Post broj:#166Postao/la Vežičanka » 17.6.2018, 22:10
Prava "stručnjakinja". Negdje nešto popabirči na brzinu pa mudruje! Što treba gubiti vrijeme na takve, evo joj tu 11 stranica pa neka čita. Ako se nešto nosi nekoliko stolječa na određenoj lokaciji onda je to autohtono.
Ali dat ćemo odgovor. Mogla je i Wikipediju otvorit ....
Autohtonost Čak su i oni uvrstili morčić na stranicu i to je vrlo pohvalno , jer samo su rijetki ušli na popis.
wikipedija morčić autohton.jpg (54.62 KiB) Pogledano 5412 puta
Na primjeru pršuta koji može dalmatinski, istarski , krčki , drniški da ne govorimo da može biti talijanski, slovenski, španjolski svi oni imaju zajedničko a to je da nose zaštićenu oznaka zemljopisnog podrijetla.
Što se tiče Venecije. Bio sam tamo i nigdje nisam pronašao da grad ističe svoj nakit Moretto veneziano . Ok, nisam dobro tražio. Jer sad sam pronašao da postoji Gioielleria Eredi Jovon koja proizvodi iste naše morčiće. No ako uguglamo Moretto veneziano jasno postoji razlika između našeg i njihovog.
venecijanski morčić.JPG (404.56 KiB) Pogledano 5412 puta
Gioielleria Eredi Jovon (1).jpg (130.87 KiB) Pogledano 5412 puta
Zlatarna koja prodaje među vencijanskim morčićima i isti onaj naš . Piše da slika ne treba odgovarat onoj u stvarnosti ? Ovo je baš jedini primjer da pod venecijanski spada i naš . I u Zagrebu se radi riječka verzija morčića. Tako da svatko ima zasada pravo radit, koju god verziju želi..
Gioielleria Eredi Jovon (2).jpg (77.61 KiB) Pogledano 5412 puta
Pokrenuta je i inicijativa koju želi pokrenuti izdavač i urednik Silvije Tomašević da se započne s radom na kandidaturi morčića za UNESCO-vu listu zaštićene kulturne baštine a sigurno će i ova naša tema pomoći da dokumentacija bude bogata !
Zvončari s područja Kastva na UNESCO-vom je popisu nematerijalne kulturne baštine svijeta . Jedini su u Hrvatskoj ! Zvončari su 2009. godine uvršteni na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. http://www.min-kulture.hr/default.aspx? ... =320926053
Primjer zvončari ETNOLOGINJA LIDIJA NIKOČEVIĆ
Možemo pitanje postaviti i obrnuto što to znači za svijet?
- Da bi ovaj običaj nešto značio široj zajednici, mora se prije svega pronaći način kako da on komunicira sa svijetom! Za pretpostaviti je da će sada biti više zainteresiranih da posjete krajeve gdje se on održava, da saznaju putem interneta i tiska nešto više o tome, da dobiju odgovore na stručna pitanja i konzumiraju programe koji će ih dovesti u kontakt o ovim običajem. Jedna od UNESCO-ovih ideja jest i ona da se pomoću kulture komunicira na planetarnoj razini i doista treba osmisliti programe koji će to omogućiti. Lokalne zajednice će također, prema svojim prioritetima, odlučivati o načinima i količini tog kontakta.
Članica ste Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu Republike Hrvatske (za područje Istre i Primorja). Koji su daljnji planovi tog Povjerenstva, odnosno na kojoj fenomenologiji s ovog područja trenutno radite?
- I dalje nam valja prepoznavati nematerijalne kulturne pojave i predlagati ih (opskrbljene potrebnom dokumentacijom) za nacionalnu listu kulturnih dobara. Trenutno se radi na umijeću izrade suhozida (uključivši i kažune), jer, ne treba zaboraviti, znanja kako se što radi, također su kategorija nematerijalne kulture.
Međutim, zajednice koje su nositelji kulturnih dobara to i same mogu učiniti koristeći obrasce na internetskim stranicama Ministarstva kulture. Koliko god je važna ta Nacionalna lista, a tako i ona UNESCO-ova, još je važnije da se na lokalnoj razini prepoznaju i vrednuju nematerijalna kulturna dobra koja nešto znače određenoj zajednici i s kojima se ona identificira. Nitko ih drugi, uostalom, ne može bolje njegovati i širiti. http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=5485
Dobio sam odgovor od te vencijanske zlatarne preko njihove online stranice i kažu , da je morčić sličan našem ali proizveden u Veneciji. Dakle, kao što sam i rekao. Izbjegavali su odgovor da li je to baš njihov venecijanski morčić. Zahvalili su se i bio je tu kraj priče.
Mislim s obzirom da Venencija ima milijune turiste, rade svašta da prežive. Kao što su u 17 st. Svoj morčiç radili u svakakvim verzijama fantazija kako pise pod povijest. Morčić ove zlatarne je na nekom predzadnjem ili zadnjem mjestu među nakitom kojeg prozvode.
Kažu da morčić danas nije popularan kod njih, kao kod nas ovdje.
Mislim da je vrijeme da što prije zaštitimo svoju verziju morčića ! Da nam ne bi netko drugi još preuzeo. Povijest ima,tradiciju ima.
Post broj:#170Postao/la fiju-man » 10.7.2018, 09:33
Pozdrav svima na forumu. Ja samo novajlija ovdije pa evo da se i ja javim vezano za temu koja me je zainteresirala a to je 'morčić'. Naime moja majka, stara fjumanka je dobila od svoje none (moje pranone) dva morčića koji su tada, negdje 1940. imali preko 75 godina (po riječima moje majke). Ja dana nosim jednog od njih na uhu već više od 35 godina. Drugi, koji sam dao ženi doživio je totalni debakl: otpala mu je kopča ali je u tom svojem debaklu pokazao i jednu zanimljivu stvar koju nisam našao da je itko spominje (ili sam možda ja previdio taj detalj). Naime, morčić na sebi nema emajla niti jedan mikrogram! Sve što nije zlato je keramika a to se vidi namom 'posrnulom' morčiću. Sada, kad sam vidio izbliza morčića kojeg nosim na uhu, definitivno sam odlučio kupiti nove a ove sačuvati za budućnost (počinju mu otpadati sitni djelovi keramike ).
Moji morčići stari +150 godina
Morčići stari više od 150 godina.JPG (75.17 KiB) Pogledano 5155 puta
Hvala na javljanju i zanimljivoj objavi. Pretplaćen sam na ovu izvrsnu temu pa dobijem odmah obavijest.
Jučer sam baš tražio najstariju sliku gdje se vidi morčić na nekoj osobi. Naravno iz doba AU me zanima jer bi to bio pravi pogodak. Dosad nism vidio da je netko takvo što objavio. . Zasad neuspješno JER KUT SLIKANJA TREBA BITI JAKO BLIZU ILI INFORMACIJA DA TA OSOBA NOSI MORČIĆ. . Ako tko ima takvu staru fotografiju molio bi da ju objavi.
Tvoji morčići izgledaju još i dobro za onoliko koliko su stari. . Budem navečer kad uhvatim vremena stavio svoje kako izgledaju nakon 11 godina.
MOLIO BI SVE KOJE IMAJU STARE MORČIĆE DA IH NAM POKAŽU OVDJE.
1923. g. na krštenju je nona dobila morčića od svoje tete, koja ga je isto dobila na krštenju, a dalje tko zna. To se prenosilo s koljena na koljeno. Ugrubo, stariji je od 150 godina.
Usporedba vašeg od 150 godina i mojeg od 11 godina.
morčić 11 god.jpg (136.95 KiB) Pogledano 5119 puta
11 godina star morčić, već je dao svoj. Nošen 24 h svaki dan , nikad skidan. Sad ide u penziju. Više se ne može nositi jer grebe i izgubio je boje i strukturu.
grabusic morcic.jpg (144.89 KiB) Pogledano 5119 puta
Moj novi morčić. Kupljen kod Grabušića. Oko 400 kn komad. Razlika je u tome, da nema crne točke u turbanu.
Vezano za pitanje od gospođe da Turci nisu bili nikad ovdje u našim krajevima. Ne znam koju da literaturu pogledam, osim knjge "Morčić" Theod de C. iz 2004. godin. str.34.35
U isto doba Turci su bili prisutni u zaleđu Rijeke i dalje do Doče. Godine 1468. kretali su se putem do Senja, Vinodola, Grobnika i klane prema Trstu. Taj se put zove "strada Turcorum". Hrvati su od Turaka pretrpreli poraze na Krbavskom polju 1493. godine, a Mađari na mohačkom polju 1526.godine. Time su Turcima putovi za daljnje napade bili otvoreni. Stoga Mađari, kao i Hrvatski sabor, 1527. godine biraju Ferdinanda Habsburškog za svog kralja. godine 1595. Turci su poharali i spalili grad Grobnik a 1601. godine bili su poraženi na Grobničkom polju.