Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Ekspedicija broda Tegetthoff - Rt Fiume na Arktiku (1872.)

Dotaknite se neke teme iz bogate povijesti našeg grada. Jedino rubrika "Osobe" vezana je cijeli naš kraj. Pridonesite svojim prilogom da saznamo i naučimo nešto više .
Avatar korisnika
Liburnian
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 217
Teme: 1
Pridružen: 5.1.2012, 01:47

Re: Ekspedicija broda Tegetthoff - Rt Fiume na Arktiku (1872.)

Post broj:#16  PostPostao/la Liburnian » 6.1.2018, 22:45

Nema na čemu. Nekad je očito najbolje skriveno.

Evo malo fiških slika sa otoka Champ na kojem je rt Fiume:

https://goo.gl/maps/38xmkPAAfAE2
https://goo.gl/maps/hU9mGjcY1U82
https://goo.gl/maps/FoKMDfDTcFH2
https://goo.gl/maps/SqmAmnfgGE12

P.S. Na 2. slici vidi se i rtonačelnik rta Fiume. Svaka sličnost sa stvarnim osobama je slučajna. :lol:

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4494
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Ekspedicija broda Tegetthoff - Rt Fiume na Arktiku (1872.)

Post broj:#17  PostPostao/la Vežičanka » 8.9.2020, 17:52

Nije prošlo bez nagrada i priznanja našim zaslužnim pomorcima

Iz novina Primorac, studeni 1874.
Primorac 11.11.1874.JPG
Primorac 11.11.1874.JPG (268.18 KiB) Pogledano 258 puta

posada prema novinama Primorac. Iako negdje na prethodnoj stranici piše da su se svi mornari sretno vratili kući, to nije bilo tako. Kao što smo već napisali, bili su prisiljeni ostaviti brod Tegetthoff krajem svibnja 1874. Putovali su po snijegu i ledu 96 dana. Na tom putu umro je od tuberkuloze i skorbuta strojar Križ (Čeh). Na donjem spisku ga nema, to su povratnici kojima je zaželjena dobrodošlica.
posada ekspedicije.JPG
posada ekspedicije.JPG (205.87 KiB) Pogledano 256 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Ekspedicija broda Tegetthoff - Rt Fiume na Arktiku (1872.)

Post broj:#18  PostPostao/la Adamić » 9.9.2020, 21:10

Morski.hr objavio je danas priču a dosta fotografija je iz naše teme.

Nevjerojatna priča iz područja koju su nazvali Zemlja Franje Josipa, a jedan rt nosi naziv po današnjoj Rijeci, "Fiume"...

Rusi pronašli bačve i kobasice koje su na Arktiku 1872. godine ostavili Hrvati

Bačve-Rusija-Tegetthoff Fiume kobasice.jpg
Bačve-Rusija-Tegetthoff Fiume kobasice.jpg (233.26 KiB) Pogledano 224 puta


https://morski.hr/2020/09/09/rusi-prona ... iKnh7l22hc
Slika

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4494
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Ekspedicija broda Tegetthoff - Rt Fiume na Arktiku (1872.)

Post broj:#19  PostPostao/la Vežičanka » 10.9.2020, 09:51


Kad govorimo o hrani za ekspediciju, jednu zanimljivost sam pročitala u novinama Primorac od 1874. - Ivan Klug iz Smihova u bizini Praga darovao je ekspediciji prije polaska 6000 omota čokolade.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U povodu 25. godišnjice povratka ekspedicije novine Naša sloga pišu 14. rujna 1899.:


25. godišnjica ekspedicije na sjeverni stožer 1872. – 1874.

God. 1872. sastavila se austrijsko-ugarska ekspedicija, kojoj bijaše cilj iztraživati sjeverni pol pune dvie godine.
Vodstvo ekspedicije bilo je povjereno pomorskim častnikom Weyprechtu i Payeru. Častnikom Orelu i Brosehu povjerena su bila znanstvena istraživanja, isto tako vojničkomu lječniku dru. Kepešu, koji je osim lječničke brige nad osobljem imao da iztražuje geološke i mineraloške pojave.
Stroj ladje bio je povjeren strojovodji Križu.
Ostalo se osoblje sastojalo od mornara: 1 tesara, 1 kuhača, 1 grijača, 2 lovca, svega 24 osobe.
Bilo je iz Primorja i Dalmacije, iz Koruške, Štajerske i Tirolske, i jedan norvežanin kapetan Olaf Carlsen.

Dne 13. junija otputovala je ekspedicija na ladji od 220 tona “Tegetthoff” iz Bremenhavena prema sjeveru.

24. julija pod 74 stupnja širine zagledaše pred sobom prvi led, koji je bivao sve gušći, tako da se 30. julija našao brod već sasma obkoljen ledenim naslagama daleko na sjeveru. Nakon dugotrajna rada i lomljenja leda prokrčiše sebi put prema Novoj Zemlji, gdje su opet mogli dalje ploviti.

U blizini otočja Pankraljan 12. augusta naiđoše na predekspediciju “Isbjorna", koja je imala za „Tegetthoff" sa sobom prehranu za 2 godine. Obje ladje plovile su do otočja Barene, gdje je osnovana druga pohrana živeža za slučaj, da bi se dogodila nesreća “Tegetthoffu”. Onda se “Isbjorn" oprostio od svoga druga, koji je imao 2 pune godine biti odieljen od svieta, Izložen svim pogibeljima ledenih nepoznatih krajeva.

Fotografija iz zbirke Austrijske nacionalne biblioteke -rastanak brodova Tegetthoff i Isbjorn 21.08.1872.
rastanak brodova Tegetthoff i Isbjorn 21.08.1872.jpg
rastanak brodova Tegetthoff i Isbjorn 21.08.1872.jpg (161.12 KiB) Pogledano 208 puta

“Tegetthoff" je plovio dalje prema sjeveru i još istoga dana ga ledene naslage čvrsto obuhvatiše i više ih se brod nije mogao riešiti. Tako su ga nosile sve dalje od Nove Zemlje, dok im je kopna izpred očiju nestalo.
Oko 2. oktobra stao se led sve više kupili oko njih, prieteći im, da će u svom naručju smrviti brod.

O tome piše Payer: “Kao mase naroda za ustanka, tako se oko nas stao dizati led. Iz vodenih nizina dizale se ledene brdine, nastalo lomljenje leda, šum i zaglušna pucnjava, koja je rasla sve više uz strahovito zavijanje. Kao da se digli nebrojeni djavoli u bielom nevinom odielu, grozno vičući i glasno se smijući, takova bijaše strašna ona buka i lomljava ledenih bregova, svaki čas prieteći, da će se razbiti i rasprsnuti”.
Putnikom se činilo svaki čas, da će se brod smrviti u komadiće, pa s toga pripraviše saonice i sve potrebito spremiše u njih, da u slučaju katastrofe, uzmognu ostaviti ladju. Nu, na sreću brod je odolio navali leda, koji je, udarajući o brod, prouzročivao potresu sličnu trešnjavu ladje i sve ju više dizao na površinu. I u tom položaju ostala je ladja cielu zimu, usred užasne zime i crne tame, daleko od živoga svieta.
Putnici sprovadjali su pustinjački život, samo kad bi mjesec rasvietlio bezkrajno ledeno polje, polazili bi u lov na medvjede. Prečesto prekidalo je mrtvu tišinu pucanje leda, što je odjekivalo kao grom, a u tili čas nalazili bi se putnici spremni na palubi, da ostave brod.
Moralni život bio je one užasne tamne zime neutješiv. Materialno bijahu dobro obskrbIjeni i zdravi, samo se na mašinisti Križu pokazaše prvi znakovi plućne bolesti.
Brod je dospio do 79 stupnja sjeverne širine, kamo do tada nije ni jedna ladja došla.
U maju se toplina digla i tako stadoše da oslobadjaju brod od leda. Bio je to vrlo tegotan rad i neizmjerna muka, te su im često sve nade propadale, da će ladju ikada izvući iz leda. Ipak im je to pošlo za rukom. Nakon višemjesečnog istraživanja otkriše 30. avgusta kopno, koje nazvaše zemljom Frana Josipa.
Dne 1. novembra dovinuše se 79 stupnja i 58 m. sjeverne širine i tu im se ladja umrznula u led a oni stupiše prvi put na kopno.
Iztaknuše na jednoj kamenitoj piramidi, koju sami načiniše, zastavu našega vladara.

Druga zima prošla je ugodnije, nada u nova pronašašća i u skori povratak bodrila ih. Navale leda bile su slabije, a život je tekao opet u dubokoj samoći kao i prošle zime.
U proljeće nadali se pronaći novu zemlju, nu do toga nije došlo. Na brodu je 7 ljudi oboljelo, pa su stoga iza 150 dana duge tame, kad im se prvi put opet pojavilo sunce na obzorju, odlučili, da se vrate u Europu. Osim toga prietila je i pogibelj, da ne bi imali dosta živeža treću zimu. Prije toga ipak poduzeše uspješne vožnje saonicama, pod koje su i upregli pse. Prvi put poduzeše ovakovu vožnju 10. marča, nu već 16. zateče ih silna sniežna mećava, pa su morali put prekinuti. Tu su 40 stupnjeva zime podnosili pod vedrim nebom.

Kad se povratiše, već drugi dan podleže Križ svojoj bolesti. Ležao je 8 dana u agoniji a kad je ispustio dušu, pokopaše ga 17.marča na otoku Wilczek za užasne bure.
Drugu vožnju poduzeše 26. marča i tada ih je bura priečila. Sa 2000 stopa visoka rta Frankfurta ugledaše prvi put u daljini vidik prema rtu Tirolu. Dne 3. aprila stigoše do toga rta. Zatim podjoše na otok Bekal i obližnje otočje.
Dne 20.maja se oproštiše od sjevernog stožera i novo odkrivene zemlje Frana Josipa, pa krenuše put Europe. Put bio je veoma tegotan. Led se morao krčiti, tako da su za dva mjeseca vožnje tek dvije njemačke milje prevalili. Dne 14. avgusta ukazalo im se tek široko more. Kod zaljeva Matočina doživješe putnici razočaranje. Ondje ih je imala dočekati ladja iz Europe. Hrane su imali tak za 20 dana. Još su se nadali, da će u zalivu Duvenu naići na kakovu ladju. I sreća im posluži. Burno stadoše klicali, ugledavši ladju. Sad su bili spašeni.
Dne 3. septembra 1874. dodjoše odvažni putnici u svoju domovinu. U Beču bijahu primljeni zanosno i velebnim slavljem.

Sada je tome povratku upravo 25 godina, pa je u Puli ovaj spomen-dan svečano proslavljen. Gotovo polovicu odvažnih putnika danas već leži u grobu, medju ovima i Weyprecht (umro 1881.) i Orel (umro 1893.)
Jedan od najslavnijih, Payer, živi u Beču kao slikar; Brosch ostao je vjeran pomorskoj službi te je danas kontraadmiral, a dr. Kepes živi takodjer kao viši domobranski liečnik u Zagrebu; a žive takodjer naši dalmatinci Ante Zaninović iz Svete Nedilje nu otoku Hvaru, i Ante Lukinović iz Pučišća na otoku Braču te Letić, Istran, zatim mašinista Pospišil miramarski kaštelan Oreš, šumar Haller i lovac Muhlbacher.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4494
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Ekspedicija broda Tegetthoff - Rt Fiume na Arktiku (1872.)

Post broj:#20  PostPostao/la Vežičanka » 11.9.2020, 22:49

Brod "Admiral Tegetthoff" izgrađen je 1871. godine u brodogradilištu Joh. C. Tecklenborg u Bremerhavenu. Bio je to jedrenjak, bark škuner s parnim strojem.
Dužina 38,39 ; širina 7,3
300 BT, 230 NT

brod Admiral Tegetthoff (1).jpg
brod Admiral Tegetthoff (1).jpg (214.82 KiB) Pogledano 169 puta

brod Admiral Tegetthoff (2).jpg
brod Admiral Tegetthoff (2).jpg (340.4 KiB) Pogledano 169 puta

U godišnjaku austrijskog Lloyda brod je upisan kao parobrod, kao vlasnik je upisan vođa ekspedicije Weyprecht. Brod je izgrađen specijalno za austrijsku polarnu ekspediciju, za 23 člana posade
Admiral Tegetthoff.jpg
Admiral Tegetthoff.jpg (40.02 KiB) Pogledano 169 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4494
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Ekspedicija broda Tegetthoff - Rt Fiume na Arktiku (1872.)

Post broj:#21  PostPostao/la Vežičanka » 13.9.2020, 22:25

Vratimo se onome zbog čega je polarna ekspedicija 1872.-1874. najznačajnija za nas, a to su hrvatski pomorci.

Slijedeće fotografije su iz arhiva Austrijske nacionalne biblioteke:

Petar Lužina iz Cresa, vođa palube:
Petar Lusina.jpg
Petar Lusina.jpg (125.08 KiB) Pogledano 127 puta

Grupni portret dijela sudionika ekspedicije. Od Hrvata nedostaje Ante Večerina, drvodjelac iz Sušačke Drage i mornar Juraj Štiglić iz Bakra
grupni portret .jpg
grupni portret .jpg (326.23 KiB) Pogledano 127 puta

Uvećala sam dijelove fotografije na kojoj su pomorci Hrvati:

mornari Petar Falešić iz Bakra, Ante Katarinić iz Malog Lošinja, i Josip Latković iz Plomina, na slici je i J. Pospišil ložač iz Češke
Grupni portret Falešić, Katarinić, Pospišil, Latković.jpg
Grupni portret Falešić, Katarinić, Pospišil, Latković.jpg (64.8 KiB) Pogledano 127 puta

vođa palube Petar Lužina iz Cresa, mornar Vicko Palmić iz Lovrana
Grupni portret Lusina, Palmić.jpg
Grupni portret Lusina, Palmić.jpg (62.72 KiB) Pogledano 127 puta

mornari Lovro Marola iz Rijeke i Ante Lukinović iz Pučišća na Braču
Grupni portret Marola, Lukinović.jpg
Grupni portret Marola, Lukinović.jpg (66.84 KiB) Pogledano 127 puta

mornari Jakov Sušić iz Voloskog i Fran Letiš iz Opatije
Grupni portret Sušić, Letiš.jpg
Grupni portret Sušić, Letiš.jpg (54.63 KiB) Pogledano 127 puta

mornari Ante Zaninović iz Svete Nedilje na Hvaru i Ante Scarpa iz Trsta
Grupni portret Zaninović, Skarpa.jpg
Grupni portret Zaninović, Skarpa.jpg (58.92 KiB) Pogledano 127 puta

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4494
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Ekspedicija broda Tegetthoff - Rt Fiume na Arktiku (1872.)

Post broj:#22  PostPostao/la Vežičanka » 16.9.2020, 22:02

Hrvatski pomorci koji nisu na skupnom portretu u gornjem postu Ante Večerina drvodjelac iz Sušačke Drage i Juraj Štiglić mornar iz Bakra
Večerina i Štiglić.JPG
Večerina i Štiglić.JPG (82.15 KiB) Pogledano 67 puta

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Zanimljiv podatak iz novina Primorac : Ante Lukinović iz Brača draški zet!

Novine Primorac od 31.listopada 1874. donose vijest da se Antun Lukinović iz Pučišća na Braču vjenčao nakon povratka s polarne ekspedicije sa Marijom Večerina.
Marija je bila sestrična člana ekspedicije, drvodjelca Antuna Večerine. Vjenčanje je održano u Dragi 26.10.1874.

Primorac, 31. listopada 1874.jpg
Primorac, 31. listopada 1874.jpg (233.03 KiB) Pogledano 67 puta

1914. kod proslave 40-godišnjice povratka ekspedicije iz ledenih prostranstva, Ante Lukinović je bio jedan od malobrojnih "polaraca" koji su bili još na životu. Živio je i radio u Trstu kao lučki pilot.

Za vrijeme polarne ekspedicije Lukinović je bio na saonama s jednim dijelom naših pomoraca na putu do najsjevernije točke do koje su došli u istraživanjima - 83 stupnja. Njegove saone s dvoje pasa pale su u ledeni procjep. Payer je trčao po pomoć ostalih članova. Nakon 4 i pol sata napora uspjelo ih se spasiti.
Lukinovićeve su oči djelomično stradale od snijega, pa je i u kasnijim godinama slabije vidio. On je onaj pomorac koji je na slici Juliusa Payera "Nikad natrag" prikazan s povezom na očima (sasvim desno)
https://www.reddit.com/r/austriahungary ... ius_payer/
Ista slika je i na prethodnoj stranici u postu br. 8 ove teme.

Prema tršćanskom adresaru Anton Lukinović živio je u Trstu na adresi Via San Michele 15. Preminuo je u Trstu 17.09.1914. u dobi od 78 godina
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
O Antoniu Zaninoviću (Sveta Nedjelja, Hvar, 10. II. 1849. – Trst, 31. V. 1937.) i njegovim sinovima arhitektima čitajte u znanstvenom članku "Arhitekti Juraj i Ivan Zaninović", Jasenka Kranjčević
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=cl ... zik=246346

Prethodni

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Povijest

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost