Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Cestovni promet Rijeke i našeg kraja

Cestovni, pomorski, zračni i željeznički promet Rijeke i našeg kraja.
Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21486
Teme: 866
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Cestovni promet Rijeke i našeg kraja

Post broj:#46  PostPostao/la Adamić » 22.9.2017, 17:50

Srdoči dobivaju rotor !!! Križenje broj 1 koje hitno treba rotor , čekanje , stalne gužve napokon će ubrzat izgradnja rotora . :smile02




Gradnja rotora Martinkovac započinje sredinom listopada


rotor srdoci.jpg
rotor srdoci.jpg (54.36 KiB) Pogledano 374 puta


Rijeka je grad s, nažalost, iznimno malim brojem kružnih tokova za koje je očito kako znatno utječu na povećanje sigurnosti u prometnim raskrižjima, ali i ubrzavaju protok vozila.

Na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke SDP-ova vijećnica Tamara Martinčić tako je postavila pitanje gradonačelniku Vojku Obersnelu o situaciji s gradnjom rotora Martinkovac o čemu se već dulje vrijeme priča.

Obersnel je odgovorio kako su Hrvatske ceste raspisale natječaj za odabir izvođača. Radovi će se financirati sredstvima Hrvatskih cesta, premda je bilo pokušaja da se taj trošak prebaci na Grad.

“S obzirom na to da je u međuvremenu mijenjan status te ceste, Grad je inzistirao da se radovi provedu prema proceduri koja je prethodila prije mijenjanja statusa ceste, te da troškove podmire Hrvatske cestekako je prethodno bilo dogovoreno. Izvođač je odabran i očekuje se da bi najduže za dva do tri tjedna trebao biti uveden u radove, a radovi bi trebali početi najkasnije sredinom 10. mjeseca”, otkrio je gradonačelnik.

http://www.fiuman.hr/gradnja-rotora-mar ... listopada/

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21486
Teme: 866
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Cestovni promet Rijeke i našeg kraja

Post broj:#47  PostPostao/la Adamić » 29.12.2017, 20:10

Trenutno stanje radova ! Sve će se urediti oko rotora ali u samom rotoru , iskopana je ogromna rupa !!!

Srdoči rotor separator (1).jpg
Srdoči rotor separator (1).jpg (221.92 KiB) Pogledano 265 puta

Užasni površinski asfalta zamijenit će uskoro novi .. :gore
Srdoči rotor separator (2).jpg
Srdoči rotor separator (2).jpg (304.7 KiB) Pogledano 265 puta

Separator za oborinske vode - da i to treba..sjetite se kad kišu počnu da se slijevaju..prema gradu.. :gore


Izgradnja rotora na Martinkovcu, čiji je početak izgradnje uvelike ovisio o neriješenim vlasničkim odnosima nekih od dijelova planiranog kružnog toka, započeli su sredinom listopada 2017. godine. S obzirom na to da je kružno raskrižje Martinkovac dio državne ceste, investitor izgradnje su Hrvatske ceste. Radove vrijedne čak 7,6 milijuna kuna izvodi tvrtka GPP Mikić iz Omišlja, dok je za nadzor nadležna tvrtka Sedra consulting iz Zagreba.

Završetkom izgradnje kružnog raskrižja Martinkovac riješit će se prometni problem stanovnika Srdoča, budući da rotor nalazi na prometno izuzetno opterećenom području, odnosno na lokaciji koja povezuje Ulicu Miroslava Krleže i naselje Srdoči s državnom cestom koja spaja riječku obilaznicu i čvor Diračje na jednoj strani, te Kastav na drugoj strani. Za vrijeme radova promet će se odvijati kontinuirano, ali otežano te se svi sudionici u prometu pozivaju na povećani oprez u zoni gradilišta te obavezno poštivanje privremene prometne signalizacije.

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21486
Teme: 866
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Cestovni promet Rijeke i našeg kraja

Post broj:#48  PostPostao/la Adamić » 27.1.2018, 11:50

Sve o dionici Rijeka - Zagreb , neka se nađe.


CESTA KOJA ŽIVOT ZNAČI Sjećate li se vremena dok je putovanje od Rijeke do Zagreba trajalo tri i pol sata?

Autor: Darko Pajić



Nasljednica Lujzijane i Karoline, autocesta Rijeka – Zagreb definitivno je izmijenila krajeve kroz koje prolazi, Primorje i Gorski kotar, te omogućila snažniji razvoj gospodarskih aktivnosti u PGŽ-u. Doista je to cesta koja život znači, šteta samo što se gradila i čekala predugih 40 godina

Autocesta Rijeka – Zagreb počela se graditi prije 50 godina. Prva dionica od Rijeke do Kikovice u dužini od 10,5 kilometara otvorena je 1971. godine, a izgradnja je završena u listopadu 2008. godine kada je dovršen puni profil u Gorskom kotaru, pa je autocesta u punoj dužini od 146,5 kilometara dobila četiri prometna traka.

Ovih dana navršava se i 20 godina od osnivanja Društva Autocesta Rijeka – Zagreb i sve to povod je za podsjećanje na značaj autoceste koja je spojila Primorje i glavni grad Hrvatske, prepolovila vrijeme putovanja između Rijeke i Zagreba i postala nasljednica legendarne Lujzijane i Karoline.

Danas se malo tko sjeća vremena kada je putovanje od Rijeke do Zagreba trajalo oko tri i pol sata jer autoceste nije bilo.



Kako se gradila i otvarala autocesta Rijeka – Zagreb

Orehovica – Kikovica (10,5 km) 1971.

Karlovac – Zagreb (39,3 km) 1972.

Kikovica – Oštrovica, poluautocesta (7,25 km) 1982.

Oštrovica – Vrata, poluautocesta (12,44 km) 1996.

Vrata – Delnice, poluautocesta (8,93 km) 1996.

Delnice – Kupjak, poluautocesta (7,92 km) 1997.

Vukova Gorica – Karlovac, autocesta (18,16 km) 2001.

Kupjak – Vrbovsko, autocesta (6,84 km), poluautocesta (10,59 km) 2003.

Čvor Bosiljevo 2, autocesta (2,92 km)2003.

Bosiljevo 2 – Vukova Gorica, autocesta (7,81 km) 2003.

Vrbovsko – Bosiljevo 2, autocesta (5,42 km), poluautocesta (8,44 km)2004.

Kupjak – Vrbovsko, puni profil (3 km)2006.

Vrbovsko – Bosiljevo 2, puni profil (8,44 km) 2007.

Kikovica – Oštrovica, puni profil (7,25 km) 2007.

Oštrovica – Vrata, puni profil (1,44 km) 2007.

Oštrovica – Vrata, puni profil (11 km) 2008.

Vrata – Delnice, puni profil (8,93 km) 2008.

Delnice – Kupjak, puni profil (7,92 km) 2008.

Kupjak – Stara Sušica, puni profil (7,59 km) 2008.


Prve dionice


Sve je počelo krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća kada su se počele graditi prve dionice buduće autoceste, spomenutih desetak kilometara na riječkoj strani na potezu od Rijeke do Kikovice te s druge zagrebačke strane na dionici Zagreb – Karlovac, koja je u dužini od 39,3 kilometra puštena u promet 1972. godine. Bile su to prve dionice autocesta u Hrvatskoj i među prvima u Jugoslaviji.

Tih godina malo tko bi mogao vjerovati da će na spajanje Rijeke i Zagreba trebati čekati desetljećima. Gotovo ništa nije se izgradilo u idućih 20 godina. Iznimka je samo dionica Kikovica – Oštrovica duga 7,25 kilometara, koja je puštena u promet 1982. godine i to u profilu poluautoceste. Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća nastavljena je izgradnja, ali je tada također bila riječ o profilima poluautoceste i to na dionicama u Gorskom kotaru. Prvo su 1996. godine otvorene dionice Oštrovica – Vrata (12,44 kilometra) i Vrata – Delnice (8,93 kilometra). Zatim 1997. godine i Delnice – Kupjak (7,92 km).

Upravljanje na svim navedenim dionicama prije 20 godina preuzelo je Društvo Autocesta Rijeka – Zagreb, koje je osnovala Republika Hrvatska 26. siječnja 1998. godine. Glavni i najvažniji cilj ARZ-a bilo je dovršenje autoceste Rijeka – Zagreb u punom profilu, odnosno na potezu od Kupjaka do Karlovca ukupne duljine 60,18 km autoceste te na još 36,54 km poluautoceste, koju je bilo potrebno dograditi na puni profil.

Taj posao odrađen je u razdoblju od 2001. do 2008. godine i to u tri faze, a ukupna vrijednost sve tri faze bila je 815 milijuna eura. Na pitanje koliko je okvirno mogla koštati izgradnja cijele autoceste Rijeka – Zagreb danas je jako teško odgovoriti, jer se gradnja protegnula na 40 godina tijekom kojih su se mijenjale i države i valute, pa i sama vrijednost novca.

Riječ je svakako o generacijskom projektu i zanimljivo je spomenuti neke od najvažnijih objekata na autocesti dugoj 146,5 kilometara, koja ima ukupno 113 objekata od čega je 5 mostova (8%), 13 tunela (47%), 24 vijadukta, 45 podvožnjaka i 26 nadvožnjaka (45%). Tri su tunela duža od 1.000 metara, najduži je Tuhobić (2.143 metra), a zatim slijede tunel Javorova Kosa (1.490 m) i Veliki Gložac (1.150 m). Najduži objekt autoceste je vijadukt Drežnik kod Karlovca dug 2.485 metara, a zatim slijede vijadukti Zečeve Drage (920 m) i Severinske Drage (725 m). Najdulji mostovi su Dobra 1 (546 m) i Bajer (485 m).



Prihod od cestarine (u kunama)

2007. 417.446.545

2008. 473.158.671

2009. 463.997.003

2010. 448.082.947

2011. 472.526.000

2012. 479.596.711

2013. 492.304.406

2014. 505.390.109

2015. 544.526.684

2016. 580.830.381

2017. 631.288.800


Najduži Tuhobić

Podaci koji najbolje oslikavaju važnost autoceste Rijeka – Zagreb odnose se na prihode i razinu prometa u posljednjih 10 godina. Prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) iz 2007. godine iznosio je 17.772 vozila, a prošle godine je porastao na 21.455 vozila i po tome dionica Rijeka – Zagreb spada među najprometnije autoceste u Hrvatskoj. Kao i kod ostalih pravaca iz unutrašnjosti prema Jadranu karakteristična je sezonalnost prometa, koji je najveći tijekom ljetnih mjeseci. Tako je primjerice prošle godine autocestom ljeti dnevno u prosjeku prolazilo 38.938 vozila, odnosno gotovo duplo više u odnosu na godišnji prosjek.

Takve pokazatelje slijede i prihodi od cestarine, a oni su u posljednjih 10 godina porasli s 417,4 milijuna kuna (2007.) na 631,2 milijuna iz prošle godine. Pritom valja naglasiti kako je u tih 10 godina dva puta korigirana cestarina, koja je poskupjela u lipnju 2012. godine za 15 posto za korisnike koji plaćaju gotovinom ili karticama te prošle godine kada je uvedeno sezonsko poskupljenje za 10 posto na svim autocestama u Hrvatskoj.

ARZ je kao i ostale tvrtke u cestarskom sektoru u procesu restrukturiranja, koji vodi hrvatska Vlada u suradnji sa Svjetskom bankom, a jedan od najvažnijih ciljeva je refinanciranje kredita podignutih u vrijeme intenzivne izgradnje autocesta kako bi se omogućilo servisiranje dugova ARZ-a, HAC-a i HC-a, koji ukupno iznose više od 5 milijardi eura. Na kraju prošle godine evidentirano je kako ARZ ima ukupne dugoročne kredite podignute uz državna jamstva od 723,2 milijuna eura, kao i da prosječna kamatna stopa iznosi povoljnih 0,71 posto.

Te obveze ipak ne znače da u ARZ-u ne planiraju i nove razvojne projekte. Osim autoceste Rijeka – Zagreb dio koncesije ARZ-a je i Krčki most, autocesta Rijeka – Rupa i čvor Novigrad, odnosno ukupno 187 kilometara prometnica, a dio koncesije su i dionice kojima upravljaju Hrvatske ceste, a to je riječka obilaznica na dionici Orehovica – Sv. Kuzam – Križišće i cesta D-404. Javnosti je vjerojatno najzanimljivija priprema dokumentacije za moguću izgradnju trećeg traka na dionici Karlovac – Zagreb, koja ima PGDP od 34.668 vozila, što je parametar koji ukazuje na opravdanost potrebe izgradnje trećeg traka.

Projekt ovisi o rezultatima studije izvodljivosti, koja se planira izraditi do kraja prvog kvartala iduće godine i bit će osnova za odlučivanje o nastavku projekta. Procijenjena vrijednost ove investicije iznosi 117,6 milijuna eura, a trenutačno je u tijeku priprema potrebne dokumentacije s ciljem da se osigura sufinanciranje iz europskih fondova. Ako se planovi ostvare, realno je moguće očekivati kako bi gradnja trećeg traka mogla početi najranije 2021. ili 2022. godine.


Svi direktori ARZ-a

Ivan Prgomet, od ožujka 1998. do kolovoza 2001.

Zoran Klarić, od kolovoza 2001. do listopada 2005.

Jurica Prskalo, od listopada 2005. do travnja 2008.

Zlatko Korpar, od travnja 2008. do prosinca 2009.

Miro Škrgatić, od siječnja 2010. do ožujka 2012.

Željko Denona, od ožujka 2012. do studenoga 2013.

Josip Šala, od studenoga 2013. do danas

Gradnja trećeg traka

Zanimljivo je također kako dugoročne analize podataka o prometu pokazuju kako bi negdje 2030. godine mogla biti potrebna i izgradnja trećeg traka i na dionici od Karlovca do Bosiljeva 2. Kad je riječ o benzinskim crpkama, odnosno pratećim uslužnim objektima (PUO), na autocesti je otvoreno ukupno 19 takvih objekata i procjenjuje se kako se oni nalaze na prosječno optimalnoj međusobnoj udaljenosti od 20-ak kilometara, pa nema prevelike potrebe za uređenjem dodatnih crpki. Izuzetak je tek lokacija kod čvora Vrbovsko, gdje postoji potreba i mogućnost uređenja još jedne lokacije s pratećim uslužnim objektima.

Prema Akcijskom planu zaštite od buke evidentirane su lokacije i preostali dio stanovnika koji je izložen prekomjernim razinama buke. na kompletnom koncesijskom području ARZ-a te je karta buke izrađena za svih 187 kilometara prometnica, koje prolaze kroz područja ukupno 82 naselja s ukupno 238.000 stanovnika. Prioritetna područja koja su kandidati za primjenu mjera zaštite od buke su i lokacije oko Grada Rijeke (Čavle, Orehovica, Drage, Kastav, Matulji) te lokacije Delnice – Zalesina, rubni dijelovi Karlovca, Bosiljevo – Resnik Bosiljevski, Fužine – Belo Selo, Ravna Gora – Kupjak, Netretić, Vrbovsko – Osojnik i Ravna Gora. Projekt je podijeljen u dvije faze, trenutačno se provodi faza projektiranja i upravnog postupka vrijedna oko 2 milijuna kuna, a druga faza izgradnje zaštitnih zidova od buke vrijedna je ukupno 152 milijuna kuna od čega bi se 55 milijuna kuna utrošilo do 2020. godine, a ostatak do 2023. godine.

Sve navedeno spada u važnije razvojne projekte ARZ-a, tvrtke koja je dovršila generacijski projekt započet prije 50 godina. Sad predstoji otplatiti troškove izgradnje uz spoznaju da je autocesta Rijeka – Zagreb definitivno izmijenila krajeve kroz koje prolazi, Primorje i Gorski kotar te omogućila snažniji razvoj gospodarskih aktivnosti u PGŽ-u. Doista je to cesta koja život znači, šteta samo što se gradila i čekala čak 40 godina.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska ... i-pol-sata

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21486
Teme: 866
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Cestovni promet Rijeke i našeg kraja

Post broj:#49  PostPostao/la Adamić » 29.1.2018, 16:43

Ovo je sve lijepo aslfatirano ali nije još do kraja napravljeno. :gore

Slika
Postovi 32 ,33
viewtopic.php?p=93597#p93597

Nastavak gradnje Sveučilišne avenije na Trsatu

Prvi dio Sveučilišne avenije, nove prometnice koja je pratila nicanje Sveučilišnog kampusa na Trsatu, izgrađen je 2010. godine. Radi se o četverotračnoj prometnici, koja se spaja na Ulicu Slavka Kratuzeka, a kad bude u potpunosti završena, spojit će se na Ulicu Slave Raškaj. Nastavak izgradnje Sveučilišne avenije planira se u dvije faze, od čega je faza 2a dužine 240 metara, a faza 2b dužine 117 metara.

Sveučilišna avenija predviđena je sa četiri prometne trake – po dvije prometne trake za svaki smjer, nogostupima s obiju strana i dodatnom trakom za parkirna mjesta. U trupu prometnice planira se izgraditi oborinska i sanitarna odvodnja, vodovodna i plinska instalacija, distributivna telekomunikacijska kanalizacija i javna rasvjeta.

Za nastavak gradnje Sveučilišne avenije s pratećom komunalnom infrastrukturom izrađena je projektna dokumentacija i ishođene su građevinske dozvole. U tijeku je imovinsko-pravna priprema zemljišta za izgradnju stambenih ulica. Bude li imovinsko-pravna priprema zemljišta završena do sredine 2018. godine, gradnja 2a faze započet će krajem 2018. godine.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/N ... ve-graditi

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21486
Teme: 866
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Cestovni promet Rijeke i našeg kraja

Post broj:#50  PostPostao/la Adamić » 31.1.2018, 12:06

a ovako sad izgleda ;)

studetnski kampus parking.jpg
studetnski kampus parking.jpg (202.02 KiB) Pogledano 136 puta


Iskreno , ne znam kuda ce cesta ići. Sve je pod ogradom i kamerama. Piše da je financirano iz EU.

aa71
Gost
Gost
 
Postovi: 3
Pridružen: 31.1.2018, 14:24

Re: Cesta D404

Post broj:#51  PostPostao/la aa71 » 31.1.2018, 14:40

Ajmo stručnjaci pomagajte..

Sad me zaustavio naš dragi mercedes za prebrzu vožnju od 110km/h na izlazu iz ovog jako "lijepo" napravljenog tunela.. kad se sve zbroji i oduzme sa tolerancijom.. vozio sam 99km/h.
Po njegovom je zakon da se brzina iz tunela koja je inače 60 po nekoj logici.. prenosi i važi za čitavu onu cestu (koja je inače brza cesta jer je na ulazu u tunel postavljen znak) do uključenja za Zagreb i Grobnik, a mene možeš sad je*at al ja se ne mogu sjetiti da li iza tunela ima znak koji bi ponovo označio brzinu jer u zakonu jasno piše da se prometni znakovi stavljaju ispred, u i iza tunela.

Ako prometni znakovi važe sve do idućeg raskrižja, idućeg znaka.. to znači da po nekoj mojoj logici važi sve do neke iduće promjene u prometu ili vožnji.. tako isto treba da znači da ako u tunelu važi jedna brzina, van tunela se treba regulirati druga, a ne da se "pretpostavlja".

Jesam li u krivu ili da idem na sud? :/ :D

Avatar korisnika
DoX
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 154
Pridružen: 22.2.2015, 21:11

Re: Cesta D404

Post broj:#52  PostPostao/la DoX » 31.1.2018, 15:11

Hmm, u tunelu je 60, to znam, ali se stvarno ne mogu sjetit jel nakon tunela kakav znak... Gle ovako, sudit se nema smisla jer si prekoračio brzinu i presretač ima snimku kojom će to i dokazat. Dakle u prekršaju si i još ćeš pored kazne morat platit i sudske troškove. Znači bolje ti to plati sada, bit će ti jeftinije, pogotovo ako platiš u roku 3 dana. E sad, zašto je tamo, kao i na obilaznici na nekim mjestima, ograničenje takvo, van svake logike i pameti, odgovor je jednostavan - da ti uzmu pare. Nikakvog drugog razloga nema. Prema tome bolje da ti uzmu manje para. Sretno!

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21486
Teme: 866
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Cesta D404

Post broj:#53  PostPostao/la Adamić » 31.1.2018, 15:30

Da nismo pisali obavijest o tome... pred koji dan da pripazite... :smile02

presretač srebrni mercedes 235 sl RI.jpg
Ovo je policijski presretač u Rijeci i našem kraju koji je ispisao najviše kazni vozačima . Srebrni mercedes RI 235 SL ! Čuveni tragač na prekršitelje . Najcesce kruži po ind.zoni Kukuljanovo no može ga se naci na cijelom potezu od Opatije do Krka.

Ovo su prometne kazne, koje najlakše možete dobiti.

Za prekoračenje veće od 20 do 30 km/h od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine propisana je novčana kazna od 1000 kuna i po pravomoćnosti prekršajno pravne sankcije u evidenciju vozača upisat će se 1 negativni prekršajni bod za prekoračenje veće

od 10 do 20 km/h od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine propisana je novčana kazna od 500 kuna
presretač srebrni mercedes 235 sl RI.jpg (158.8 KiB) Pogledano 135 puta


Jedno vrijeme oznaka od 60 km /h nije bila vidljiva u tunelu D404 (pregorile lampice : smile01 ) pa si mozgao koliko najviše možeš voziti . Negdje na sredini tunela, tik prije kamere za nadzor. Prije ulaza u tunel nema.

Na ulazu u tunel Škurinje na riječkoj obilaznici je ograničenje 70 km/h. Znak je ispred tunela i također tik prije kamere za nadzor.

Koliko si dobio kazne 2000 kn ?

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21486
Teme: 866
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Cesta D404

Post broj:#54  PostPostao/la Adamić » 31.1.2018, 15:39

Brzina vožnje u tunelu

Članak 6.
Najveća dopuštena brzina vožnje u tunelu je:
– 100 km/h, u tunelu s jednosmjernim prometom,
– 80 km/h, u tunelu s dvosmjernim prometom.
Najveća dopuštena brzina vožnje ispred i iza tunela ne smije biti manja od najveće dopuštene brzine vožnje u tunelu.

http://www.propisi.hr/print.php?id=9658

aa71
Gost
Gost
 
Postovi: 3
Pridružen: 31.1.2018, 14:24

Re: Cesta D404

Post broj:#55  PostPostao/la aa71 » 31.1.2018, 15:40

1000 kn kazna,a ako u roku u tri dana platim je 500.
Ali glupo mi je to što ako nema oznake poslije tunela da po njegovom oznaka u tunelu važi za čitavu tu dionicu. To ispada da kada bi u tunelu pisalo 30..morao biš vozit 30 još 2 kilometra.. a sve spada pod brzu cestu :/

Prometni znakovi i paneli (ploče)

Članak 34.

Prometni znakovi postavljaju se i koriste ispred tunela, u tunelu i iza tunela. Pri projektiranju znakova za tunel moraju se uzeti u obzir uvjeti lokalnog prometa, građevinski uvjeti i ostali lokalni uvjeti.

Prometni znakovi u tunelima, u pravilu se izvode kao svijetleći znakovi s tehnologijom nižih elektroenergetskih zahtjeva i moraju zadovoljavati svijetlo-tehničke parametre sukladno važećim normama.

aa71
Gost
Gost
 
Postovi: 3
Pridružen: 31.1.2018, 14:24

Re: Cesta D404

Post broj:#56  PostPostao/la aa71 » 31.1.2018, 15:41

Mene je uhvatio van tunela a ne unutar..

Avatar korisnika
Adamić
Moderator
Moderator
Legenda foruma
Legenda foruma
 
Postovi: 21486
Teme: 866
Pridružen: 12.6.2009, 02:27
Lokacija: Grad Rijeka

Re: Cestovni promet Rijeke i našeg kraja

Post broj:#57  PostPostao/la Adamić » 6.2.2018, 21:34

I RI408VP se vrti po našem kraju. ;)

CRNI AUDI RI 408 VP.jpg
CRNI AUDI RI 408 VP.jpg (74.63 KiB) Pogledano 60 puta

Prethodni

  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Promet

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost