Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Dotaknite se neke teme iz bogate povijesti našeg grada. Jedino rubrika "Osobe" vezana je cijeli naš kraj. Pridonesite svojim prilogom da saznamo i naučimo nešto više .
Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4629
Teme: 160
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#31  PostPostao/la Vežičanka » 10.10.2015, 12:54

Sviđa mi se jedna stvar kod Liburna- a to je matrijarhat : noktici
Za razliku od teškog balkanskog patrijarhata još uvijek prisutnog ovdje.

Avatar korisnika
torretta
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 232
Teme: 6
Pridružen: 13.5.2013, 15:38
Lokacija: Rijeka,Orehovica

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#32  PostPostao/la torretta » 10.10.2015, 18:29

Imam presliku knjige Aleksandra Stipcevica iz 1974 Iliri povijest,zivot,kultura gdje govori o Liburnima. Pa kaze."Najstarije podatke o Ilirima na Jadranu nalazimo vec u 7.st.pr.n.e. u grckog pjesnika Alkmana. Povremene vijesti, kakva je i ona u Alkmana, sto ih szsrecemo u grckih pisaca u toku 7. St.pr.n.e. jos nam vrlo malo mogu pomoci u lokalizaciji pojedinih ilirskih plemena, ali vec oko 500. god.pr.n.e. nastaje putopis (periegesis) logografa Hekateja iz Mileta u kojem se nalazi najstariji opis puta po istocnoj jadranskoj obali. Taj dragocjeni putopis sacuvan je u fragmentima, pa nam tako nedostaju neki vazni dijelovi koji se odnose upravo na jadransku("jonsku" -!kako je on naziva) obalu.Hekatej je prvi koji zna za Liburne,Mentore,Histre i za druga plemena, od kojih se neka vise nikada nece pojaviti u pisanim izvorima, kao sto je bilo s Hythmitima.... "

DSC_0244.JPG
DSC_0244.JPG (102.28 KiB) Pogledano 3177 puta
Ma se te digo: tre de pan,tre de vin e tre de crodighin. E la polenta?

Avatar korisnika
torretta
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 232
Teme: 6
Pridružen: 13.5.2013, 15:38
Lokacija: Rijeka,Orehovica

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#33  PostPostao/la torretta » 10.10.2015, 18:39

Nadalje u toj knjizi kaze da. Od Krke na sjever, uz morsku obalu, stanovali su Liburni, pleme koje je u prvoj polovini 1.tisućljeća pr.n.e. bilo dominantno na Jadranu, ali kojih je moc kasnije opala. U 4. st.pr.n.e. Liburni, iskoristivsi neprilike koje su njihovi susjedi Japodi imali zbog navale Kelta,prosiruju svoj teritorij, na njihovu stetu,zauzavsi cijeli obalni pojas sve do Rase u Istri i otoke pred njim, uključujući i Kvarnerske."
Ma se te digo: tre de pan,tre de vin e tre de crodighin. E la polenta?

Avatar korisnika
torretta
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 232
Teme: 6
Pridružen: 13.5.2013, 15:38
Lokacija: Rijeka,Orehovica

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#34  PostPostao/la torretta » 10.10.2015, 18:50

"Neke tekovine ilirske tehnologije i narodne kulture postale su svojinom cjelokupne rimske kulture i civilizacije. Tu je npr. liburna - brzi ratni brod nazvan po Liburnima koji su ga prvi gradili, a usao je u sastav rimske ratne flote. ( v.str.177-178), pa opcepoznati lijek gentiana, nazvan po ilirskom kralju Genciju i ljekovita biljka Iris Illyrica.... "
Ma se te digo: tre de pan,tre de vin e tre de crodighin. E la polenta?

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#35  PostPostao/la Adamić » 10.10.2015, 22:52

41 godina stara knjižnica je veoma zastarjela danas. Spominje Liburne od 7.st.pr.n.e. , dok je danas to 9 st.pr.n.e.


U međuvremenu mnogo arheoloških nalaza i zapisa je otkirveno, zahvaljaujući internetu , dostupne informacije su mnogo brže i bolje obrađene.


Idemo dalje , vadim njavažnije stavke iz diplomskog rada. Domorodački narodi u predimsko razdoblje. Histri se spominju kao prvi narod na hrvatskim područjima.
LIBURNI –IDENTITET,
POLITIČKO I DRUŠTVENO UREĐENJE Diplomski rad (2014.)


Domorodački se narodi na tlu današnje Hrvatske prvi put u izvorima spominju u djelu Hekateja Milećanina. Sačuvani fragmenti26 njegovoga djela Obilazak Zemlje, među ostalima, spominju i narod Istra i Liburna.

Hekat. 59
St. B. Istri, narod u Jonskom zaljevu. Hekatej, Europa.

Hekat. 61
St. B. Liburni, narod pored dublje unutrašnjosti Jadranskoga zaljeva. Hekatej, Europa. Nazvani su pak po nekom Liburnu, koji je izumio liburnske brodice i liburnsku mandiju, vrstu odjeće.

Uz Hekateja se kao predstavnici tzv. praktične geografije28 ističu još Pseudo-Skilak i Pseudo-Skimno koji u svojim djelima donose najviše informacija o domorodačkim narodima u antičko doba na prostoru današnje Hrvatske. U Periplusu ili Opisu obalnoga puta iz 4. st. pr. Kr. Skilak donosi zapise o narodima koje susreće pri svojem putovanju Jadranom. Njegovo 14. poglavlje daje podatke o Liburnima (citirano kasnije u radu), a kao prvi narod na današnjem hrvatskom području spominje Histre.


Pripadnost

"Pravim" Ilirima smatraju se narodi na jugoistočnom Jadranu i njegovom zaleđu – Ardijej(c)i i Plerej(c)i40, a možda još i Autarijati, Daorsi i Narensiji. Kontinentalni dio Hrvatske nastavali su Panoni kojima pripadaju Breuci, Mezeji, Dezitijati, a vjerojatno i snažno keltizirani Kolapijani, Iasi, And(r)izeti i Segestani. Uz dvije spomenute skupine treba istaknuti i njima srodne srednjodalmatinske narode Delmate i Ditione te Kelte kojima pripadaju Latobici, Taurisci i Skordisci. Liburni pak i Histri srodni su Venetima, a posve različiti od Ilira te ih kao takve svrstavamo u sjevernojadransku skupinu naroda. "Iako ih je stara historiografija svrstavala među ilirske narode, danas prevladava mišljenje, zasnovano na materijalnoj kulturi i skromnim jezičnim ostacima, da su bili ilirički narod srodan Histrima i Venetima, no ne i etničkim Ilirima."41 Srodnost tih triju naroda očituje se na jezičnom području –govor Liburna posjedovao je mnoge posebitosti te se razlikovao od jezika njihovih susjeda Japoda i Delmata.42 Tē se jezične razlike nisu trebale smanjivati unatoč stalnim kulturnim dodirima pa bi prema tome jezik bio izvor etničkoga identiteta.43 Narod Japoda nije moguće konačno svrstati ni u jednu od istaknutih skupina – možda pripadaju sjevernojadranskoj, možda srednjodalmatinskoj skupini naroda, a možda i Panonima.

40 Ardijej(c)i i Plerej(c)i smatraju se osnivačima ilirske države. Vjerojatno je riječ upravo o području Illyrii proprie dicti ("Iliri u užem smislu") s čijega se područja širila vlast ilirskih "kraljeva" prema sjeveru, kao i ilirsko etničko ime, v. BOJANOVSKI 1988: 27–28.
Slika

Avatar korisnika
torretta
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 232
Teme: 6
Pridružen: 13.5.2013, 15:38
Lokacija: Rijeka,Orehovica

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#36  PostPostao/la torretta » 10.10.2015, 22:54

Izvod iz Metapedie
Hurito-hrvatske paralele
Najzanimljiviji od svega za nas su obilni popisi susjednoga huritskog pučanstva iz klinopisnih arhiva grada Ebla, čija su plemenska imena (patronimi) pred 4.000 god. često slična našim današnjim prezimenima kao da su nekim "vremeplovom" prekopirana u klinopis iz našeg telefonskog imenika (pisali su k umjesto našeg "ć"): npr. Allariki (Alerići), Babuki (Babukić), Barba (Barbić), Buliki (Bulići), Ganeki (Ganići), Gališki (Galići), Harraki (Haračić), Hišaki (Hižaki), Hurrwuhi (Horvati), Ikiki (Ikići), Karašiki (Karačići), Kawurki (Kavurić), Kadziki (Kačići), Kirki (Kirčić), Korushi (Korušić), Kummiki (Kumičić), Lukka (Lukas), Mahaliki (Mihalići), Maliki (Malići), Maneki (Manekić), Mariki (Marići), Markashiki (Markešići), Maruhi (Marušić), Maryanni (Marjanić), Matka (Matković), Muriki (Murići), Nikkiki (Nikići), Parriki (Parići), Pazur (Pažur), Ribishki (Ribičić), Sershiki (Seršići), Shadaki (Šidaki), Shamnigi (Slamnig), Sharriki (Šarići), Shimaniki (Šimanići), Shimiki (Šimići), Shishilki (Šišići), Shumani (Šuman - Šumanić), Urgini (Ugrini), Uriki (Urići), Uvaliki (Uvalići), Waliki (Valići), Wasilki (Vasilić), Zalatariki (Zlatarići), Zanzi (Zanze), Zigulki (Žigulić), ... itd.
Osim glavnog grada (uri: čak. ûri = velegrad-prijestolnica), drugi huritski gradovi (wasi: kaj.+ čak. vâsi) u huritskoj Siriji su još bili Shibaniki (= 'Starigrad'), Libbur, Chabra, Zalatar, Mirnu, Dunab, Suharu, Sushara, Shumenye, Zabuhlye, Sidrashe, Birshena, Ludbug, Resen, Zalepuhi, itd. U tim huritskim naseljima su bili hramovi (šattera) sa čuvarima (sigguru: čak. sigûri), mesnice (bekkari: čak. bikarýa) i ini dućani (mešgetu: čak. mešéti). Kuće (khisha: kaj.+ čak. hîša) su bile gradjene od cigle (matún = čak. matûn), s većim sobama (kamaru = č. kàmare) i sobicama (kamaraši = č. kamarìći), a u njima lampaš (fera = č. ferâl), ognjište (kamanu = č. komîn), uz njega kolači (galeani = č. galèti) i papiri (hatuars: č. kârte), razne posude (latta = č. làta), bačvica (bariga = č. barìlac) s vinom (wiana), preša za voće (turya = č. tûrija), lanac (kattan: č. kadêna), sjekira (šukurru = č. šikýra), klupica (šamla), kolijevka (zikša = čak. zìkva + kaj. zibka), na krevetu madrac (šašta = č. šùšta), pahataru (plahte) i jastuci (tuhuli: č. tùhice) s perjem (pera), pa rupci (hubruši: čak. ubrùši + što. ubrus), odijelo (wessya = čak. veštîd + kaj. veš), ogrtač (kaban = č. kabân + što. kabanica) i šubar (šubara).
Pred ukućanima (hišaki: kaj.+ čak. hîšaki) je njihov kućni pragazda (barba = bârba) već tada kroz zube (zubu) psovao "Aštem-Baga !" (= čak. Asti-Bôga !). Oko sela su mjerom (ari) mjerili oranice (ugaru) i povrtnjake hasuwan (kaj. hasanje) gdje su sadili razne žitarice (kurustu), najviše proso (šen = čak. šenàc), a u mjesecu svibnju (zivan) cvale su im voćke: marah (višnja: čak. maràška), muri (dud: kaj.+ čak. mûrva), kirasi (trešnja: čak. cerýšna), šallori (šljiva) itd. Na padinama huritskih brežuljaka (baršilki) pregradjenih kamenim suhozidima su bili terasasti vinogradi tršat (kaj. trsje + Trsât kod Rijeke) gdje su im rasli trši (loza: kaj.+ čak. trsi) i to je najstarije poznato ime za lozu i prvi zapis o uzgoju vinograda u svijetu.
U stočnim štalama (paraka = baraka) držali su najviše koze (kozala: čak. kozâl = jarac) i svinje (gud: čak. gudà) koje su se hranile hrastovim žirom (šelu: čak. šelút). Od divljači su lovili (čatapu = čak. čapàti) npr. srne (surna), lisice (šelebu: čak. šelebâj = lisac) i tigrove (pirga: kaj.+ čak. pirgast = pjegav). U šumskim guštarama (gištir) rasli su daluba (hrast = č. dubác), maxri (borovi: čak. macâri), a ispod drveća razno trnje (nerezitu: čak. nerezìne), puzave povijuše (trti = čak. trtìna), šašru (šaševi) i sitya (sitina) itd. Na višim gorskim padinama Antitaurusa (huritski: Dingir-Ulikamma = Kamena Dinara) puhali su im olujni vjetrovi shiuni (čak. šijûni), najviše hladni sjeverni buryaš (= bùra), a sunce je zalazilo na zapadu (semiru: čak. semêra).
Na višemu planinskom hrbatu (hirhib = kaj.+ čak. hribèt) vapnenastog krasa na Antitaurus bile su ims kraške ponikve (walu = čak. vàla) i manji dolci (uwalki = uvalice), pastirski katuni (alani) i oko njih gole kamenjare (škarnu = čak. škâri ili škardũn) s kamenjem (kagalu = čak. kôguli). U rječnim kanjonima Tarae su im bile strmine (nahiri: kaj.+ čak. nahero) i stijene (kammaena), a u špiljama sige (mushur = čak.+ ikav. mušûr), te gnijezda zmija (kašga = čak. kàška + kaj. kača) i jastrebova (aršib: čak. laštrîb). Ta mitanska leksička baština u našemu je čakavskom rječniku mnogostruko brojnija negoli npr. u armenskom jeziku (DIAKONOV 1985, GREPPIN 1991) koji se kasnije razvio u istom području Zakavkazja umjesto ranjih Mitana, ali danas sadrži jedva dvadesetak huritskih izoglosa slično kao i kod nas kajkavica. Većinu tih dragocjenih prahrvatskih riječi starih par tisućljeća, zbog beogradskih sinekura su naši izdajnički vukovci nasilno izbacili, ukinuli i zamijenili balkanskim srbizmima i turcizmima, da nam uškope ranohrvatske jezične korijene.

Kasnije u antici

Od 14.st. pr.Kr. su Mitanni postali vazalima anatolskih Hetita, pa ženidbama ulaze u njihovu carsku dinastiju Tabarna. Zato uzajamni utjecaj huritske vjere i kulture već daje snažan pečat kasnijoj hetitskoj civilizaciji, a mnoštvo hetitskih riječi obratno ulaze u huritski rječnik. Nakon rušenja Troje, u 12.st. pr.Kr., preko Balkana na Stari Istok provaljuju sjeverni nomadi koji tu uništavaju većinu prapovijesnih država, pa kasnije preostaju samo još antička Asirija i faraonski Egipat. Tada i Hetiti propadaju zajedno s vazalnim Mitanima, a dio Hurita u sjevernoj banovini Ardini (12.- 9.st.) postaju asirskim vazalima. Odonda vladajući indovedski Mitanni nestaju iz povijesti Starog istoka. Premda o njima više nema nekih izravnih pismenih navoda, izgleda kako su pri masovnim selidbana "naroda s mora" u 12.st. oni vjerojatno prvo prebjegli na huritski Cipar odakle ih potom opet protjeruju stari Grci. Možda su potom s flotom ranih Eteociprana (Thalassokratia Aeteocypria iz grčkih izvora) odplovili na sjeverozapad preko Sredozemlja do Jadrana, o čemu postoji više posrednih pokazatelja:
a) Jedan od najvećih ranohuritskih gradova u Mezopotamiji je bio Libbur (koji su osvojili Asirci).
b) Mitanski bojovnici bili su maryanni, a slično se zovu i srednjovjeki neretvanski gusari - marjani, dok srednjovjeki istarski biskup takodjer nosi naslov "episcopus Maranorum"
c) Čakavske "Veyske legende" iz Kvarnera o pradavnoj pomorskoj doselidbi istočnih 'Matana': Povêda ud Matânih navakÿreh (vidi: Vejske legende).
d) Na ranohrvatsku nazočnost u istočnom Sredozemlju upućuju simboli šahovnice u vladarskoj palači Yadnana na ranoantičkom Cipru i naselje Harvation na Kreti.
Preostali sjeverni gorski Huriti (Huratele = ratnici) na visoravni južnog Zakavkazja izmedju Taurusa i Kavkaza (Dingir-Kazluh) zajedno s ranim Armencima i inim gorskim narodima od 843.- 585. stvaraju novo veliko carstvo Urartu (Nahiri) pod Kaldejskom dinastijom (MELKIŠVILI 1971). Njihov najjači car Šarmata-Argišti (781.- 753.) pokorava većinu okolnih ranoantičkih zemalja na Starom istoku i s dotad najvećom zapisanom vojskom od 352.000 vojnika, 32.000 konjanika i 92 bojnih kola, on vlada tada najvećom državom od pokorene Asirije do Crnog mora i od Levanta do Kaspijskog mora.
Zatim iranski nomadi (Skiti i Medijci) od 585. pr.Kr. razaraju to huritoidno carstvo Urartu, koje od 6.- 4.st. ulazi u Perzijsko carstvo Ahemenida kao 18. satrapija Uraštu. Posljednja preostala huritoidna država je bilo Manejsko kraljevstvo u zapadnom Iranu od 8.- 6.st. Nakon Aleksandrovog rušenja Perzije, već iranizirani potomci Urarta opet se oslobadjaju kao nezavisno Vansko kraljevstvo ili Alarodia pod samostalnom dinastijom Atropatene od 323. pr.Kr. do 106. po Kr. Najjači predzadnji kralj Atropatena bio je Mitridat (34.- 51.) koji vlada cijelim Zakavkazjem od Kavkaza do Antitaurusa uključivo Armeniju, Kurdistan i Azerbeidjan. To je najzadnja samostalna država prednje Azije gdje još dijelom sudjeluju huritoidni potomci, koju konačno ruše Rimljani pa se nihovi preostali potomci potom asimiliraju u današnjim Kurdima i Armencima.
Ma se te digo: tre de pan,tre de vin e tre de crodighin. E la polenta?

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#37  PostPostao/la Adamić » 10.10.2015, 23:02

Ajme naježim se od ovakvih tekstova. Kao prvo, ovo što si stavila nema veze s našom temom. Kao drugo već smo spomenuli na forumu, da je Metapedia nacionalisitčki isprdak. Treba paziti što se kopira i koga se citira. To je kao da bolesne rasprave s foruma.hr i Indexa, hr citiramo ovdje. Imaju članak i o Liburniji ali sam preskočio odmah to.

("Metapedia is a white nationalist and extreme right-wing online encyclopedia.")

To što piše na Metapediji nema mnogo veze s činjenicama i logikom, ali ima veze sa stvaranjem konstrukcija i bajki za suvremenu nacionalističku mitologiju.

Interesantno je da se uvijek nađe netko tko povjeruje da su te bajke dokazana povijesna istina.
Slika

Avatar korisnika
torretta
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 232
Teme: 6
Pridružen: 13.5.2013, 15:38
Lokacija: Rijeka,Orehovica

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#38  PostPostao/la torretta » 10.10.2015, 23:15

Ok, nemojmo se jeziti.
Ma se te digo: tre de pan,tre de vin e tre de crodighin. E la polenta?

Avatar korisnika
kobler
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 1330
Teme: 9
Pridružen: 30.9.2010, 12:29

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#39  PostPostao/la kobler » 11.10.2015, 02:46

Toponimi u rano doba svog postanka, u doba u kom je svim govornicima jasna motivacija njihovog postanka tj. kad svi znaju zašto se nešto zove baš tako, obično su vrlo jasni. To su svi oni pusti "gradovi" i "gradine" ili "dolci", "dolčići" i slično.
Međutim, kad vrijeme prođe, pogotovo kad toponim iz jezika jednih govornika prijeđe u drugi, pa možda i u treći ... jasnoća značenja obično se gubi.
Stanovnici istočne obale Jadrana prije dvije-tri tisuće godina znali su sasvim dobro i što je to Liburnija i što to ime znači, i uopće - kako je nastalo. Mi danas ne možemo sa sigurnošću kazati niti je li to ime kraja koji je bio "takav-i-takav" ili je to samo ime kraja gdje žive "Liburni" pa se po njima i zove, kao što ne znamo ni značenje tog imena, čak niti jesu oni sami sebe tako zvali ili su ih tako nazivali susjedi.

Toponimi imaju još jednu karakteristiku: u razna doba svog postojanja mogu označavati jedne, a potom druge razne, čak i međusobno udaljenije krajeve. Kako se značenje imena izgubi, kako nestane veza s motivacijom zbog koje je neko konkretno ime nastalo, sasvim je moguće da se to ime i preseli, da počne označavati širi ili uži prostor nego li prije.

Uzmemo li stoga mogućnost da Liburnija kao pojam postoji još od Pelazga (grč. Πελασγοί, Pelasgoí), dakle nekih pobliže nedefiniranih prastanovnika Balkanaz iz doba otprije doseljavanja Grka (Jonjana), pa je kao toponim prešla u klasični latinski, pa romanske dijalekte i napokon hrvatski ... postoji tek slabašna mogućnost da naslutimo što bi taj pojam prvotno mogao značiti i koga ili što označavati.

No, za današnju ili buduću uporabu to je ionako nevažno.

Avatar korisnika
milic
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 869
Teme: 6
Pridružen: 5.6.2012, 17:39

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#40  PostPostao/la milic » 11.10.2015, 08:52

kobler napisao:
Toponimi imaju još jednu karakteristiku: u razna doba svog postojanja mogu označavati jedne, a potom druge razne, čak i međusobno udaljenije krajeve. Kako se značenje imena izgubi, kako nestane veza s motivacijom zbog koje je neko konkretno ime nastalo, sasvim je moguće da se to ime i preseli, da počne označavati širi ili uži prostor nego li prije.



Postoje i slučajevi, dosta česti, da suvremenici, iz različitih mjesta, isto geografsku poziciju (mjesto) nazivaju drugačije.
Tako npr. Studenjci kažu Lipovac, Gromičani Brgudac, Studenjci Židonje, okolica Židovje...
Ma ti topici znaju biti zbunjujući, ali i odvesti čovjeka na krivi trag. Danas, a kamo li ne gledajući s povjesne distance. Stoga pažljivo s čitanjem i zaključcima!
Inače tema je odlična. :bravo:
Daj balu mali!

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#41  PostPostao/la Adamić » 11.10.2015, 14:57

Točno tako. Treba biti oprezan.



Idemo dalje. Da dovršim, izvadim najzanimljivije izvode iz diplomskog rada.

Identitet

Kao što je već spomenuto u Uvodu, u ovom će radu naglasak biti stavljen na narod Liburna kao jedan od domorodačkih naroda koji su nastanjivali dio današnjega hrvatskoga etničkoga teritorija. Uz istaknute činjenice o ilirskom imenu, nužno je reći nešto i o identitetu, kako bi položaj liburnskoga naroda bio bolje razumljiv.

Liburni su se kao zajednica u velikoj mjeri razlikovali od Ilira, dok se njihovim svrstavanjem u sjevernojadransku skupinu naroda prikazuje i njihovo jezično srodstvo s Histrima i Venetima. Takva liburnska antroponimija u okviru sjevernojadranske "ima svoj zaseban, prepoznatljiv imenski korpus i zato ju treba tretirati kao samostalnu i samosvojnu cjelinu, a ne kako se to znalo činiti u starijoj literaturi – kao 'ilirsku' ili 'venetsku'."45

Osim što su imali istaknutu ulogu u gospodarstvu s naglaskom na njihove pomorske vještine, imali su i razvijen kult, a zanimljiva je i njihova društvena struktura. "U očima njihovih suvremenika, kako Grka tako i Rimljana, bili su 'ozloglašeni gusari', ali su Rimljanima bili prepoznatljivi kao vješti brodograditelji. (...) Najmanje znamo kako su sami predočavali svoj identitet, ali latinski natpisi iz razdoblja ranoga rimskoga carstva svjedoče da je liburnska samosvijest bila jasna i jaka." To je vidljivo u slučajevima uklesanih riječi poput natione Liburnus, što bi značilo "Liburn po narodnosti" ili samo Liburnus, kojima su neki pojedinci željeli istaknuti svoju narodnosnu pripadnost.46

Točno podrijetlo imena Liburni nije nam poznato. Dok Hekatej47 spominje nekoga Liburna po kojem je narod dobio ime, postoje i drukčije etimološke veze. Juvenal u Satirama rječju liburna označava nosiljku, a liburnima naziva njihove nosače i poslužitelja na carskom dvoru. I u Marcijala (Epigrami) postoji interpretacija koja se podudara s ovom, gdje je rječju liburnus označen nosač ležaljke, dok neki to tumače kao naziv za liburnskoga tekliča. Postoji li etimološka poveznica naziva takvih nosača s nekim njihovim tjelesnim i moralnim osobinama, poput "snažan kao Liburn, vjeran, odan ili lijen?, još uvijek ostaje zagonetka.48

Str.15,16
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#42  PostPostao/la Adamić » 11.10.2015, 15:53

Vladanje morem zove se talasokracija ( grč. thalasa – more, kratein – vladati ).


4.1.4. Talasokracija

Grana gospodarstva po kojoj su Liburni najviše poznati zasigurno je pomorstvo i s njime povezani gusarstvo i brodogradnja. Naime, Liburni su tijekom prvoga tisućljeća pr. Kr. "vladali" Jadranom78 te je tada došlo do širenja liburnskoga imena i njegova prelaska u opću upotrebu.79 Njihova talasokracija usko je vezana uz visoko razvijenu brodogradnju. Liburne80, tj.naves liburnicae81, bile su njihove dvoveslarke, ratne lađe82, čiju su konstrukciju preuzeli Rimljani i iskoristili brzinu, lakoću i pokretljivost tih lađa u poznatoj bitki kod Akcija 31. g. pr. Kr.83 Nažalost, izgled liburnskih brodica prije nego li su njihov nacrt preuzeli Rimljani, nije nam poznat, no ono što je sigurno jest da je vrsna brodogradnja84, kao i druge pomorske vještine, Liburnima omogućila pristup svim uvalama i prevlast nad svim pomorskim putovima na našim obalama.85

Uz pomorsku stranu vežu se i njihove gusarske navike zbog kojih sâm Livije kaže: "Iliri, Liburni i Histri su divlji narodi i ponajviše zloglasni zbog razbojstava na moru."86 Ta im je zloglasnost poslužila i u zamjeni robe morskim putom u čemu je istaknutu ulogu zasigurno odigrala trgovina jantarom, o kojoj svjedoče i ostaci jantarnih predmeta u liburnskim grobovima.87

Osim materijalnih ostataka u grobovima koji sadržajem direktno upućuju na to, o prevlasti Liburna nad morima svjedoči i gustoća i položaj priobalnih i otočnih gradinskih naselja.88 Gradine, liburnska naselja kroz čitavo 1. tisućljeće pr. Kr. smještena na brežuljcima ili uzvišenjima opkoljena bedemima89, nastaju na gotovo svim otocima s lukom u blizini.9

Sve spomenuto ide u prilog mare nostrum Liburnicum91 čija se vlast prema nekim podacima osjećala ne samo na istočnoj obali Jadrana, već i na suprotnoj, italskoj. Liburni su svoje uporište imali i u Picenumu92 o čemu svjedoče i materijalni ostaci koji Picenum direktno povezuju s liburnskom kulturom – činjenica je to o liburnskoj talasokraciji i uspostavljanju kontakata i sa susjednom obalom.93 Sukladno tomu postoje tvrdnje o liburnskoj vlasti nad otokom Krfom (Corcyra)94 kojim su, prema povjesničaru Strabonu, vladali već u 8. st. pr. Kr. Također, Strabon donosi vijesti o sukobu između Liburna i korintskoga tiranina Hersikrata 734.

pr. Kr. koji je istisnuo Liburne s Krfa.95 O gubicima liburnskih posjeda svjedoči i pisac Apijan koji je zapisao kako su starosjedioci Dirahija96 potjerali Liburne iz svojega grada oko 627. g. pr. Kr.97 Ove nas vijesti upućuju na postojeće sukobe između Grka i Liburna čija je talasokracija počela slabiti dolaskom Helena u jadranske vode.98 Stoga je očito da su Heleni, unatoč tome što nisu osnivali kolonije tijekom svojih prvih plovidbi Jadranom, svojom prisutnošću počeli ugrožavati "vješte i neustrašive pomorce", Liburne, "gospodare cijele istočne obale Jadrana".99 Tomu u prilog ide vijest o najstarijoj poznatoj pomorskoj bitki na našoj obali između Grka s Pharosa (Stari Grad na Hvaru) i Jadestina100 i njihovih saveznika. Vijesti nam o tim zbivanjima donosi Diodor Sikulsi:

Diod. 15.14
"Kasnije su se raniji stanovnici razljutili zbog prisustva Grka i pozvali Ilire, koji su živjeli na kopnu nasuprot. Ovi su prešli na Hvar u velikom broju malih brodova, i s vojskom od više deset tisuća, ubili mnoge Grke i učinili mnogo štete. Međutim, Dionizijev zapovjednik iz Lissosa doplovio je s velikim brojem troveslarki protiv ilirskih lakih brodova i, nakon što je neke potopio, a druge zarobio, ubio je više od pet tisuća barbara, a uzeo oko dvije tisuće kao zarobljenike."101

Očito je da su i u ovom sukobu Liburni ponovno bili na strani gubitnika te je ova bitka, za koju se pretpostavlja da se odvila samo godinu dana nakon osnutka kolonije Pharos, 384./383. g. pr. Kr.102, označila prevlast Grka i istiskivanje Liburna s ovoga dijela obale. Bio je to kraj višestoljetne prevlasti liburnskoga etnikuma nad prostranstvima Jadranskoga mora.103

Što se tiče odnosa Liburna i rimskoga supstrata, ne postoje podaci o mogućim sukobima između liburnskoga naroda i Rimljana, bez obzira što su u djelima rimskih pisaca često opisivani kao opasni gusari. U sklopu su rimske države Liburni po mnogim pitanjima uživali stupanj određene autonomije104 te je moguće da su imali i ulogu saveznika u njihovim ratovima s ostalim domorodačkim narodima poput Histra105, Delmata106, Japoda107 i Ilira108. To podržava i činjenica da je konzul Gaj Sempronije Tuditan 129. g. pr. Kr. ratovao s nekim od domorodačkih naroda (narodi Histra, Tauriska i Japoda) na istočnoj obali Jadrana i u njegovom zaleđu te ih je porazio, što naslućuje saveznički odnos Liburna i Rimljana. Da je bilo drugačije Tuditan je trebao pokoriti i Liburne ili ih barem diplomatskim putem podvrgnuti rimskoj vlasti kako bi stigao do njihove granične rijeke. No, o takvoj vrsti sukoba nema nikakvih bilježaka, a "Liburnija se od Tuditanova pohoda uključila u red rimskih saveznika"109, dok je njihov teritorij često služio Rimljanima kao uporište za vojno djelovanje protiv drugih naroda.110 Zanimljiv je podatak kojega nam donosi Apijan u Iliričkoj povijesti (App. XII, 34.) kada izvještava o zauzimanju grada Promone od strane Delmata i nekih drugih stanovnika Ilirika na štetu Liburna. Liburni se tada obraćaju Cezaru za pomoć, a on šalje svoju vojsku koja na kraju biva poražena.111 Ubrzo je izbio i građanski rat između Cezara i Pompeja, u kojem se Liburni ipak opredijeljuju za Pompeja, što se pokazuje pogrešnim budući da iz rata Cezar izlazi kao pobjednik te "Liburnija ni sama nije bila pošteđena od krvoprolića i pustošenja"112.

Upravo je s Cezarovim namjesništvom nad Ilirikom započela sustavna romanizacija Liburna s kojom dolazi i do urbanističkih preobražaja liburnskih naselja, a u to se vrijeme u Iaderu osniva jedina kolonija rimskih građana na teritoriju Liburna. Liburnija od 35. g. pr. Kr. ulazi u sklop rimske države te liburnski teritorij u cijelosti potpada pod upravu Ilirika, kasnije provincije Dalmacije, pri čemu je Scardona bila središte juridičkoga konventa pod koji su potpadale sve liburnske općine, njih četrnaest civitates koliko ih spominje Plinije Stariji u svojoj Historia Naturalis.

"Po svemu sudeći Liburni nisu nikada ušli u ozbiljan ratni sukob s Rimljanima i to se odrazilo u antičkoj historiografiji."117 U tom je vidljiv njihov poseban i saveznički položaj u odnosu na ostale domorodačke narode na tlu današnje Hrvatske. Vrsna brodogradnja i gusarstvo učinili su Liburne višestoljetnim vladarima Jadranskoga mora na čijoj ih pozornici kasnije nasljeđuju Grci i Rimljani, a mudra ih je vanjska politika učinila saveznicima u "rimsko doba" te tako osigurala nesmetan razvoj, kako na gospodarskoj, tako i na kulturnoj razini.

Stranice- 18-22
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#43  PostPostao/la Adamić » 11.10.2015, 16:10

Spiralnonaočarasta fibula.jpg
Spiralnonaočarasta fibula.jpg (73.42 KiB) Pogledano 3118 puta

Poput drugih domorodačkih naroda i pripadnici liburnske zajednice voljeli su ukrašavati svoje tijelo nakitom. Najviše ostataka nakita pronalazimo u grobovima jer je biti nakićen značilobiti u skladu s prirodom – urešenost i uređenost.150 Upravo su fibule prepoznatljiv izbor iz liburnskoga nakita, a postoji više vrsta kao što su spiralnonaočarasta, zatim lučna fibula s unatrag zavrnutom nožicom151 i pločaste fibule152, a nosili su ih i muškarci i žene. Također, izrađivali su se i pektorali (ukrasi za grudi) koji su se sastojali od brončanih ploča iz kojih su visjeli različiti privjesci i drugi ukrasi153, kao i pojasne kopče ili kvačice.

Str.24

4.1.6. Kult i religija

Po nekim pitanjima religije i kulta Liburni su se izdvajali od susjednih naroda, dok su se po zajedničkim vjerovanjima, a posebice prihvaćanjem rimskoga kulta, uklapali u svijet ostaloga domorodačkoga stanovništva. Stoga možemo razlikovati više vrsta kultova koji su se štovali u Liburniji. To su u prvom redu bila domorodačka autohtona božanstva, dok nastupom romanizacije dolazi do prihvaćanja rimskoga službenoga kulta, kao i onih orijentalnih koji su se najviše proširili u 3. st. po Kr., u vrijeme kada su u rimsku državu kroz različite pokrete i ideologije sve više prodirali utjecaji s istoka.

Na području Liburnije razvila su se autohtona domorodačka božanstva, od čega se najviše ističu ona ženska koja pronalazimo u pozamašnom broju.Latra, Sentona, Anzotica, Aitica, Iutossica, Iria, Ica i (H)eia imena su liburnskih ženskih autohtonih božanstava, a pri čemu posljednja tri nalazimo i na prostoru Histrije.

Str.26.

Pokapanje mrtvih

Uz spomenute kultove u Liburniji bio je prisutan još jedan, onaj nezaobilazan – kult mrtvih. Obredi su se pokapanja mrtvih nastupom romanizacije znatno promijenili – pokapanje preminulih u zgrčenom položaju zamjenjuje incineracija, odnosno spaljivanje tijela.189 No, novija istraživanja pokazuju da je incineracija na tom prostoru bila zastupljena i tijekom 1. tisućljeća pr. Kr.190 Ono što se zna jest da se spaljivanje pokojnika vršilo na samom grobu, pri čemu su se na lomaču bacali različiti darovi, dok bi nakon obreda ostatke kostiju rodbina pohranjivala u urne ili u zemlju, ovisno o socijalnom položaju obitelji.191 Što se tiče liburnskih humaka, oni su bili relativno jednostavne konstrukcije – uglavnom su se sastojali od nabacanoga kamenja ili mješavine kamenja i zemlje, a rjeđe isključivo od zemlje koja prekriva kameni humak.

str.30.

I zaključak:

Povijest je gotovo neiscrpan skup informacija. Nažalost, često se zaboravlja da ona ne donosi vijesti samo o događajima, već služi i u svrhu konstruiranja mentaliteta stanovništva. Kako su nekada ljudi razmišljali, jesu li se mnogo razlikovali od nas, "modernih" ljudi? Kada govorimo o prapovijesnom razdoblju, na ta je pitanja podosta teško odgovoriti. Razlog leži u nedostatku pisanih ostataka (izvora) uz pomoć kojih bi bilo lakše doći do odgovora. Liburni se potpuno uklapaju u sklop nepismenih naroda jer kao agrafsko društvo nisu ostavili nikakvih pisanih tragova. Upravo preko antičkih izvora dobivamo prve pisane podatke o tom narodu. No, kao što smo mogli uočiti na temelju iznesenoga, izvori ponekad i nisu potpuno točni, odnosno interpretacija im je pogrešna. Za vjerodostojniju konstrukciju koriste se latinski natpisi, ali manjak informacija i oštećenost takvih ostataka često ograničavaju znanstvenike u njihovim istraživanjima.

Stoga, baviti se "starijom" (pra)poviješću zasigurno nije lako, pogotovo kada se radi o narodu bez vlastitih pisanih ostataka. Vjerojatno se iz toga razloga takvim temama uglavnom bave arheolozi koji radom na terenu dolaze do novih zaključaka. Mišljenja smo da bi takve teme u jednakoj mjeri trebale biti zastupljene u jednoj i drugoj struci. Povjesničari uz pomoć arheologije, a i drugih znanosti mogu doći do određenih otkrića i rezultata te svojim radom potpomagati rad same arheologije.

Rimsko Carstvo uvijek će ostati jedno od intrigantnijih i omiljenijih tema povijesti. Svojom veličinom i ostavštinom to sigurno i zaslužuje. No, nekako se ne možemo oteti dojmu da se naglasak uvijek stavljao na središnji (okruženje samog grada Rima) dio Carstva, dok su drugi narodi u provincijama ostajali zanemareni.

Ovaj je rad, među ostalim, želio pokazati da su i narodi na marginama Carstva, poput "običnoga" naroda Liburna, kao i čitava provincija Ilirik, imali svoj udio u onomu što nazivamo slavnim Rimskim Carstvom. Mala je vjerojatnost da Rimljani ne bi pokorili prostor čitavoga Ilirika, ali uvijek se može postaviti pitanje što bi bilo da su se Liburni odlučili na veći otpor rimskim pridošlicama? Bi li rimsko brodovlje umanjilo svoju važnost bez brzih i laganih liburnskih dvoveslarki? S druge strane, njihov domicilni karakter bio je dovoljno jak da u razdoblju snažne romanizacije zadrži i obilježja onoga što bismo nazvali autohtonim i tradicijskim.
Teme stare povijesti hrvatskoga prostora zasigurno bi trebalo više promicati u povijesnim i općenito laičkim krugovima. Bogat školski program u većini slučajeva ne dopušta dublji pogled prema domorodačkim narodima na hrvatskom tlu, što rezultira time da mnoge obrazovane osobe često ne znaju tko su bili Liburni, a onda ni Japodi, Histri, Delmati i da ne nabrajamo dalje, nego ih sve, uz pogrešno naučenu interpretaciju, oslovljavaju kao ilirske prastanovnike na hrvatskom prostoru.

Što onda na kraju možemo zaključiti o položaju liburnskoga entiteta u odnosu na druge domorodačke narode i Rimljane? Liburni su po mnogočemu bili slični svojim susjedima, ali razlike koje su postojale među njima nesumnjivo svjedoče o jednoj zasebnoj narodnosnoj skupini koja svoju srodnost očituje tek na jezičnom polju, određujući njihovu pripadnost sjevernojadranskom području. Antički pisani izvori, kao i raznovrsni arheološki ostaci svjedoče, dakle o razvijenom i bogatom svakodnevnom životu već u predrimsko doba, iz kojega se autohtoni element očuvao i nastavio svoj kontinuitet dolaskom Rimljana, prihvaćajući neke tekovine rimske kulture. Vanjski su utjecaji stoga vidljivi na području kulta, umjetnosti, arhitekture i urbanizma, dok se kod stanovništva ogleda brzo stapanje doseljenika s domorodačkim življem.
Nadamo se da će ovaj pregled dodatno osvijetliti povijest "hrvatskoga" prastanovništva, koje unatoč jakoj rimskoj dominaciji zadržava obilježja domaće kulture.

Str.53.



Toliko. Više manje je sve važno u ovom radu pa je blje da pročitate cijeli rad.
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#44  PostPostao/la Adamić » 11.10.2015, 16:16

Gerard Mercator: Tab V. Europae in qua Raetia, Pannonia, Noricum, Liburnia, Dalmatia, Cum Italiae Parte
Tab V. Europae in qua Raetia, Pannonia, Noricum, Liburnia, Dalmatia, Cum Italiae Parte .jpg
Nice example of Mercator's map of Italy, the Adriatic and contiguous parts of the Balkans, from Mercator's edition of Ptolemy's Geographia, first published in 1578.


Duisburg / 1578
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23511
Teme: 923
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Tko su bili Liburni ? Što označava Liburnija ?

Post broj:#45  PostPostao/la Adamić » 11.10.2015, 22:15

Sad prelazim na imena "Liburnija" koja su nosila ili još nose društva, udruge , zgrade, portali i ostalo kao spomen na naše Liburne. :čitati:

Krenimo.

CLUB CANOTTIERI “LIBURNIA”

Iako točnih podataka nema, pretpostavlja se kako je tih godina osnovan i treći veslački klub pod nazivom Club Canottieri “Liburnia” (Klub veslača “Liburnija”). Najstariji poznati službeni podatak o “Liburnii” sačuvan je u budimpeštan-skoj arhivi. To je Statut Cluba Canottieri “Liburnia” iz 1906. godine. Statut ima 26 članaka iz kojih je vidljivo da je klub organiziran kao društvo.

Najstariji podatak o sportskim nastupima “Liburnie” potječe iz 1907. godine kada klub nastupa na međunarodnoj regati u Opatiji na kojoj se borio s pobjedničkim čamcem “Enea”.
http://vkjadran.hr/?page_id=84

Ovdje imamo nacrt veslačkog kluba Liburnia, Rijeka, nacrt: Giovanni Rubinich, 1904.

Planinarsko društvo "Liburnia"
1892. Opatija ima Planinarsko društvo "Liburnia", predsjednik je dr Ignaz Schwarz (inače vlasnik Quisissane).
viewtopic.php?p=90653#p90653

I nešto novijeg datuma....

Informativni portal - kako kažu portal liburnijskog kraja i šire. Rijeka, Opatija, Kastav, Matulji, Lovran, Mošćenička Draga, Volosko, Ičići, Ika, Pasjak, liburnia, liburnija...
http://www.liburnija.com/

i još jedan portal

http://www.liburnija.net/

Kažu da su ”prvi na Liburniji”.

ali prebacuje na Podučkun net.

Autor i voditelj projekta ‘Blog PodUčkun.net’: Nikola Cvjetović

Vaše online novosti iz Liburnije – Opatija, Kastav, Matulji, Lovran i Mošćenička Draga

Sadržaj na Liburnija.net blogu objavljuje se od 15. listopada 2009

Dakle nastali smo u isto vrijem i imamo ostvarenu razmjenu linkova.


Liburnija parking d.o.o.
http://liburnija-parking.com/kontakt/
Poduzeće «LIBURNIJA PARKING» d.o.o. iz Opatije osnovano je 2006. g. U stalnom radnom odnosu imamo 20 zaposlenih djelatnika.


Autobusni kolodvor Zadar - Liburnija d.o.o.
http://www.liburnija-zadar.hr/


Kino video klub Liburnija-film iz Rijeke neprofitna je udruga građana koja djeluje u okviru Hrvatskog filmskog saveza i Zajednice tehničke kulture grada Rijeke. Klub je pod nazivom Kino klub "Rijeka" registriran 15. svibnja 1959. godine, a pod današnjim imenom registriran je 28. lipnja 1971. godine. Osnovne djelatnosti kluba su promicanje filma, društvenih vrednota te razvoja tehnike.
http://www.liburnija-film.hr

Hotel Liburnija nalazi se u Novalji, na otoku Pagu.
http://www.hotel-liburnija.com/


Kompanija: Liburnia Riviera Hoteli d.d. Opatija
Skraćeno: LRH d.d.
Sjedište: Opatija, Ulica maršala Tita 198
Pravni oblik: Dioničko društvo
Datum utemeljenja: 1 siječnja 1947.
Datum osnivanja: 1 siječnja 1993.
Slika

PrethodniSljedeće

Vrati se na: Povijest

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 3 gostiju