Lujzijana (1803.-1811.)

[Fiuman]

Svaka čast...

[Vežičanka]

Prekrasno Ozrene!
Spominje se "poštanska milja" kao mjera na miljokazima ili postmeile =7,585km
Iz Istarske enciklopedije http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1772

U Habsburškoj Monarhiji Carevom odlukom od 13.XII.1856. naloženo je usustavljivanje primorskih mjera, počevši od 1.I.1858. Zakonom od 23.VII.1871. Monarhija je u potpunosti prihvatila novi sustav mjera. Metarski decimalni sustav postao je obvezan od 1.I.1876. Dotada se u austr. sustavu mjera razlikuju: postmeile (poštanska milja: 7,585km), seemeile (morska milja: 1,852km)...

Evo stare slike iz naše teme "Stare slike Rijeke". To sam ja uvijek smatrala početak Lujzinske ceste. Međutim iz jednog posta Nikole viewtopic.php?f=28&t=161&start=135 doznajem da je zapravo početak Lujzinske ceste kod drvoreda platana na Fiumari

Lujzinska cesta.jpg (129.7 KiB) Pogledano 3683 puta

[ozren]

Hvala,Vežica!
Nikola je u pravu!

1806.godine,na poticaj Ljudevita Adamića,uz staro korito Rječine zasađen je drvored platana koji je obilježavao kraj ili početak Lujzinske ceste.

Rudolf Strohal u svojoj knjizi "Uz Lujzinsku cestu" piše:
"Gradnjom se započelo g.1803.,i to od Rijeke.Onda je bila uređena riječka ulica uz staro korito Rječine "Fiumera" kao nastavak Lujzinske ceste u gradu Rijeci,te je bio onda posađen i drvored platana uz staro korito Rječine,u kojem su koritu pristajale već onda manje lađe(trabakuli,trageti i barke)."

Meni je ova slika Lujzijane jako lijepa:

Lujzijana Sušak.jpg (201.84 KiB) Pogledano 3590 puta

[Vežičanka]

Ovaj stari miljokaz s prethodne stranice (nalazi se u Mrzlim Vodicama) je zanimljiv jer ne samo da ima udaljenosti od Rijeke i od Karlovca nego i upisanu nadmorsku visinu. Sve to u starim jedinicama.
Kako vidim i ostali stari miljokazi, (prije 1871. kada su se mijenjale mjere u metarski decimalni sustav) to imaju a ostalo ih je malo.



austrijska poštanska milja- postmeile: 7,585km

IV meilen von -Fiume = 30,34 km
XIV meilen von Carlstadt = 106,19 km

nadmorska visina 2565 schuh(e) uber dem Meere= između 810,06 m i 821,7 m

Prema izvoru "Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za dužinu i površinu- Zlatko Herkov (1974.)" http://hrcak.srce.hr/83655 , krajem 18. i početkom 19. stoljeća bečka stopa - Wiener Schuhe iznosila je između 315,815 mm i 320,35 mm pa ne znam koja bi bila točna mjera koja se koristila u našim krajevima.

U tom izvoru pronašla sam da je i Rijeka imala jednu svoju mjeru (imali su svoje mjere i neki drugi naši gradovi):

Riječki hvat
Riječki hvat. U početku 18. stoljeća spominje se riječki hvat (Fiumaner Klafter), kojim se mjere ceste (osobito u gradnji) a koji je ove dužine:
1 riječki hvat = 6 stopa, 10 palaca bečke mjere = 2158,07 (2160)mm

[Vežičanka]

Na staroj dionici Lujzijane od Gornjeg Jelenja do Mrzlih Vodica, nedaleko Gornjeg Jelenja postoji ovaj spomenik s križem.

Lujzijana G.Jelenje-M.Vodice spomenik (2).JPG (240.47 KiB) Pogledano 3539 puta

Lujzijana G.Jelenje-M.Vodice spomenik (3).JPG (285.01 KiB) Pogledano 3539 puta

Čini se da piše: Postavila hrv (? pretpostavljam ali više mi izgleda kao Austr nego hrv) slav dalm zemaljska vlada 1896 (?ne vidim dobro prvu godinu) 1910

Lujzijana G.Jelenje-M.Vodice spomenik (1).JPG (287.08 KiB) Pogledano 3539 puta

Izgradnjom brane i nastankom umjetnog Lokvarskog jezera 1955. dio stare Lujzijane od Mrzlih Vodica do Lokava je potopljen. Tada je napravljena nova dionica od Gornjeg Jelenja do Delnica.
Stara originalna Lujzijana išla je od Gornjeg Jelenja do Mrzlih Vodica. Ta cesta postoji i danas. Od Mrzlih Vodica do Lokava originalna Lujzijana nestaje u jezeru.
Od Mrzlih Vodica do Lokava se danas može zaobilazno cestom koja prati jezero.

[Vežičanka]

Pod kamenjakom je nekada bilo jedno od najvećih konačišta s gostionicom koje je uvijek bilo dupkom puno.Uz cestu nije bilo žive vode,a budući da obična cisterna nakapnica ne bi mogla zadovoljiti potrebe velikog prometa,pronađeno je neobično rješenje.Sedamdesetak metara iznad ceste, na izvoru Krežala,sazidana je prostrana vodosprema od pravilno klesanog kamenja.U njoj se sabirala voda iz nekoliko manjih izvora na padini.
Od vodospreme je niz padinu sagrađen dugački kameni suhozid duž kojeg su bile položene keramičke cijevi,usađene jedna u drugu,tvoreći cjevovod dug 350 metara.Cjevovod je završavao u divovskoj cisterni kraj gostionice pa otada ni za najveće ljetne suše na Kamenjaku nije ponestajalo vode.

Gornji citat je iz knjge "Starim cestama do mora".
Kako se kaže u knjizi suhozid je izgrađen od gornje vodospreme do velike cisterne uz gostionicu. Uz suhozid su išle keramičke cijevi.
Probat ćemo naći gornju vodospremu.

odavde na slici s desne strane suhozid dolazi do velike vodospreme na cesti

Vodosprema Lujzijana Kamenjak.JPG (297.17 KiB) Pogledano 3513 puta

na vrhu donje vodospreme

Vodosprema Kamenjak vrh.JPG (231.77 KiB) Pogledano 3513 puta

pogled na Kamenjak s donje vodospreme

Vodosprema Kamenjak vrh1.JPG (150.67 KiB) Pogledano 3513 puta

Slijedimo suhozid, Keramičkih cijevi ni u tragovima. Očito su već jako davno odnešene, ukradene

vodosprema suhozid-1.JPG (307.18 KiB) Pogledano 3513 puta

Na jednom mjestu je suhozid najbolje očuvan, vidi se da je to bio više zid od mjestimično bolje klesanog kamena nego uobičajeni suhozidi

Vodosprema suhozid2.JPG (356.7 KiB) Pogledano 3513 puta

vodosprema suhozid3.JPG (265.54 KiB) Pogledano 3513 puta

[Vežičanka]

Neko vrijeme se penjemo. Tragovi bujice nam ukazuju na to da je gore zaista neki izvor. Napokon se ukazuje lijepo klesano kamenje, razbacano, koje je očito razvalila bujica, neodržavanje, i zub vremena

vodosprema Krežala.JPG (270.57 KiB) Pogledano 3512 puta

Pojavljuje se pred našim očima i gornja vodosprema. Gornje ploče više nema. Tko zna otkada. Ima nešto mutne vode unutra.

vodosprema gornja1.JPG (265.05 KiB) Pogledano 3512 puta

vodosprema gornja2.JPG (280.98 KiB) Pogledano 3512 puta

Primijećujemo pravilno klesano kamenje.

vodosprema gornja3.JPG (315.35 KiB) Pogledano 3512 puta

Nažalost čini se još malo pa će od ovog spomenika naše graditeljske prošlosti ostati samo hrpa kamenja.

vodosprema gornja4.JPG (279.36 KiB) Pogledano 3512 puta

Kad se prisjetimo koliko je bilo pohvale za Lujzijanu i njenog graditelja Filipa Vukasovića od kada je građena pa sve do danas, i to više od stranih ljudi nego od nas samih bude nam žao što je ovo u ovakvom stanju.

vodosprema gornja5.JPG (232.74 KiB) Pogledano 3512 puta

[Vežičanka]

Cesta Lujzijana ponekad je bila opasna zbog razbojnika.
U noći između 24. i 25. rujna 1847. godine 8 razbojnika napalo je poštansku kočiju s kočijašem i 4 putnika, između Kamenjaka i Gornjeg Jelenja.

Novine dalmatinsko-hervatsko-slavonske, 2. listopada 1847.:

Novine dalmatinsko-hervatsko-slavonske, 2. listopada 1847.JPG (78.39 KiB) Pogledano 3482 puta

Pronašla sam značenje riječi tarnice- teška tovarna kola http://www.slavoljubpenkala.hr/index.php

[Vežičanka]

Gostionice, konačišta, mitnice, cestarske kuće

Od izgradnje Lujzijane 1811.godine pa sve do puštanja u promet željezničke pruge Rijeka-Karlovac 1873.godine, na Lujzijani je bio vrlo živ promet. Zbog toga su vlasnici Lujzijane "Društvo Lujzinske ceste" sagradili uz cestu gostionice, konačišta, cestarske kuće.

Iz knjige "Uz Lujzinsku cestu" Rudolfa Strohala:

"Društvo Lujzinske ceste imalo je i svojih posjeda i kuća uz cestu ili za svoje urede i činovništvo ili za gostionice i konačište putnicima i kirijašima (tako zvane štacije), tako u Orehovici, Zagradišću, Kamenjaku, Škrbutnjaku, Jelenju, Osoju, Mrzloj Vodici, Maloj vodi (Lokvama), Sopaču, Delnicama, Zalesini, Skradu, Severinu, Vukovoj Gorici, Modrušpotoku, Netretiću, Stativama, Borlu i Karlovcu, a na bakarskoj cesti na Holjberu kraj Bakra i komad zemljišta na Sušaku."

Dok je promet bio znatan, duštvo Lujzinske ceste davalo je u najam većinu svojih objekata uz Lujzijanu

Ilirske narodne novine, 11. rujna 1841.godine:

Ilirske narodne novine, 11. rujna 1841-najam gostiona .jpg (94.76 KiB) Pogledano 3472 puta

Nakon izgradnje pruge Rijeka Karlovac 1873.god i znatnog pada prometa, vlasnici su se nastojali riješiti Lujzijane.
Promet se ponovno znatno povečao nakon što su počeli voziti automobili, kamioni, autobusi, ali to su već bila neka druga vremena.

Rudolf Strohal u knjizi "Uz Lujzinsku cestu":

Kad su se u Hrvatskoj počele graditi željeznice, poče padati promet i trgovina na Lujzinskoj cesti. Ali najteži je udarac snađe, kad je bila željeznička pruga od Karlovca do Rijeke prometu otvorena g. 1873. Stoga je društvo Lujzinske ceste svojski nastojalo, da se riješi ove ceste, osobito kad je moralo u zimi od g. 1875. na 1876. silne troškove namiriti oko prokapanja snijega u Osoju i Lepenicama. Svoje činovništvo raspusti g. 1876. u jesen i proda sve svoje zgrade i posjede u bescijenu. Definitivno preuze država u svoje ruke ovu cestu istom g. 1881.
U mjesecu lipnju bila je po posebnom povjerenstvu predana. Od strane ugarske vlade bila su dva izaslanika, od strane hrvatske vlade dva (predsjednik sabora Krestići inžinir Ljudevit Eisenhuth, djelomice i kotarski inžiniri iz Vrbovskoga, Delnica i županijski inžinir iz Rijeke Julijo Stanisavljević), a od strane društva Lujzinske ceste dva (centralni direktor Lujzinske ceste iz Beča Johann Kalandra i moj otac umirovljeni inžinir Lujzinske ceste Petar Strohal). Ja sam bio onda (1881.) profesor na riječkoj gimnaziji, te sam preko svoga oca došao u dodir sa ovim povjerenstvom. Zapisnik o predaji bio je potpisan na Rijeci u hotelu "Europa".

Oglas za prodaju objekata uz Lujzijanu iz novina Primorac, 22. travnja 1876.god:

Primorac, 22. travnja 1876.JPG (130.45 KiB) Pogledano 3472 puta

[Vežičanka]

Probat ćemo pronaći je li što ostalo od starih gostionica, konačišta i cestarskih kuća uz Lujzijanu u našem kraju.

Zagradišće

U oglasu za prodaju kuća i zemljišta uz Lujzijanu, iz 1876. piše: „Zagradišće nedaleko Kamenjaka sa zemljištem i šternom.“

Moram priznati da nisam odmah našla gdje bi to mjesto moglo biti. Novije karte kao da ne poznaju više taj toponim. http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/#h ... p_sc=14285

Na starim kartama nalazim imena „Na gradišću“ i „Zagrajće“.
http://mapire.eu/en/map/mkf_tngm/?zoom= ... n=14.66399

Lujzijana Na Gradišću-Kamenjak.JPG (155.92 KiB) Pogledano 3459 puta

http://croatia.arcanum.hu/?zoom=15&lat= ... on=14.4719

stara Lujzijana pred cirkul.JPG (71.25 KiB) Pogledano 3459 puta

Iz donjeg teksta saznajem da je Zagradišće prije velikog zavoja gdje je obelisk sa miljokazom, takozvanog Cirkula.

Rudolf Strohal Uz Lujzinsku cestu:
“Sa Grobničkoga se polja diže lagano Lujzinska cesta u jakim zavojima ili serpentinama na strmo brdo Kamenjak u duljini po prilici od 2,5 kilometra. Na jednom od ovih zavoja podiglo je društvo Lujzinske ceste malenu kuću za svoga cestara. Ovo se mjesto zove "Zagradišće". Pored kuće bila je ondje i malena staja i maleni vrt. Posljednji cestar, koji je obitavao u ovoj kući do g. 1876., bio je neki Matija Pavletić iz Krasice, koga su Lokvarci zvali "erdeći Pavletić". Ovu je kuću kasnije prodalo društvo u bescijenu kneginji Viktoriji Thum Taxis. Na cesti od kuće Kikove do Kamenjaka događali su se često na putnike razbojnički napadaji, te je bilo pogibeljno onuda putovati u noći.
Na jednom se zavoju poviše Zagradišća nalazi drugi miljokaz od Rijeke. I ovaj je miljokaz kao i onaj u Čavlima rađen umjetnički u obliku piramide.”

Lujzijana pred Cirkul preložena.JPG (59.03 KiB) Pogledano 3459 puta

Uz Lujzijanu na staroj katastarskoj karti vidi se zgrada na dijelu ceste prije uspona za Cirkul, sa ceste se vide ostaci zida. To mora da je tu. Nema više sumnje.
Uspoređivanjem s novom kartom vidimo da je na tom dijelu cesta preložena, zavoji su izravnati.
Novi dio ceste probijen je kroz brdo. To je vjerojatno napravljeno između 1947. i 1952. kada je bila temeljna rekonstrukcija Lujzijane.

Zagradišće (1).JPG (211.75 KiB) Pogledano 3459 puta

Na Googlovoj karti također se vidi se da je ostao „rukavac“ stare Lujzijane s obje strane ceste.
Ostaci zidova su s lijeve strane ceste kad se ide prema Rijeci.

Google earth Zagradišće.JPG (51.55 KiB) Pogledano 3459 puta

Zagradišće_.JPG (328.38 KiB) Pogledano 3459 puta

[Vežičanka]

Zagradišće-nastavak

Na žalost ljudi ovaj dio stare ceste koriste kao odlagalište otpada. Uzalud je tu znak "Zabranjeno odlaganje otpada". Zapravo savjesnim ljudima taj znak nije ni potreban, a protiv onih drugih nebi pomoglo ni stotinu znakova.

Zagradišće (3).JPG (191.54 KiB) Pogledano 3457 puta

Zagradišće (5).JPG (287.3 KiB) Pogledano 3457 puta

Dok sam silazila da poslikam potporni zid stare dionice ugledala sam spomenik iz NOB. (Slika u drugoj temi)
Na žalost ispod potpornog zida, sve je puno smeća.

Zagradišće (4).JPG (242.99 KiB) Pogledano 3457 puta

Možda bi trebalo ovaj dio zatvoriti velikim kamenjem da se ne ulazi i ne baca smeće kao što sam vidjela na jednom drugom mjestu uz cestu. Na žalost nikakve mjere ne mogu zamijeniti savjest pojedinaca.

Ostaci zida uz stari dio ceste:

Zagradišće (2).JPG (268.49 KiB) Pogledano 3457 puta

[milic]

Prekrasne su tvoje reportaže Vežica.
Lakočitljive, a poučne i pune korisnih podataka.

[Vežičanka]

Hvala Miliću!

Kamenjak

burobran

Kada se penjemo Lujzijanom poslije velikog zavoja s miljokazom prema Kamenjaku, prije nego što ćemo ugledati ruševine nekadašnjih gostionica, štala i vodospreme, nailazimo na dugačak burobran. (imamo sliku i na prvoj stranici)

pogled prema sjeveru:

burobran Kamenjak (3).JPG (181.6 KiB) Pogledano 3439 puta

Rudolf Strohal piše: (knjiga Uz Lujzinsku cestu)
Podneblje je na Kamenjaku vrlo oštro, bura je ondje vanredno jaka, protiv koje je društvo Lujzinske ceste podiglo čitave zidane od kamena bedeme uz cestu, da zaštiti putnike.
Ljeta su ondje vrlo vruća i kratka. Na Kamenjaku ne uspijeva ni vinova loza ni voće. Koliko ondje imade plodne zemlje, sade ondje razno povrće, krumpir, zelje i repu i ponešto siju razna žita.

pogled prema jugu:

burobran Kamenjak (1).JPG (147.27 KiB) Pogledano 3439 puta

Preko puta burobrana uz cestu, nalazi se spomenik Evi Hlača i Štefi Žagar, dvjema ženama koje su tu stradale 16.6.1944.
Spomenik su podigla njihova djeca. Što se desilo toga dana, pročitajte u temi o spomenicima.

burobran Kamenjak (2).JPG (153.41 KiB) Pogledano 3439 puta

Zanimljivu crticu iz povijesti obitelji Hlača, koji su nekada živjeli na Kamenjaku, donosi Biserka Fućak u tekstu „O Kikovici i Kamenjaku“.
(„Grobnički zbornik“ sv.6 http://grobnik-katedra.hr/index.php/nak ... -zbornik-6)

“Josip Hlača-Fradelić kao najstariji mještanin Kamenjaka po naputku svećenika obavljao je obred blagoslova hrane na Uskrs na “velon zidu”, koji je sagrađen za zaštitu putnika od vjetra, a nalazi se na rubu zapadnog dijela gdje završava polje Kamenjaka s kojeg se vidi crkva sv. Filipa i Jakova u Gradu Grobniku. Među narodom postoji vjerovanje da će onaj koji na Uskrs dođe kući s blagoslovljenom hranom iz crkve prvi imati bogat urod, a zadnjemu neće roditi zemlja. Budući da je Kamenjak udaljen 15 kilometara od najbliže crkve, nije bilo moguće brzo se vratiti kući tako da je najstariji član mjesta blagoslivljao hranu. Kada su crkvena zvona oglasila kraj mise, Josip je uz molitvu blagoslovio hranu i odnio je kući gdje su svi zajedno blagovali, a kasnije bi odlazili pješke na veliku misu u Cernik ili Grad Grobnik kamo je već koja obitelj potpadala.”

Obitelj Hlača: Josip-Fradelić, kćerka Slava, stara majka, supruga Marija, kćerka Štefa i sin Josip (slika iz teme Fotografije i slike soba, lica prošlosti)

[Adamić]

Bravo Vežica. Evo moj dopirnos, ovoj jako lijepoj temi.Treba to obići i uživati.

Poštansko putnička kola

[Adamić]

graditelj Lujzijane filip Vukasović.jpg (209.06 KiB) Pogledano 3434 puta

A ovo je graditelj Lujzijane, general Filip barun Vukasović.

Koji se tada već iskazao projektiranjem i izgradnjom tzv. carskih skladišta (pravih burobrana) i uređenjem luke rodnoga Senja. Izgradio je i zahtjevne ceste iz Senja za Sv.jutaj i iz Senja za novi.


Nacrti za Lujzinsku cestu, koju je Filip Vukasović planirao već prije kraja 18. stoljeća. Gnamb već u svojim razmišljanjima (1791.) hvali Vukasovićev plan za novu cestu koja bi Rijeku bolje povezala s Karlovcem.

Nacrti_za_Lujzinsku_cestu_Filip_Vukasovic.jpg (38.94 KiB) Pogledano 3431 puta

Nacrti prikazuju kartu predjela od Rijeke do Orehovice i profile Banskih vratiju.

– iako povjesnice govore da je Lujzinska cesta ime dobila po Napoleonovoj ženi Lujzi, mnogi tvrde kako to nije točno. Naime, piše Fran Bruketa, postoje podaci koji kažu da su godine 1805. cara Franju I. graditelji zamolili da njegovo visočanstvo dopusti cestu nazvati imenom svoje supruge koja se zvala Lujza. Odatle i ondašnje ime 'Louisine strasse'