Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Najpoznatiji riječki kupleraji - priče iz povijesti

Dotaknite se neke teme iz bogate povijesti našeg grada. Jedino rubrika "Osobe" vezana je cijeli naš kraj. Pridonesite svojim prilogom da saznamo i naučimo nešto više .
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23074
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Najpoznatiji riječki kupleraji - priče iz povijesti

Post broj:#1  PostPostao/la Adamić » 25.9.2015, 17:09

Javna kuća ili Bordel (od francuske riječi bordel), rjeđe kupleraj (od njemačke riječi Kuppelei za "podvođenje") je naziv za ugostiteljski objekt čija je glavna djelatnost prostitucija, bilo kroz omogućavanje upoznavanja prostitutki sa svojim klijentima, bilo kroz pružanje prostora za obavljanje seksualnih usluga. I Rijeka je nekad imala mjesta na kojima su se pružale seksualne usluge . Jedna od takvih mjesta bila je La Grotta u Starom gradu. Pronađimo i otkrijmo zajedno zanimljive priče.


La Grotta

25.09.1944. Taj datum stoji na cjeniku javne kuće "La Grotta" u starom gradu, a velikim slovima je istaknuto da je riječ o javnoj kući (Casa di Meretricio). U turbulentnim ratnim godinama bordel se očito prilagodio situaciji - cijena za civile je 35 lira, dok za vojnike nije određena, pa se može pretpostaviti da su imali popust. Još u to vrijeme očigledno se pazilo na sigurnot klijenata, pa je na cjeniku i napomena da je u cijenu uključen i besplatni prezervativ. I danas se taj cjenik nalazi na zidu ugostiteljskog objekta Grotta.

La Grotta  (1).jpg
La Grotta (1).jpg (51.45 KiB) Pogledano 3241 puta

Slika

Slika
Fotografija je ilustracija samo s G.E.

La Grotta  (2).jpg
La Grotta (2).jpg (208.64 KiB) Pogledano 3241 puta

La Grotta - izgled danas


U prvoj polovini 20. stoljeća u Rijeci su djelovala najmanje tri bordela, sva tri smještena u Starom gradu. Javne kuće imale su izvrsnu posjećenost s obzirom na to da je Rijeka tada bila nadaleko poznati lučki grad u koji su navraćali pomorci iz cijele Europe.

Najpoznatiji riječki borel djelovao je u prostorima današnje konobe La Grotta u uličici ispod zgrade mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Dok su u druge javne kuće svraćali obični mornari, ovdje su dolazili kapetani. Vlasnik Grotte Nereo Černogorac ne samo da se ne srami povijesti svojeg ugostiteljskog objekta, već je na zidu na istaknutom mjestu postavio cjenik nekadašnje javne kuće.

Cjenik smo pronašli kada smo preuređivali lokal. Stavili smo ga na zid kao kuriozitet i našim je gostima to simpatično - govori Nereo Černogorac, dodajući da se stari Fiumani dobro sjećaju što se ovdje događalo. Javna je kuća djelovala za vrijeme dok je Rijeka bila pod talijanskom okupacijom, od dvadesetih godina do kraja Drugog svjetskog rata.

Na cjeniku je velikim slovima istaknuto da je riječ o javnoj kući (Casa di Meretricio), a datum je 25. rujna 1944. godine. U turbulentnim ratnim godinama bordel se očito prilagodio situaciji - cijena za civile je 35 lira, dok za vojnike nije određena, pa se može pretpostaviti da su imali popust. Još u to vrijeme očigledno se pazilo na sigurnot klijenata, pa je na cjeniku i napomena da je u cijenu uključen i besplatni prezervativ.

Bordel je imao sobe na katu i izlaz na stražnju ulicu kako bi klijenti mogli ostati "low profile". Unutra su bili stalagmiti falusnog oblika na kojima su sjedile prostitutke i tako dočekivale mušterije. Za usluge se moralo kupiti posebno dizajnirane žetone s malim vragom, maskotom bordela.

- Te žetone još i dan-danas netko vjerojatno ima kod kuće. Osobno sam poznavao čovjeka koji je imao žeton i stalno sam ga nagovarao da mi ga proda, ali na žalost, nije htio. Kasnije je umro - prisjeća se Černogorac.

Uređujući lokal pronašao je i nekadašnju maskotu, crvenog vraga, koji danas goste gleda sa zida.

Nakon drugog svjetskog rata preselile na rivu

Pobjedom nad fašistima i ulaskom partizana u Rijeku stari grad kao dotadašnje "mjesto razvrata" postaje nepoželjna gradska lokacija i pada u drugi plan. Stari grad bio je zapušten sve do posljednjih nekoliko godina kada se krenulo s intenzivnim uređivanjem tog povijesnog dijela Rijeke. Nakon Drugog svjetskog rata riječke prostitutke "preselile" su se na rivu i u nekoliko opskurnih kafića u centru i tako je bilo sve do devedesetih godina.
http://www.jutarnji.hr/rijecka-grotta-b ... ca/243821/


Luka Benčić
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23074
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Najpoznatiji riječki kupleraji - priče iz povijesti

Post broj:#2  PostPostao/la Adamić » 25.9.2015, 22:26

Evo i pobliže ta lokacija kako je izgledala u ono vrijeme. Fotografije Starog grada možete naći u galeriji na našem portalu. Volume 1 i volume 2.

Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (1).jpg
Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (1).jpg (242.23 KiB) Pogledano 3226 puta

Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (2).jpg
Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (2).jpg (138.82 KiB) Pogledano 3226 puta

Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (3).jpg
Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (3).jpg (128.65 KiB) Pogledano 3226 puta

Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (4).jpg
Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (4).jpg (115.8 KiB) Pogledano 3226 puta

Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (5).jpg
Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (5).jpg (110.47 KiB) Pogledano 3226 puta

Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (6).jpg
Rijeka Stari grad kupleraj la grotta (6).jpg (137.66 KiB) Pogledano 3226 puta
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23074
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Najpoznatiji riječki kupleraji - priče iz povijesti

Post broj:#3  PostPostao/la Adamić » 12.11.2015, 11:59

Za sve ljubitelje riječke povijesti vrlo zanimljivo štivo. :čitati: :zastava:


Ars erotica

Kad zamišljamo život u prošlosti, naročito u srednjem vijeku, pred očima nam je svijet bogobojaznih, skromnih, radišnih i samozatajnihljudi kojima je sveti sakrament braka i obiteljski život na prvome mjestu. Međutim, istina je ponešto drukčija. Bilo je i preljuba i obljuba, incesta, otmica i silovanja, javnih i tajnih ljubavnica, a prostitucija je bila unosan posao. Prostitucija je i u Rijeci, kao i u drugim srednjovjekovnim gradovima, bila legalna i sastavni dio društvenog života te su se na njezin račun lijepo punile gradske blagajne. Ipak je trebalo udovoljiti i javnom i crkvenom moralu, stoga Statut grada Rijeke iz 1530. godine, strogo, uz prijetnju kazne i protjerivanja, propisuje da prostitutke ne smiju stanovati uz gradske ceste, nego na udaljenim mjestima kod gradskih zidina:

Naređujemo i određujemo da sve bludnice, o kojima postoji javni glas i mišljenje, da su bludnice ili svodilje, imadu stanovati izvan gradskih cesta, i da ne mogu stanovati u kućama smještenim kraj samih cesta, nego imadu stanovati na udaljenim mjestima kod zidova grada Rijeke. I ako bi bile zatečene, da na drugom mjestu stanuju, neka se kazne s 10 libara svaka od njih i neka se izbace s navedenog mjesta ili stana. I ako bi koja osoba na navedenim zabranjenim mjestima dala u najam neku kuću ili stan spomenutim bludnicama, ili besplatno prepustila njima ili njihovim svodiljama, neka se kazni s 5 libara toliko puta, koliko je puta protivno učinila, i u svemu naprijed navedenom može svatko biti tužitelj i neka ima polovicu kazne.41


41 Zlatko Herkov, Statut grada Rijeke, str. 305-306.

Ta je lokacija sve do polovice 20. stoljeća, odnosno zabrane prostitucije, ostala mjesto na kojem se odvijao najstariji zanat na svijetu. O tome svjedoči i razglednica o kojoj u Sušačkoj reviji piše njezin vlasnik Saša Dmitrović.

putokaz do javne kuće Grotta.jpg
putokaz do javne kuće Grotta.jpg (169.71 KiB) Pogledano 3194 puta

Razglednica – putokaz do javne kuće Grotta

casa di meretricio tariffa.jpg
casa di meretricio tariffa.jpg (15.62 KiB) Pogledano 3194 puta


iz antikvarijata i knjižare Mali neboder, a koja je stekla i književnu slavu u romanu Leica format Daše Drndić. Ona sadrži detaljno uputstvo s putokazom kako doći do javne kuće Grotta u ulici Marsechia br. 274, a upućena je 1904. gospodinu doktoru Adolfu Scherzeru iz Senja. Saznajemo da u toj kući djeluju šesnaestogodišnja Ella te Panny i Melanie, da je ulaz 2 krune, a boca piva stoji samo 80 filira. Sobe su prostrane, čekaonice imaju glazbu, a kondome je preporučljivo ponijeti sa sobom. Kuća na toj adresi, danas konoba Grotta, bilježi dugu tradiciju te čuva na zidu cjenik iz 1944. godine. Tih je godina vlasnica bordela Casa di Meretricio, na adresi Calle Marsecchia br. 8., bila madame Giuseppina Piscitelli. Govori se da su po kući bili porazmješteni nekakvi stalagmiti falusoidnog oblika na kojima su sjedile prostitutke i tako dočekivale goste. Cijena za civile je bila 35 lira, dok za vojnike nije bila određena, a u cijenu je uključen i prezervativ. Usluge su se plaćale žetonom na kojem je bio prikaz malog vraga.

Statut grada Rijeke iz 1530. godine jedinstven je dokument koji uređuje život u gradu i propisuje pravila i sankcije kojih se svi građani moraju pridržavati. Njime su, sukladno kretanjima u većim europskim sredinama, regulirane norme ponašanja u relativno maloj, provincijskoj i patrijarhalnoj zajednici.

Za silovanje, bigamiju i biandriju prekršitelje je čekala smrtna kazna:

Kazna za silovatelja je obično smrtna, no ravna se prema osobi silovane žene. Manje je kažnjivo silovanje nepoštene žene od silovanja poštene žene. Ublaženje kažnjivosti, odnosno nekažnjivost nastupa ako krivac sklopi brak sa silovanom ženom. Kaznu smrti za silovatelje predviđa i Statut krčki, Statut senjski i Trsatski statut.42


Određujem, ako netko ima ženu, i za njena života svjesno s drugom u stvarnosti sklopi brak u gradu Rijeci ili distriktu, i ako to dođe na bilo koji način do znanja kaznenog suda, neka se postupa protiv njega, i ako bude pronađen krivim, neka se kazni glavom. Ako pak neka udata žena u gradu Rijeci ili distriktu uzme drugog muža, i to dođe do znanja kaznenom sudu, ako bude pronađena krivom, neka se spali na lomači. Osim toga hoćemo da se ni jedna osoba – građanin ili stranac – ne usudi imati odnos s kakvom ženom, djevojkom, udovom ili udatom, bez razlike položaja, i s njome nasilno puteno općiti pod (prijetnjom) kazne smrti. Ako pak (netko) neku od rečenih žena protiv njihove volje poljubi ili nad njima izvrši kakvo nasilje

-dok god ne dođe do nekog putenog čina – neka se kazni sa 100 libara malih, i ako (osudu) u roku od 8 dana ne plati, neka se kazni na dvostruko, i ako sve to ne plati u roku od 20 dana, neka dobije 10 udaraca užetom i neka se izgna na četiri godine iz grada Rijeke i njenog distrikta, te ako nije takav, da bi između njih mogao biti brak (...), neka izrekne kaznu samo po svojoj ocjeni gospodin kapetan, vikarij i gg. suci. Ako pak neko nasilno puteno opći s nekom ljubavnicom građanina, stanovnika ili distriktualca riječkoga, neka se kazni s 50 libara i neka je dužan dati joj miraz po ocjeni vlade rije~ke, uz uvaženje položaja osobe. A ako pokuša nasilno je poljubiti ili zagrliti ili baciti na zemlju, neka se osudi na 20 libara. I u tom slu~aju ne može se nijednoj ženi, koja je riječka građanka, re}i da je bludnica. I ako tko skrivi rodoskvrnu}e s nekom ženom sve do četvrtog stupnja uključivo po crkvenom pravu, bilo po uzlaznoj, silaznoj ili pobožnoj lozi, bilo sa snahom, bilo sa šurjakom ili šurjakinjom, neka se kazni na smrt. I svaka od osoba navedenih i sadržanih u prvom statutu kaznenih stvari pod naslovom "O optužbama i prijavama" i tkogod drugi, koji tako oskvrnutu ženu ima na brizi, i koji hoće podnijeti prijavu o preljubu, bludu ili rodoskvrnuću, počinjenom u gradu Rijeci ili distriktu, može ovu optužbu podnijeti u roku od 15 dana od onog vremena, kada je zločinac zatečen u rečenom zločinu, ili se zanj saznalo ili postalo opće poznato ili se pronio glas. Preko navedenog roka neka se ne sasluša nijedna od navedenih osoba, i ne može se izvan toga roka po službenoj dužnosti ili na koji drugi način postupati. I ovaj propis neka se ne primjenjuje na javne bludnice i (žene) lošeg ugleda i glasa ili lošeg društva, nego se u pogledu njih imadu primjenjivati propisi općeg prava i statuta. Još ho}emo, da se re~eni statut ima primjenjivati obzirom na otmi~are poštenih žena, bilo one djevojke, udate ili udove, koji se otmi~ari – protiv volje navedenih (žena) neka kazne na smrt. Ako pak (izvrše otmicu) s njihovim pristankom, neka se ne kazne na nikakvu tjelesnu kaznu, nego samo na ispravljanje uvrede nanesene rođacima samih žena, i to po ocjeni gospodina kapetana i kaznenog suca. Povrh toga određujemo da se svaka žena, koja u gradu Rijeci ili distriktu počini preljub, kazni po općem pravu. I ako protiv volje muža postane nečijom ljubavnicom ili priležnicom, pa ako bude prileg dokazan, tada neka se jednako ona, kao i onaj koji je drži, ili priležnik kazni po ocjeni gospodina kapetana i kaznenog suca, ako je svjetovnjak. Ako je pak klerik ili svećenik, neka ga kazni crkveni sudac.43

Ovim se Statutom određuju i pravila sjedenja na zabavama ili na plesu, ali isto tako da tim javnim događanjima ne smiju prisustvovati bludnice, prostitutke i žene sumnjiva morala:

Naređeno je i određeno, da se prigodom javnih igara ili svetkovina, koje se priređuju u gradskoj vijećnici, kako u doba poklada, tako i u drugim zgodama, ili kod javnih proslava, održava red u pogledu sjedala gospođa, kako ne bi nastao nered među samim gospođama. I ponajprije poslije velemožne gde kapetanice, koja bude u to doba, i gde vikarice, imadu sjediti supruge gg. sudaca i vije}nika, uz o~uvanje redoslijeda, kako im dolikuje prema položaju muževa. I za ovaj redoslijed želimo i odre|ujemo, da ga satnik ili gradski redarstvenik, koji bude u to vrijeme, zajedno sa službenicima četiri gradskih kotara, ~uva i dade ~uvati, pod kaznom od 10 libara za svakog od njih, i to u svrhu izbjegavanja sablazni, koje često u takvim skupovima običavaju među ženama nastati. I ako koja žena rije~ima ili djelom protuslovi spomenutim službenicima obzirom na rečeni red, neka se kazni kaznom od 20 soldina, za koju (kaznu) neka se drži njen muž, i neka se za ovaj puta izbaci i neka joj se zapovijedi da otiđe iz palače. Druge pak žene mogu sjediti kako žele. I na plesovima i na plesnim priredbama neka se održava redoslijed sjedalica prema starom običaju, i ako se tamo na|u kakve plemenite žene stranaca, koji stanuju u gradu Rijeci ili ne stanuju, tada neka im spomenuti službenici odrede mjesto sjedalice, odgovarajuće dostojanstvu njihovih muževa. Još da prigodom rečenih plesova koji plesa~ ne bi smetao ples ili plesanje nečije linom ili vikom ili na koji drugi nedostojan način pod kaznom od 50 soldina, i ako to javno učini na očigled i uz viku sviju, tada neka se takav krivac izbaci iz plesa i neka se stavi u gradski zatvor... (...) I na javnim priredbama, kao gore, ne mogu biti žene nepoštena života, niti bludnice, tajne ili javne, nego neka ih satnik izbaci iz palače.44

Osim u komunalnoj palači plesovi su održavani i u privatnim kućama. Tako je za vrijeme karnevala 1764. riječka komuna zaključila ugovor kojim se Giulio Moretti obvezao, ponedjeljkom i srijedom organizirati ples u svečanoj sali Palaca, a posljednji tjedan karnevala, nedjeljom i utorkom u vlastitoj kući na Fiumeri. Iduće se godine u istim prostorijama održavaju balovi pod maskama, ali uz određena pravila: svi osim uprave plaćaju ulaznicu u visini od 25 fjorina, zabranjuju se nedolične maske, svečenićke odore i nošenje oružja. U Palacu, gdje su se zabavljali plemstvo, časnici i trgovci, maske su obvezne. Posluživala se kava s vrhnjem, čaj, čokolada s kiflom, limunada, bademovo mlijeko, nekoliko vrsti sladoleda, rozolija, fini francuski likeri, maraskino te desert – smotuljci oguljene naranče i slatkiši u omotima, na komad.

Riječanke su inače poznate kao lijepe žene, omiljene u društvu, a jedna od najpoznatijih je Karolina Belinich (Karolina Riječka), koju prati glas da je svojim dražima za vrijeme francuske okupacije 1813. godine spasila Rijeku od engleskog bombardiranja.

Ali to je zna neku drugu priču. ;)

Izvor: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Slika

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 542
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Najpoznatiji riječki kupleraji - priče iz povijesti

Post broj:#4  PostPostao/la Kantrida76 » 23.5.2017, 10:27

Interesantan clanak u online izdanju Novog Lista, http://www.novilist.hr/Zivot-i-stil/POV ... fresh=true

Nije samo Rijeka bila meka prostitucije, već je ona carovala i Trsatom. Vrhunac nemorala Trsat doživljava u drugoj polovici 18. stoljeća. Mnoge riječke bludnice, koje su riječke vlasti istjerale zbog razvratnosti, prešle su Rječinu i nastanile se na Trsatu. Ojađeni trsatski župnik godine 1756. obraća se trsatskom kapetanu za pomoć jer da je »s te strane Trsat postao »piccola Venezia« misleći na onu dekadentnu Veneciju iz doba Giacoma Casanove.

Trsatski kapetan Anton Zandonatti brzo je stupio u akciju i potjerao sablažnjive razvratnice izvan grada svoje gospoštije. I u Rijeci, i na Trsatu prostitutkama nije bilo lako. Bile su duboko prezrene od svih sugrađana pa im nije bio dozvoljen pristup javnim igrama, plesovima i svetkovinama koji su se održavali u gradskoj vijećnici bilo u doba karnevala ili u kakvoj drugoj prigodi. Sve »žene nepoštena života«, bludnice tajne i javne, satnik je imao pravo izbaciti iz palače.

U povijesti prostitucije u Rijeci i njezinoj bližoj okolici masnim slovima ostat će zapisana i bludobolja ili škrljevska bolest. U okolici Rijeke, na prijelomu 18. i 19. stoljeća izbila je luetična epidemija, u puku znana kao škrljevska bolest (znana i kao sifilis, vranc, franca, francuzljiva bolest, francuska bolest, pogana bolest, stidna bolest, vrenjak....) Naziv »morbus Scherlievo« je dao dr. Giovanni Battista Cambieri, riječki patricij i dobrotvor te protomedicus Hrvatskog primorja. Bludobolja je došla iz Bosne i brzo se raširila Vinodolom, Gorskim kotarom i cijelom riječkom okolicom. Zarazila je Dragu, Krasicu, Kukuljanovo, naročito Škrljevo. Za sve je, a kako drugačije, bila okrivljena neka prostitutka Margica pa su neki okrstili i bolest njezinim imenom. Drugi su pak kazivali da je bolest stigla s francuskim vojnicima tijekom Napoleonovih vojni i proširila se u doba Ilirskih provincija. No, istina je da je bolest postojala i prije dolaska Francuza i da se bolest nije prenosila koitusom, već zaraženom odjećom i priborom.

Početkom 19. stoljeća zaraženo je bilo 3.000 stanovnika, ondašnje županije riječke. Iz Beča je stigla zapovijed o hitnoj intervenciji u cilju radikalnog iskorjenjenja zaraze. Čitava županija je bila podijeljena na 10 sanitarnih okruga, a u Martinšćici je otvorena bolnica s 200 kreveta. Godine 1800. na 15.000 stanovnika bilo je 4.000 oboljelih. Kad su 1809. godine stigli Francuzi, oboljelih je bilo još i više. Uspostavivši novu vlast, savjesno su nastavili rad svojih prethodnika. Upravitelj Ilirskih provincija maršal Marmont zauzeo se osobno za uništenje zaraze. Naime, pripremala se Napoleonova vojna protiv Rusije, lokalne vlasti su novačile domaće momke i problem je bio kada su shvatili da imaju strašno puno oboljelih od te bolesti.

Općina lovranska, te gospoštije fužinska i hreljinska pišu da je zaražen »najveći dio pučanstva«. Grobnički gradonačelnik javlja kako na Grobnišćini ima 3.000 oboljelih. Vjerojatno se radi o dobronamjernoj laži kojom je grobnički »maire« htio poštedjeti mladiće ruske zime. Nakon odlaska Francuza nastavilo se liječenje oboljelih. Austrijski car Franjo I. 1816. godine proputovao je ove krajeve da se na licu mjesta uvjeri kako se provode vladini zaključci. Još iste godine zabranjeni su svi plesovi, pa i u privatnim kućama, a 1818. preporuča se često pranje i kupanje te nošenje donjeg platnenog odijela. U Rijeci su otvorene dvije bolnice te još dvije u Kraljevici. Na Sušaku je još od 1785. postojala bolnica s 228 kreveta. Nalazila se na današnjem Titovu trgu

Slika Rijeke prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, ali i poraća slika je vojnog mravinjaka. Tijekom Prvog svjetskog rata, Vrhovno zapovjedništvo carsko-kraljevske vojske za »dobro raspoloženje svojih soldata« običavalo je otvarati vojne bordele, zvane Feldbordellen. Takve javne kuće »na određeno vrijeme« bile su često pogibeljne – bile su idealno mjesto za širenje spolnih bolesti jer higijensko-zdravstveni standardi na ratištu su bili daleko od onih mirnodopskih.

Da, neki je suvremenik zgodno primijetio »kako Rijeka nema potrebe za Feldbordellom, kada je već pola grada postalo vojničkim kuplerajem.« Naime, Rijeka je bila dio Borojevićeve sočanske armije, tu su se nalazile brojne pozadinske postrojbe, nadalje u Rijeci i na opatijskoj rivijeri oporavljalo se na tisuće ranjenika. Bila je tu i dočasnička škola. Rijeka je vojnicima nudila desetke javnih kuća i stotine krčmi, gostionica i oštarija. Pored brojnih trgovačkih brodova, u riječku luku su dolazili oklopni krstaši, krstarice i drugi brodovi ratnih mornarica cijelog svijeta. Njihovi mornari i časnici nisu krili oduševljenje. Mnogi su lokali radili 24 sata bez prestanka, glazba na svakom koraku, sve puno najrazličitijeg svijeta iz cijele monarhije. I što je najvažnije – sve su javne bludnice bile redovno liječnički pregledavane i pod ćudoredno-redarstvenom prismotrom

Avatar korisnika
Kantrida76
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 542
Teme: 42
Pridružen: 18.9.2012, 07:23
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Najpoznatiji riječki kupleraji - priče iz povijesti

Post broj:#5  PostPostao/la Kantrida76 » 23.5.2017, 10:32

Rijeka, grad uživanja

Znameniti književnik Miloš Crnjanski (1893. – 1977.) dio je školovanja, točnije školsku godinu 1912/13. proveo je u Rijeci kao đak Trgovačke akademije. Mladi Crnjanski stanovao je u vili na Belvederu, kao susjed grofa Hojosa i baruna Vranjicanija, učio je talijanski, vježbao mačevanje, igrao nogomet za sušačku Viktoriju, oduševljavao se Leopardijem i Carduccijem.

Aktivnim životom stekao je niz novih prijatelja s kojima se provodio jedreći u senjskom kanalu, zalazeći u kazalište i krčme, potom su odlazili u tamne kale gdje su ih »prijateljice« odvodile doma. Iz toga vremena ostalo je njegovo pismo bratu »...ja ovdje ne znam šta ću od uživanja


  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Povijest

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 10 gostiju