Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Grb Rijeke - dvoglavi orao

Dotaknite se neke teme iz bogate povijesti našeg grada. Jedino rubrika "Osobe" vezana je cijeli naš kraj. Pridonesite svojim prilogom da saznamo i naučimo nešto više .

Jeste li za povratak riječkog orla na Gradski toranj ?

Da
66
99%
Ne
1
1%
 
Ukupno glasova : 67

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21378
Teme: 859
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#166  PostPostao/la Adamić » 31.3.2017, 14:44

Riječki gradonačelnik najavio je da će se do kraja travnja na Gradsku uru vratiti skulptura dvoglavoga orla, a što je također dio priče o EPK 2020.

– Ta skulptura ima svoju heraldičku posebnost, a mene veseli što su obje glave okrenute ulijevo. No, šalu na stranu, skulptura se vraća gdje joj je mjesto i vjerujem da više nema nikakve potrebe za ideološke konfrontacije kada je o njoj riječ. Projekt je koštao oko milijun kuna, a za njezino postavljanje organizirat će se posebna svečanost, najavio je Obersnel.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/O ... rad-prosao

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21378
Teme: 859
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#167  PostPostao/la Adamić » 11.4.2017, 09:41

Meni se sviđa! :bravo: :bravo: :bravo:



Simbol grada
ekskluzivno Naša ekipa pred dovršenom replikom: Legendarni dvoglavi orao slijeće na riječku uru 13. travnja

Autor: Vanja Vesić



Skulptura je nastala iz glinenog modela prema stručnim elaboratima i rijetkim foto-zapisima riječke ikone koji datiraju otprilike iz vremena kada je i Ljevaonica osnovana. Visoka je gotovo dva i pol metra i raspona krila tri metra. Težina konstrukcije iznosi 270 kilograma. Dvoglavi orao gledat će prema jugoistoku, prema riječkoj Delti - otkrio nam je kipar Urumović

Simbol Rijeke, skulptura legendarnog dvoglavog orla konačno je dovršena i bit će podignuta na vrh riječkog Gradskog tornja pomoću dizalice i alpinista 13. travnja – potvrdili su nam autor izrade vjerne replike iz 1906. godine Hrvoje Urumović kipar i docent na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci te Željko Mačešić ravnatelj Ljevaonice umjetnina Akademije likovnih umjetnosti (ALU) u Zagrebu. Naša ekipa ovog tjedna obišla je čuvenu Ljevaonicu ALU u Zagrebu, najstariju u ovom dijelu Europe osnovane daleke 1908. godine na inicijativu proslavljenog kipara Roberta Frangeša.


Upravo pod krovovima Ljevaonice mjesecima se izrađivao »riječki ftiček« pod budnim okom kipara i konzervatora. Skulptura je nastala iz glinenog modela prema stručnim elaboratima i rijetkim foto-zapisima riječke ikone koji datiraju otprilike iz vremena kada je i Ljevaonica osnovana. Skulptura je izrađena u materijalu siluminu, leguri aluminija, bakra i silicija, materijalu srebrnog sjaja koji će bljesnuti s vrha riječke ure – i to u prilično impozantnim dimenzijama.

– Skulptura riječkog orla visine je gotovo dva i pol metra i raspona krila tri metra. Težina konstrukcije iznosi 270 kilograma što je i statički riješeno. Što se tiče orijentacije dvoglavi orao gledat će prema jugoistoku, prema riječkoj Delti – otkrio nam je kipar Urumović i prihvatio našu šalu »da se spomenik neće moći rotirati prema drugim stranama svijeta«. Bila je to naša aluzija na smiješne i manje smiješne rasprave o spomenicima, povijesne mijene koje su bile nemilosrdne i prema riječkom spomeniku na vrhu Gradskog tornja.


Najvjerniji paksimil

Silumin je odabran jer je riječ o puno elastičnijem materijalu za razliku od bronce, bijelog sjaja i daleko lakšem od, primjerice, gize – potvrdio je Urumović.

– Postojala su nagađanja da je riječki orao bio u odljevu od gize, no, ako je i bilo tako, u današnjim prilikama nemoguće je ponoviti takvu skulpturu jer se ne zna kakva je točno mogla biti receptura, a težina bi samog spomenika bila enormna. Ovo je najvjernije mogući faksimil originalnog riječkog dvoglavog orla i svaki je korak tijekom izrade bio u dogovoru s konzervatorskim odjelom i stručnjakom Nenadom Labusom.

Nažalost, osim povijesnih fotografija i elaborata nismo imali druge materijalne dokaze, pa ni dijelove originalnog spomenika za koje se pričalo da su se svojevremeno skrivali po Rijeci. Krila orla bila su najveći izazov za nas, trebali smo biti jako pažljivi ali i s istaknutim fragmentima poput orlovog perja koje nismo htjeli previše detaljizirati i tako učiniti neuvjerljivim. Ipak, fotografije su nam poslužile da u konačnici vjerno prilagodimo ukupan izgled i dimenzije spomenika kakve su doista bile na riječkom tornju. Riječki orao bit će položen na vrh tornja na ravnoj površini višekutnog tlocrta gdje se sad nalazi zastava grada – kazao je Urumović pred skultpurom orla koji desnom kandžom stoji na stijeni, a lijevom drži vrč iz kojeg teče voda – rijeka Rječina, s latinskim natpisom na postolju »Indeficienter« (Nepresušan). Točno tako izgledao je riječki znamen.


Ideološke rasprave

Povratak riječkog simbola bio je predmet političkih i ideoloških prepucavanja, uglavnom, posljedica nerazumijevanja i ljudske gluposti. Prema raspoloživim povijesnim podacima priča o riječkom dvoglavom orlu započinje još u 17. stoljeću, kada na zahtjev Riječana car Leopold I. izdaje povelju 6. lipnja 1659. kojom gradu odobrava grb. Prema toj povelji grb je opisan na sljedeći način: iznad damask-plave podloge obrubljene zlatnom bojom, štit s karmin-crvenom podlogom u sredini kojeg se nalazi dvoglavi orao koji desnom kandžom stoji na stijeni, a lijevom drži vrč iz kojeg teče voda.

Iznad orla nalazi se kruna, a ispod njega natpis »Indeficienter«. Isti izvori otkrivaju da je prva skulptura orla na vrhu Gradskog tornja postavljena najvjerojatnije 1754. godine, a njen autor bio je riječki kotlar Lodovico Ruppani. Orao je bio izrađen od lima i imao je tada jednu glavu. Taj limeni jednoglavi orao skinut je 1890. godine po odluci tadašnjeg Gradskog vijeća. Iako je predan kao uspomena na čuvanje u gradski muzej, sudbina limenog orla ostala je nepoznata. Posumnjalo se da je neslavno završio i da je pretaljen za ratne svrhe za neko oružje što je prečesto bio slučaj s mnogim metalnim predmetima bez obzira na njihovu simboliku i značaj. No, uskoro će na toranj ponovno zasjesti drugi orao, i to onaj dvoglavi.

No, ne zadugo. Riječani su izašli na ulice i pokrenuli prosvjede nakon 1890. godine kada je dvoglavi orao zbog rekonstrukcije uklonjen s vrha Gradskog tornja. Tako su i nastale riječke starogradske pjesme poput popularne »Indeficienter«. Riječka ptica ponovno će dobiti šansu 1906. godine kada se pojavio politički spor između ugarskih i riječkih vlasti o tome čija bi se zastava trebala vijoriti na gradskoj uri, mađarska ili riječka. Naravno da je trebala biti riječka, ali je problem riješen »kompromisom«, inicijativom za povratak gradskog orla na kupolu sata.

Akciju je pokrenuo Odbor riječkih žena koje su čak skupile i novčana sredstva za pothvat. Drveni model izradio je kipar Vittorio De Marco, a lijevan je u leguri metala od aluminija i cinka u Ljevaonici Mattea Skulla. Skulptura je bila visoka 220 centimetara s rasponom krila od 300 centimetara, te je s postoljem težila čak dvije tone! Svečanost inauguracije novog dvoglavog orla na Gradskom tornju održana je na dan sv. Vida 15. lipnja 1906. godine, a o fešti se pričalo dugi niz godina jer je cijeli grad slavio sve do idućeg jutra.

D’Anunzijev huligan


Nažalost, bližio se Prvi svjetski rat. Orao je uspio preživjeti propast imperija, ali se ne i dolazak D’Anunzia u grad. Tako je D’Anunzijev huligan odrubio riječkom orlu jednu glavu. Talijanski fašisti smatrali su kako je dvoglavi orao austrijski, a jednoglavi onaj pravi »rimski«, te je skulptura ostala na vrhu gradske kupole, onako okljaštrena i kao takva preživjela još jednu narodnu klaonicu – Drugi svjetski rat sve do 1949. godine.

U novim okolnostima pojedinci iz vlasti nove Jugoslavije okljaštenog orla smatrali su ostavštinom buržujskog i malograđanskog mentaliteta. Ptica je još jedanput skinuta i razbijena u komade. No, indikativno je da su da su upravo radnici i proleteri brodogradilišta »3. maj« kojima je naređeno skidanje orla sakrili nekoliko komada brončane statue, te ih sačuvali u gradu na nekoliko lokacija. No, nažalost, čini se da ti ostaci ipak nisu pronađeni, a bili bi u današnje vrijeme itekako značajni konzervatorima.

Vrijedi podsjetiti da je udruga Slobodna Država Rijeka inicijativu za povratak povijesnog dvoglavog orla obnovila 2006. godine na stogodišnjicu postavljanja spomena na gradsku uru. Inicijativu je kasnije konkretizirala Lista za Rijeku i nakon punih 11 godina uspjela u svom naumu. Riječku zastavu na vrhu tornja zamijenit će legendarna dvoglava ptica mada je sudbina orla i gradskog barjaka zapravo isprepletena.

Prema zapisima povjesničara Giovannija Koblera, gradski Magistrat je još 1846. godine predložio da se za gradsku zastavu uzmu boje iz gradskog grba, karmin – zlatnožuta – ultramarin, kako bi Rijeka, poput mađarskih županija istakla vlastitu zastavu. Patricijsko vijeće tad je prijedlog odbilo, jer se bojalo da bi promjene izazvale negativnu reakciju u Ugarskoj. No, u burnim događanjima 1848. godine, mnogi su Riječani nosili značke upravo tih boja. Na koncu, potkraj te godine, i gradski panduri dobili su uniforme baš takvih boja.

Inicijativu za promjenu gradske zastave i prihvaćanje nove pokrenula je na sjednici Gradskog vijeća od 19. veljače 1870. grupa vijećnika pod vodstvom dr. Felicea Giaccicha. S obzirom da je prijedlog prošao, zatraženo je mišljenje ugarskog Ministarstva unutrašnjih poslova, a odobrenje je stiglo putem guvernera 18. studenog 1870. godine. Riječka zastava bila je u upotrebi sve do propasti Austro-Ugarske Monarhije, gotovo pola stoljeća. Nakon proglašenja Riječke države u skladu s Rapallskim ugovorom, riječki barjak bila je i službena državna zastava. Trobojnica se zadržala u svijesti građana pa se buđenjem riječkog identiteta često koristila neslužbeno, najčešće na nogometnim utakmicama.


Priča o identitetu

Predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić dugi niz godina naglašavao je da je gradska trobojnica i riječki orao priča o riječkom identitetu i jedinstvenom povijesnom iskustvu grada koji je u kratko vrijeme promijenio niz država i društvenih uređenja. Radi se o dva simbola koji su desetljećima bili tabuizirani ili zabranjivani iz ideoloških ili nacionalističkih razloga.

Režimi koji su vladali Rijekom prepoznavali su ih kao opasnost vlastitom autoritetu i nastojali ocrniti često i iracionalnim argumentima. Talijanski nacionalisti i fašisti riječke ikone mrzili su i uništavali pod izlikom da se radi o simbolima austrijskog imperija, a u kasnije doba smatralo se da su oni relikti talijanskog iredentizma, pa čak i autonomaški simboli. Povijesna je ironija što je i u službenom demokratskom sustavu 1998. godine registracija riječke gradske zastave i grba naišla na odbijenicu od hrvatske države.

Prvi pokušaj povratka u službenu upotrebu dogodio se 1998. godine, ali ga je tadašnje HDZ-ovo ministarstvo uprave nakon negativnog mišljenja povjerenstva za odobravanja grbova i zastava odbilo s obrazloženjem da slične boje koristi i, tada sporna, Udruga slobodne riječke općine u izbjeglištvu.

Tako se, na zgražanje lokalne zajednice, riječkoj inicijativi impliciralo autonomaštvo. Na taj incident podsjetio je Švorinić upozorivši da spomenuta udruga uopće nema zastavu, a za žig organizacije koristi jednoglavog orla kakav se koristio u gradskom grbu u razdoblju od 1926. do 1945. godine.


Iritiranje nacionalizma

Iz današnje perspektive više se ni u kojem slučaju ne može govoriti o iredentističkoj organizaciji, budući da sporna udruga priznaje legitimne institucije Republike Hrvatske i Grada Rijeke, kazao je Švorinić.

– Na tom principu udruga je s Gradom Rijekom u posljednja dva desetljeća uspostavila suradnju na projektima iz kulture i povijesnih istraživanja, s čime se ta organizacija danas u osnovi i bavi. Konačno, Udruga slobodne riječke općine u izbjeglištvu je udruga građana, a Grad Rijeka je međunarodno priznata jedinica lokalne samouprave s neupitnim pravnim legitimitetom, tako da eventualna činjenica kako neka udruga građana sporno ili nelegalno koristi gradske simbole ne može ustvari biti preprekom da Grad usvoji i koristi svoje povijesne simbole, objasnio je nedavno Švorinić.


Riječki simboli kroz povijest imali su jedinstveno svojstvo iritiranja svakog nacionalizma koji bi se pojavio na prostorima grada. Što su valovi nacionalizama bili jači, rasli su i otpori prema povratku i korištenju gradskih simbola, ali i naš inat da se povijesna nepravda ispravi i stvari vrate na pravo mjesto, naveo je Švorinić. Problem je što nacionalistički lobiji i politika u biti nisu shvaćali vrijednost i značaj lokalnih zajednica i mikro-identiteta osim ako nisu bile puka transmisija »državotvornog« upravljanja.

Vrijedi podsjetiti da je Grad Rijeka još krajem 2009. godine zatražio mišljenje gradskog Konzervatorskog odjela o mogućnosti ponovnog postavljanja povijesne skulpture dvoglavog orla na kupolu riječke Gradske ure. Konzervatorski odjel dao je svoju suglasnost, ali i zatražio povijesno istraživanje o originalnoj skulpturi kako bi se ispitala mogućnost njezinog postavljanja.



Računica

Ukupni trošak izrade skulpture riječkog dvoglavog orla iznosio je 833.228 kuna plus PDV. Sama izrada skulpture koštala je 461.222 kune, lijevanje u aluminijskoj leguri 332.000 kuna, a prijevoz i montaža 20.000 kuna. Najmanji trošak od 10 tisuća kuna izdvojio se za gipsani model i projekt postave s elaboratom. Prije izrade glavnog modela pristupilo se izradi umanjenog modela dvoglavog orla, visine pedesetak centimetara koji je bio izložen u prostorijama Grada Rijeke.


Izbor Ljevaonice – s razlogom

Čuvena Ljevaonica ALU u zagrebačkoj Ilici iduće godine obilježit će stotu godišnjicu postojanja i povijest lijevane skulpture na ovim prostorima. Početkom prošlog stoljeća otvorena je pri Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, današnjoj Akademiji likovnih umjetnosti. U to je doba služila je podučavanju budućih kipara tehnici lijevanja bronce i sadre.

Nakon Frangeša, upravljanje ljevaonicom preuzeo je Ivo Kerdić pod čijim je vodstvom 1913. godine odlivena u jednom komadu tehnikom lijevanja »na pijesak« brončana skulptura prethodnika i osnivača Roberta Frangeša Elegija, visoka dva metra. Bio je to početak lijevanja umjetničkih djela brojnih hrvatskih kipara.

Nakon završetka Prvog svjetskog rata, u Zagreb je došao glasoviti hrvatski kipar Ivan Meštrović koji je od 1922. do 1944. godine obnašao dužnost rektora Akademije. Godine 1921. majstor Franjo Antolić odlio je njegovu skulpturu »Anđeo mira« i brončana vrata za Račićev mauzolej u Cavtatu, a potom i Frangešova »Šestinčanina«, »Filozofa« i mnoge druge skulpture.

Majstor Meštrović 1926. godine Antolića je poslao u Italiju da nauči kako se lijeva tehnikom izgubljenog voska. Iste godine povjerio mu je lijevanje svojih skulptura »Indijanci« koje je izradio prema narudžbi Fergussonovog instituta u Chicagu. »Indijanci« su postavljeni 1928. godine u Central Grant Park u Chicagu. U ljevaonici se poslije toga lijeva Meštrovićev »Grgur Ninski«, koji krasi Split ispred Zlatnih vrata Dioklecijanove palače. Sve do početka Drugog svjetskog rata odliveno je na tisuće djela hrvatskih kipara. Tijekom ratnih godina Ljevaonica se bavila samo obrazovnom praksom za studente Akademije.

Od 1945. uslijedio je novi zamah. Odlivena su djela znamenitih kipara: Antuna Augustinčića, Vanje Radauša, Frana Kršinića, Grge Antunca, Vjekoslava Rukljača, Velibora Mačukatina, Ivana Sabolića, Mirka Ostoje, Nikole Njirića i dr. Ljevaonica umjetnina ALU postaje samostalna organizacija koja, osim lijevanja umjetničkih djela izvodi i brojne restauratorsko-konzervatorske radove. Godine 1954. odlivena je legendarna skulptura »Vjesnica mira« Antuna Augustinčića koja krasi sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku. Od 1984. godine Ljevaonicom umjetnina ALU d.o.o. upravlja mr. Željko Mačešić.

– Grdo je, ali dobre stvari izlaze – dometnuo je kroz osmijeh Mačešić osvrnuvši se na dvorište i prostorije Ljevaonice prepuno prašine i dijelova gipsa. Kao da se radi o nekom skladištu. No, ovdje se radi punom parom, izrađuju se nove umjetnine i obnavljaju stare – u jednoj prostoriji ogromna statua mirotvorca pokojnog Pape Ivana Pavla II, a u drugoj voštani kalup teškog topa iz nekog suludog rata.


dvoglavi orao skulptura.jpg
dvoglavi orao skulptura.jpg (94.21 KiB) Pogledano 439 puta

Hrvoje Urmunović dvoglavi orao rijeka.jpg
Hrvoje Urmunović dvoglavi orao rijeka.jpg (97.82 KiB) Pogledano 439 puta

Hrvoje Urmunović (Sarajevo, 05. kolovoza 1976.) hrvatski je kipar.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvoje_Urumovi%C4%87


Izvor: http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/N ... 3.-travnja

predrag
Poznata osoba
Poznata osoba
 
Postovi: 51
Pridružen: 20.11.2014, 15:06

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#168  PostPostao/la predrag » 12.4.2017, 14:46

inicijativa udruge Slobodna država Rijeka i Liste za Rijeku . I udrugu i stranku čine isti ljudi čija upornost se napokon isplatila.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21378
Teme: 859
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#169  PostPostao/la Adamić » 12.4.2017, 15:57

Novi datum povrtaka orla 19. ili 20.04...

Avatar korisnika
Liburnian
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 168
Teme: 1
Pridružen: 5.1.2012, 01:47

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#170  PostPostao/la Liburnian » 12.4.2017, 21:55

Prikladno bi bilo za Sv. Vida, ali do tad su već prošli izbori...

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21378
Teme: 859
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#171  PostPostao/la Adamić » 12.4.2017, 22:30

:gore :piva

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21378
Teme: 859
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#172  PostPostao/la Adamić » 18.4.2017, 23:08

:slikanje: :slikanje: :slikanje: :slikanje: :slikanje: :slikanje: :slikanje: :slikanje: :slikanje:


Orao se na gradsku uru vraća sutra!

Prema posljednjih informacija riječki orao bi se na gradsku uru trebao vratiti sutra 19. travnja. Posao bi trebao započeti oko 10 sati, a završiti 3 do 4 sata kasnije.

Raspored događanja vezanih uz montažu skulpture je sljedeći:
• u 10.30 sati, očekuje se dolazak vozila sa skulpturom na Korzo te početak pripreme za njezino postavljanje na kupolu Gradskog tornja
• u 12 sati, očekuje se početak pripreme za montažu skulpture te demontaža postojećeg jarbola sa zastavom koji se trenutno nalazi na kupoli
• u 12.30 sati, očekuje se početak montaže skulpture na kupolu te potrebni limarsko-krovopokrivački radovi
• u 16 sati predviđen je završetak montaže skulpture

Zbog zahtjevnosti i specifičnosti montaže skulpture moguće su promjene, a montaža može potrajati i duže od predviđenog.

Istog dana, u 12 sati, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke; Korzo 16/prizemlje, započet će predstavljanje publikacija o riječkom orlu.

Publikacije će predstaviti:
• Hrvoje Urumović, akademski kipar
• Orietta Marot, predsjednica Zajednice Talijana, Rijeka
• Vuk Ćosić, direktor komunikacija Rijeka 2020
• Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke
• Velid Đekić, autor recenzija publikacija o riječkom orlu
• Nenad Labus, konzervatorski odjel Rijeka.

Istog dana, na postamentima na Korzu, bit će postavljena i prigodna izložba, vezana uz povijest i izradu skulpture dvoglavoga orla s drugim sadržajima iz publikacija.

Po završetku montaže skulpture građani koji to žele moći će ju pogledati iz “košare” koja će s Korza biti podizana na visinu na kojoj će biti postavljen dvoglavi orao.

Također, svi koji to žele, skulpturu će moći pogledati iz ugostiteljskog objekta Nad urom koji se nalazi na zadnjem katu Robne kuće Korzo.

http://www.rijekadanas.com/orao-se-na-g ... aca-sutra/

Avatar korisnika
milic
R13kA
R13kA
 
Postovi: 823
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#173  PostPostao/la milic » 19.4.2017, 16:50

Orao je na gradskoj uri! :bravo:

DSCN0902 (2).JPG
Montaža orla 19.04.17. oko12.30
DSCN0902 (2).JPG (90.34 KiB) Pogledano 340 puta
Daj balu mali!

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21378
Teme: 859
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#174  PostPostao/la Adamić » 19.4.2017, 18:15

Dvoglavi orao je sletio !!! :zastava: :srce

19.04.2017. Nakon 68 godina, skulptura dvoglavog orla ponovno stoji na kupoli Gradskog tornja! Izrađena je u aluminiju - teška je oko 270kg, visoka 255cm, a raspon krila joj je 300cm. Ispod je natpis "INDEFICIENTER" (nepresušan). Skulpturu Riječkog dvoglavog orla modelirao je akademski kipar Hrvoje Urumović prema smjernicama nadležnog Konzervatorskog odjela !

U projekt povratka povijesne skulpture dvoglavoga orla uloženo je oko milijun kuna iz proračuna Grada Rijeke.
Radove montaže na vanjskom dijelu kupole obavili su alpinisti tvrtke Oktopus iz Rijeke, a uslugu dizalice tvrtka Trans-Trade d.o.o. iz Rijeke.
Postavljanje skulpture dvoglavog orla na kupolu riječkog Gradskog tornja dio je programa Europske prijestolnice kulture u Rijeci.


dvoglavi orao postavljanje kupola (1).jpg
dvoglavi orao postavljanje kupola (1).jpg (119.07 KiB) Pogledano 332 puta


dvoglavi orao postavljanje kupola (2).jpg
dvoglavi orao postavljanje kupola (2).jpg (77.19 KiB) Pogledano 332 puta


dvoglavi orao postavljanje kupola (3).jpg
dvoglavi orao postavljanje kupola (3).jpg (99.76 KiB) Pogledano 332 puta


dvoglavi orao postavljanje kupola (4).jpg
dvoglavi orao postavljanje kupola (4).jpg (79.2 KiB) Pogledano 332 puta


dvoglavi orao postavljanje kupola (5).jpg
dvoglavi orao postavljanje kupola (5).jpg (54.49 KiB) Pogledano 332 puta


dvoglavi orao postavljanje kupola (6).jpg
dvoglavi orao postavljanje kupola (6).jpg (38.07 KiB) Pogledano 332 puta

dvoglavi orao postavljanje kupola (7).jpg
dvoglavi orao postavljanje kupola (7).jpg (162.58 KiB) Pogledano 332 puta



i za kraj jedna šala :lol: "Sretne jednoglavi orao dvoglavog orla i kaže "Bok", a ovaj odgovara "Bok, bok"

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21378
Teme: 859
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#175  PostPostao/la Adamić » 19.4.2017, 19:33

907134c65b7fa031f812.jpeg
907134c65b7fa031f812.jpeg (97.39 KiB) Pogledano 323 puta

RI194SJ35_gallery_embed_item.jpg
RI194SJ35_gallery_embed_item.jpg (73.44 KiB) Pogledano 323 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21378
Teme: 859
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#176  PostPostao/la Adamić » 19.4.2017, 21:04

17973556_1172652739524429_1006205994670380533_o.jpg
17973556_1172652739524429_1006205994670380533_o.jpg (192 KiB) Pogledano 311 puta

17991626_1172650586191311_1899329923196010901_o.jpg
17991626_1172650586191311_1899329923196010901_o.jpg (109.46 KiB) Pogledano 311 puta

18055667_1172651622857874_2256353732168617076_o.jpg
18055667_1172651622857874_2256353732168617076_o.jpg (90.95 KiB) Pogledano 311 puta

18055949_1172652846191085_821766017936639385_o.jpg
18055949_1172652846191085_821766017936639385_o.jpg (145.54 KiB) Pogledano 311 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21378
Teme: 859
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#177  PostPostao/la Adamić » 19.4.2017, 21:05

Predivan je ! :shock:
dvoglavi orao šape fiume Rijeka.jpg

Avatar korisnika
doris
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 330
Teme: 17
Pridružen: 15.5.2010, 23:12
Lokacija: Rijeka

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#178  PostPostao/la doris » 1.5.2017, 20:04

Hvala Bogu konačno je na svom mestu, prelipo zgjeda

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21378
Teme: 859
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#179  PostPostao/la Adamić » 6.5.2017, 13:25

New Times piše o povratku riječkog orla, simbolu autonomije i slobode koju je naš grad uživao u povijesti.


New York Times o riječkom orlu: Demonstracija lokalpatriotskog ponosa koja je moguća samo u EU

Riječki orao – demonstracija lokalpatriotskog ponosa.jpg
Riječki orao – demonstracija lokalpatriotskog ponosa.jpg (77.34 KiB) Pogledano 100 puta


Jučerašnji New York Times bavi se eventualnim posljedicama slabljenja Europske Unije uz zaključak da najveća opasnost prijeti zemljama članicama na jugoistoku koje ovise o EU kao nikad prije. Kolumnist R.Kaplan u članku pod nazivom Neophodno carstvo piše kako su bivše komunističke zemlje bez čvrste srednje klase u mnogim slučajevima i dalje uznemirene etničkim i teritorijalnim sporovima 25 godina nakon opsade Sarajeva.

u Ljubljani, glavnom gradu Slovenije, zemlji koja je stisnuta između srednje Europe i Balkana, dužnosnici i stručnjaci govore o tzv. fantomskoj granici koja još uvijek budi maštu ljudi. To je tzv predziđe kršćanstva koje je 1519. godine proglasio papa Leo X, a koji je Rimokatoličke Slavene smatrao prvom linijom protiv Otomanskog carstva. Hrvatska je bila prva linija obrane protiv muslimanskog sultanata, a Slovenija druga. ‘Kada se Jugoslavija srušila, pretpostavljalo se da niti jedna od te povijesti nije bila važna. No, četvrt stoljeća nakon raspada Titove Jugoslavije, izgleda da smo se vratili u kasnu srednjovjekovnu i ranu modernu povijest’, zaključuje Kaplanov sugovornik.

Slovenci, kojima su stoljećima upravljali austrijski Habsburgovci, imali su 2016. godine dohodak po glavi stanovnika od 32.000 dolara. Hrvati su svojom mješovitom poviješću dijelom nasljednici austrougarske tradicije, a dijelom osmanske i mletačke civilizacije, imali prihod po stanovniku od 22.400 dolara. Ali onda dolazi ostatak bivše Jugoslavije, koji je gotovo potpuno bio dijelom Osmanskog carstva. Crna Gora ima prihode po stanovniku od 17.000 dolara, Srbija s 14.000 dolara, te Makedonija, Kosovo i bivši osmanski dijelovi Bosne sa sličnim brojevima.

To nije etnički ili rasni determinizam, budući da su Slavene jugoistočne Europe politički i ekonomski više oblikovale agencije stranog imperijalizma nego vlastita krv i jezik. Bivši bizantski i otomanski dio Europe – dio koji je najbliži Bliskom Istoku – još uvijek je najsiromašniji, najmanje stabilan i najovisniji o podršci i vodstvu Europske unije. Hoće li Europa ostati siguran i prosperitetan kontinent, ili će autoritarni režimi u Rusiji i Turskoj u pukotinama tradicionalnih granica istoka i zapada pokušati ostvariti nove zone utjecaja, najveći utjecaj će imati na situaciju na Balkanu. Politički razvoj u Parizu, Berlinu i Bruxellesu ima dalekosežne posljedice.

Ruski predsjednik Vladimir Putin aktivan je u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi, a osobito na Balkanu, koristeći različite oblike subverzije. Od pokretanja organiziranog kriminala do financiranja nacionalističko-populističkih pokreta do utjecaja na lokalne medije. Crna Gora može biti blizu ulaska u NATO, ali se često smatra pravom kolonijom ruskih oligarha i kriminalnih skupina, a prošle godine su skupine povezane sa Rusijom pokušale napraviti državni udar. Srbija i Bugarska imaju glavobolje zbog ruskog regionalnog utjecaja, a i neo-autoritarne vlade Mađarske i Poljske su sve sličnije ruskom režimu. Napori mađarske vlade da ugasi Srednjoeuropsko sveučilište, kojeg je mađarski američki milijarder George Soros utemeljio u Budimpešti nakon pada Berlinskog zida, mora se sagledavati u ovom geopolitičkom kontekstu.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je pobijedio na referendumu koji mu daje gotovo diktatorske ovlasti. Sljedećeg dana nije posjetio grob Mustafe Kemala Ataturka, modernog utemeljitelja Turske, nego grobnicu Mehmeda II., poznatog kao Osvajač, osmanliju iz 15. stoljeća, čije su carske vojske marširale zapadno od Carigrada do Bosne. Bila to Bugarska, Makedonija, Kosovo ili druga mjesta u regiji, Erdogan je odlučan ispuniti prazninu koju je otvorila Europska unija čiji utjecaj opada. Bezakonje u Makedoniji, uključujući i nasilje u samome parlamentu zbog sporne tranzicije vlade, pokazuje političku krhkost jugoistočne Europe.

Ipak, samo Europska Unija može stabilizirati Balkan. Samo ako Srbija, Albanija i Kosovo postanu članovi unije, etnički spor između Srba i Albanaca se može doista riješiti. Slična je logika i u kontinuiranom natjecanju između Hrvatske i Srbije za utjecaj u Bosni i Hercegovini. Mir za sve u bivšoj Jugoslaviji moguć je u okviru Europske unije. Bez nje postoje perspektive za dugotrajne sukobe. Doista, Europska unija nudi svijet pravnih država umjesto etničkih naroda. Pod upravom zakona, a ne fiata, gdje su pojedinci zaštićeni pred skupinama.

Europska unija je neophodno carstvo

Europska unija je tako ambiciozan pothvat postao uglavnom zbog toga što je tražio jedinstvo nad bivšim pruskim, Habsburškim, bizantskim i osmanskim područjima, koja imaju izrazito različite povijesne i gospodarske obrasce. Da bi to postigla, Europska unija je zapravo trebala zamijeniti funkcionalnost bivših carstava. Čak i unutar otvorenih granica Schengenskog područja, unutar kojeg građani Europske unije imaju zajamčeno slobodno kretanje, EU predstavlja prostran teritorij kojim vlada u znatnoj mjeri udaljena i samo djelomično demokratska birokracija. Mnogi njezini stanovnici zahtijevaju izravniju predstavljenost. Nije li to oblik kasnog i opadajućeg carstva?

Ipak, mora se spasiti – i poboljšati. Jan Zielonka sa Sveučilišta St. Antony u Oxfordu optimistično piše o živopisnom “neo-srednjovjekovlju” u Europi: dinamično preklapanje identiteta i suvereniteta – nadnacionalnih, nacionalnih i lokalnih – suživot gradova i regija s europskim identitetom. Bez vjerodostojne Europske unije, nijedan od drugih slojeva identiteta nije moguć bez sukoba, zaključuje u tekstu Kaplan.

Nedavno sam posjetio hrvatski lučki grad Rijeku, blizu slovenske i talijanske granice, kada je dvoglavi orao vraćen na vrh gradske. “To je Habsburški amblem, a ne hrvatski, mađarski ili talijanski”, objasnio mi je lokalni pisac talijanskih korijena Giacomo Sotti. “Srušili su ga fašisti, a simbolizira slobodu i autonomiju koju je ovaj grad uživao pod Habsburgovcima.” Takva demonstracija lokalpatriotskog ponosa, koji ne prijeti nikome, moguć je prije svega zbog činjenice da je Hrvatska članica Europske unije i radi na ulasku u Šengen i eurozonu.

Ovdje je mudro razmotriti što je u konačnici Jugoslavija. Veliki talijanski znanstvenik Srednje Europe, Claudio Magris, upućuje na Tita u svom epskom putopisu “Dunav”. On je posljednji od Habsburških careva, poput Franje Josipa, zbog svoje svijesti o nasljeđivanju nadnacionalne, dunavske baštine. Franjo Josip Tito je vladao Jugoslavijom kroz mješavinu represije i, u usporedbi s ostalim komunističkim državama, dobročinstvo. Države koje su nekoć bile dio Jugoslavije naći će mir i sigurnost jedino kroz novi, mnogo benigniji imperijski sustav, Europskoj Uniji. Zaključno, ono što će se sljedeće dogoditi u jezgri Europe, ključno je za ostatak kontinenta.

predrag
Poznata osoba
Poznata osoba
 
Postovi: 51
Pridružen: 20.11.2014, 15:06

Re: Grb Rijeke - dvoglavi orao

Post broj:#180  PostPostao/la predrag » 9.5.2017, 15:02

taj giacomo scotti je zaboravio reći New York timesu prešutio namjerno da su riječkog orla počeli sjeći fašisti a srušili ga komunisti 1949.g. Dotični gospodin znalac u vezi riječkog orla je tada te 1949.godine bio duboko involviran u strukturama grada i partije kada je donešena odluka o rušenju i uništenju riječkog orla sa gradske ure pod obrazloženjem da se radi o nenarodnom režimu. Dotični gospodin kao ortodoksni komunist je došao u Rijeku neposredno poslije rata poslan od strane Palmira togliatija da prosvijetli Fiumane koji nisu baš bili previše oduševljeni komunizmom.
Eto Amerikanci našli pravog da im objašnjava o riječkom orlu

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Povijest

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost