Dobrodošli na prvi forum o gradu Rijeci i Primorsko-goranskom zavičaju, koji je otvoren za sve ljude na svijetu, bez obzira na nacionalnost, vjeru i porijeklo.

Prijava  •  REGISTRIRAJ SE !

Javni gradski promet Sušaka početkom 20. st.

Cestovni, pomorski, zračni i željeznički promet Rijeke i našeg kraja.
Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 352
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Javni gradski promet Sušaka početkom 20. st.

Post broj:#1  PostPostao/la Daluka » 28.4.2016, 10:39

Nastavak započete rasprave
izvor: "Almanah grada Sušaka sa prikazom gornjeg Jadrana, 1931."

AUTOMOBILIZAM
Na teritoriju grada Sušaka počeo se razvijati automobilizam jačim tempom u godini 1928 od koje godine datira i uspostava gradskog autobusnog saobraćaja u Sušaku. Uredjenie toga autobusnog saobraćaja povjereno je na osnovu koncesije »Štedovnoj i privrednoj zadrugi invalida Savske banovine, koja je god. 1928. uspostavila ovdje svoje poduzeće pod imenom »Autobus i autotakspromet Sušak«
a) Autobusni saobraćaj.
Pomenuta invalidska zadruga organizirala je gradski autobusni saobraćaj, obzi­rom na veliku razvučenost periferije a pomanjkanje jače izgradjenog centra, na bazi radialnih pruga, koje sve imadu svoje ishodište u centrumu. Kružne pruge u širem smislu nema, s razloga što cestovne prilike ne dozvoljavaju uspostavu jedne takove pruge.
Tako danas postoje ove linije;
1. Sušak-Trumbićev trg — Plumbum — Martinšćica.
2. Sušak-Trumbićev trg — Martinšćica — Kostrena Sv. Lucija.
Sušak-Trumbićev trg — Kostrena — Sv. Barbara.
3. Sušak-Trumbićev trg — Bolnica — Sv. Ana.
4. Sušak-Trumbićev trg — Sv. Ana — Draga.
5. Susak-Jelačićev trg — Boulevard — Trsat, s tim da kola ove linije saobraćaju
izmjenično u izravnoj i u kružnoj prugi preko Mihanovićeve i Zajčeve ulice.
6. Sušak-Jelačićev trg — Donja Orehovica.
7. Sezonska pruga Sušak-Trumbićev trg — Martinšćica — Žurkovo.
Cijela ova autobusna mreža grada iznaša 33.20 km. a poslužuju ju autobusi inv. zadruge u t. zv. pendel-saobraćaju sa intervalima od pola do jedan i pol sata. Iznimku čini sezonska pruga Žurkovo i pruga Donja Orehovica gdje se saobraćaj u glavnom odvija prema potrebi odnosno u satovima najveće frekvencije.
Na svim označenim prugama prebacuje se u oba smjera za zimskog razdoblja poprečno dnevno oko 1.200 putnika, dok za ljetne sezone, koja traje u glavnom pet mjeseci raste frekvencija na poprečno 2.000 putnika po danu u oba smjera. Pri ovome pravi vozni park poprečno za zimskog razdoblja dnevno oko 600 km,
a za ljetnog oko 680 km dnevno što znači okruglo 20 puta više nego iznaša duljina sao­braćajne mreže.
Vozni park sastoji se iz 6 autobusa od kojih su 5 poznate i priznate marke »Daimler-Benz«. a jedan amerik. marke Willys-Overland. Ova kola raspolažu sa ukupno 130 mjesta, pa bi prema efektivno učinjenoj kilometraži mogla i morala i za zimske se­zone svladavati frekvenciju od 2.600 putnika dnevno dok ona prevažaju zaista tek 1.200 osoba.
Cjenik autobusnog saobraćaja u Sušaku pretsavlja najniži cjenik sličnih podu­zeća u državi, pa čak i u inostranstvu. Poprečno se naplaćuje preveženi km sa 0.95 Din po osobi i vožnji, dakle nešto oko 15% niže od predratnog pariteta. Cjenik je kružni sa sukcesivnim opadanjem prema dužini puta. a sadrži stavke od 3 - 7 Din za pruge do 10 km. (Kostrena — Sv. Lucija). Temeljna cijena od Din 3.— plaća se za unutarnju gradsku zonu obilježenu linijom Donja Orehovica — Boulevard — Mihanovićeva ulica — Krimeja — Hotel Park.
Preko te linije naplaćuje se vožnja prema udaljenosti stanice, pri čemu Karta za­
ključne stanice na pruzi Trsat — Sv. Ana iznaša Din 4.—. na pruzi Draga Din 6 . - ,
a na pruzi Kostrena — Sv. Barbara Din 7.—.
b) Autotakspromct.
Osim autobusnog saobraćaja uvela je Inv. zadruga istovremeno i saobraćaj autotaksametrima. i sniziv time dotadanje visoke prevozne cijene sa oko 40% omogućila je i pridonijela najviše popularizaciji i razvoju automobilskog saobraćaja na teritoriju grada Sušaka.
Zadruga drži danas u prometu 5 autotaksa marke Mercedes-Benz sa 6 cylindra, a u rezervi đaljnih 5 kola iste marke.
Tarifa je regulisana taksametrom sa početnom naplatom servica od Din 8.— i sa tri tarifalne stavke i to:
Taksa I. za sve vožnje izvan gradske zone tamo i natrag sa po km. Din 5.—.
Taksa II. za sve vožnje unutar linije Martinšćica — Sv. Ana — Orehovica ili za sve vožnje preko te linije samo u jednom pravcu — Din 7.50 po km. Jednako važi
ova taksa po noći za šve vožnje za koje se po danu naplaćuje taksa 1.
Taksa III. važi po noći za sve vožnje, koje se po danu rabi taksa II. a iznaša Din 9.— po km.
c) Uprava,
Poduzeće inv. zadruge u Sušaku stoji pod upravom potpredsjednika zadruge g. Radoslava Tatalović-Tomić. kojemu je dodjeljen još jedan član ravnateljstva u osobi g. Josipa Margetića. Voditelj' garaže je meh. majstor Rudjero Mikša. Osim ovoga uposluje to poduze još 3 mehaničara, 10 upravljača, 2 kontrolora, te
dvije kancelarijske sile i 5 ostalih radnika. Ukupno 25 osoba.
d) Izvanredne i izletne vožnje.
Osim najamnih vožnja autotaksima stavlja Inv. zadruga na raspolaganje i auto­buse za društvene izletne vožnje, priredbe i ino. kako u gradu tako i izvan grada u
svim pravcima u2 temeljnu naplatu od Din 10.— po km i vrijeme čekanja po pogodbi. Ovakove vožnje naručuju se izravno kod uprave telefon 125 najkasnije 12 sati prije namjeravanog polaska uz uvjet, da kod vožnje sudjeluje 10 osoba. Redovite izletne vožnje u bližu okolicu grada su slijedeće:
1. Kružna izletna pruga za razgledanje Sušaka traje 2—3 sata. Cijena po osobi Din 50.—.
2. tzletna vožnja Sušak — Žurkovo traje oko 2 sata. Cijena po osobi Din 30.—.
3. Izletna vožnja Sušak — Grobnik traje 3—4 sata uz cijenu po osobi od Din 45.—.
4. Izletna vožnja Sušak — Gornje Jelenje traje 4—5 šuti uz cijenu po osobi od Din 60.—.
5. Izletna vožnja Sušak — Trnovica — tura pješke do izvora Riječine traje 4—6 sati uz cijenu od Din 55.— po osobi.
6. Izletna vožnja Sušak — Donje Jelenje — Kastav traje 3—4 sata uz cijenu od Din 65.- - po osobi.
7. Kružna izletna vožnja Sušak — Bakar — Krasica — Škrlievo — Draga — Sušak traje 3- 6 sati uz cijenu od Din 45.— po osobi.
STANJE CESTA 1 KOMUNIKACIJA.
U porastu automobilizma u gradu Sušaku mnogo je doprinijelo stanje cesta na te­ ritoriju grada i okolice. I ako većina tih cesta, a naročito širina istih ne odgovara zahtjevima, va­žećim za modeme autoputeve, to je ipak gradska uprava odmah poslije okupacije, pa sve do današnjeg dana posvećivala uredjenju i uzdržavanju tih pujeva naročitu brigu, pa je stavka proračuna za uzdržavanje cesta na teritoriju grada konstantno u porastu.
Mada glavne prometne arterije na teritoriju grada i nisu gradske, nego banovin­ske ceste (Lujzinska. Dorotejska i Karolinška), to ipak vrši uzdržavanje tih prometnih arterija u koliko one teku gradskim teritorijem sama gradska uprava. Ova briga gradske uprave za solidno uzdržavanje cesta djelovala je veoma po­
voljno na razvoj automobilizma u gradu tako. da je godine 1924 bilo registrirano tek 40 automobila š to teretnih što osobnih, koji broj je u 6 godina, dakle do 1930 godine porastao za trostruko tako, da je u godini 1930 broj u Sušaku registriranih automobila iznašao 122. U ovoj statistici bio je porast automobila u godini 1928 najjači. Danas pak može se računati da je broj automobila u gradu Sušaku dosegao brojku od preko 130 vozila. U vezi sa porastom automobilskoga saobraćaja kako samoga grada tako i onoga iz bliže, dalje pa i najdalje okolice, šta vise i iz inostranstva, morala je gradska uprava pristupiti i regulisanju toga saobraćaja u obliku primjene modernih cestoredarstvenih propisa. U tome pogledu razvija se promet unatoč skučenosti prilično normalno i brzo tek neobično veliki na jedan uski prostor koncentrisani promet luke i stanice nije još doveden u normalnu kolotečinu najviše zbog pomanjkanja paralelnih saobra­ćajnih arterija. Posve je razumljivo, da je ovakav porast automobilizma povukao za sobom i po­većanje uvoza i potrošnje cjelokupnog pogonskog materijala pa : samih automobila i njihovih djelova. To povećanje nalazi vidnog odraza i u gradskom gazdinstvu u obliku aktivnih stavaka na maltarini, daćama i uvoznim podanjima. Pri ovome smatramo, da upravo s obzirom na ove aktivne stavke gradska uprava treba da posveti naročitu pažnju razvoju automobilizma i u buduće nastojeći pogodovat i tome razvoju smanji­vanjem tereta. Time će porasti samo sobom promet automobilima i svim onim, što je usko sa automobilizmom skopčano, a ovo će imati daleko povoljniji odraz za gradsko gazdinstvo, nego da se eventualno potrebna pokrića namiču jednostavnim povećava­njem tih tereta.
Grad Sušak po svome karakteru, dijelom kao važna i veoma jaka uvozna i izvozna luka naročito za drvnu industriju, a dijelom kao koncentraciona točka turističkog pro­meta na našem Jadranu, spojen je u glavnom sa tri automobilske arterije sa svojim zaledjem odnosno inozemstvom.
a) Cesta: Rijeka — Trst — Milano veže ga sa zapadnom i sjevero-zapadnom Ev­ropom. a predstavlja iednu prvoklasnu automobilsku prometnu arteriju. Ova cesta
dobiva u posljednje vrijeme uslijed sve većeg porasta automobilskog turizma naročitu važnost.
b) Cesta: Sušak — Delnice — Karlovac — Zagreb sa odvojkom preko Metlike, Novog Mesta na Ljubljanu, vezuje grad Sušak sa ovim središtima, a preko njih sa
sjevernom Evropom. Na žalost odvija se upravo na završnom odsjeku te ceste, počam od Delnica, veoma jaki kolni teretni promet izazvan dopremom drvenih preradjevina iz šuma Gorskoga Kotara tako. da taj dio nekad glasovite i vanredno usčuvane Lujzinske ceste leži skoro preko cije l e godine u takovom stanju, da služi za sve prije nego za jednu pa i osrednju automobilsku cestu. Posljedica ovoga jest ta, da stranci, pa i domaći autoturisti sve više i više izbjegavaju ovu cestu pri čemu je nezgodno naj­više to. da pri tome napuštaju i naš teritorij, služeći se cestama u susjednoj Italiji, uslijed čega dobar dio našemu turizmu namjenjenih stranaca, otpada u korist talijan­skog turizma.
c) Cestom Sušak — Bakar — Crikvenica — Senj pa dalje preko Gospića za Dal­maciju. a preko Kapele za Karlovac, vezan je grad Sušak uz čitavo iugoslovensko Pri­morje. odnosno preko Bihaća za istok i sjeveroistok države. Ova arterija prilično je uzđržana i uredjivana i ako dijelom uslijed uske trase i suvišnih zavoja ne odgovara zahtjevima autoceste. S druge strane imađe ta cestu tu veoma cijenjenu prednost, da vodi dobrim dijelom uz morsku obalu te kao turistička cesta pruža vanredne užitke. Potreba da se o sve većem porastu autoturizma povede ozbiljno računa, već i radi toga. što autoturiste predstavljaju materijalno najjače potrošače, nalaže impera­tivno, da se pristupi izgradnji te ceste j produženju njene trase uz obalu sve do Dal­macije u najskorije vrijeme.
Osim ovih glavnih cesta vezan je Sušak većim brojem razmjerno u dobrom stanju se nalezećim cesta uz svoje neposredno zaledje. kako sa turističkog, tako i sa folklorističkog gledišta važnih i interesantnih mjesta i predjela. Činjenica pak. da je u cigla 2 sata moguće iz morske klime doći u izrazito gorsko-visinsku kliinu prednost je. koja još nije niti kod domaćeg svijeta našla odgovarajuću ocjenu.
VOZARSKO-NAJAMNI AUTOPROMET.
Vozarsko-najanmi obrt automobilima osim već spomenute invalidske zadruge, podržavaju još 25 što obrtnika, što poduzetnika sa svojim automobilima.
Ti obrtnici odnosno poduzetnici su slijedeći:
Posjednici »Auto-taksija«. na teritoriju grada Sušaka. Čabrijan Milivoj. Kačićevo šetalište: Čabrijan Rudolf. Kačićevo šetalište: Debeuc Franjo. Kačićevo šetalište; Ferlan Milan. Kačićevo šetalište; Fezerinac Ferdo. Šetalište Kralja Petra 54; Franko Josip. Kačićevo šetalište; Grbac Slavko. Kačićevo šetalište; Hodl (Auto garaža). Ružićeva ulica; Jelušić Milan. Kačićevo šetalište; Kopajtić Marijan, Kačićevo šetalište; Legiša Franjo, Kačićevo šetalište; Letonja Stjepan. Kačićevo šetalište; Mance Viktor, Kačićevo šetalište; Marčeta Špiro, Kačićevo šetalište; Milošević Rade, Kačićevo šeta­lište; Mušnjak Ludvig. Kačićevo šlalište; Naprta Dušan, Kačićevo šetalište; Pijerotić Dušan, Skerlićeva ul. 1; Prechtel Artur. Kačićevo šetalište; Pucelj Slavko, Krimeja 237; Rogić Jakov. Kačićevo šetalište; Surina Ivan. Kačićevo Šetalište; Stern Zvonimir. Ka­čićevo šetalište; Tadej Josip. Kačićevo Šetalište; Tić Josip, Kačićevo Šetalište; Zadru­ga invalida (5 autotaksija). Kačićevo šeialište.
Vozarsko najamni obrt automobilima vezan ie u gradu Sušaku na taksometarske ure, za koic je propisana slijedeća tarifa:
Početna taksa Din 8.—.
Tarifa br. I. važi za sve vožnje izvan gradskog užeg područja za tamo i natrag sa poprečnom naplatom od Din 5.— po kilometru.
Tarifa II. važi za sve vožnje unutar linije Martinšćica — Sv. Ana — Orehovica, te za vožnje izvan tog područja za slučaj da se putnik vozi samo tamo. Jednako tako za sve vožnje noću. za koju se danju plaća tarifa br. I. Poprečna naplata iznaša Din 7.50 po kilometru.
Tarifa br. III. za sve noćne vožnje u užem području grada, a naplaćuje se sa Din 9— no kilometru.
Čekanje se naplaćuje sa Din 30.— po satu.
Naručbe za. gradski uži teritorij plaćaju se sa Din 5.—, a za širi sa Din 10.—.
Obavezna stajališta postoje samo pred hotelom Kontincntal
Maltarina tereti putnika, a naplaćuje se po gradskoj općini na tri malte i to na Lujzinskoj cesti kod Orehovice. na Karolinškoj kod Gornje Drage i Dorotejskoj kod Kostrene Sv. Barbare. Maltarina iznaša Din 5.—. a plaća se kod ulaza na gradski te­ ritorij.
»Tapred«, teretno i autobusuo prometno d. d., centrala Zagreb, Društvo »Tapred« sa svojini prugama doprinosi veliki dio u razvoju našeg saobraćaja i turizma uopće. Ovo društvo podržava oko dvadeset redovitih autobusnih pruga, ne računajući ovdje izletne pruge. Na direktan i djelomično na indirektan način povezan je Sušak, kao i čitavo naše Primorje sa »Tapredovim« autobusuim linijama sa svojim zaledjem sve do Zagreba. U užem smislu riječi tu je za Sušak u prvom redu od važnosti linija Crikve­nica — Bakar — Sušak i Sušak — Hreljin — Crikvenica. Od ostalih »Tapredovih« li­nija. koje su od važnosti za naše Primorje spomenut ćemo još ove: Senj — Plitvička jezera; Plaše — Crikvenica — Novi; Crikvenica — Plaše; Sušak — Hreljin — Crikve­nica — Senj — Ogulin — Josipdoi (Košare) — Senj i Ogulin — Novi — Crikvenica.
Zatim ovdje treba spomenuti više podesnih izletnih pruga kao: Crikvenica — Senj — Plitvička jezera, kombinirane izletne pruge Crikvenica — Selce — Novi do Plitvičkih jezera i natrag, prugu Zagreb — Ogulin — Senj za otoke Krk i Rab i Dalmaciju, zatim prugu Zagreb — Ogulin do Novoga i Crikvenice. Vožnja na ovoj pruzi traje samo 5 sati i 15 minuta. Svi pobliži podaci za sve pruge i druge informacije sadržane su u »Tapredovom* »Voznom redu* za godinu 1931..Ekspoziture u Crikvenici i Karlovcu.
Redovite autobusne pruge u duljini od 1711 kim.
*
Osim toga postoji dnevna autobusnu sezonska veza za Ljubljanu i redovna za Kastav.
Autobusno poduzeće »Biv«. Ovo preduzeće podržava na teritoriju građa Sušaka dnevno 4 linije i to: Sušak — Orehovica — Svilno — Čavle iz Sušaka kreće u 12.15
sati; Sušak — Orehovica— Svilno — Čavle iz Sušaka kreće u 14.05 sati; Sušak — Orehovica — Svilno — Čavle iz Sušaka kreće u 17.15 sati i Sušak — Svilno — Čavle
— Soboli — Kamenjak — Skroputnjak — Gornje Jelenje — Lepenice — Mrzla Vodica — Srednji Jarak — Pomer — Lokve — Sopač — Javornik i konačna stanica Delnice. Iz Sušaka kreće u 18.10 sati.
Javni gradski promet Sušak početak 20.st.jpg
Javni gradski promet Sušak početak 20.st.jpg (349.81 KiB) Pogledano 353 puta

Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 352
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Javni gradski promet Sušaka početkom 20. st.

Post broj:#2  PostPostao/la Daluka » 28.4.2016, 10:58

isti izvor godina 1938.
AUTOMOBILSKI SAOBRAĆAJ
Koncesionirani autobusni saobraćaj na teritoriju Gradske općine Sušak vrši „Autoput“ d. đ. sa 14 modernih, luksusnih i udobnih autobusa. Na gradskom teri­toriju podržava „Autoput" 3 glavne linije i to Sušak—Draga. Sušak—Trsat i Su­šak—Kostrena Sv" Barbara. 'Ova linija obuhvaća i dva naša hotela odnosno ku­pališta. to jest: Jadran, i Park-Hotelv Pored toga u projektu je linija Sušak—Orehovica’ a u sezoni se vrši i linija Sušak—Platak. Saobraćaj se u gradu odvija veoma uredno i po tramvajskom principu, to jest sa odlascima svako četvrt i pola sata. „Autoput" obavlja izlete za sve krajeve naše zemlje i za inozemstvo sa na­ročitim izletnim kolima.
autobus.jpg
autobus.jpg (258.24 KiB) Pogledano 349 puta

Moderni, luksusni i udobni autobusi „Autoputa“
AUTOMOBILSKA VEZA SA KASTVOM
Dnevnu autobusnu vezu sa Kastvom podržava preduzeće M. Čabrijan sa mo­dernim kolima sa pristajanjem u Orehovici, Svilnu, Cernik—Čavlima, Jelenju do­njem i dalje prema Kastvu.

Avatar korisnika
Vežičanka
Moderatorica
Moderatorica
Zaražen virusom R13Ka
Zaražen virusom R13Ka
 
Postovi: 3681
Teme: 92
Pridružen: 24.7.2012, 14:58

Re: Javni gradski promet Sušaka početkom 20. st.

Post broj:#3  PostPostao/la Vežičanka » 29.4.2016, 08:58

Dobra tema! još tri slike autobusa na Sušaku:

susak autobusi 1.jpg
susak autobusi 1.jpg (115.49 KiB) Pogledano 331 puta

susak autobusi.jpg
susak autobusi.jpg (242.36 KiB) Pogledano 331 puta

sušak autobus.jpg
sušak autobus.jpg (83.65 KiB) Pogledano 331 puta

Daluka
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 352
Teme: 7
Pridružen: 13.10.2015, 17:08

Re: Javni gradski promet Sušaka početkom 20. st.

Post broj:#4  PostPostao/la Daluka » 12.5.2016, 19:07

24.i 25.lipnja 1945. Zapisnik Prve sjednice plenuma Okružnog NOO-a za Hrvatsko primorje

Izvještaj rada otsjek a za cestovni saobraćaj.
I z v j e š t a j o u z p o s t a v i o r g a n i z a c i j i i r a d u a u t o b u s n o g s a o b r a ć a j a.
Neposredno po oslobodjenju pomišljalo se odmah na to, da se obnovi
što prije organizira autobusni saobraćaj, jer su upravo komunikacione
veze bile one na kojima smo najviše oskudjevali i zbog čega nam je
u početku bilo najteže. Poznato nam je bilo medjutim , da postoji nam-
jera vlade za čitavi teritorij pa su u tu svrhu već u samom početku
bila dana stanovita objašnjenja i upute, prema kojima je u najskorije
vrijeme imao da prorad i autobusni saobraćaj po direktnom upravom
države odnosno njezinog poduzeća. Prošlo je bilo medjutim već mjesec
dana od oslobodjenja Sušaka, no ništa konkretnoga nije bilo učinjeno
sa strane države u tom pogledu i autobusni saobraćaj je podpuno mirovao.
Tada je 0.N00 preuzeo stvar u svoje ruke. 24. V. 1945. sazvana je
anketa, na koju su bili pozvani svi vlasnici autobusa na Hrvatskom Prim-
orju odnosno raniji koncesionari za vršenje autobusnog saobraćaja.
Bilo je prisutno 6 autobusnih poduzeća dva sušačka /Primorsko autobusno
poduzeće i »ELEKTRA«/ te 4 Riječka /»Grattoni«, »ASPM« »CI-SA« i VOLOŠIN«/.
Na toj anketi razmotrilo se situaciju i prilike u autobusnom prom-
etu na ovome području pa pošto se pokazalo, da na Sušaku i Rijeci
imade dovoljan broj automobila koji su sposobni za saobraćaj sugeriralo
se sa strane ovog O.NOO-a tim autobusnim poduzećim a, da se slože u
jedan privremeni konzorcium, te da složno porade na što bržoj uspostavi,
najpotrebnijih autobusnih linija, dotle dok država sama, kako je
bilo predvidjeno ne preuzme tu granu u svoje ruke. Ta je inicijativa
Okružnog NOO-a naišla na spreman odaziv od strane autobusnih poduzeća
i već 28. V, dakle samo 4 dana nakon ankete, krenuo je prvi autobus
iz Rijeke na redovnu liniju Senj. Mada je u stvari O.NOO bio inicija-
tor i organizator toga rada, prepušteno je samim autobusnim poduzećima
da po svojoj volji biraju upravu tog privremenog konzorcija, kao
i da sami predstavnici tih poduzeća izrade sve pojedinosti za funkcioniranje
i rad, dalo im se dakle stanovitu samoupravu, što je urodilo
dobrim rezultatom , pa se autobusna služba iz dana u dan sve bolje
(afirmira — precrtano- P. S.) razvijala.
Koncem svibnja upućeno je konačno sa strane Ravnateljstva državnog
auto-poduzeća u Zagrebu ovamo službeno lice, koje je imalo dužnost
da izvrši potrebne predradnje, ako bi država, odnosno spomenuto njezino
poduzeće preuzelo autobusni saobraćaj na ovome području. U tu
svrhu organizirana je do 31. V. o. g. ovdje auto stanica D. A. P. H i u nju
su uza sav autobusni vozni park ušli svi predstavnici mjesnih autopoduzeća
tako, da je tim radom predan postojeći autobusni saobraćaj sa posredne
uprave O.NOO-a u neposrednu upravu države. Naravno da si je
O.NOO zadržao prava koja mu u odnosu na spomenuto autobusno poduzeće
daje zakon, no vodimo računa i o dužnostim a koja nam ta prava
nameću.
Danas auto-stanica DAPH-a na Rijeci raspolaže sa 5 sposobnih autobusa
sa kapacitetom od oko 200 putnika. U najskorije vrijeme biti će
osposobljeno i pušteno u promet daljnjih 5 autobusa sa kapacitetom od
oko 350 putnika. Na autobusnom poslu uposleno je što radnika u radionicam
a, što opet putujućeg osoblja i činovništva u svemu oko 50 osoba.
Podržavaju se tri autobusne linije i to za Senj, koja saobraća svakodnevno,
za Zagreb i Gospić, koja saobraća tri puta tjedno.700 U vidu
je naskorija uspostava autobusne linije Rijeka—Opatija Lovran —
Od 28. V. do 21. VI. prevezeno je (svega — precrtano, P. S.) na našim
automobilim a svega 3300 putnika. Od toga na potezu Rijeka—Senj oko
2.200, Rijeka—Zagreb oko 600 — Rijeka—Gospić oko 500 putnika. U tu
svrhu prevaljeno je u svem u oko 11.000 kilometara. Na vozarinama na
spomenutom vremenu od 3 tjedna u svem u oko skoro 2.000.000 Kuna i
preko 480.000 Lira. Od toga na putničkoj prtljagi 162.000 Kuna i oko
22.000 Lira. Vozna tarifa odredjena je po ravnateljstvu DAPH-a u Zagrebu
i bazira se na 20 Kuna po 1 km. Na području gdje je još Lira
platežno sredstvo naplaćuje se ta vozarina u Liram a po tečaju od 1 : 8,
razumljivo da današnji autobusni saobraćaj nemože još biti u m ogućnosti
da udovolji potrebam a stanovništva, jer su zahtjevi veliki i ogromni,
a mogućnosti male i skučene. Prema tome moramo zaista, da na stanovite
nedostatke i eventualne neredovitosti, koje se još u našem autobusnom
saobraćaju ispoljuju gledamo sa shvaćanjem i razumjevanjem , jer
i ta privredna grana kao i tolike ostale podleži općim gospodarskim poteškoćama
i tegobama. Vremenom i složnim radom uvjeren sam da će
se i u našem autobusnom saobraćaju prilike normalizirati, te da će taj
iz dana u dan funkcionirati sve bolje, kao što je i to do sada bio slučaj

Avatar korisnika
Liburnian
Šegrt
Šegrt
 
Postovi: 170
Teme: 1
Pridružen: 5.1.2012, 01:47

Re: Javni gradski promet Sušaka početkom 20. st.

Post broj:#5  PostPostao/la Liburnian » 13.5.2016, 00:45

Zanimljivo, 24/25. lipnja 1945. Koriste se zatečene Lire i Kune. Dinar još nije stigao do Rijeke.


  • Similar Topics
    Odgovori
    Pogledano
    Zadnji post

Vrati se na: Promet

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost