Rijeka kroz države (VODIČ)

[gost]

Nacionalno vijeće je 30. listopada 1918. g. pročitalo Proklamaciju o priključenju Rijeke Italije , ja ću pustiti njihovu zastavu ali ću staviti natuknicu ispod. Još jedna stvar 12. rujna 1919 D'Annunzijevi crnokošuljaši (arditi) okupiraju grad . Po meni talijani okupiraju Rijeku ,znači oni dolaze iz tadašnje kraljevine Italije i pod tom zastavom idu u osvajanje. Da li se slažeš samnom?

U tom periodu nije bilo službene zastave.
Ako već treba nešto stavit, stavi riječku trobojnicu ili ostavi prazno bijelo polje. U tom periodu se rješavalo "Riječko pitanje".
Talijansko nacinalno vijeće je samo po nacionalnosti i programu talijansko. To je bila jedna od frakcija u Rijeci (uz Jelačićevce i autonomaše) koja je preuzela izvršnu vlast. Treba istaknuti da oni nisu bili dio niti jedne države pa tako niti Italije. Službeno, vlast je imala Saveznička uprava. Dakle međunarodne vojne postrojbe. Ista situacija je sa D'Annunzijem. On je bio izravna prijetnja službenoj vladi u Rimu i kraljevini Italiji. Zbog toga su ga i blokirali, te na kraju vojnom akcijom redovnih vojnih snaga kraljevine Italije protjerali iz Rijeka (siječanj 1921.).

...
Tada je samo bio potpisan sporazum, koji je stupio na snagu 15. rujna 1947. godine.

Točno, hvala na ispravci

[Adamić]

U redu . Ažurirat ću navedene informacije.

[Adamić]

Ažurirao sam i vremensko razoblje kad smo bili pod Austro-ugarskom monarhijom.
Kad smo čuvenom riječkom krpicom 1968.godine pripali njima.


"Riječka krpica" ili papirić naljepljen na original Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine kojim je tadašnja Rijeka prepuštena Budimpešti.

Slika se čuva u državnom arhivu Zagreb.

[Adamić]

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ)
RIJEKA je u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) bila od 15. rujna 1947.–do 25. lipnja 1991

Važne natuknice :
Prema odluci mirovne konferencije u Parizu 10.2.1947. Rijeka i Istra pripojeni su Jugoslaviji. Sporazum je stupio na snagu 15. rujna 1947. godine.

Dodao bi još mali dodatak



Ugovor o miru u Parizu 1947. godine potpisan je između vlada FNRJ i Republike Italije. Mirovna konferencija u Parizu bila je prva etapa u rješavanju spornih pitanja između dviju država, koja je okončana nakon 30 godina potpisivanjem Osimskih sporazuma 1975. godine. Bez obzira na ozračje u kojem je započela s radom Mirovna konferencija u Parizu i činjenicu da su obje strane potpisnice izrazile nezadovoljstvo njezinim sadržajem, za nas je imala veliko značenje, jer je Međunarodna zajednica donekle ispravila pogrešku iz prošlosti i priznala da se veći dio otuđenog teritorija, ustupljen Italiji nakon I. svjetskog rata, ima vratiti Hrvatskoj i Sloveniji, tj. FNRJ.

[nikola]

A u jednoj knjizi između ostaloga čitam i ovo:
14.veljače 1776.godine reskriptom Marija Terezija obalni grad Rijeku sa njegovim teritorijem pripaja Kraljevini Hrvatskoj, stoga će ubuduće nadzor i upravu nad njime vršiti jedino uprava dvorske kancelarije putem hrvatskog kraljevskog vijeća.
_______________________
A kako je Kraljevina Hrvatska bila u sastavu Kraljevine Ugarske, tako je Rijeka tim reskriptom pripala i Ugarskoj, gdje je stvorena Severinska županija, kasnije Ugarsko primorje.
E sad, to znači da je od tog datuma Rijeka bila u sastavu Kraljevine Hrvatske.
A bila je i u Ugarskom kraljevstvu.
I na kraju pitam, da li je Rijeka tada bila u jednoj ili dvije države (kraljevine)?

[Adamić]

1779. Rijeka odlukom Marije terezije postaje corpus separatum, odnosno tijelo izdvojeno i autonomno od država koje okružuju grad, a izravno podređeno ugarskoj kruni.
1848. Josip Bunjevac u ime Bana Josipa Jelačića okupira Rijeku, raspušta gradsku upravu i utemeljuje Riječku Županiju.
1868. Rijeka je opet kao corpus separatum stavljena pod ugarsku krunu gdje je ostala sve do 1918. godine.

-----------------------
Gledaj to ovako Mađari i Hrvati bili su u višestoljetnom izravnom dodiru od kraja 9. stoljeća, dolaskom Mađara i njihovim naseljavanjem u Panonsku nizinu, a od 1102. godine punih su osam stoljeća živjeli u istoj državnoj zajednici.

[nikola]

Je, je, znam ja da su Mađari i Hrvati živjeli 800 godina zajedno.
No, tu je riječ o trenutku kada je Majka Terezija odlučili Rijeku dati Ugarskoj za glavnu luku, a Trst ostaje Austrijska glavna luka.Dakle godine 1776.14.veljače, Rijeka pripada Hrvatskom kraljevstvu.Da li to znači da prije nije bila u HR?

[Patriota samo tako]

1779. Rijeka odlukom Marije terezije postaje corpus separatum, odnosno tijelo izdvojeno i autonomno od država koje okružuju grad, a izravno podređeno ugarskoj kruni.
1848. Josip Bunjevac u ime Bana Josipa Jelačića okupira Rijeku, raspušta gradsku upravu i utemeljuje Riječku Županiju.
1868. Rijeka je opet kao corpus separatum stavljena pod ugarsku krunu gdje je ostala sve do 1918. godine.

-----------------------
Gledaj to ovako Mađari i Hrvati bili su u višestoljetnom izravnom dodiru od kraja 9. stoljeća, dolaskom Mađara i njihovim naseljavanjem u Panonsku nizinu, a od 1102. godine punih su osam stoljeća živjeli u istoj državnoj zajednici.

Banditi koji su iskorištavali samo tako, i još bi da mogu.

[Adamić]

Ne možeš to baš tako gledati. Nemoj zaboraviti da su najsjajniji dani našeg grada bili upravo pod Mađarima i to upravo prije nekih 100 i nešto godina tada smo imali najveću i najjaču industriju ,bezbroj hotela , planski se je gradilo , luka je dobila današnji izgled ,zgrade iz tog doba su još dan danas prava ljepota,željeznica nam je još ostala iz tog doba .Tada je Rijeka imala potporu države danas za Rijeka ne možemo reći da ima potporu države. Luka nam nije konkurentna i vapi za ulaganjima. Očigledno je da Rijeka nema nikog da povuče nešto kapitala i u naš grad kao što je Kalmeta izgradio Zadar i sad je nedavno sredio višemilijunski kredit za luku Zadar koja bi trebala zasjati u novom ruhu.

[Patriota samo tako]

Ne možeš to baš tako gledati. Nemoj zaboraviti da su najsjajniji dani našeg grada bili upravo pod Mađarima i to upravo prije nekih 100 i nešto godina tada smo imali najveću i najjaču industriju ,bezbroj hotela , planski se je gradilo , luka je dobila današnji izgled ,zgrade iz tog doba su još dan danas prava ljepota,željeznica nam je još ostala iz tog doba .Tada je Rijeka imala potporu države danas za Rijeka ne možemo reći da ima potporu države. Luka nam nije konkurentna i vapi za ulaganjima. Očigledeno je da Rijeka nema nikog da povuče nešto kapitala i u naš grad kao što je Kalmeta izgradio Zadar i sad je nedavno sredio višemilijunski kredit za luku Zadar koja bi trebala zasjati u novom ruhu.

Je, sve su to Mađari radili radi sebe, a ne radi nas, kao i talijani, ili bilo tko drugi koji je vladao ili želio vladati ovim prostorima.

Ne zavaravat se da su to radili radi nas, i normalno da je nama ostalo, a možda su trebali ponjeti sa sobom, moš se misliti

[nikola]

Pa uvijek i svugdje je stvar u prostoru a ne u ljudima!

[kobler]

RIJEKA je u sastavu Austrijskog carstva bila od 1822.- 1868.
Inače Austrijsko carstvo nastalo je odlukom Franje II. 11. kolovoza 1804 i trajalo do Austro-ugarske nagodbe 29. svibnja 1867.

Od 1813. do 1822. Rijeka formalno ne pripada nigdje.

U vezi ove tvrdnje: provizorij od rušenja Francuza (27. 8. 1813.) traje samo do 1. 12. 1814.
Usporedi ovaj tekst:
"1. 12. 1814.
U Rijeci osnovano Okružno poglavarstvo, podređeno Namjesništvu austrijskog primorja u Trstu. Okrug je obuhvaćao riječki, bakarski, crikvenički, fužinski, čabarski, kastavski, lovranski, labinski, belajski, pazinski, podgradski, krčki, creski i lošinjski kotar. <cf. Cap. Cir. n. 945/1814 - U vezi s Notom Dvorskog organizacijskog komesara od 3. 11. 1814. br. 2649>, Governo delle Coste Marittime počelo je s redovnim uredovanjem od 1. 11. 1814. pod upravom Lattermanna, dok ne bude imenovan guverner, a za kotareve će biti imenovani kotarski predstojnici."

[kobler]

Nastavno, dalje vidi ovaj tekst:
"Reskript cara Franza I. temeljem kojeg se politički odnosi imaju uspostaviti prema stanju iz 1809. godine, pa su i hrvatski krajevi preko Save vraćeni Hrvatskoj, s važnošću od 1. 11. 1822. <Tomsich 1886:295 - 1. 7.; Klen et al. 1989:173>."
Ovo, možda malo kriptično, hoće kazati da su ti krajevi vraćeni Hrvatskoj, a time i ugarskim krunovinama, te su prestali pripadati austrijskoj poli carstva.

[nikola]

Po ovome što sam pročitao, znači da Rijeka u tom razdoblju koje spominje Adamić, pripada Ugarskoj.

[kobler]

RIJEKA je u sastavu Astro-Ugarske bila od 1868. -29. listopada 1918.

Austrijsko carstvo

RIJEKA je u sastavu Austrijskog carstva bila od 1822.- 1868.
Inače Austrijsko carstvo nastalo je odlukom Franje II. 11. kolovoza 1804 i trajalo do Austro-ugarske nagodbe 29. svibnja 1867.

"7. 11. 1822.
Svečana predaja Ugarskog primorja guverneru Majláthu. <Tomsich 1886:305>".

"17. 2. 1823.
Pod predsjedanjem c. i kr. povjerenika Majláth Joszefa održano prvo zasjedanje Velikog vijeća, na kome je broj članova vijeća upotpunjen do 50 <Kobler 1896,3:220>".

"24. 3. 1823.
Űrmeny Ferencz predsjeda kao guverner prvi puta velikom vijeću. Ostat će na položaju do 1836. godine. <Tomsich 1886:354; Kobler 1896,3:220; Stupicich-Colonini, Compendio storico di un secolo e mezzo di vita politico-economica fiumana>".

"31. 8. 1848.
Proglas Josipa Bunjevca, podžupana zagrebačke županije, puku i stanovnicima slobodnog Grada i okružja riečkog. U 8 i pol sati ujutro pod njegovim vodstvom sa Sušaka u Rijeku ulaze hrvatske snage i preuzimaju vlast: 150 bakarskih gardista pod Jakovom Tadejevićem kojima se putem pridružilo 50 Dražana, a na Sušaku 70 ogulinskih graničara, 200 graničarskih lovaca i 500 serežana.
Guverner Erdödy, kapetan Privitzer i dio građana koji su otvoreno pristajali uz Peštu su pobjegli. <Stupicich-Colonini, Compendio storico di un secolo e mezzo di vita politico-economica fiumana> Ulaskom Josipa Bunjevca u Rijeku ukinut je riječki Gubernij."

"12. 6. 1867.
Car Franjo Josip I. i mađarski premijer grof Gyula Andrassy potpisali su Nagodbu (Ausgleigh) kojom je nastala Austro-ugarska monarhija."

"25. 9. 1867.
Pod predsjedanjem Antuna Vakanovića Hrvatski sabor usvojio je tekst Nagodbe između Ugarske i Hrvatske s 69 glasova “za” i 4 “protiv”.

"7. 11. 1868.
Carskim reskriptom Rijeci je priznat status corpusa separatuma i menovan je za guvernera Jozsef grof Zichy de Vasonykeo s naslovom "guvernera Rijeke i ugarsko-hrvatskog primorja". Instaliran je vrlo svečano u Rijeci 10. 8. 1870." (Tomsich navodi da je to bilo godinu dana kasnije, tj. 7. 11. 1869.