. Poštanska marka je državna vrijednosnica a markice su razne sličice, naljepnice, papirići ...

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Stare stvari

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 0 gostiju

cron