Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Dotaknite se neke teme iz bogate povijesti našeg grada. Jedino rubrika "Osobe" vezana je cijeli naš kraj. Pridonesite svojim prilogom da saznamo i naučimo nešto više .
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#16  PostPostao/la Adamić » 31.1.2016, 15:34

Grobnički dondolaši (Čavle)

Grobnički dondolaši Platak.jpg
foto radio Rijeka
Grobnički dondolaši Platak.jpg (126.74 KiB) Pogledano 9815 puta

Grobnički dondolaši u posjetu Platku (jučer 2016.)

Bakar Gordana Kvajo.jpg
SMOTRA ZVONČARA Od Kukuljanova do Bakra Kvajo 2016


Maskare 2008 dondolasi.JPG
Maskare 2008 dondolasi.JPG (62.49 KiB) Pogledano 9815 puta


Tatto Grobnički dondolaši voljeni grade Rijeka .jpg
Fotografija: Arsen Miletić, jedna od nagrađivanih
Tatto Grobnički dondolaši voljeni grade Rijeka .jpg (310.21 KiB) Pogledano 9805 puta

:bravo: :srce :zastava: :piva
Slika

Avatar korisnika
mlaka5
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 624
Teme: 2
Pridružen: 19.2.2011, 21:50

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#17  PostPostao/la mlaka5 » 31.1.2016, 19:29

Korzo - 2014.



IMG_4137.JPG
IMG_4137.JPG (192.38 KiB) Pogledano 9811 puta


IMG_4141.JPG
IMG_4141.JPG (189.95 KiB) Pogledano 9811 puta


IMG_4156.JPG
IMG_4156.JPG (206.53 KiB) Pogledano 9811 puta
...krepat,ma ne molat...

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#18  PostPostao/la Adamić » 31.1.2016, 23:48

Kukuljanski zvončari

Kukuljanski zvončari.jpg
Fotografija: Gordana Kvajo

Bakar, 2016
Slika

Avatar korisnika
mlaka5
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
Rijeka, Kvarner i Gorski kotar !
 
Postovi: 624
Teme: 2
Pridružen: 19.2.2011, 21:50

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#19  PostPostao/la mlaka5 » 1.2.2016, 15:36

IMG_3645.JPG
IMG_3645.JPG (299.43 KiB) Pogledano 9793 puta


IMG_3878.JPG
IMG_3878.JPG (185.85 KiB) Pogledano 9793 puta



IMG_3840.JPG
IMG_3840.JPG (243.19 KiB) Pogledano 9793 puta
...krepat,ma ne molat...

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#20  PostPostao/la Adamić » 1.2.2016, 16:38

Žejanski, Halubajski čini mi se ako ne Zametski :)) i ovi mići su Frlanski zvončari ?



Frlanski zvončari

Frlanski zvončari nastali su 2003 godine na inicijativu starih frlanskih obitelji. Na svoje zvončarsko kolo tradicionalno kreću prvi vikend u veljači.

Frlanski zvončari  (1).jpg
Frlanski zvončari (1).jpg (222.91 KiB) Pogledano 9788 puta

Frlanski zvončari  (2).jpg
Frlanski zvončari (2).jpg (265.64 KiB) Pogledano 9788 puta

Frlanski zvončari  (3).jpg
Frlanski zvončari (3).jpg (119.9 KiB) Pogledano 9788 puta
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#21  PostPostao/la Adamić » 7.2.2016, 14:09

Krimejski feštari - najstarija karnevalska skupina s lijeve strane Rječine.

osnovani davne 1886 ,nose tradicionalne časničke odore pomorskih kapetana.

Krimejski feštari  (1).jpg
Krimejski feštari (1).jpg (87.59 KiB) Pogledano 9786 puta

Krimejski feštari  (2).jpg
Krimejski feštari (2).jpg (77.96 KiB) Pogledano 9786 puta


U danšnjem N.L spominje se samo 1701. :ne znam:


Tradicija maškaranja
Jedina sušačka tradicijska karnevalska skupina Krimejski feštari: Začin svim feštami još od 1701. leta

Ki ne voli svoj zavičaj, ne voli ni samoga sebe. To je naše geslo, pa smo dio tribina NK Rijeke, tribina našeg vaterpolo kluba ili plivačkih natjecanja, svim smo srcem uz naš »Orijent«, a i dio smo mikovske publike ne samo u Rijeci već smo tamo gdje on putuje, a kad je u Gračišću onda smo kao gosti Gračišća uvijek uvršteni u program dočeka mikovske karavane.

Naravno, dugogodišnji su sudionici i Međunarodne povorke Riječkog karnevala.

Autor: Slavica Mrkić Modrić
Objavljeno: 7. veljače 2016. u 9:32
Vezano

Članci
Danas je dan kada će se Zlobinu dogoditi MIK

Jedina tradicijska karnevalska skupina »s lijeve strane Rječine«, odnosno sa Sušaka, Krimejski su feštari. Njih četrdesetak već godinama čuva, nosi i pronosi tradiciju maškaranja ne samo na Sušaku ili Rijeci već djelić posebnosti »riječke maske« brojnim gostovanjima prezentira ostatku Hrvatske i Europe. Sa Sašom Čauševićem zvanim Pinelić, prvim kapom Krimejskih feštara već punih 27 godina, popričali smo o Krimeji i Krimejskim feštarima nekad i sad, a bogme smo se dotakli i budućnosti.

– Priča o Krimjeskim feštarima višestoljetna je priča. Prvi zapis o Krimejskim feštarima datira iz 1701. godine. Dugo vremena su feštari Sušakom feštali neslužbeno, bilo je i boljih i gorih dana, čak i godina u kojima je pusna tradicija feštara apsolutno zamrla, da bi 1986. godine ponovo pokrenuli feštarsku priču, kaže Pinelić i dodaje kako se uniforma koju nose današnji feštari u svemu oslanja na onu »nekadanju«. Nastala je na temelju običaja koji je nekadašnjim feštarima nalagao da za ophod odjenu staru mornarsku uniformu. Nikakvo čudo ako znamo da su Sušak i Rijeka oduvijek bili »tvornica pomoraca«.

Na upit kako su i kada Krimejski feštari započinjali pust Pinelić odgovara:

– Pusta dižemo na Antonju, ča će reć 17. prvoga. Podizanju je nekada prethodilo puhanje va volovski ili kravlji rog, čin z ken je najavljeno da počinje pusno vrime. Narod je užal reć – hode zvat pusta i pusno vrime najavit. I tako j' počinjalo, a nastavljalo se je tancimi. Tancalo se j' na sto mileh mest. Najprvo uz sopele i meh si va kokoru ili va kolo, a kada j' došla armunika, onda su meh i sopile šle va kraj. Najprvo se j' tancalo po oštarijami. Kašnje u nekadašnjemu domu Mjesnoga odbora Krimeja, a tamo j' bila i feštarimi jako draga oštarija »Velebit«. Rabi spomenut i dječje redute ke su vavek bile dobro posjećene.

Smotra za pet

Krimejski feštari su godinama u sklopu Riječkog karnevala organizirali i smotru tradicijskih maškara. Na tzv. tradicijskoj trasi znalo bi se okupiti tridesetak tradicijskih karnevalskih skupina iz Primorja, Istre, Slovenije..., te od Krimeje, preko Vojaka, do Trsata prošetati svo bogatstvo različitosti pusnih odora i običaja.

– Ja, bili su to lipi dani, puno grup, puno gledatelji, šušur od Krimeje do Trsata, ma jednostavno, kod i puno drugeh lipeh i dobreh stvari i ova j' radi nedostatka financij šla mater ženit. Četrnajst let smo zdurali ma onda ni bilo više soldi i prestali smo s ten. Znan da je šteta, ma protiv više sile se ne more. Sad po Krimeje, Trsatu i Vežice obahajamo mi. Na saki Pust se pospravimo i obajdemo vrtići, škole, oštarije, jogi i neke familje ke nas pozovu. Bude lipo i veselo.

Osim obilaska svog kraja u vrijeme Pusta, Krimejski feštari su i nezaobilazni dio publike svih manifestacija vezanih uz ovaj kraj. Kako onih sportskih, tako i glazbenih.

– Ki ne voli svoj zavičaj, ne voli ni samoga sebe. To je naše geslo, pa smo dio tribina NK Rijeke, tribina našeg vaterpolo kluba ili plivačkih natjecanja, svim smo srcem uz naš »Orijent«, a i dio smo mikovske publike ne samo u Rijeci već smo tamo gdje on putuje, a kad je u Gračišću onda smo kao gosti Gračišća uvijek uvršteni u program dočeka mikovske karavane.

Naravno, dugogodišnji su sudionici i Međunarodne povorke Riječkog karnevala.

– Ne more to bez nas pasat. Ovo leto ćemo proć kod grupa broj 93 zad Grobničkeh dondolaši, a prvo Labinjonske kumpanije Domaće folšarije. Bit će nas trejsetak i kako i vavek ćemo se dobro zabavit.

Jedna od ikona Krimejskih feštara dugo vremena je bio Frane Pitur, a potom i Josip Šegota Joja.
Ni Pitura, ni Joje

– Ja, nažalost, obadva su pokojni. Frane Pitur je zadnjeg dana karnevalskog ludovanja Krimejun jahal na magarcu popituranon va belo. K tomu je bil i glavni inicijator i organizator legendarnih utakmica između »Suhih« i »Debelih« koje su bile pravi nogometni spektakl na Orijentovomu igralištu. A Joja, pa Joja je bil naš kralj, naša maskota i njegovon smrću umrl je i del nas. Va spomen na njega naš pust će se i dalje zvat Joja.

Kad smo već kod pusta, pitamo za što je sve kriv njihov Joja?

– Za se ča nevalja na ovomu svitu. Od politiki, preko kulturi do zabavi. Ma, kriv je i za globalno zatopljenje. I zato će lipo još do utorka viset va Mjesnomu odboru kamo smo ga stavili da se na bure ne prehladi ili, ne daj Bog, odleti na krilimi vjetra, a utorak, na Mesopust poć će va vječna lovišta. Sprogod mu je na sedan ur večer, a pokle toga su karmine ke j' omogućil MO Krimeja, na čen njin hvala.
Krimejski feštari su, za razliku od pojedinih stranaka, ali i ostalih feštara popunili zakonom propisanu kvotu nježnijeg spola u svojim redovima.

– Ja, zač med feštarimi ne bi bile i feštarice? Zbilja ne postoji razlog, smo ravnopravni ili ne? Mi smo njin oprli vrata još pred više od dvajset let i moran priznat da smo njihovim dolaskom puno dobili. Uostalon tr uz mene kako prvog kapa tu je još jedan – Ante Kivela, ma badava nan se da ni naše organizatorice gospe Jelice Grdinić, kaže Saša Čaušević Pinelić i poziva sve ljude dobre volje i zaljubljenike u pusnu tradiciju da im se u utorak, 9. ožujka priključe na njihovom tradicionalnom pohodu koji počinje u 10 sati ispred pekare na Vojaku, a završava paljem pusta i veselicom u MO Krimeja, u 19 sati.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/J ... fresh=true



Gledaj na youtube.com

Dokumentarni film o Krimejskim feštarima i karnevalskim (mesopusnim) običajima na području Sušaka.
Film je snimljen 2004. godine
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#22  PostPostao/la Adamić » 7.2.2016, 17:07

Krimejski feštari 1886 Sušak .jpg

Krimejski feštari 1886.jpg
Slika

Avatar korisnika
snežnik
Fiume e basta !
Fiume e basta !
 
Postovi: 111
Teme: 4
Pridružen: 19.4.2015, 22:32

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#23  PostPostao/la snežnik » 10.2.2016, 19:56

Maškare na razglednici (izdavač i tisak - Naša djeca, Zagreb).

Kastav Trsat Rijeka maškare.jpg
Kastav Trsat Rijeka maškare.jpg (338.97 KiB) Pogledano 9758 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#24  PostPostao/la Adamić » 18.11.2018, 17:48

Šteta što riječke maškare teško izađu iz lokalnih okvira a da ne govorimo o nacionalnim. Pao je u prosječnost i dosadnost. Zašto ? Zato što nesposobni vode manifestaciju ! Jedan čovjek je dovoljan da se sve promijeni a to je osoba poput Damira Miškovića. Pa ne bi gledali Samoborski fašnik samo na televiziji, toliko o riječkom koliko ga vrednuju.

riječki karneval .jpg
riječki karneval .jpg (184.02 KiB) Pogledano 8333 puta

Ljudi vole zabavu ! Ne znam u Gardelandu koji nema veze s maškarama , ljudi čekaju cijeli dan da dođu na red da im se , odnosno svojoj djeci pruže crtež na licu.

Riječki karneval može biti svjetska manifestacija (netko je jednom napisao 3 na svijetu) a Riječani trljat ruke od zarade. No kad manifestaciju vode nesposobni ljudi, bez ikakve želje ka boljem, tako nam i treba. Šteta ! :dole :roll:

A tek smještaj privatni ? Toliko potencijalne love se može uzet turistima da je to strašno.

Gledaj na youtube.com

Feštaaaa

i da cijeli grad diše za maškare. : smile01
mc donalds korzo rijeka  2017.jpg
mc donalds korzo rijeka 2017.jpg (125.28 KiB) Pogledano 8324 puta


Temelje imamo samo treba svjetonazore proširit malo.
Slika

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 4494
Teme: 155
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#25  PostPostao/la Vežičanka » 19.11.2018, 17:23

Alegorijska kola na riječkom karnevalu 1906. i 1911.

alegorijska kola u Rijeci 1906.jpg
alegorijska kola u Rijeci 1906.jpg (198.45 KiB) Pogledano 8306 puta

alegorijska kola u Rijeci 1911.jpg
alegorijska kola u Rijeci 1911.jpg (212.48 KiB) Pogledano 8306 puta

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#26  PostPostao/la Adamić » 8.1.2019, 18:30

Vidjeli smo na primjeru "Riječkog adventa" da je to bio najljepši doček u povijesti Rijeke , od toga najviše treba izdvojit Trsatsku gradinu, organizaciju Advent na Gradini koju vode stručni ljudi i koje vole svoj grad i žele napravit nešto više (najveća kruna u Europi,16 kilometara božićnih lampica, sadržaj klizalište , gastro ponuda, svake godine nešto novo). Za riječki karneval se to ne može reći. Dosadnjikavo, nimalo inovativno. Vode ga ljudi koje bi trebao maknuti iz organizacije. Evo koliko košta i koliko ga cijeni sam grad.

Grad Rijeka sufinancira Riječki karneval: Petom godišnjem dobu 150.000 kuna
Autor: Damir Cupać
Objavljeno: 8. siječanj 2019.



RIJEKA Predsjednik Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa izvijestio je Kolegij gradonačelnika da ukupni prihodi Riječkog karnevala 2019. iznose oko 1,7 milijun kuna, a Grad Rijeka je iz gradske blagajne osigurao 150.000 kuna. U zatvaranju financijske konstrukcije sudjelovali su i Turistička zajednice grada Rijeke i komercijalni prihodi od pokrovitelja i donatora, prodaje ulaznica i najma štandova, Primorsko-goranska županija i Hrvatska turistička zajednica. Ukupni rashodi na razini su prihoda, a riječ je o financiranju osnovnih programa kao što su izbor kraljice Riječkog karnevala i primopredaja ključa Grada, Dječja karnevalska povorka, Međunarodna karnevalska povorka i Carnival DY party 2019., promidžba, prezentacije, oglašavanje, tisak promidžbenih materijala, odnosi s javnošću te priprema za Riječki karneval 2020.

Kada je riječ o grdaskim sredstvima, njima će se pokriti troškovi izbora kraljice Riječkog karnevala i primopredaje ključa Grada (10.000 kuna), Dječje karnevalske povorke (30.000 kuna), Međunarodne karnevalske povorke (50.000 kuna) te će se sufinancirati dječje karnevalske grupe (20.000 kuna) i sudionici Međunarodne karnevalske povorke (40.000 kuna).

– Prije svega bih naglasio da smo postigli najbolje rezultate do sada kada je riječ o Adventu, a sada nas očekuje organizacija petog godišnjeg doba. U prošloj godini prešli smo 400.000 noćenja, a u prosincu 2018. godine bili smo odmah iza Opatije po broju noćenja. Vjerujem da će se pozitivni trendovi nastaviti i na početku godine budući da Peto godišnje doba počinje 17. siječnja i trajat će do 5. ožujka 2019. godine. Brojna događanja će se odvijati u domovima na Zametu i u Pašcu te u Exportdrvu. Svi koji vole Peto godišnje doba moći će naći zabavu za sebe. Riječki karneval postao je najvažanija zimska manifestacija u Hrvatskoj jer na Karnevalu očekujemo preko 20.000 sudionika. Kada je riječ o velikoj povorci, očekujemo 10.000 maškara i stotinjak karnevalskih grupa. Sljedeće godine Rijeka je Europska prijestolnica kulture čiji je sastavni dio Riječki karneval i napravit ćemo kvalitetnu promociju za 2020. godinu – najavio je Škarpa.

Gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio je da je sastavni dio Riječkoga karnevala humanitarni bal koji će se i ove godine održati u Guvernerovoj palači, a prikupljena sredstva će se donirati Klinici za dječju kirurgiju.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/G ... fresh=true



Vrlo jednostavno .Dok ga ne dignu na veću razinu, ja na njega ne idem, kao što je doček Nove godine na Korzu doživio debakl (2500 ljudi) .


Ukupni rashodi Riječkog karnevala 2019. planirani su u iznosu od 1.967.400,00 kn i to za slijedeće:-osnovne programe (Izbor kraljice Riječkog karnevala i primopredaja ključa Grada, Dječju karnevalsku povorku, Međunarodnu karnevalsku povorku i Carnival DY party 2019.);-promidžbu, prezentacije, oglašavanje, tisak promidžbenih materijala, te odnose s javnošću;
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#27  PostPostao/la Adamić » 23.2.2019, 18:03

Šta treba crtati nekome da bi shvatio ? I pokrenuo se ? :čitati:

riječki karneval brand.jpg
riječki karneval brand.jpg (152.65 KiB) Pogledano 6938 puta





Dizajnerica
ANJA ZAMBELLI ČOLAK 'Rijeka treba od karnevala izgraditi ono što je Zagreb napravio s adventom'


Autor: Andrea Bralić


Imamo karneval, događaj kakav nitko drugi u Hrvatskoj nema, a koji ima svoju dugu tradiciju, diže većinu stanovnika na noge i ima golemi turistički potencijal. Umjesto toga, Riječki karneval je i dalje naša lokalna manifestacija i još uvijek nedovoljan broj vanjskih posjetitelja samo zbog maškara dolazi u Rijeku
ANJA ZAMBELLI karneval.jpg
ANJA ZAMBELLI karneval.jpg (52.22 KiB) Pogledano 6941 puta

Anja Zambelli Čolak jedna je od onih uspješnih Riječanki, koje su u svom sektoru uspjele razviti odličnu prepoznatljivost na lokalnoj razini, ali i izvesti svoju ekspertizu izvan granica Hrvatske.

Naime, njezin studio Zambelli Brand Design je autor vizualnog identiteta Kuvajtske franšize Bora Bora, inače nove arapske atrakcije iz sektora hrane i pića popularne među mladima. Nakon uspješnog brendiranja, Bora Bora je nedavno uspjela interes za svoju franšizu proširiti i na druge zemlje Arapskog poluotoka, čime se dizajn s riječkim potpisom počeo širiti Bliskim Istokom. No, nije to prvi put da je neki Anjin brend otputovao u bijeli svijet. Kreirala je vizualni identitet i za najpoznatiju hrvatsku franšizu – Surf'n'fries – još jedan riječki proizvod koji je već poznat po svom internacionalnom uspjehu. U domaćim granicama njezine se radove prepoznaje kroz brending zvučnih imena poput HNK Rijeke, Franele, Doma zdravlja Primorsko-Goranske županije, Pika, Kishe, restorana JIST i Barbieri’s, te mnoge druge.

Inače, diplomirana dizajnerica koja je znanje stekla na najprestižnijim fakultetima dizajna u Milanu, Istituto Europeo di Design i Domus Academy, Anja je i vlasnica titule Master of Business Design. Prije dvije godine izabrana za jednu od pobjednica nagrade Veuve Clicquot Business Woman Award na razini Hrvatske, koja se dodjeljuje uspješnim ženama poduzetnicama, a njezini dizajnerski radovi izdani su u dvije knjige o dizajnu »Packaging Structure« (ArtPower) i »Take me away please« (DesignerBooks).
Dizajner u duši

Pretpostavljam da je mnogim ljudima nejasno što radite. Dakle, tko je Anja i čime se bavi?

– Anja je dizajner u duši, no nakon što sam prije 12 godina završila studij dizajna, shvatila sam da on na tržištu prolazi onda kada je u službi prodaje. Putem dizajnerskih procesa koje sam uvježbala radeći za nekoliko milanskih agencija, naučila sam kako staviti proizvod ili uslugu na tržište da oni budu zaista primijećeni, što je zadatak mnogo kompleksniji od onoga što se čini na prvi pogled. Kada sam se vratila u Rijeku otvorila sam vlastiti studio koji se danas zove Zambelli Brand Design, a gdje klijenti najčešće dolaze zbog strategije brendiranja. Što to zapravo obuhvaća? Prije svega jednu dubinsku analizu proizvoda i tržišta, ciljeva tvrtke te njihove ciljne publike, pri čemu pronalazimo put do vizualnog identiteta koji će taj proizvod ili uslugu istaknuti na tržištu. Dizajn tada dolazi kao sljedeća faza u kojoj se kroz estetiku i vizuale implementira sve ono što smo definirali u brend strategiji.

Nakon školovanja i iskustva stečenog u Italiji vratili ste se doma. Jeste li ikad požalili zbog povratka u Hrvatsku, zemlju u kojoj se uglavnom korača težim putem?

– Prije 12 godina za mene nije postojala opcija da nastavim život i rad negdje drugdje, jer iako sam provela pet godina u Milanu, uvijek sam se željela vratiti doma. No, priznajem da sam se po povratku lagano šokirala domaćim tržištem, koje nije znalo mnogo o brendingu i nije bilo spremno za proizvode koje sam željela nuditi. Nasreću, Rijeka se puno promijenila od tada do sada i zapravo sam tek danas došla do faze u kojoj tržište zna o čemu pričam i upravo to traži. U početku sam morala kompletno promijeniti pristup i nuditi jednostavniju uslugu, da bih s godinama došla do ovog što danas radim. Volim Rijeku i volim ovdje živjeti i raditi, ali vjerojatno bi mi negdje druge sve to bilo jednostavnije iskomunicirati. Ipak, mislim da sam uspjela od ovog studija stvoriti mjesto u kojem će i klijenti i zaposlenici moći na čas ostaviti Hrvatsku sa svojim problemima s one strane vrata, kako bismo tu unutra mogli stvarati jedan drugi svijet. Kod nas se ničemu ne pristupa sa stanovišta problema, nego se uvijek pronalaze rješenja, stvaramo svoje vrijednosti i svoju priču. S vremenom su i klijenti prepoznali tu našu pozitivnu energiju i inovaciju koju nudimo.

Tko su vaši klijenti i kako dolaze do vas?

Foto Silvano Ježina

– Najčešće do nas dođu nakon što vide neki naš rad u medijima, na sajmovima ili društvenim mrežama i onda se javljaju. Često misle da im mi trebamo zbog jedne stvari, a onda ispadne nešto sasvim drugo i to je ljepota našeg posla. Internacionalni klijenti, za razliku od naših, žele poslušati malo širu priču, zbog čega možemo posložiti proces kako treba i onda je rezultat najbolji. Bora Bora je recimo primjer takve suradnje. Domaći klijenti malo teže shvaćaju taj naš proces i tu stvari idu puno sporije. A tko su naši klijenti? U zadnje vrijeme izdvaja se nekoliko skupina. Tu su IT, zdravstveni sektor, naročito stomatološke poliklinike, zatim sektor hrane i pića (Food and Beverage) te industrija ljepote i zdravlja. Zbog Surf'n'friesa zamijetile su nas strane franšize tako da je upravo brending franšize proizvod koji najviše izvozimo. Na primjeru Surf'n'friesa počeli smo raditi stvari koje funkcioniraju internacionalno, iako se stvaraju u malom studiju u Rijeci. Radimo proizvode koji funkcioniraju u Rijeci, Dubaiju, Vijetnamu, Južnoj Americi i drugdje i smatram da je to naša najveća vrijednost. Internacionalno tržište je vrlo zahtjevno, no kada stvorite nešto što tamo funkcionira, onda je to zaista uspjeh i potvrda rada.
Propuštena prilika

O brendiranju se puno govori, no nekako malo radi. Kako gledate na brendiranje gradova? Treba li vašem rodnom gradu brendiranje?

– Rijeci apsolutno treba brendiranje, prije svega jer bi taj proces donio mnoge prednosti u doživljaju grada od strane vlastitog stanovništva, a onda i njezinih posjetitelja. Kada pričamo o korporaciji koja ima jak brend, ljudi joj počinju pripadati, jer osjećaju taj zadani smijer i s njime se poistovjećuju. Isto je i s gradom. Da se strateški krene raditi na brendiranju grada, ljudi bi puno više vjerovali u ono što svi skupa proizvode i čine kao cjelina. Projekt Europske prijestolnice kulture je jedan od primjera, no čini mi se da je tu propuštena dobra prilika. Vizualni identitet EPK je dekomponiran i teško je razaznati što on znači, a logotip je nerazumljiv. Imali su priliku s EPK postaviti smjer koji Rijeku čini jednom cjelinom, a toga nema, nedostaje koherentna poruka. Jer nije dovoljno napraviti logo – treba napraviti cijelu priču, donijeti strategiju koja će proizvod približiti tržištu, a logo je samo točka na »i«. Ovako je poruka dosta nedorečena i ne zna se točno kojoj je publici upućena. Rijeku se s jedne strane želi plasirati kao turističku destinaciju, s druge strane kao kulturno središte i EPK, a s treće kao neku alternativnu oazu u Hrvatskoj, kolijevku rocka, multikulturalnu i liberalnu sredinu. Dakle, postoji puno informacija koje se odašilju, ali ne znamo prema kome. Primjerice, ako komuniciramo alternativu prema Zagrebu, to će imati dobar rezultat, ali ako tu priču komuniciramo prema turistima, njima to ništa neće značiti. Trebalo bi proći kroz proces strategije da se sve to jasno definira, jer ovako ispada vrlo površno i nerazumljivo.

Rijeka ipak pokušava nuditi nove proizvode. Ove je zime Advent polučio odlične rezultate.

– Malo sam drugačijeg stajališta po pitanju Adventa u Rijeci i za mene je to tipični primjer loše strategije. Ako imamo »The« Advent u Zagrebu, koji je trenutno najbolji u Europi, ne možemo tome konkurirati. Nemamo ni hladnu zimu, ni snijeg, i čemu onda ulagati novce u Rijeku kao grad adventa, kada za mjesec dana imamo karneval. Događaj kakav nitko drugi u Hrvatskoj nema, a koji ima svoju dugu tradiciju, diže većinu stanovnika na noge i ima golemi turistički potencijal. Umjesto toga, Riječki karneval je i dalje naša lokalna manifestacija i još uvijek nedovoljan broj vanjskih posjetitelja samo zbog maškara dolazi u Rijeku. U karnevalu smo dobri, lokalno stanovništvo se s njime poistovjećuje, okuplja i stare i mlade, pa zašto onda ne napraviti Rijeku gradom karnevala i napraviti s maškarama ono što je Zagreb napravio s adventom? Neka na primjer četiri tjedna sve bude u znaku maškara. Ne treba uzimati nečiji gotov proizvod kad možeš razvijati svoj. To često objašnjavam i klijentima koji se uvijek žele poistovjetiti s konkurencijom – najgore je imitirati druge. No, nije to samo Rijeka, to je u Hrvatskoj sustavni problem – temeljno nerazumijevanje da treba biti svoj i biti originalan.
Odmakli od istine

Foto Silvano Ježina

Je li na državnoj razini dobro komuniciramo sa svojim turistima? Naime, turizam nam je izuzetno važan, a nedavno smo mijenjali slogan.

– Voljela sam »Mediteran kakav je nekad bio«, jer mi to jesmo, to je naša vrijednost u europskom turizmu. Imali smo tada istinitiji turistički proizvod. Bojim se da smo se sloganom »Croatia full of life« odmakli od istine. Paralelno se na terenu dogodilo bujanje apartmana, restorana, lokala puno niže kvalitete. Radilo se na masovnosti da bi stekli bržu dobit. »Mediteran kakav je nekad bio« ima svoju težinu. Većina nam turista dolazi zbog krša, čistog mora i klape koja im pjeva dok oni na nekoj terasi ispijaju bevandu. Mislim da na tome treba graditi proizvod. Naša srdela je istinitija od ponude kakvu turisti mogu dobiti bilo gdje u svijetu. Tu moramo raditi na sebi, na našoj istini, gdje imamo vrhunskih tema.

Svjetsko nogometno prvenstvo i uspjeh naših nogometaša digli su nas na noge prošle godine. Jesmo li uspjeli to iskoristiti i marketinški na najbolji način?

– S temom sporta se Hrvati mogu jako dobro poistovjetiti. Sport nam je važan i jedini nas je na trenutak zbližio. Taj ponos i zajedništvo nam već dugo nedostaju. To je bio mali trenutak u kojem su se stvari mogle promijeniti. Nažalost, dizanje poreza nikog ne motivira da izađe na ulicu, to nam nije u srži, ne dira nas, ali sport nas je ujedinio, izašli smo na ulicu. Nažalost, trenutak je brzo prošao i nismo ga iskoristili.

Analitičari najavljuju novu recesiju. Plašite li se toga s obzirom na to da radite posao koji je svojevrstan šlag na torti i nadgradnja poslovanja.

– Od kada više izvozimo, manje se plašim recesije. Prošli smo kroz prošlu recesiju, preživjeli smo, proći ćemo i kroz ovu i kroz još sto, no mene više plaši stanje u društvu. Ne financijsko, nego ideološko. Bojim se da su ljudi izgubili potrebu da idu dalje, da se bore, da promijene ovaj svijet, da utječu na život koji žive. Toga me strah. Što ako više nemamo volje za promjenama? Onda više ništa nema smisla. Svatko od nas kao pojedinac mora krenuti od sebe i mijenjati svoj život. Svaka mala promjena je nešto i nekakva energija se tu dogodi. Slažem se da treba mijenjati ogromne političke i ekonomske stvari u ovoj državi, no treba krenuti i od sebe i biti promjena. Često me zovu na fakultete da održim studentima neko predavanje i to su nevjerojatni trenuci. Naime, u početku me nitko ne sluša, zuje, gledaju okolo, slabo im je od svega. U nekom trenutku u njima se dogodi nešto u očima, neki klik i to je to. Ja tu promjenu radim svaki dan. Da li me umara? Pa ponekad mi nije više ni do čega, odselila bih i otišla zauvijek, a onda ujutro opet skačem na glavu. To se mora svima dogoditi. Biti poduzetnik ne znači nužno vlasništvo tvrtke, nego stanje uma. Poduzetnik mora biti svaki zaposlenik u tvrtki, svaki čovjek u društvu. Nije bitno da li to radiš sam ili unutar organizacije od 500 ljudi. Treba razvijati poduzetnički duh. Živimo u vremenu kada zahvaljujući internetu možemo dobiti brojna besplatna znanja, možemo plasirati svoju ideju ili proizvod bilo gdje u svijetu i zapravo nam je sve na pladnju. Najveći mi je strah da će se ljudima u Hrvatskoj kompletno ugasiti potreba za životom, za promjenom, za poslom, za izletima, za druženjima, za ljubavi, izlascima, putovanjima... Milijarda godina i x generacija bi trebala da nas tada vrati u život. Ne bojim se da će moje dijete živjeti u siromaštvu, bojim se da će živjeti u nesretnom društvu.
ŽENE SU U DRUŠTVU U SVE GOROJ POZICIJI

Dobitnica ste nagrade za ženu poduzetnicu. Kako gledate na današnji položaj žena u društvu?

– Nažalost, čini mi se da je žena u sve goroj poziciji u društvu. Moji su roditelji oboje imali svoja privatna poslovanja i nikad nije bilo čudno što moja mama radi i što je još k tome i poduzetnica. Sve naše mame su radile, a danas većina mojih poznanica bira ostati s djecom kod kuće. To me strašno boli, jer je riječ o curama koje su završile fakultete i koje bi mogle dati mnogo toga za zajednicu, no društvo ih je primoralo da cijeli život posvete djeci i obitelji. Smatram da se trebaju stvoriti bolji uvjeti u društvu koji bi ženama omogućili da normalno rade, da pritom imaju normalno dostupan vrtić i svu logistiku za dijete, te plaću prikladnu za fakultet koji su završile i posao koji rade. Žene danas ostaju doma, jer kad sve stave na papir, njihovo zaposlenje ispada neisplativo. To je nedopustivo. Nekad mi se čini da su naše mame bile u ravnopravnijem položaju naspram muškaraca nego li smo to mi danas. Kao još jedan rezultat toga su djeca koja su potpuno ovisna o roditeljima. Njima je mama na usluzi 24 sata na dan, sedam dana tjedno. Imamo nezadovoljne žene i nezadovoljnu djecu koja trebaju malo više samostalnosti. Nazadovali smo jako, a to nije dobro za razvoj društva. Čak su i same žene krivo interpretirale ravnopravnost i u poslu preuzele muški model i mušku energiju. Naveliko zagovaram promjene u smislu unošenja ženske topline i ženskog načina poslovanja u kompletan biznis, te povećanje broja žena na liderskim pozicijama.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/A ... fresh=true
Slika

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#28  PostPostao/la Adamić » 5.7.2019, 17:14

Jeste li znali ?

najveći maškarani karneval u Hrvatskoj je bez premca riječki, a stariji je i od onog danas najvećeg brazilskog karnevala u Rio de Janeiru . Dok su se Riječani maskirali, Rio de Janeiro nije još ni postojao (otkriven i koloniziran 1502.). Ono što čini Riječki karneval najvećim i najposebnijem su ljudi koji iz grada i okolice koji žive za njega! A neke od karnevalskih skupina zaštićene su i od strane UNESCO-a kao kulturna svjetska baština. Dođite, budite što želite i doživite Peto riječko godišnje doba.



Uvršteno u rubriku "100 činjenica o gradu Rijeci". :zastava:
Slika

Avatar korisnika
Ana
Volim Rijeku
Volim Rijeku
 
Postovi: 233
Pridružen: 5.10.2015, 20:46

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#29  PostPostao/la Ana » 5.7.2019, 21:37

Možda da se obnovi bal u kazalištu, koji je započeo sigurno prije bečkog, sigurno u 18 stoljeću ( oko 1785)? I ne bi trebali plaćati autorska prava jer je postojao. Do prije dvadesetak godina postojao je podij kojim se pokrivao parter u kazalištu za ples, ali je renoviranjem parter malo ukošen, pa bi trebalo napraviti novi.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 23115
Teme: 914
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Riječki karneval i sve o maškarama u našem kraju

Post broj:#30  PostPostao/la Adamić » 13.2.2020, 21:25

Prigodna..ocrtava duh značenja maškaranja u našem kraju..
Halubajski zvončari Arsen Miletić.jpg
Halubajski zvončari Arsen Miletić.jpg (81.33 KiB) Pogledano 4805 puta
Slika

PrethodniSljedeće

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Povijest

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost